Professional Documents
Culture Documents
Zdravstvena Nega Za Drzavni Ispit
Zdravstvena Nega Za Drzavni Ispit
311. Na zdravlje ljudi deluju faktori: nasledje, zivotna i radna sredina, uticaj patogenih
mikroorganizama i parazita, ishrana i dr
312. Ms moze raditi: u opstim i specijalnim bonicama, zavodima, u strucno-pedagoskim socijalno-
zdr ustanovama
313. 4 osnovna principa: humanosti, postovanje licnosti, individualizacije, socijalizacije
314. Etika je: Etika ljudskih odnosa tj naseg odnosa prema samom sebi i prema ljudima koji nas
okruzuju
315. Deontologija je nauka koja se bavi proucavanjem i odredjivanjem prava i duznosti zdr radnika
316. Nacela ljudske licnosti tj bolesnog coveka: celovitosti, dostojanstva, ljubavi i solidarnosti
317. Virdzinija Henderson umrla je u 20. veku. 14 potreba za negom (model): disite normalno;
pravilno jesti i piti; normalno odlaganje otpadaka; mobilnost; spavanje i odmor; obucite se
normalno; odrzavajte temperaturu tela; odrzavajte dobru higijenu tela; izbegavajte opasnost;
komunicirajte emocije, potrebe; ponasajte se u skladu sa uverenjima; razviti osecaj
postignuca; rekreacija; zadovoljite licnu radoznalost.
318. Prva srpska bolnica: manastir Studenica, Sveti Sava 1207.
319. Zn podrazumeva viseetapni proces: intenzivna nega (bolesnik bez svesti), poluintenzivna
nega (stalna kontrola med. sestre), samonega, kucna nega, terminalna nega
320. Utvrdjivanje potreba za zdr negom podrazumeva: sestrinska anamneza, prikupljanje
podataka
(intervju, fizikalni pregled, merenje, analiza dokumentacije), dokumentovanje i procena podataka
321. Za utvrdjivanje za negom najcesce se koristi model po Abrahamu Maslovu
322. Asepsa (sterilizacija) je potpuno unistenje mikroorganizama i njihovih spora sa
instrumenata i predmeta koji dolaze u kontakt sa bolesnikom (metoda
profilakse/terapije, apsolutni pojam)
323. Antisepsa (dezinfekcija) je delimicno unistenje mikroorganizama i njihovih spora sa
instrumenata i predmeta koji dolaze u kontakt sa bolesnikom (metoda
profilakse/prevencije)
330. Bris je najbolje uzeti ujutru pre ispiranja usne duplje, uzimanja hrane, pranja zuba
331. Aspiracija sekreta se moze uzeti i u terapijske i u dijagnosticke svrhe
332. Holter EKG je 24h elektrokardiogram
333. Unapredjenje zdr ponasanja spada u: primarni nivo
334. Vakcinacija spada u: primarni nivo
335. Primopredaja duznosti spada u realizaciju zdr nege
336. U planiranje zn ne spada: nadzor nad radom ucesnika u nezi
337. Pod realizacijom zn ne podrazumevamo utvrdjivanje prioriteta
338. Koja je najbitnija faza intervjua: pocetak
339. Med sestra ne moze do utvrdjuje pato-fizioloski proces
340. Nortonova skala: skala za procenu dekubitusa (sto je broj bodova veci, manji je rizik za
nastanak dekubitusa)
341. Lista naloga lekara otvara se: odmah na prijemu u bolnicu
342. Najdinamicnija i najznacajnija faza procesa zn je realizacija plana zn
343. Evaluacija moze biti kontinuirana i zavrsna, i kvantitativna i kvalitativna
344. U primarne socijalne potrebe ne spada: san
345. U primarne bioloske potrebe ne spada: potreba za prijatnim promenama i dozivljajima
346. Funkcionalni model zn: dominirao sredinom 19. veka, cest model u stacionarnim
ustanovama, karakterise ga diskontinuirana zn, otezana saradnja lekara i med sestre
350. Timski model zn: razvijen je nakon drugog svetskog rata, hijerarhijska struktura je slozenija
od funkcionalnog modela (osobljem rukovodi glavna med sestra, a postoje i vodje tima),
primenjuje se u stacionarnim ustanovama i na nivou primarne zdr zastite
351. U progresivnu negu spada: opsta nega, polu intenzivna, intenzivna, specijalna intenzivna,
posebna nega
352. Ortopnea je dispnea u lezecem polozaju
353. Minutni volumen je: proizvod udarnog volumena i srcane frekvence
354. Dekubitalne skale: Nortonova, Knolova, Bradenova skala
355. Da li okluzija mikrocirkulacije spada u nastanak dekubitusa: da
356. Da li izmedju groznice i hipertermije postoji razlika: da
357. Kauzalgija je: jak bol, zarenje i paljenje, posledica brzog ostecenja nerava
358. Visceralni bol: usled hemijskih stimulansa, ishemije i spazma supljeg organa, spada i
stezanje ligamenata
359. Kontrakture su: ogranicena pokretljivost zgloba u svim ili samo nekom smeru
360. Znaci smrti su: sigurni (znaci truljenja, macje oko, mrtvacke pege, ukocenost), nesigurni
znaci (prestanak rada srca i disanja) i verovatni
361. Antisepsu je uveo: Lister
362. Intrahospitalna infekcija ili nozokomijalna infekcija
363. Voda cini 60% ukupne telesne mase coveka
364. Puferi igraju znacajnu ulogu u regulaciji: acido-baznog statusa
365. Primarni odlozeni hirurski sav se postavlja: 8-12 casova od povredjivanja
366. Hirurski evakuatori predstavljaju jedan od vidova drenaze u hirurgiji
367. Ishrana hirurskog bolesnika moze bit: enteralna i parenteralna
369. Sestrinska dijagnoza se postavlja na osnovu: sestrinske anamneze
370. DZ je duzan da istakne spisak rada lekara
371. Da li kod sepse temperatura naglo skace: da
372. Pritisak na sternum tokom reanimacije vrsi se na sredini grudne kosti. Da grudna kost
ulegne 5-6cm, ruke drzati pravo, ne savijati laktove, ruke ne odizati od grudnog kosa
373. Polozaj kod rektoskopije i kolonoskopije: bocni
374. Principi zn: pored ona 4 osnovna (pitanje broj 318), pozitivnih dozivljaja,pomoci radi
samopomoci, kontinuiranog usavrsavanja sestara, sistematicnosti i postupnosti
375. Krvarenje je: isticanje krvi iz povredjenog krvnog suda
376. Arterijsko krvarenje je: krvarenje u mlazu, svetlo crvene boje
377. Prvu pomoc na licu mesta pruza: osoba ili osobe koje se zateknu na licu mesta
378. Kod osobe koja je jako iskrvarila imamo: ubrzano i nepravilno disanje
379. Zivot unesrecenog najvise ugrozava: prestanak disanja, besvesno stanje i jako krvarenje
380. Prelom je: prekid celovite kosti
381. Imobilizacija je: postavljanje povredjenog dela tela u stanje mirovanja
382. Otvoreni prelom karakterise: kada je kost ili deo kosti probilo kozu
383. Reanimacija je niz mera i postupaka koje preduzimamo da bismo osobu koja ne dise i
kod koje srce ne radi: vratili u zivot
384. Odnos u reanimaciji: 2:30
385. Kod udara struje prvo: uklonimo izvor struje ili iskljucimo osigurace
386. Kod zemijskih povreda oka ne smemo: zavijati ili zatvarati oko
387. Kod opekotina prvog stepena: crvenilo koze i jaka bol
388. Osnovno pravilo kod opekotina: pravilo devetke (18% zahvacenosti tela-prednja strana
grudnog kosa i trbuha)
389. Alkohol izaziva: pospanost i usporene reflekse
390. Sta je aed: automatski eksterni defibrilator
391. U kom polozaju povredjenog iznosimo iz automobila: u polozaju u kom smo ga nasli
392. U kom polozaju se transportuje osoba sa povredjenom natkolenicom: u lezecem polozaju sa
prethodno izvrsenom imobilizacijom
397. Vensko krvarenje je: tamno crvene boje i ravnomerno curi (sliva se) iz rane
398. Kada posumnjamo na povrede unutrasnjih organa i unutrasnje krvarenje bolesnika
stavljamo u koji polozaj: autotransfuzije
399. Simptomi kod osoba koje su jako iskrvarile: bleda koza, na dodir hladna, orosena
hladnim znojem, nizak pritisak, ubrzan puls, nepravilno i ubrzano disanje
400. Gubitak svesti proveravamo: dozivanjem i hvatanjem osobe za ramena uz blago
protresavanje
401. Gubitak disanja proveravamo metodom: oseti, gledaj, slusaj
402. Uloga imobilizacije je: da spreci dodatno povredjivanje nerava, krvnih sudova i tkiva,
ublazavanje bola i sprecavanje soka
403. Prirucna sredstva za imobilizaciju su: daska, stap, vrata, lopata
404. Kod povrede karlice, bolesnika stavljamo u polozaj: na ledjima na tvrdoj podlozi
405. Kod povrede kicme treba: povredjenog ostaviti na mestu nesrece i otici do prve
ambulante po kola i lekara
406. U kom polozaju transportujemo bolesnika bez svesti: u bocnom, koma polozaju
407. Prohodnost disajnih puteva vrsimo: zabacivanjem glave i proverom da li ima stranih tela u
usnoj duplji
408. Kod udara groma: odmah zvati hitnu pomoc
409. Kod trovanja izduvnim gasovima: odmah otvoriti prozore i vrata, bolesnika izvuci na
svez vazduh
410. Kod hemijskih povreda oko: oko isprati cistom vodom i transportovati do bolnice
411. Opekotine treceg stepena: ugljenisanost
412. Na svaku ranu prvo stavimo: sterilnu gazu
413. Kad povrede vratnog dela kicme: postaviti Sancovu kragnu
414. Krvarenje iz nosa-epistaksa zaustavljamo: stiskanjem krila nosa palcem i kaziprstom i
glavu potiskujemo ka grudima, ne unazad jer slivanje krvi u zdrelo moze da izazove
povracanje.
