nRADIOBIOLOGIJA I ZAŠTITA- PISMENI ISPIT (Valentina)

Uputa za rješavanje testa:

U prvom dijelu testa zaokružiti samo jedan točan odgovor ili tvrdnju točno ili netočno
u drugom dijelu testa više odgovora je točno

 Ako biološke makromolekule ozračimo izvan tijela ili stanice, one su znatno otpornije na oštećenja nego ako se nalaze unutar stanice. To je zato
što unutar stanice nastaju izravna oštećenja bioloških makromolekula, ali i oštećenja direktnim putem, posredstvom produkata radiolize vode.
Točno Netočno

 Inicijalna interakcija između zračenja i tkiva odvija se na razini elektronskog omotača. Vidljive posljedice su na molekularnoj razini- promjene na
molekulama vode, te na makromolekulama. Interakcija zračenja s vodom je najčešća interakcija. Produkti tih interakcija mogu naknadno djelovati
na molekule ugljikohidrata i masnih kiselina koje su najosjetljivije molekule u stanici.
Točno Netočno

 Molekularne mutacije spadaju u tzv. točkaste lezije, koje se ne moraju odmah pokazati na funkciji i morfologiji stanice, ali se takve mutacije
prenose kod diobe stanica u jednu ili obje stanice-kćeri, a time se mogu prenositi i u slijedeće generacije potomstva. Ako su recesivne, dugo
vremena ne moraju biti evidentne, a ako su dominantne, odmah su vidljive u fenotipu
Točno Netočno

 Slobodni radikali su vrlo reaktivni produkti radiolize vode. Nastaju izvan stanice, a zbog viška energije koju sadrže mogu ući u stanicu i reagirati s
drugim molekulama daleko od mjesta gdje su nastali, pojačavajući njihove kemijske veze s DNA.
Točno Netočno

 Kad god zračenje integrira s materijom, kažemo da se dogodio „pogodak“, bio on pogodak ključne molekule ili neke druge. Pogocima molekula
vode površina mete virtualno biva povećana, jer mnoštvo pogodaka ne-ključnih molekula vode ima za posljedicu neizravne ionizacije posredstvom
vrlo mobilnih i reaktivnih slobodnih radikala.
Točno Netočno

 Ako je ista doza primljena kroz kraće vrijeme (protrakcija) učinak zračenja je veći.
Točno Netočno

 Ako je ista doza primljena u više obroka, a ne odjednom (frakcioniranje) učinak zračenja je manji.
Točno Netočno

 Linearna povezanost doze i učinka, bez sigurnosnog praga viđa se kod povećanja učestalosti nekih vrsta malignih bolesti, genskih mutacija u
populaciji, te kod oštećenja kože.
Točno Netočno

U usporedbi s niskovoltažnom radiografijom, visokovoltažna radiografija ima:

a. slabije radiobiološke učinke na primarnom snopu
b. bolju prostornu rezoluciju
c. slabije radiobiološke učinke uzrokovane raspršenim zračenjem
d. jače radiobiološke učinke izazvane sekundarnim zračenjem
e. veću dozu raspršenog zračenja na gonade kod snimanja pluća
f. c+d+e
g. a+d+e
h. d+e

Postoje 4 vrste interakcije zračenja s materijom, to su

a. Comptonovo raspršenje, tvorba parova, fotoelektrična apsorpcija, fisija jezgre
b. Comptonovo raspršenje, fotoelektrična apsorpcija, Rayleighovo klasično raspršenje, tvorba parova
c. Comptonovo raspršenje, izmjena elektrona, fotoelektrična apsorpcija, Rayleighovo klasično raspršenje
d. Comptonovo raspršenje, tvorba parova, fotoelektrična apsorpcija, visokovoltažno raspršenje
e. Comptonovo raspršenje, fotoionizacija, fotoelektrična apsorpcija, Rayleighovo klasično raspršenje
f. Izmjena elektrona, tvorba parova, fotoelektrična apsorpcija, Rayleighovo klasično raspršenje