415. Sta sadrzi poziv policiji: mesto nesrece, o kakvoj se nesreci radi, broj povredjenih, ime,
prezime, broj telefona pozivaoca
416. Prelomi kostiju mogu biti: otvoreni, zatvoreni i kombinovani
417. Sredstva za pruzanje prve pomoci mogu biti: standardna i improvizovana
418. Kod svakog krvarenja: prvo napraviti digitalnu kompresiju
419. Trijaza je: odredjivanje povrede prema redovima hitnosti
420. Bolesnika koji je imao epi napad stavljamo u koji polozaj: bocni
421. Osoba koja ima napad astme prvo treba pitati: da li ima pumpicu, inhalator, sprej
422. Simptomi akutnog srcanog udara (cardiac arrest): bol u prstima koji se siri u ruku, otezano
disanje, oroseno celo znojem, blede i suve usne, u nekim slucajevima osoba prica
nepovezane stvari
423. Najveca opasnost kod povreda kicme: povreda kicmene mozdine
424. Prva pomoc je pomoc koja se ukazuje na mestu nesrece
425. Prvi zavoj: zavoj na kojem se nalazi jedno ili dva sterilna jastucica od gaze
426. Rana je: svaki prekid kontinuiteta koze
427. Antiseptici cu: hemijski rastvori
428. Sta izaziva miokarditis: virusi, toksini ili autoimunim procesom, upala srcanog misica
429. Sediment urina se analizira: pod mikroskopom posle centrifugiranja urina
430. Prelom kuka: prelom vrha butne kosti u blizini spoja sa karlicom
431. Za urinokulturu najbolje je uzeti: prvi jutarnji urin, srednji mlaz
432. Definicija zdr nege: profesionalno podrucje rada med sestara u pruzanju pomoci
pojedincu, grupi ili zajednici kada njima nedostaje snaga, volja, znanje
433. Zadaci bolnice: lecenje, dijagnostika, zdr nega, rana rehabilitacija, naucno-istrazivacki
rad
434. Izmenjeno stanje svesti najcesce se kvalifikuje u 3 oblika: somnolencija, sopor, koma
435. Provera disanja i pulsa kod osoba bez svesti traje: 10 sekundi
436. Navedite 4 metode definitivne hemostaze: podvezivanje krvnog suda-ligatura, sav
krvnog suda-sutura, stipaljka od metala-klipsa, termokoagulacija ili elektrokoagulacija
437. Koji se fenomeni srca beleze ekg-om: elektricni
442. Dopunske prekordijalne (grudne) odvode cine: v1r, v2r, v3r
443. Usled cega se javlja nepravilan nalaz ekg-a: masna koza (losion, krema), los kontakt na
relaciji koza-elektroda-preko kosti, zaprljane ili korodirane elektrode na stipaljkama
444. Metode kontrole sterilizacije: fizicka, hemijska, bioloska(bakterioloska)
445. Trauma je: akutno ostecenje organizma sa razaranjem tkiva i odgovarajucim funkcionalnim
poremecajem, prouzrokovano delovanjem spoljasnje sile (mehanicka, termicka, hemijska)
446. Da li je potrebno pacijentu bez svesti odraditi glikemiju: da, obavezno
447. Manuelna stabilizacija glave: dovodjenje glave u neutralni polozaj uz fiksaciju obema sakama
448. U osnovi reanimacione mere spada: provera svesti, provera i otvaranje disajnog puta,
provera disanja, kompresija sternuma, arteficijalna ventilacija
449. Ciljevi plasiranja urinarnog katetera: praznjenje mokracne besike, eliminacija urina kod
inkontinentnih pacijenata, merenje satne diureze, ispiranje mokracne besike,
ubacivanje lekova
450. Mere predostroznosti kod plasiranja gastricne sonde: da li pacijent ima zubnu protezu ili
vestacku vilicu, da li postoji devijacija nosa, sonda treba da bude hladna, nakon
plasiranja proveriti da li je sonda u zelucu
451. Cilj izvodjenja klizme: stimulacija peristaltike creva, praznjenje creva, ubacivanje
kontrasta zbog nekog pregleda, ubacivanje lekova
452. Kriterijumi za smestaj u intenzivnu negu: koma, akutna respiratorna insuficijencija, obilno
krvarenje, postoperativni period
453. Prilikom reanimacije unesrecenog stavljamo u horizontalni polozaj na tvrdoj, ravnoj podlozi,
sa blago podignutim nogama i zabacenom glavom
454. Tamponada rane spada u grupu: privremene i definitivne hemostaze
455. Sekundarno krvarenje: krvarenje koje nastaje nakon odredjenog vremena posle
povredjivanja
456. U kojim dovodima se najbolje sagledavaju elektro potencijali prednje strane srca:
v1, v2, v3, v4
457. Uzroci pojave tremora tokom ekg snimanja: hladna prostorija, losa priprema
(uznemirenost), los komfor, lose navlazena koza ispod elektroda i jako stegnute elektrode
458. Bipolarni standardni odvodi: D1, D2, D3
459. Dezinfekcija po toku deli se na: pocetna, dezinfekcija u toku, zavrsna
460. Pri obradi rane, od infekcije se stiti i pacijent i zdr radnik
461. Kod kojih pacijenata smo posebno obazrivi pri heparinizaciji i.v. kanile: kod kojih je snizen
protrombinski kompleks i postoji sklonost ka krvarenju
462. Polozaj pacijenta pri plasiranju gastricne sonde: sedeci sa blago podignutom glavom ili bocni
sa blago podignutom glavom
463. Oprema za klizmu: irigator sa crevom i klemom, rektalna sonda, glicerinsko ulje, tecnost za
klistir
464. Metode zdr nege: timski metod, funkcionalni metod i metod prema bolesniku
465. Proces zdr nege je: slozena viseetapna metoda, zasnovana na opstenaucnim principima
i principima zdr nege i maksimalno je prilagodjena zadovoljavanju individualnih
potreba korisnika/bolesnika za negom
466. Dijagnoza srcanog zastoja postavlja se na osnovu odsustva pulsa na: a. karotis i . femoris
469. Kompresivni zavoj mozemo napraviti od: sterilne gaze i zavoja
470. Endogeni uzroci nastanka dekubitusa: srcana oboljenja, bubrezna oboljenja, diabetes,
neuroloska oboljenja
471. Ukoliko kod bolesnika postoji nepravilan srcani rad u kojoj opciji na aparatu treba odraditi
ekg: manuelni rezim rada
472. Elektrode ekg-a: v1 (cetvrti medjurebarni prostor desno uz ivicu sternuma), v2 (cetvrti
medjurebarni prostor levo uz ivicu sternuma), v3 (peti medjureb. Prostor izmedju v2 i v4), v4
(srednja klavikularna linija ispod bradavice), v5 (prednja aksilarna linija u istoj visini kao v4),
v6 (srednja aksilarna linija u visini v5)
473. Vrste dezinfekcionih preparata: alkoholni preparati, hlorni, jodni preparati, jedinjenje
amonijaka, fenoli
474. Koji bolesnici zahtevaju asistiranu ventilaciju: oni koji imaju manje od 12, a vise od 20
respiracija u minutu
475. Aktivno hirursko lecenje primenjuje se kod opekotina: drugog b i treceg stepena
476. Pre svakog novog davanja leka i.v. potrebno je: aspirirati sadrzaj iz kanile (3-4ml)
477. Koji polozaj muskarci uzimaju tokom plasiranja urinarnog katetera: lezeci, noge u blagoj
abdukciji
478. Kako izabrati odgovarajucu velicinu gastricne sonde: izmeriti rastojanje od vrha nosa do uha,
pa do vrha grudne kosti(ako je plasiranje kroz usta) i dodati plus 10 cm (ako se plasira kroz
nozdrvu)
481. Standardizovana nega je: funkcionalni deo procesa zdr nege, zahteva primenu kriterijuma,