Ozračenjem trudne žene mogu se javiti slijedeća oštećenja: Neplodnost, teratogeneza, somatske mutacije, mutacije u spolnim stanicama. Koje
oštećenje/oštećenja ne može nastupiti ako se radi o prvom trimestru trudnoće (1-3 mj.)
a. leukemija u ranoj dobi djeteta nakon rođenja
 b. teratogeneza
c. somatske mutacije
d. mutacije u spolnim stanicama
e. a+c+d
f. nema točnog odgovora

Poredaj prema osjetljivosti na zračenje krvne stanice od najosjetljivije do najotpornije

a. eritrociti, trombociti, leukociti
b. trombociti, eritrociti, leukociti
c. leukociti, eritrociti, trombociti
d. leukociti, trombociti, eritrociti
e. trombociti, leukociti, eritrociti
Koju vrstu kromosomske aberacije, specifičnu za zračenje, vidite na slici označenu strelicama
a. Dicentrik
b. Prstenasti kromosom
c. Acentrik
d. Točkasta mutacija
e. Centromera
f. a+d
g. a+b
h. d+e
Nazočnost kisika u stanici tijekom ozračivanja
a. pojačava izravna oštećenja glukoze
b. smanjuje izravna oštećenja DNA
c. pojačava neizravna oštećenja stanične membrane
d. smanjuje neizravna oštećenja DNA
e. sprječava stvaranje slobodnih radikala
f. b+c
g. b+d
h. nijedan odgovor nije točan
Gama-zrake djeluju na tvar slijedećim mehanizmom:
a. ionizacijom
b. Comptonovim raspršenjem
c. tvorbom parova
d. fotoelektričnim učinkom
e. a+c
f. c+d
g. nijedan odgovor nije točan
Prema temeljnom zakonu radiobiologije vrijede slijedeće tvrdnje:
a. zametne stanice (nediferencirane) su slabo osjetljive na zračenje
b. zrele stanice i dobro diferencirane stanice su radiorezistentne (slabo osjetljive na zračenje)
c. mlađa tkiva su slabije osjetljiva na zračenje od starijih
d. tkiva sa usporenim metabolizmom su slabije radiosenzitivna
e. tkiva koja brže rastu i stanice koje se intenzivnije dijele imaju manju radiosenzitivnost
f. sva tkiva imaju podjednaku osjetljivost na zračenje, osim živčanog koje je slabo osjetljivo
g. b+d
h. a+d
i. a+c
j. b+f
k. a+f
Za akutna (rana) oštećenja kože zračenjem vrijedi:
a. nikad nema oštećenja ako je lokalna kožna doza manja od 1 Gy
b. radi se o stohastičkom tipu oštećenja
c. ne postoji siguran prag doze, ispod kojeg se oštećenja ne javljaju
d. kod manjih doza javljaju se oštećenja dubljih slojeva kože, a kod većih doza crvenilo (eritem)
e. javlja se oštećenje bazalnog sloja epidermisa, koji se brzo dijeli
f. oštećenja kože se u dijagnostičkoj radiologiji danas više uopće ne javljaju
g. a+e
h. c+e
Radiobiološki učinak zračenja na živu tvar bit će jači ako je:
a. apsorbirana doza zračenja veća
b. doza zračenja primljena koz kraći vremenski period
c. LET i RBE manji
d. količina kisika u tkivu manja
e. organizam srednje životne dobi
f. radioprotektor cisteamin nazočan u tkivu
g. a+e
 h. a+b
i. b+d
j. svi odg od a do f su točni
Uloga filtra na rtg cijevi za standardna radiografska snimanja je slijedeća
a. uklanjane dijela snopa visokih energija koji uzrokuje raspršenje
b. uklanjane dijela snopa visokih energija koji uzrokuje radiobiološka oštećenja
c. uklanjane dijela snopa niske prodornosti koji uzrokuje raspršenje
d. uklanjane dijela snopa visokih energija koji smanjuje oštrinu slike
e. uklanjane dijela snopa niskih frekvencija koji uzrokuje radiobiološka oštećenja
f. b+e
Rendgenske i gama zrake su:
a. vrste svjetlosti
b. ionizirajuća zračenja
c. korpuskularna zračenja
d. elektromagnetski valovi frekvencija nižih od vidljive svjetlosti
e. b+d
LET (linearni prijenos energije) je fizikalni čimbenik koji utječe na učinak zračenja, a mjeri se u:
a. keV
b. kV/ μm
c. J (joule) /mm
d. keV/mm ili keV/μm
e. W/cm2
Ako usporedimo LET gama-zraka, rtg zraka i alfa čestica, redoslijed od najvećeg prema najmanjem LET-u je:
a. gama-rtg-alfa
b. gama-alfa-rtg
c. alfa-gama-rtg
d. rtg-gama-alfa
e. alfa-rtg-gama
f. rtg-alfa-gama
RBE nekog zračenja ovisi o:
a. LET zračenja
b. dozi zračenja
c. tvrdoći zračenja
d. frekvenciji zračenja
e. a+c+d
f. a+c
g. c+d
h. nijedan odgovor nije točan
Ako miševe ozračimo rtg zrakama od 250 kVp smrt nastupa pri dozi 900 rad (9Gy). Ako RBE brzih neutrona iznosi 3, kola doza zračenja brzih neutrona je
potrebna za isti smrtonosni učinak na miševe?
a. doza od 3 rada
b. doza od 3 Gy
c. doza od 300 rada
d. doza od 900 rada (9Gy)
e. doza od 27 Gy
f. doza od 9 rada
g. b+c
h. nijedan odgovor nije točan
Rentgenske i gama zrake:
a. uvijek se šire pravocrtno
b. ne mogu zaobići prepreku
c. otklanja ih električno polje
d. otklanja ih magnetsko polje
e. u potpunosti ih apsorbira olovni štit
f. većim dijelom ih apsorbira olovni štit
g. a+f
h. a+b+f
i. a+e
j. a+c+e
Rentgenske i gama zrake prolaskom kroz prepreku
a. smanjuju intenzitet linearno proporcionalno s debljinom prepreke
b. pojačavaju intenzitet proporcionalno s kvadratom debljine prepreke
c. smanjuju intenzitet eksponencijalno s visinom prepreke
d. ne mijenjaju se, osim ako je prepreka olovo
e. dijelom se apsorbiraju, a manjim dijelom se raspršuju
f. c+e
g. ništa od navedenog nije točno
Rentgenske zrake imaju štetne radiobiološke učinke zato što:
a. izazivaju titranje molekula i oslobađanje topline u tkivima
b. kidaju kemijske veze među biološki važnim molekulama
c. kidaju fizikalne veze između lanaca polisaharida
d. izazivaju produkciju para elektron – pozitron
e. se mogu raspršiti u jezgru atoma
Koja dva tipa interakcije materije i zračenja izazivaju najveći dio štetnih učinaka rtg – zraka:
a. fotoelektrična apsorpcija i produkcija parova
b. fotoionizacija i klasično raspršenje
c. fotoelektrična apsorpcija i Comptonovo raspršenje
d. radioliza vode i ionizacija ugljikohidrata
e. fotoionizacija i Comptonov rasap
f. c + d
g. c + e
h. b + e
Postotak rtg – zraka koje prođu kroz zaštitnu prepreku ovisi o:
i. valnoj duljini snopa rtg – zraka
j. debljini prepreke
k. atomskom broju Z materijala prepreke
l. frekvenciji snopa rtg – zraka
m. b + c
n. a + b + c + d
o. a + b + c
Newtonov „obrnuti kvadratni zakon“ kaže da:
p. intenzitet zračenja raste s kvadratom veličine izvora
q. intenzitet zračenja opada s kvadratom udaljenosti od izvora
r. intenzitet zračenja opada linearno s udaljenosti od izvora
s. ništa od navedenog nije točno
1. Oštećenje kože zračenjem kod dijaskopije češće nastupa ako je...
a. pacijent bliže elektronskom pojačalu