normativa, standarda, kao i odredjena organizaciona, kadrovska i tehnoloska resenja
482. Faktori trijaze su: broj povredjenih i priroda njihovih povreda, stanje u kome se povredjeni
nalazi, raspoloziva sredstva i osoblje za njihovu negu i lecenje, linija evakuacije i duzina transporta
484. Procena stanja bolesnika obavlja se po prioritetu: procena stanja, disanja, cirkulacije,
motornih funkcija, senzornih funkcija
485. Provera stanja svesti: prodrmaj i glasno dozivaj
486. Krvarenje prema uzroku moze biti spontano i traumatski
487. Minimalna kolicina enteralne ishrane u toku 24h kod operisanih: 250ml
488. Urinarni kateteri koji se koriste u praksi: folijev i nelatonov
489. Indikacije za gastricnu sondu: kada bolesnik ne moze da guta, kada osoba boluje od
teskih bolesti i odbija hranu
490. Polozaj kod klizme: na levom boku sa blago savijenim nogama
491. Zasto se za i.m aplikaciju leka koristi gornji, spoljasnji ugao gluteusa: kako se ne bi
povredio n. ischiadicus
492. Koma je tesko stanje poremecaja svesti, bolesnik je u dubokoj besvesti, ne reaguje na drazi
493. Najvaznija mera kod opekotina: rashladjivanje opecene povrsine vodom ili oblozima,
nikako ledom
494. Za dezinfekciju ruku neophodno je najmanje 30s, a ukoliko se dezinfekciono sredstvo prebrzo
susi, onda dodati jos dezinficijensa
495. Enuresis nocturna je: nevoljno nocno mokrenje/poremecaj u kontroli besike koji se
sastoji u ponavljanju mokrenja tokom noci u krevetu posle 4 ili 5 godine kada bi dete
trebalo da kontrolise mokrenje. Moze biti promarno kada dete od rodjenja nije prestalo
da mokri u krevetu i sekundarno kada je dete imalo suvi period.
496. Bcg vakcina se aplikuje: intradermalno na levoj podlaktici u porodilistu. Vakcina protiv
tuberkuloze
497. Vakcina protiv hepatitisa b aplikuje se: intramuskularno, na rodjenju, posle mesec
dana i 6 meseci posle prve doze
498. Juvenilni dijabetes melitus: insulin zavistan dijabetes
499. Klinicki znaci insulin zavisnog dijabeta: polifagija, gubitak u tezini, polidipsija, poliurija,
hiperglikemija, glikozurija, ketonurija
500. Klinicka slika kongenitalne hipotireoze cini: grub plac, miksedem, produzeni period zutice
501. Jak bol u epigastrijumu sa razvojem akutnog difuznog peritonitisa ukazuje na:
perforaciju ulkusa zeluca
502. Fenomen buckanja iznad pupka ukazuje na: stenozu pilorusa
503. Melena i hematemeza ukazuju na krvarenje: gornjih partija digestivnog trakta
504. Sok se manifestuje kao: periferna cirkulatorna insuficijencija kod koje je tkivna perfuzija
nedovoljna da zadovolji nutritivne potrebe celije i da odstrani krajnje produkte
metabolizma
505. Primenom endotrahealne intubacije obezbedjuje se: vazdusni put, smanjuje se rizik od
aspiracije, omogucava se trahealna aspiracija, obezbedjuje se optimalna oksigenacija,
omogucava se adekvatna arteficijalna ventilacija i endotrahealna primena lekova
506. Privremena hemostaza: digitalna kompresija, kompresivni zavoj, tamponada rane i
esmarhova poveska
507. Sta se vidi na rtg snimku ileusa: hidroaericni nivoi
508. Indikacija za bronhoskopiju: dijagnostikovanje i potvrda tipa neoplazmi u disajnim putevima
509. Astma je hronicna inflamacija disajnih puteva, u kojoj znacajnu ulogu igraju mnoge
celije ukljucujuci mastocite, eozinofile i t-limfocite
510. Inflamacija disajnih puteva kod asmaticara izaziva: ponavljane epizode gusenja,
sviranje u grudima, teskobe u grudima i kaslja, posebno nocu ili rano ujutru
511. U letnjim periodima, najcesci uzrocnik dijareje su: bakterije
512. Gojaznost je posledica: prekomerne izrazenosti masnog tkiva
513. Apgar skor: disanje, puls, tonus misica, refleksi, boja koze. Radi se u 1. i 5. minutu
514. U petoj minuti Apgar skor podrazumeva: procenu vitalnosti
515. Za procenu kostane zrelosti kod dece koristi se: rtg snimak leve sake
516. Odojce: od mesec dana do godinu dana
517. Intrauterino fetus: ne dise
518. Po rodjenju novorodjence normalno odmah prodise
519. Prvi lek u reanimaciji: adrenalin
520. Ultrazvuk je neinvazivna metoda
521. Pleuralni punktat dobijamo: pleuralnom punkcijom
522. Terapija bakterijske pneumonije sprovodi se: antibioticima
523. Kod sumnje na cisticnu fibrozu neophodno je uraditi: hlor u znoju
524. Atopijske bolesti su: astma, alergijski rinitis, ekcem, alergijski konjuktivitis, intestinalna
intolerancija (kod deteta atopijske bolesti utvrdjuju se prick koznom probom i merenjem IgE u
serumu)
525. Dete se po novom zakonu vakcinise protiv hepatitisa b: odmah po rodjenju bez obzira
da li je HBsAg pozitivno ili negativno
526. Najcesca reakcija posle bcg vakcine: apsces na mestu aplikacije, a mmr vakcine:
vakcinalna bolest/bol,otok, crvenilo, uvecane zlezde
527. U slucaju povrede kontaminiranim predmetom, dete koje je redovno vakcinisano protiv
tetanusa u toku poslednjih 5 godina: ne prima tetalpan niti serum
528. Stepen tezine dehidratacije procenjujemo na osnovu: anamneza, fizicki status,
laboratorijska ispitivanja
529. Kod akutne dijareje najbitnije je korigovati deficit vode i elektrolita
530. Nevoljno izbacivanje stolice: enkopreza
531. Vaznu ulogu u etiologiji ulkusne bolesti ima: helicobacter pylori
532. Infekcije urinarnog trakta najcesce izazivaju: gram negativne bakterije
533. Deficit vitamina b12 dovodi do: mikrocitne, hipohromne anemije
534. Vrste astme: alergijska i nealergijska
535. Metabolicka acidoza: komplikacija dijabetesa
536. Dijagnozu meningistisa postavljamo na osnovu: lumbalne punkcije
537. Trihinelozu mozemo dobiti: preko nedovoljno obradjenog mesa
538. Nesto za kucnu negu, uglavnom odgovor je: ukoliko pacijentovo stanje to zahteva, onda
dobija kucnu negu, a ne ako on to zeli (tako nesto :D )
539. Kolera je: akutna infekcija koju uzrokuje vibrio cholerae I koji zahvata celo tanko crevo.
Simptomi: veliki broj vodenastih stolica, povracanje, grcevi u misicima, dehidratacija
540. Sprovodni sistem srca: SA cvor, AV cvor, Hisov snop i Purkinijeve celije
541. Standardni bipolarni odvodi EKG beleze: Razliku potencijala izmedju dve tacke na telu
542. Vestacka ishrana moze da se vrsi preko intravenskih infuzija, nazogastricne sonde,
gastrostome ili preko klizma. NGS se koristi kod bolesnika u komatoznom stanju, sa ostecenom
sluzokozom usne duplje, ugasenim refleksom gutanja, kod nedonoscadi ili maksilofacijalnih
povreda. Moze se koristiti jedino ako je moguca resorpcija u crevima. Hrana mora biti tecna ili
kasasta. Gastrostoma je operativno napravljen otvor na zelucu kroz koji se uvlaci sonda radi
unosa hrane. Koristi se kod pacijenata sa operacijom jednjaka ili tumorima jednjaka.