b. pacijent debeo ili krupan, pa je veći napon na cijevi
c. dijaskopije duljeg trajanja u istom položaju cijevi
d. smjer rtg – snopa promjenjiv
e. a + b
2. Kod kojeg od ovih oštećenja zračenjem ima značenje kumulacija učinaka zračenja?
a. crvenio kože – eritem
b. privremena sterilnost nakon ozračenja gonada
c. katarakta očne leće
d. radijacijski umor
e. rak dojke
f. pad broja bijelih krvnih stanica
3. Što je dobro za pacijenta na dijaskopiji, s gledišta zaštite od zračenja?
a. rtg – cijev i el. pojačalo trebaju biti podjednako udaljeni od pacijenta
b. rtg – cijev treba biti što bliže, a el. pojačalo treba biti što dalje od pacijenta
c. rtg – cijev treba biti što dalje, a el. pojačalo što bliže pacijentu
d. položaj cijevi i pojačala nije bitan ako je primarni snop dovoljno širok
4. Koja tvrdnja je točna glede akutnih učinaka zračenja?
a. radijacijski sindrom (bolest zračenja) dobiva radiološko osoblje često nakon dugotrajnih dijaskopija
b. duboke rane na koži pacijenta nastaju već kod kožne doze od 2,5 Gy
c. oštećenje kože je u pravilu vidljivo već nekoliko minuta nakon ozračenja
d. doza na pacijente kod dijaskopije ovisi isključivo o broju ciljanih snimaka
5. Smanjenje ozračenja rad. Osoblja kod intervencijskog zahvata pod kontrolom dijaskopije postiže se svime osim:
a. uporabom zaštitne pregače
b. uporabom visokovoltažne tehnike
c. udaljivanjem od pacijenta
d. davanjem manje količine kontrastnog sredstva od uobičajene
e. povremenim prekidanjem dijaskopije
f. zaklanjanjem iza zaštitnih barijera
g. prekrivanjem pacijenta specijalnim pokrivalima od bizmuta
h. dubokim udahom pacijenta kod dijaskopije
i. b + d + g + b
j. g + b
k. b + g
l. f) b + d + h
6. Otkriće da su stanice u ljudskom tijelu osjetljivije na zračenje ako se brže dijele te ako su slabo specijalizirane:
a. nema nikakvo značenje za zaštitu kod dijaskopije, ali je bitno za zaštitu kod radiografija
b. zove se Bergonie – Geiger – Muellerov zakon
c. u skladu je s činjenicom da su gonade slabo osjetljive na zračenje
d. u skladu je s činjenicom da je moždano tkivo iznimno podložno genetskim mutacijama
e. ukazuje nam da se koštana srž brzo u potpunosti obnovi ako je uništeno zračenjem
f. ništa od navedenog nije točno
7. Kad rtg – zraka potpuno izbaci elektron iz atoma, to je...
a. ekscitacija
b. tvorba para elektron – pozitron
c. elektroliza
d. ionizacija
8. Primarni snop rtg – zraka:
a. je najvažniji izvor ozračenja radiološkog osoblja
b. se značajno raspršuje prigodom prolaska kroz zrak od cijevi do pacijenta
c. se emitira iz elektronskog pojačala
d. u pacijentu uzrokuje raspršenje koje je značajan izvor ozračenja osoblja
9. Snimke s uvećanjem kod dijaskopije...
a. smanjuju dozu ozračenja kože jer je izložena samo mala površina kože
b. treba izbjegavati
c. izvode se uz pomoć lupe
d. uzrokuju povećanu izloženost zračenju
e. b + d
f. b + c + d
g. c + d
10. Kolimacija rtg – snopa...
a. poboljšava oštrinu snimke, a naročito ako se ukloni rešetka
b. smanjuje dozu ozračenja pacijenta
c. smanjuje ozračenje osoblja
d. sve navedeno je točno
e. b + c
f. ništa od navedenog nije točno
11. Koja je granica dozvoljenog ozračenja pacijenta kod jedne radiografske snimke?
a. 5 rem
b. 500 rad/d
c. 1 mikro Gy
d. 0,3 mikro Gy
e. nije definirana
f. definirana je jedino za žene (0,3 mikro Gy)
12. Elektronsko pojačalo:
a. pretvara rtg – zrake u vidljivu svjetlost
b. treba biti što bliže pacijentu kod dijaskopije
c. učinkovito apsorbira primarni snop rtg zraka
d. ne rabi se obično kod radiografije
e. kod dijaskopije je obično iznad stola i pacijenta
f. sve navedeno je točno
13. Količina zraka koja ulazi u pacijenta određena je prvenstveno:
a. voltažom na cijevi
b. količinom mAs
c. c)numeratorom rtg cijevi
d. s FAD-om (film-axial-device)
e. b + d
f. a + b
14. Doza prirodnog zračenja koju primi svaka osoba godišnje iznosi:
a. 0,3 mSv
b. 30 Sv
c. 3 mrem
d. 0,03 mrem
e. 3 Sv
15. Kod dijaskopskih aparata 5 – minutni vremenski alarm (timer) služi da:
a. prekine dijaskopiju nakon isteka od 5 minuta
b. smanji intenzitet dijaskopije nakon isteka od 5 minuta
c. započne snimanje ciljanih snimaka nakon isteka od 5 minuta
d. upozori nas da moramo odmah bezuvjetno prekinuti pretragu na 5 minuta
e. nas upozori da je proteklo 5 minuta dijaskopije
f. ništa od navedenog nije točno
Olovno staklo ispred kontrolnog pulta (upravljačke ploče) rtg – uređaja služi za zaštitu od:
a. primarnog rtg – snopa
b. sekundarnog zračenja
c. raspršenog zračenja
d. infracrvenog zračenja
e. parazitskog zračenja
f. b + c + e
g. a + b + c + e
Dugi okidač nikad ne treba razbiti kod:
 a. snimanja u radiografskim snimaonkama
b. snimanja zubiju
c. mamografije
d. radiografije s mobilnim uređajima
e. sve navedeno je točno
f. a + b + c
1.Zakon Bergonia i Tribondeaua kaže da je osjetljivost tkiva na zračenje:
a. razmjerna s brzinom rasta, a obrnuto razmjerna s brojem mitoza u tkivu
b. razmjerna s brzinom rasta, a obrnuto razmjerna sa specijalizacijom tkiva
c. obrnuto razmjerna s brzinom rasta, a razmjerna sa specijalizacijom tkiva
d. razmjerna s brzinom rasta i sa specijalizacijom tkiva
e. a + d
f. a + b
2. Aktivnost radioaktivnog izvora se izražava pomoću mjerne jedinice:
a. Rentgen (R)
b. Rem
c. Rad
d. Becquerel (BQ)
e. GY
f. Curie (CI)
g. c + e
3. 1 Rem=
a. 100 Sv
b. 100 Rad
c. 10 Rentgena
d. 0.1 Sv
e. 1 Sievert (Sv)
f. 0.01 Sv
g. b + f
4. Zračenje može izazvati sljedeća oštećenja DNA
a. monomerizaciju
b. jednostruki prekid lanca
c. poprečno premoštenje lanaca („cross – linking“)
b. d)flokutaciju
a. dvostruki prekid lanca
b. hidroksitaciju baze
c. a + b + e
d. b + e + f
e. b + c + e + f
f. e + f
5. Mikroskopom vidljiva oštećenja kromosoma od zračenja su:
a. oštećenja mitotskog vretena
b. otkidanje okrajka kromosoma (terminalna delecija)
c. dicentrični kromosomi
d. acentrični kromosomi
e. „ring“ – kromosomi
f. prstenasti kromosomi
g. b + c + d + f
h. b + c + f
i. c + e + f
j. b + c + e + f
6. Strelica na slici pokazuje:
a. spolne kromosome
b. „ring“ kromosom (prstenasti kromosom)
c. kromosom oštećen zračenjem
d. acentrični kromosom
e. dicentrični kromosom
f. nijedan odgovor nije točan
g. kromosom s dvije centomere
h. c + e + g
i. c + d