543. Dezinficijensi su sredstva koja se koriste za dezinfekciju predmeta i izlucevina. Antiseptici
se koriste za dezinfekciju zivog mesa. Koriste se sapuni, deterdzenti, alkohol, fenoli, povidon jod,
hlor, oksidativna sredstva-vodonik- peroksid i kalijum-permanganat.
544. Primena dispanzerskog metoda rada vezano je samo za Dom zdravlja.
545. Pojacano lucenje hlorovodonicne kiseline se naziva hiperaciditet.
546. Ako se rana hirurski obradi u toku 12 h od povrede to je rana primarna obrada rane.
****
1. Fras ili febrilne konvulzije se javljaju kao reakcija nezrelog nervnog sistema deteta na nagli
skok temperature, preko 38,5. Najcesce se javlja kod dece uzrasta 6 meseci do 5 godina. Koriste
se dijazepam cepici kao prevencija.
2. Period novorodjenceta traje od rodjenja do kraja prvog meseca. Deli se na rani neonatalni koji
obuhvata prvih sedam dana i kasni neonatalni od sedmog dana do kraja prvog meseca.
3. Zrelo, doneseno dete, dete rodjeno u terminu- 37-42 nedelja trudnoce
Prevremeno rodjeno dete pre 37 nedelje trudnoce
Preneseno ili posterminsko dete posle zavrsene 42 nedelje trudnoce
4. ™ na rodjenju 3500gr kod muske dece i 3300 gr kod zenske
TD 50-52 cm, zenska dece uglavnom 1-2 cm manje
OG 34-36 cm, a OGK 2-3 cm manje od obima glave
5. Vernix caseosa ili sirasti maz ima zastitnu, antibakterijsku ulogu. Posle 38 nedelje trudnoce
se postepeno smanjuje zato ga deca rodjena pre termina imaju u velikoj kolicini, dok deca rodjena
posle 39 nedelje samo u tragovima.
7. Fontanele> ima ih 6: Velika fontanela koja zarasta izmedju 12-15 meseca, mala fontanela koja
zarasta do 3 meseca i dve prednje i dve zadnje fontanele.
8. Kapnometrija je pracenje CO2 u izdahnutom vazduhu.
9. DiTePer je vakcina protiv difterije, tetanusa i pertusisa/velikog kaslja. Daje se posle navrsenog
2 meseca, navrsenih 3,5 meseca i navrsenih 6 meseci. Revakcine u drugoj godini, pre polaska u
osnovnu skolu i 14 godini.
10. MMR vakcina je vakcina protiv morbila/malih boginja, zausaka i rubeole. Prva doza u drugoj
godini(posle navrsenih 12 meseci), revakcina pre upisa u prvi razred osnovne skole.
11. Odojce udvostruci ™ sa rodjenja krajem 5-og meseca, utrostruci krajem prve godine,
ucetvorostruci krajem druge godine.
Krajem prve godine odojce je dugacko oko 73-75 cm. Krajem 5 godine dete udvostruci TD sa
rodjenja, a utrostruci u pubertetu.
12. U trecem mesecu se potrbuske odize na podlaktice. u cetvrtom mesecu sve predmete stavlja u
usta. U petom mesecu se obrce sa stomaka na ledja i obrnuto. Sesti mesec je prekretnica- sedi uz
potporu, pruza obe ruke kako bi uzelo predmet. Sedmi mesec idealan za igru. U devetom mesecu
premesta predmete iz ruke u ruku, pocinje da razvija pincet hvat, puzi na sve cetiri, sedi stabilno,
pocinje da se podize uz ogradicu ili oslonac i da stoji. Deseti mesec- pokusava da napravi korake
uz ogradicu, pincet hvat razvijen. 11 mesec- hoda uz pridrzavanje, samostalno drzi keks u ruci i
gricka ga, reci izgovara-ajde, pa pa. u dvanaestom mesecu sve cesce trazi da hoda, koristi sve
vise reci u slogovima, pocinje samostalno da jede...
13. Centar za disanje se nalazi u produzenoj mozdini.
14. Za svaki stepen iznad normalne temp. disanje se ubrzava za 4 respiracije, a puls za 8-12
otkucaja.
15. Oksigenoterapija je primena kiseonika inhalacionim putem u terapijske svrhe. Moze se dati
preko maske za usta i nos, binazalne kanile, nazofaingealnog katetera, inkubatora i
endotreahealnog tubusa.
16. Centar za mokrenje je smesten izmedju 3-4 lumbalnog prsljena-kicmena mozdina.
Biohemijski pregled urina podrazumeva proteine-proteinurija, secere- glikozurija, ketonska
tela-ketonurija, bilirubin, urobilinogen.
Urinokultura je zasejavanje urina na hranljive podloge radi izolacije uzrocnika infekcije
urinarnog trakta. Uvek se radi i antibiogram odnosno osetljivost bakterije koja je izolovana na
odredjene antibiotike. Infekcija postoji ako ima vise od 100 000 bakterija u 1 ml urina.
17. Centar za defekaciju se nalazi u lumbosakralnom delu kicmene mozdine.
Koprokultura- bakterioloski pregled stolice.
Kod sumnje na krvarenje u digestivnom traktu se radi test na okultno krvarenje-Adler Veber.
18. Morbili/male boginje je infekcija respiratornog sistema izazvana virusom morbila. Koplikove
mrlje su karateristicne za ovu infekciju. Prevencija nastanka MMR vakcina.
Varicele/ovcije boginje/vodene boginje- Izaziva je virus herpesa. Imunitet nakon prelezanih
boginja je trajan sto znaci da vise ne moze da se oboli od njih. Ospa prolazi kroz nekoliko
stadijuma(makula, papula, vezikula i krusta). Ospa je polimorfna sto znaci da u isto vreme na kozi
deteta se mogu videti razliciti stadijumi ospe
19. Omfalokela predstavlja ispadanje trbusnih organa kroz defekt u sredisnjij liniji.
20. Gatrijev test je jedan od testova u sklopu neonatalnog skrininga novorodjencadi.
Podrazumeva ispitivanje dve bolesti- fenilketonurija i kongenitalna hipotireoza.
Fenilketonurija je nasledna metabolicka bolest kod koje se aminokiselina fenilalanin ne
razgradjuje u organizmu nego se nagomilava izazivajuci ostecenja CNS-a,
Urodjena hipotireoza je urodjena smanjena funkcija stitne zlezde, ona u smanjenoj kolicini ili
uopste ne proizvodi hormone tiroksin i trijodtironin. Izgled nn: ostra gusta kosa, siroko lice grubih
crta,veliki jezik koji viri iz usta. Ako se ne leci dovodi do mentalnog propadanja.
21. Prva stolica koju dete ima se zove mekonijum, tamno zelena, sluzava i predstavlja mesavinu
amnionske tecnosti, zuci i sekreta iz crevnih zlezda.
22. Novorodjence koje majka doji ima oko 5 mokrih pelena dnevno, dok bebe na dohrani imaju
10ak.
23. Prednosti dojenja: majcino mleko je prilagodjeno potrebama deteta i menja se u skladu sa
tim kako dete raste; lakse se vari u odnosu na kravlje mleko; deluje blagotvorno na stomak deteta;
sprecava alergije i infekcije, jaca vilicu.
24. Posle prvog rodjendana detetu uvoditi kravlje mleko u ishranu. Prvo se daje punomasno mleko
jer im je neophodan visok sadrzaj esencijalnih masnih kiselina koje su vazne za njihov rast i razvoj
mozga.
25. Skrining test prvog tromesecja koji se najcesce radi u trudnoci je Dabl test.To je
kombinovani test, sastoji iz ultrazvucnog pregleda i uzimanja krvi. Sluzi za utvrdjivanje postojanja
hromozomskih aberacija- Daunov sindrom. Najcesce se radi izmedju 11 i 14 nedelje trudnoce.
Biopsija horionskih cupica-analiza koja se radi izmedju 11 i 12 nedelje trudnoce i koja
pokazuje da li dete ima neki genetski ili hromozomski poremecaj.
Amniocenteza je pregled plodove vode=radi se u drugom tromesecju
26. Kordocenteza je invazivna metoda prenatalnog testiranja u kojoj se uzima uzorak krvi bebe iz
pupcanika. Izmedju 18 i 24 nedelje. Sluzi za otkrivanje hromozomskih aberacija, bolesti krvi kao
sto je fetalna anemija i ako je majka bila zarazena npr. rubeolom, da li je i dete zarazeno.
27. Fizioloska zutica/ikterus je stanje koje izaziva zutu prebojenost koze i beonjaca. Javlja se
najcesce izmedju 2 i 7 dan od rodjenja. Nastaje kada nezrela jetra nn ne moze da obradi dovoljno
brzo eritrocite kojih ima mnogo i bilirubin pocinje da se povecava u krvi. Lekar moze prepisati
fototerapiju.
28. Ako novorodjence ima manje od 2500 grama smatra se da ima malu telesnu masu bez obzira
da li je dete rodjeno pre termina ili u terminu. Uzroci: genetika, prevremeno rodjenje, blizanacka
trudnoca, ako je postojao neki problem sa posteljicom u trudnoci, stres u trudnoci
29. Apgar skor je pregled nn u prvom i petom minutu posle porodjaja. Ocenjuje se disanje, puls,
refleksi, tonus misica i boja koze. Ocena za svaki parametar je od 0-2
30. Ultrazvucni pregled kukova je jedna od metoda ranog otkrivanja razvojnog poremecaja kuka.
Primarni pregled u porodilistu, a najkasnije do mesec dana po rodjenju, a sekundarno snimanje je
u drugom mesecu.
31. Tortikolis je jedan od najcescih deformiteta kod nn, krivi vrat. Desava se kada je misic sa
jedne strane vrata skracen, pa beba naginje glavu na tu stranu i okrece lice u suprotnu. Ukoliko se
primeti na vreme uz fizikalnu terapiju stanje se popravlja .
32. Patronazna sestra ce majku savetovati da se obavezno javi pedijatru u savetovaliste ako
odojce sa sest meseci jos nije svoju tezinu : udvostrucilo u odnosu na porodjajnu.
33. Natalitet je broj zivorodjene dece u odnosu na broj stanovnika.
34. Voda kod odojceta cini i do 75% ukupne telesne mase pa su posledice gubitka tecnosti kod
dece teske. Gubitak tecnosti u visokom stepenu preko 6% telesne mase se moze prepoznati po:
zedj, suve usne, oblozen jezik, suva koza bez turgora, upale oci, uvucena fontanela kod beba,
puls se ubrzava, pada pritisak.
35. Kefalhematom- krvni podliv na glavi nn koji nastaje tokom porodjaja. Obicno se vezuje za
upotrebu forcepsa ili vakum-ekstraktora. Th uglavnom nije potrebna.
Porodjajni naduv je izrazit otok mekih tkiva koji se javlja na predjacecem delu glave pri
radjanju. Th nije potrebna.
36. Spina Bifida- malformacija u predelu kicme. Mozdane opne zajedno sa ostecenim delom
kicmene mozdine se nalaze van kicmenog kanala. Spada u defekt neuralne cevi.
37. Omfalitis je infekcija pupka.
38. Kod nn i odojcadi se ne preporucuje Hajmlihov zahvat radi oslobadjanja disajnih puteva.
nn postupak- uhvatiti dete za noge, podignuti uvis i lupkati po ledjima izmedju lopatica.
odojce postupak- potrbuske na podlakticu tako da glava lezi na dlanu i usmerena ka dole.
lupkati 5x izmedju lopatica. Ako strano telo ne ispadne okrenuti ga na ledja i pritisnuti sa dva prsta
na sredinu grudne kosti.
USTAV
1. Sta spada u primarni nivo zz? - Dom zdravlja, apoteka, zavodi
2. Sta spada u sekundarni nivo? - Opste i specijalne bolnice
3. Sta spada u tercijarni nivo? - Klinika, KBC, UKC, Institut
4. Kada je donet prvi Ustav? -8.11.2006
5. Ko je izvrsilac izvrsne vlasti? -Vlada
6. Kome predsednik podnosi ostavku?- Predsedniku Narodne Skupstine
7. Kada se objavljuju zakoni?- Pre stupanja na snagu.
8. Puno radno vreme je?- 40h
9. Sta moze da osnuje osoba sa SSS?- Ambulantu za zdravstvenu negu i rehabilitaciju
10. Ko izdaje licencu?- Nadlezna komora
11. Na koliko se menja izabrani lekar i ko sve moze da bude? - Na 1 god,moze biti Dr medicine/
specijalista opste prakse, medicine rada, ginekologije, stomatologije, pedijatarije.
12. Sta obuhvata obavezno zdra. osiguranje?- Pravo na ZZ, pravo na novcane nadoknade u
skladu sa zakonom. Obavezno osiguranje obuhvata:1) osiguranje u slucaju bolesti ili
povrede van rada; 2) osiguranje u slucaju povrede na radu ili profesionalne bolesti
13. Najvisi pravni akt u Srbiji?- Ustav
14. U skladu sa cim moraju biti ostali zakoni? - Ustavom
15. Ko proglasava vanredno stanje?- Narodna Skupstina
16. Pre dostavljanja otkaza poslodavac je duzan da? - Da da izvestaj/ obavestenje o
opravdanim razlozima za otkaz.
17. Koliko meseci od otkrivanja saznanja za postojanje otkaza poslodavac ima pravo da da otkaz
zaposlenom?- 3 meseca od otkrivanja svih saznanja
18. Otkaz od strane zaposlenog koliko najmanje dana pre mora da se dostavi poslodavcu?-
Najmanje 15 dana od dana koji se navodi kao prestanak radnog odnosa.
19. Dopunski rad kod drugog poslodavca moze da traje?- 1/3 od punog radnog vremena. Na
12 meseci se zakljucuje.
20. Zavod za palijativno zbrinjavanje je koji nivo?- Primarni nivo
21. Podela vlasti: Zakonodavna, Izvrsna, sudska
22. Da li ima pravo lice na hitno zbrinjavanje ako istekne zdravstvena knjizica? - Ima pravo.
23. Kome Vlada odgovara za rad? - NS
24. Da li pripravnicki staz spada u rad van radnog odnosa? - Da
25. Koliko traje mandat Vlade?- 4 god
26. Ko cini upravu opstine? - Predsednik opstine, skupstina opstine, vece opstine
27. Drzavna uprava je kome odgovorna? - Vladi
28. Koliko poslanika ima NS?- 250
29. Da li osiguraniku pripada pravo na drzavnu zastitu ako je potreba uzrokovana upotrebom
alkohola ili narkotika?- Ne
30. Poslodavac je duzan da isplati novcanu naknadu zaposlenom koji nije iskoristio odmor? -Da
31. Privremeni i povremeni poslovi koliko dugo traju i u sta spadaju?- najduze 120 dana u godini i
pripadaju u poslove van radnog odnosa. Moze se zakljuciti sa nezaposlenim licima,
zaposlenima koji rade nepuno radno vreme, korisnicima starosne penzije, sa licima koji su
clanovi omladinske zadruge.
32. Oblici neposrednog ucesca gradjana u radu lokalne samouprave su? -Gradjanska inicijativa,
izbori i referendum
33. Na koliko se izdaje licenca i koliko pre isteka licence radi obnove se salje zahtev komori?- Na 7
god i 60 dana pre isteka licence
34. Sta spada u privatnu praksu? - lekarska ordinacija, ordinacija dentalne medicine,
ambulanta, apoteka, laboratorija, poliklinika
35. Sta je dobrovoljno osiguranje?- kada osiguranik zeli sebi ili svojoj porodici da poveca
obim ili druga prava koja ne obuhvata obavezno osiguranje ili ako nema obavezno
osiguranje.
36. Vrste kolektivnog ugovora? - Kolektivni ugovor je ugovor kojim se uredjuju prava, obaveze i
odgovornosti za zaposlenog i poslodavca. Moze biti: opsti, posebni, kod poslodavca.
37. Usled epidemije zd ustanova obavestava?- Nadlezne organe
38. Koliko traje pripravnicki staz zdr radnika?- 6 meseci
39. Koliko traje probni rad? - 6 meseci a otkazni rok 5 dana
40. Ko moze da osnuje privatnu praksu?- Nezaposleni zdr radnik sa polozenim drzavnim
ispitom i korisnik starosne penzije sa dozvolom komore.
41. Mandat predsednika? - 5 god
42. Mandat NS?- 4 god
43. Predsednika opstine bira?- Skuptina opstine iz reda odbornika.
44. Zavod za zz studenata je koji nivo? - Primarni nivo
45. Ko je izvrsilac zakonodavne vlasti?- NS
46. Ko daje pomilovanje i odlikovanje? - Predsednik Republike
47. Otkazni rok je?- 15 dana, i ne vise od 30 dana
48. Ko izdaje ostale zakone?- Vlada
49. Sta je ugovor o delu?- Potpisuje se sa licem koje nije iz delatnosti poslodavca radi obavljanja
neke umne ili fizicke delatnisti.
50. Ko cini Vladu? - Predsednik, 1 ili vise potpredsednika i ministri
51. Da li pacijent ima pravo da zna puno ime zdravstvenog radnika?- Da
52. Da li glavna sestra ucestvuje u strucnom savetu? - Da
53. Da li direktor ucestvuje u strucnom savetu?- Ne
54. Posle koliko rada moze da se uzme godisnji odmor? - Posle mesec dana rada
55. Organi opstine su? - Predsednik opstine, skupstina opstine, opstinsko vece i uprava.
56. Rok za polaganje drzavnog?- 12 meseci
57. Izvrsni organi opstine su? -predsednik opstine i opstinsko vece
58. Sta je zarada?- Utvrdjena je pravnim aktom i ugovorom o radu. Zarada za obavljanje
navedenog posla, doprinosa i drugih primanja na osnovu radnog odnosa.
59. Nosioca funkcija predlaze?- Predsednik narodnoj skupstini
60. Sta je obavezno osiguranje? Osiguranje kojim se zaposlenima i drugima obezbedjuje
pravo za ZZ i novcane naknade za slucajeve utvrdjene zakonom.
61. Kakvo zdravstveno osiguranje moze da bude? - Obavezno i dobrovoljno
62. Druga pravna lica koja mogu da obavljaju zdravstvenu delatnost su?- Fakulteti, ustanove
socijalne zdravstvene zastite, zavodi za izvrsenje krivicnih sankcija, ministarstvo unutrasnjih
poslova, i druga lica kojima je zakonom predvidjeno da obavljaju zd. delatnost.
63. Ko moze da bude pripravnik?- Lice koje je zavrsilo srednju, visu ili visoku skolu i prvi put
stupa u radni odnos odnosno obucava se za samostalni rad.
64. Da li se kod nas placa pripravnicki staz? - Ne, obavlja se volonterski.
65. Da li u sklopu DZ ima sluzba za transfuziju?- Nema
66. Hitna pomoc moze da se osnuje samo u okviru? - Javne svojine
67. Da li lecenje zavisi od novcanog fonda drzave?- Da
68. Da li su sve vlasti povezane?- Ne
69. Svojstvo osiguranika za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje ne moze da se steci pre? -
15 god radnog staza ili ti 65 god zivota
70. Najvisi sud je? -Kasacioni sud
71. Rad sluzbene bezbednosti ko nadzire? - NS
72. Koliko privatnih praksi moze osnovati zdravstveni radnik sa srednjom i visokom skolom? -
Jednu
73. Sta je penzijsko i invalidsko osiguranje?- Obavezno i dobrovoljno osiguranje po svim
osnovama, dobija se uplacivanjem doprinosa od strane poslodavca i osiguranika.
74. Ko rukovodi vojskom?- Predsednik Republike
75. Kod kojih poslova je skraceno radno vreme?- Kod poslova koji su narocito teski, naporni i
za zdravlje radnika stetni. Maks. 10h nedeljno i beneficiran radni staz.
76. Sta je prekovremeno radno vreme?- U slucaju vise sile, iznenadnog oivecanja obima posla
i u drugim slucajevima kada je neophodno da se u odredjenom roku zavrsi posao. Najvise
4h duze ali ne sme duze od 12h dnevno, odnosno 240h godisnje.
77. Ko cini drzavnu upravu?- Ministarstva i organi drzavne uprave
78. Zdravstvena zastita u punom iznosu iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja bez
placenja participacije obezbedjuje se? - Dobrovoljnim davaocima krvi koji su dali 10 i vise puta
krv,osim za lekove sa Liste, dobrovoljnim davaocima krvi koji su krv dali manje od 10 puta,
zivim davaocima organa, slepim licima i trajno nepokretnim, ratnim vojnim
invalidimacivilnim invalidima rata.
79. Sposobnost za rasudjivanje deteta radi donosenja odluka o pristanku za medicinske mere,
procenjuje se kod deteta starijeg od ? - 15 god zivota
80. Drugo strucno misljenje se obezbedjuje u okviru?- Obaveznog zdravstvenog osiguranja
81. Zdravstvene usluge koje placa osigurano lice iz svojih sredstava po cenama koje utvrdjuje
davalac zdravstvene ustanove su?- zd pregled za upis u srednju/ visu/ kurs, dobijanje
uverenja za sposobnosti za rad, dobijanje uverenja o sposobnosti bavljenja sportom
osiguranog lica starijeg od 14 god, zdravstvenu uslugu detoksikacije u slucaju kod akutnog
pijanstva ili akutnog koriscenja psihoaktivnih supstanci,kozmeticke hirurske procedure koje imaju
za cilj da poboljsaju fizicki izgled,prekid trudnoce iz nemedicinskih razloga,
82. Obavestenje o rizicima operacije zdr radnik daje pacijentu?- Pismeno i bez njegovog
trazenja
83. Pristanak na invazivne procedure i tarapije daje se? -Pismeno
84. Poslodavac ne moze da otkaze ugovor o radu zaposlenom za vreme?- Trudnoce,
porodiljskog, nege deteta, rada na odredjeno, vojnog roka, povrede, bolovanja,pripadnosti
odredjenoj rasi, veri..
85. Ako ugovorom o radu nije utvrdjeno na koje vreme se zakljucuje smatra se da je?- Ugovor na
neodredjeno
86. Ugovor o obavljanju privremenih poslova sa kim moze da se zakljuci?- Sa nezaposlenim
licem, zaposlenim sa nepunim radnim vremenom, studentom, korisnikom starosne penzije.
87. Da li zdr. radnik sa odgovarajucom visokom strukovnom skolom zdr. struke moze da osnuje
ordinaciju, apoteku i ambulantu zdravstvene nege?- Ne moze ordinaciju ni apoteku!( jer
ordinaciju osniva lekar, a apoteku farmaceut)
88. Kada ambulanta za zdravstvenu negu moze da pocne sa radom?- Danom upisa u registar
agencije za privredne resurse nakon dobijanja resenja zdravstvenog inspektora o
ispunjavanju uslova za obavljanje zdravstvene delatnosti.
89. Udaljenje zaposlenog sa rada moze da traje najduze? - 3 meseca
90. Radni odnos se zasniva?- Zakljucenjem ugovora o radu
91. Kada zaposlenom miruju prava i obaveze?- Za vreme sluzenja vojnog roka, upucivanja na
rad u inostranstvo od strane poslodavca, izdrzavanje kazne zatvora u trajanju do 6 meseci.
92. Placeno odsustvo koliko dana moze da bude? 5 dana za smrt ili bolest uzeg clana porodice,
sklapanje braka, otac kada dobije dete, 2 dana za dobrovoljno davanje krvi
93. Kada moze da se promeni Ustav?- Predlogom 1/3 poslanika. A usvaja se sa 2/3 i mora
da prodje referendum od 60 dana. Narodna skupstina odredjuje o promeni.
94 . Ambulanta za zdravstvenu negu moze obavljati zd delatnost- samo na osnovu izvestaja
nadleznog doktora medicine koji sadrzi uputstvo o primeni Th.
96. Da li je privatna praksa duzna da istakne ime sa podacima o delatnosti koja utvrdjena resnjem
Ministarstva zdravlja o ispunjenosti propisanih usloga za obavtaljanjr zd delatnosti i radno vreme
Da
97. Da li pacijent ima pravo da odlucuje o svemu?- da, osim kada direktno ugrozava svoj i zivot
i zdravlje drugih lica
98. Da li osiguraniku pripada pravo na naknadnu zaradu za privremenu sprecenost za rad ako se
bez opravdanog razloga ne javi izabranom lekaru u roku od 3 dana nastanka privremene
sprecenosti za rad?- Ne
99. Obavezno osigurana lica u smislu propisa o penzijskom i invalidskom osiguranju su?-
zaposleni, lica koja samostalno obavljaju delatnost, poljoprivrednici
100. Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja su?-pravo na starosnu penziju, invalidsku,
porodicnu, pravo na naknadne pogrebne troskove i pravo na novcanu naknadu za telesno
ostecenje
101. Zdravstvena zastita u punom iznosu iz sredstva obaveznog zdravstvenog osiguranja bez
placanja participacije obezbedjuje se?-zivim davaocima organa, celija, tkiva, osim za lekove sa
liste lekova.
102. Zdravstvena ustanova moze obavljati zd delatnost ako ima propisanu?- vrstu i broj
zdravstvenih radnika, dijagnosticku, terapijsku i drugu opremu, prostorije za prijem i
smestaj bolesnika, vrste i kolicine lekova i medicinskih sredstava
103. Zd usluge koje zd ustanova u javnoj svojini pruza gradjanima ma njihov zahtev kao i zd
usluge koje nisu obuhvacene zd osiguranjem naplacuje se po cenama koje utvrdjuje?- Upravni
odbor zdravstvene ustanove
104. Privatna praksa je duzna da o nedeljnom radu, pocetku i zavrsetku radnog vremena
obavesti?- Agenciju za privredne resurse
105. U slucaju kada nije overena knjizica o zd osiguranju osigurano lice ima pravo na?- Hitnu mp,
skrining pregled, obaveznu imunizaciju, palijativno zbrinjavanje.
106. Da li zd radnici i njihova porodica placaju usluge u ustanovi u kojoj zd radnik radi ako su te
usluge obuhvacene obaveznim zd osiguranjem?- Ne
107. Kako cemo znati da li je lice ostvarilo pravo na Zz?- na osnovu zdravstvene knjizice
108. Kada se odstupa od zagarantovanih manjinskih prava?- Za vreme ratnog i vanrednog
stanja
109. Kada zaposleni navrsi 65 god zivota prestaje mu radni odnos?- Po sili zakona.
110. Da li privatna praksa mora da ima istaknutno radno vreme? - Da
111. Sta trazimo pacijentu kada samoinicijativno dodje u ambulantu i trazi infuziju?- Izvestaj
lekara
112. Ambulanta za zd negu da li moze da pruzi lab dijagnostiku? - Da
113. Drzavna obelezja?- Grb, zastava, himna
114. Ko radi u sudu?- Poslanici i sudije
115. Ko donosi uredbe i druge akte radi izvrsavanja zakona?- Vlada
116. Sta radi javno tuzilastvo?- Goni pocinioce krivicnih dela i preuzima mere za zastitu
ustanosti i zakonitosti.
117. Ko cini sistem vlasti? -NS, Vlada, Sudovi, Predsednik, Javno tuzilastvo
118. Ko odlucuje o ratu i miru i promeni granica?- NS
119. Sta spada u opsti sud?- Osnovni, Visi, Apelacioni i vrhovni kasacioni
120. Sta spada u posebne sudove/sudove posebne nadleznosti?- Prekrsajni, Visi prekrsajni,
Privredni, Apelacioni privredni, Upravni Sud.
121. Ko opoziva i postavlja ambasadora?- Predsednik Republike
122. Najvisi organ Ap i lokane samouprave?- Skupstina
123. U skupstini Ap ko sedi? -Poslanici
124. A ko sedi u skupstini lokane samouprave?- Odbornici
125. Najvisi pravni akt Ap i lokalne samouprave?- Statut
126. Ugovor o radu moze da se zakljuci? - Na odredjeno ili neodredjeno
127. Koliko traje ugovor na odredjeno?- ne duze od 24 meseca
128. Sta podrazumeva rad sa nepunim radnim vremenom?- zaposleni koji je zasnovao radni
odnos sa nepunim radnim vremenom sa jednim poslodavcem moze da zasnuje radni odnos
sa drugim poslodavcem i da na taj nacin ostvari puno radno vreme od 40h nedeljno.
129. Nocni rad sta podrazumeva?- Rad od 22h do 6 ujutru. maksimalno 1 nedelju ili izmedju 2
smene mora biti 12 sati neprekidnog odmora.
130. Koliki je odmor u toku dana kod punog radnog vremena?- 30 min
131. Koliki je odmor u toku dana kod nepunog radnog vremena i prekovremenog? -Nepunog 15
min, a prekovremenog 45 min
132. Odmor izmedju 2 radna dana je? -12 sati
133. Odmor u toku nedelje koliki je i da li mora da bude nedelja? -24 h i ne mora da bude
nedelja.
134. Kada zaposleni ima pravo na naknadnu zaradu? - praznik, placeno odsustvo, vojne vezbe,
povreda na radu, profesionalno oboljenje.
135. Kada privatna praksa moze da prestane sa radom?- u slucaju odjave, smrti osnivaca, ne
zapocne da radom u roku od 12 meseci, osnivac bude kaznjen.
136. Da li hitna moze da strajkuje?- Ne moze
137. Organi zdravstvene ustanove su?- Direktor, upravni odbor i nadzorni odbor.
138. Ko raspisuje konkurs za direktora ustanove?- Upravni odbor ustanove
139. Strucni organi zdr. ustanove su?- Strucni savet, eticki odbor, strucni kolegijum, komisija
za unapredjenje kvaliteta.
140. Kada komora moze da oduzme licencu?- Ukoliko je ne obnovi na vreme, ako nacini
strucnu gresku, bude osudjen na krivicno delo, zloupotrebi sredstva zdr osiguranja, ima
zabranu samostalnog rada.
141. Kada zd ustanova dobija sertifikat?- Daje se za pojedinu oblast medicine ili delatnost i njega
daje agencija za akteditaciju zdravstvene ustanove i maksimalno traje 7 god.
142. Zdravstveni inspektor ko je? Lice sa zavrsenom medicinom/ stomatologijom/ farmacijom/
pravima polozen strucni ispit kao i 3 god iskustva u radu. Ima pravo da trazi da pogleda svaku
prostoriju u ustanovi i opremu ukoliko nadje nepravilnost ili krivicno delo duzan je da javi
nadleznim organima kako bi se pokrenuo prekrsajni postupak.
143. Ko bira dr medicine koji radi obdukciju?- Nadlezni organi opstine. I on odredjuje vreme i
uzrok smrti.
144. Kada dr medicine ne sme da da povrdu o smrti?- Kada ne moze da utvrdi identitet, ne
moze da utvrdi uzrok smrti ili posumnja na nasilnu smrt.
145. Ukoliko pomisli na nasilnu smrti dr medicine koga obavestava?- Ministarstvo unutrasnjih
poslovi koje obavestava Sud koji odlucuje o izvodienju obdukcije.
146. Organi komore? - Skupstina, eticki odbor, upravni odbor, nadzorni odbor, direktor,
komisija za posredovanje, sudovi casti 1 i 2 stepena
147. Naknadu do 30 dana bolovanja ko snosi? - Poslodavac
148. Naknadu preko 30 dana ko snosi?- Republicki zavod za osiguranje
149. Naknadu troskova se ne dobija ako?- Se namerno uzrokuje nesposobnost za rad,
namerno se sprecava ozdravljenje, neodazivanje komisiji, sluzenje zatvorske kazne,
zloupotreba alkohola/narkotika.
150. Penzijskim osiguranjem se obezbedjuje prava za slucaj? -Starosti, invalidnosti, smrti,
telesnog ostecenja
151. Ustav se ne menja za vreme ratnog i vanrednog stanja
152. Sezonski poslovi? Sezonski radnik je fizicko lice kojeg poslodavac angazuje za
obavljanje sezonskih poslova uz novcanu nadoknadu za rad. Ne duze od 120 radnih dana u
godini.
153. Vlada je izvrsna vlast. Uredjuje i vodi politiku drzave, izvrsava zakone, predlaze zakone
skupstini, nadzire i upravlja radom organa drzavne uprave
154. Obdukcija je medicinski pregled lesa u zdravstvenoj ustanovi ili van nje sa ciljem da se
ustanovi uzrok smrti
156. Ko ustanovi da je osoba preminula? Dr medicine
157. Starosna penzija se stice sa 65 god.
158. Saglasnost pacijenta za prisustvo pregledu je potrebno za studente medicinskog fakulteta i
ucenike srednje medicinske skole
159. Osiguranim licima se obezbedjuje med sredstva iz obaveznog osiguranja? Da
160. Ukoliko dr precuti dijagnozu zbog opasnosti da ce naskoditi pacijentu, duzan je da dijagnozu
kaze nekom clanu uze porodice
161. Obavestenja koje medicinska sestra saopstava pacijentu i na osnovu njega on pristaje ili ne
na odredjenu proceduru mora imati sve informacije kako bi pacijent na pravi nacin odlucio
162. Ugovor o radu sadrzi naziv i sediste poslodavca, ime i prebivaliste zaposlenog, podatke
o strucnoj spremi, vrstu i opis posla koji obavlja, mesto rada, dan pocetka rada, vreme
trajanja ugovora, radno vreme, zaradu
165. Organi komore su: skupstina, upravni odbor, nadzorni odbor, direktor, eticki odbor,
komisija za posredovanje, sud casti prvog i drugog stepena, odbori komore, druga tela koja se
utvrdjuju statutom komore
166. Mandat direktoru, clanovima skupstine, upravnom i nadzornom odboru komore traje 4 godine
167. Uloga skupstine: donosi statut, eticki kodeks, godisnji program, bira i razresava direktora,
clanove upravnog i nadzornog odbora, razmatra izvestaje o radu organa i organske komore
168. Uloga vlade: utvrdjuje i vodi politiku drzave, izvrsava zakone, predlaze zakone
skupstini,
nadzire i upravlja radom organa drzavne uprave
169. Upravni odbor komore: sprovodi odluke skupstine, utvrdjuje predlog statuta, usvaja periodicni
obracun
170. Organi zdr ustanove: direktor, upravni odbor, nadzorni odbor
171. Najvisi pravni akt Beograda je: statut
172. Za sprovodjenje mera ustava donosi se uredba
174.Ko osniva DZ u javnoj svojini? Republika Srbija
175. Ko osniva apotekarsku ustanovu u javnoj svojini? jedinica lokalne samoupave
176. Na kom nivou zz poliklinika obavlja zdravstvenu delatnost? na primarnom nivou
177. Zavod za javno zdravlje obavlja zdravstvenu delatnost na vise nivoa zz
178. Ko obavlja poslove u oblasti unapredjenja, organizovanja i sprovodjenja skrining programa?
organizaciona jedinica za skrining u okviru zavoda za javno zdravlje.
179. Koje zdravstvene ustanove pored zavoda za javno zdravlje spadaju u ustanove na vise nivoa
zz? Zavod za transfuziju, medicinu rada, sudsku medicinu, virusologiju, vakcine i serume,
antirabicnu zastitu, psihofizicke poremecaje i govornu patologiju.
180. Ko daje amnestiju za krivicna dela? NS
181. Kada se prekida radni odnos? kada je istekao rok za koji je osnovan, kad zaposleni
navrsi 65 godina, sporazumom izmedju poslodavca i zaposlenog, otkazom od strane
posl/zap, na zahtev roditelja ili staratelja za zaposlene ispod 18 godina, smrcu zaposlenog.
182. Nacela zz: pristupacnost, pravicnost, sveobuhvatnost, kontinuarnost, stalno
unapredjenje kvaliteta, efikasnost.
183. Sta podrazumeva prekovremeni rad? dezurstvo(nocu, nedeljom, mora se biti prisutan u
ustanovi, maks 10 h nedeljno) i pripravnost(zdr radnik tada nije prisutan u ustanovu, ali mora biti
dostupan i doci po pozivu) , zz dece i hitna pomoc i zdravstvena ambulanta = opsta medicina
185. Sta je kvalitet zz? sve mere i aktivnosti kojima se povecavaju povoljni ishodi, a smanjuju
rizici za nastanak nezeljenih posledica po zdravlje stanovnistva. moze biti unutrasnja i
spoljasnja.
186. Sta je akreditacija? ocenjivanje rada zdravstvene ustanove na osnovu unapred
utvrdjenih standarda.
186. Obavezno zdr osiguranje obuhvata osiguranje u slucaju bolesti i povrede van posla i
osiguranje u slucaju profesionalne bolesti ili povrede na poslu.
187. Pravo na naknadu troskova: bolovanje usled bolesti ili povrede van posla, profesionalne
povrede ili bolesti na radu, komplikacije u vezi sa trudnocom, obavezne izolacije,
dobrovoljnog davanja tkiva, organa i usled pracenja bolesnog lica.
Lekarska komisija daje bolovanje do 6 meseci sve preko toga odredjuje invalidska komisija.
188. Naknada troskova se ne dobija ako: se namerno uzrokuje nesposobnost, namerno
sprecava ozdravljenje, povreda je nastala zbog alkoholisanosti ili upotrebe narkotika,
neodazivanje komisiji, bavljenja drugim poslom, nepodrgavanja lecenju, sluzenja zatvorske
kazne.
189. Kucno lecenje kada je opravdano i medicinski neophodno pruza se: u mestu stanovanja
osiguranog lica i u sedistu zdr ustanove
190. Preraspodela radnog vremena ne moze se uvesti na poslovima kojima je uvedeno: skraceno
radno vreme.
191. Isprava o zdravstvenom osiguranju je kartica zdr osiguranja i potvrda zdr osiguranja
192. Zaposlena zena ima pravo na porodiljsko odsustvo i pravo na odsustvo sa rada radi nege
deteta za prvo dete u trajanju od godinu dana, a za trece i svako naredno dve godine.
193.Zaposlena za vreme trudnoce i zaposlena koja doji dete ne moze da radi,ako bi takav rad bio
stetan za njeno zdravlje i zdravlje deteta, na osnovu nalaza nadleznog zdravstvenog organa
prekovremeno i nocu.
194. Zaposleni mladji od 18 godina zivota ne moze da radi na poslovima na kojima se obavlja
narocito tezak fizicki rad, rad pod zemljom, pod vodom, na velikoj visini…
195. Porodiljsko odsustvo traje do navrsena 3 meseca od dana porodjaja, na to se nadovezuje
odsustvo zbog nege deteta do navrsenih godinu dana od rodjenja deteta.
196. Zdravstvena ustanova je duzna da se stara o bezbednosti u pruzanju zz kao i da kontinuirano
prati faktore rizika i preduzima mere za njihovo smanjenje
197. Pacijent ima pravo da obavestenje koje mu je potrebno da bi doneo odluku o pristanku na
operaciju dobije od hirurga koji predlaze operaciju.
198. Narodni poslanici u Narodnoj Skupstini se biraju na neposrednim izborima, tajnim glasanjem.
Biraju se na 4 godine.
199. Predsednik Republike se bira bira na neposrednim izborima, tajnim glasanjem. Mandat
traje 5 godina i jedna osoba moze najvise dva puta da bude izabrana. Predsednik ne moze da
obavlja drugu javnu funkciju ili profesionalnu delatnost. Kada podnese ostavku on o tome
obavestava javnost i predsednika Narodne Skupstine. Tada njegovu funkciju do izbora, koji moraju
da se odrze u roku od 60 dana, preuzima predsednik NS.
200. Vladu sacinjavaju predsednik i potpredsednici i ministri. Vlada i svaki njen clan odgovaraju za
svoj rad NS. Poslove drzavne uprave obavljaju ministarstva.
201. Sudovi stite slobode i prava gradjana, zakonom utvrdjena prava i interese i obezbedjuju
ustavnost i zakonitost. Sudovi su samostalni i nezavisni u svom radu i sude na osnovu Ustava,
zakona i drugih opstih akata. Vrhovni (kasacioni) Sud Srbije je najvisi sud u RS.
202. Prerasporeda radnog vremena ne moze vrsiti na poslovima na kojima je uvedeno skraceno
radno vreme, kod mladjih od 18 godina.. Ukupno radno vreme u periodu od 6 meseci ne sme biti
duze od 60 sati nedeljno.
203. PRAVA PACIJENATA
1) pravo da dostupnost zz
2) pravo na informacije
3) pravo na preventivne mere
4) pravo na kvalitet pruzanja zdr usluge
5) pravo na bezbednost
6) pravo na obavestenje-da od nadleznog zdr radnika blagovremeno dobije obavestenje koje
mu je potrebno da odluci da pristane ili ne pristane na predlozenu medicinsku meru.
7) pravo na slobodan izbor
8) pravo na drugo strucno misljenje
9) pravo na privatnost i poverljivost
10)pravo na pristanak
11)pravo na uvid u med dok
12)pravo da na sopstvenu odgovornost napuste stacionarnu ustanovu
13)pravo na olaksavanje bola i patnje
14)pravo na nadoknadu stete
Dete do navrsenih 15 godina ima pravo da bude smesteno na bolnicko lecenje sa jednim od
roditelja.
204. Zdravstvenu ustanovu u javnoj svojini osniva Republika Srbija, a na teritoriji autonomne
pokrajine-autonomna pokrajina, osim apotekarske ustanove koju osniva jedinica lokalne
samouprave. Zdravstvena ustanova koja obavlja HMP, proizvodnju seruma i vakcina,
patoanatomsko-obdukcijsku delatnost i sudsko-medicinsku delatnost, kao i delatnost iz oblasti
javnog zdravlja osniva se iskljucivo u javnoj svojini.
Privatna Zdravstvena ustanova moze obavljati zdr delatnost ako Ministarstvo resenjem utvrdi
da su ispunjeni propisani uslovi za obavljanje zdr delatnosti.