RADIOBIOLOGIJA I ZAŠTITA- PISMENI ISPIT (Tomo)

U ionizirajuća zračenja možemo ubrojiti:

a)sve gama zrake
b)neke ultraljubičaste zrake
e) svako zračenje koje ima dovoljnu energiju za izbacivanje elektrona elektronskog omotača
 i) neka korpuskularna zračenja (npr. Brze protone)

Za svako elektromagnetno zračenje vrijedi:

a)frekvencija je proporcionalna energiji zračenja
c)valna duljina je obrnuto proporcionalna energiji zračenja
h)energija se mjeri u eV ili J

Ukupna doza zračenja (prirodno+umjetno) po glavi stanovnika danas iznosi oko:

b)3.5 mSv/god
c) ekvivalentnu od 35 snimki pluća i srca
Najviše zračenja tijekom života prosječni stanovnik dobije od:
c) radona
Medicinski izvori sudjeluju u ukupnom ozračenju pučanstva s:
b) 20%
Prosječna doza medicinskog ozračenja po glavi stanovnika iznosi:
b)500 µSv/god
e) 0.5 mSv/god
f)0.0005 Sv/god
Pridruži pojedine povijesno značajne godine s otkrićima i događajima:
- Rentgen dobio Nobelovu nagradu za fiziku: 1901.
- Rnetgen otkrio x-zrake: 1895.
- Definirana jedinica za mjerenje zračenja rentgen: 1925.
- Uvedena u uporabu kompjuterizirana tomografija: 1970.
- Prva zaštitna odjela za radiologe: 1930.
Diferencijalna apsorbcija je pojava:
c) koja uzrokuje zamagljenost slike
d) različite apsorbcije rtg zraka u raznim tkivima
e) za koju je važniji fotoelektrični učinak nego Comptonovo raspršenje
Klasično Rayleighovo raspršenje:
d) nema veću važnost u radiologiji
e) nastaje kod rtg zraka nižih energija (<10keV)
f)nema ionizacije atoma
Comptonovo raspršenje:
c) glavna je interakcija kod rtg zraka niže energije i nižeg atomskog broja
e) raspršena rtg zraka ima nižu energiju od primarne
Fotoelektrični učinak:
a) glavna je interakcija kod rtg zraka niže energije i višeg atomskog broja
e) može se pojaviti sekundarna rtg zraka određene valne duljine (karakteristično zračenje)
Vjerovatnost pojave fotoelektričnog efekta (fotoionizacije) je:
a)proporcionalna s trećom potencijom atomskog broja
d)obrnutoproporcionalna s trećom potencijom energije rtg zraka
Prema temeljenom zakonu radiobiologije vrijede sljedeće tvrdnje:
2.zrele stanice (diferencirane) su radiorezistentne
4.tkiva s jačim metabolizmom su jače radiosenzitivna
Za djelovanje zračenja na kožu čovjeka vrijedi:
3.postoji siguran prag doze ispod kojeg se oštećenja ne javljaju
5.javlja se oštećenje bazalnog sloja epidermisa koji se brzo dijeli
6.oštećenja kože u dijagnostičkoj radiologiji nikad ne javljaju
Učinak zračenja na živu tvar bit će jači ako je:
1.doza zračenja veća
5.organizam jako mlad ili vrlo star
6.sposobnost oporavka smanjenja
LET je fizikalni čimbenik koji utječe na učinak zračenja, koji se mjeri u:
4.-keV/mm ili keV/µm
Ako usporedimo LET gama-zraka, rentgenskih zraka i alfa čestica, redolsijed od najvećeg prema najmanjem LETu je:
5.alfa-rtg.gama
RBE nekog zračenja ovisi o:
1.LET zračenja
3.tvrdoći zračenja
4.frekvenciji zračenja
Ako miševe ozračimo s rtg zrakama od 250 kVp smrt nastupi pri dozi 600rad (6 Gy). Ako RBE brzih neutrona iznosi 3, kolika doza zračenja brzih neutrona
je potrebna za isti smrtonosni učinak na miševe:
2.doza od 2 Gy
5.doza od 200 rad
Smanjenjem količine kisika u tkivu učinak zračenja na tkivo će:
2.smanjiti
Osjetljivost organizma na ionizirajuće zračenje je povećana:
3.u starosti
4.u tijeku razvoja ploda u maternici
5.općenito u mlađoj dobi
Broj preživjelih kolonija limfocita in vitro obrnuto je razmjeran s dozom zračenja, što je u skladu s teorijom mete. TOČNO
Dok smo ranije vidjeli da veće doze zračenja smanjuju fertilnost, dvojbeni je kronični učinak manjih doza zračenja na fertilnost. TOČNO
Radiosenitivnost čovjeka opada od rođenja do zrele dobi a potom ponovo raste (LD50/60 kao pokazatelj radiosenzitivnosti) TOČNO
Obrnuti kvadratni zakon – intenzitet zračenja oko točkastog izvora smanjuje se s kvadratom udaljenosti od izvora. TOČNO
Iz poznatih podataka o zdrav. Riziku koji je povezan s određenim dozama utvrđeno je da je doza na cijelo tijelo od 10 mGy/g upravo ta doza kod koje je
rizik smrti još manji od 1/10.000 i ta je doza određena kao DL.
DL 1 mSv/g tj. Godišnja izloženost osobe koja se zatekne u tim prostorima ne smije biti veća od 1mSv. Ako je u navedene prostore dozvoljen pristup samo
profesionalnom osoblju ali ne i pučanstvu i neradiološkom osoblju bolnica, tada je DL za te prostore 10 mSv/g.
Izloženost mjeri se u (R) (Gya) i označava intezitet zračenja u zraku. TOČNO
(Apsorbirana) doza mjeri se u (rad) (Gyt) i predstavlja energiju predanu tkivu kod ekspozicije zračenja. TOČNO
Efektivna doza mjeri se u (rem) (Sv) i uzima u obzir i biološku efikasnost zračenja. TOČNO
Ako je ista doza primljena kroz dulje vrijeme (protrakcija) učinak zračenja je veći. Točno/netočno
Ako je ista doza primljena u više obroka, a ne odjednom (frakcioniranje) učinak zračenja je manji. Točno/netočno
FRAKCIONIRANJE DOZE omogućuje intracelularni oporavak i repopulaciju tkiva. Točno/netočno
1000 rtg zraka energije 140 keV pada na stopalo pacijenta kojeg snimamo. Ako 94 zrake od ukupno 1000 reagiraju Compt.raspršenjem u kostima stopala,
koliko zraka reagira Comp.raspršenjem u okolnim mišićima i ostalim mekim tkivima. (masena gustoća kosti je 1.8, a mekih tkiva 1.0)
Odgovor: s obzirom da učestalost C.e. ne ovisi o Z, već jedino o masenoj gustoći, broj Comp.raspršenja koji se događa u ostalim tkivima oko kostiju je
1.8x94=169
X:
d) 1-50
S povećanjem prodornosti rtg zraka ukupna količina Comptonovih interakcija:
Fotoelektrični učinak (fotoionizacija) i Comptonovo raspršenje: