VJEŽBE 6 – tržišta i neizvjesnost

PITALICE:

3. Površina F predstavlja i veća je na

desnom grafikonu prvenstveno zbog :

a) gubitak tržišnog probitka, manje

Riješi pitalice od 1 – 5 pomoću gornje slike.
elastičnosti krivulje potražnje.

b) gubitak potrošačevog probitka, veće

1. O kojem obliku državne intervencije elastičnosti krivulje ponude.
se radi:
c) neto izvoz, veće elastičnosti krivulje
a) Uvođenje poreza na potrošnju. potražnje.

b) Kontrola cijena. d) gubitak proizvođačevog probitka, manje

elastičnosti krivulje ponude.
c) Zabrana izvoza.

d) Uvođenje kvota.
4. Proizvođačev gubitak je prikazan
površinom:
2. Razlika između Q1 i Q2 na lijevom
grafikonu (slovo E) predstavlja: a) A+B.

a) manjak zbog cjenovnog plafona. b) B+C.

b) višak zbog cjenovnog poda. c) A+C.

c) manjak zbog cjenovnog poda. d) C.

d) višak zbog cjenovnog plafona.

5. Potrošačev višak prikazan je razlikom: 8. Površina B+C predstavlja:

a) A-C. a) gubitak tržišnog probitka.

b) B-A. b) porezni prihod.

c) A-B. c) gubitak proizvođačevog probitka.

d) C-B. d) razliku između troškova proizvodnje i

maloprodajne cijene.

9. Iznos poreza računa se kao razlika

između:

a) Pb-Ps.

b) A-D.

c) A-B.

d) D-C.

Riješi do 10. pitalice pomoću gornje slike.

10. Potrošači bi snosili relativno veći
6. Gornja cijena Pb je cijena koju plaćaju teret poreza od proizvođača kada bi:
_ , a donja cijena Ps je cijena koju
dobivaju _ : a) krivulja potražnje bila više elastična.

a) uvoznici, izvoznici. b) krivulja ponude bila više elastična.

b) potrošači, proizvođači. c) cijena Ps bila niža.

c) potrošači, porezne vlasti. d) količina Q1 bila jednaka Q0.

d) proizvođači, porezne vlasti.

7. Što od navedenog vrijedi za poreznu

incidenciju u ovom slučaju:

a) potrošač i proizvođač snose jednak teret

poreza.

b) potrošač snosi veći iznos poreznog

tereta.

c) proizvođač snosi veći iznos poreznog

tereta.

d) država snosi cijeli teret poreza.

 14. Koliki je iznos proizvođačeva
probitka prije ulaska zemlje u
međunarodnu razmjenu?

a) 500.

b) 422,50.

c) 150.

d) 250.

15. Kolika je promjena ukupnog

Riješi do 15. pitalice pomoću gornje slike.
probitka od razmjene zbog uključivanja
11. Koja je ravnotežna cijena proizvoda zemlje u međunarodnu trgovinu?
na tržištu bez postojanja međunarodne
a) 750.
razmjene, a koja nakon što se zemlja
uključila u međunarodnu razmjenu? b) 45.

a) 12, 15. c) 150.

b) 2, 12. d) 650.

c) 2, 15. 16. Porezni teret (ili korist od

subvencije) djelomično pada na
d) 15, 12.
potrošača, a djelomično na prodavača
12. Hoće li zemlja izvoziti ili uvoziti ovisno o:
proizvod i u kojoj količini?
a) elastičnosti supstitucije između poreza i
a) uvoziti, 35. subvencija

b) izvoziti, 30. b) dohodovnoj elastičnosti potražnje

c) uvoziti, 65. c) relativnoj elastičnosti ponude i potražnje

d) izvoziti, 35. d) ništa od navedenog

13. Koliki je iznos potrošačeva probitka 18. Dominantna strategija nekog igrača
nakon ulaska zemlje u međunarodnu znači da:
razmjenu?
a) ima isplate veće od svih isplata
a) 150. nekih drugih strategija

b) 250. b) je najbolje za igrača bez obzira na

konkurentski izbor
c) 122,50.
c) je najbolje za igrača obzirom na
d) 125,25. konkurentski ravnotežni izbor
d) a) i c)
e) ništa od navedenog
Blagostanje:
1. Krivulja koja prikazuje sve razine
zadovoljstva koje svaki od potrošača
ostvaruje nakon razmjene prema
efikasnijem ishodu na ugovornoj krivulji
je:
5. Na savršeno konkurentnom tržištu
faktora proizvodnje kupci mogu
______________ cijenu faktora.
a. Povećati
b. Smanjiti

a. Granica proizvodnjih mogućnosti c. I povećati i smanjiti

b. Krivulja transformacije d. Ništa od navedenog

c. Granica korisnosnih mogućnosti

d. Krivulja indiferencije 6. Ako je L količina rada, a w nadnica,

tada će ukupni troškovi poduzeća koje
2. Dijagram koji pokazuje sve moguće koristi samo L u proizvodnji biti jednaki:
kombinacije alokacije dva dobra između
dva potrošača ili dva inputa između dva a. w*L
procesa proizvodnje je: b. w*L+r*K
a. Krivulja transfromacija c. w*L-r*K
b. GPM d. L
c. Ugovorna krivulja

d. Edgeworthova kutija 7. MRP računamo kao:

3. Ravnoteža potrošača na a. MP*MR
konkurentskom tržištu podrazumijeva:
b. MP*MC
a. MRSXY1=MRSXY2
c. ME*AE
b. MRTSKLX=MRSTKLY
d. MR*MC
c. MRTXY1=MRTXY2

d. MRTKLX=MRTKLY
8. Krivulja potražnje poduzeća za radom
4. Efikasnost upotrebe inputa u koje ima monopolsku moć je
proizvodnji podrazumijeva: ________________ neelastična nego kod
a. MRSXY1=MRSXY2 poduzeća na tržištu savršene
konkurencije.
b. MRTSKLX=MRSTKLY
a. Više
c. MRTXY1=MRTXY2
b. Manje
d. MRTKLX=MRTKLY
c. Jednako

d. Ništa od navedenog
9. Kod monopsona, krivulja __________ se 10. Kada monopolistički sindikat
nalazi iznad krivulje _________: podigne plaću u sindikaliziranom
sektoru, tada zaposlenost u tom sektoru:
a. AE; ME
a. Raste
b. AR; MR
b. Pada
c. ME; AE
c. Ostaje nepromijenjena
d. MR; AR
d. Ništa od navedenog
 Tvrtka B

oglašava

Oglašava
20, 10 32, 0
Tvrtka A

Ne oglašava 15, 12 20, 5

19. Ukoliko obje tvrtke slijede svoje

dominante strategije rješenje je: 21. Tablica koja pokazuje isplate svakog
a) 20, 10 poduzeća, uzevši u obzir njegovu odluku
b) 20, 5 i odluku njegovog konkurenta, naziva se:
c) 32, 0
d) 15, 12 a) matrica profita.
e) Ova igra nema ravnotežu
b) matrica ishoda.

20. Ocjene studenata iz kolegija c) matrica isplata.

Mikroekonomija ne ovise o ocjenama
drugih studenata. Temeljem toga, d) zaključna matrica.
odlučujete učiti mikroekonomiju 3 sata
dnevno, neovisno o tome koliko će učiti
ostali studenti. Jezikom teorije igara, 22. Igra u kojoj pregovaranje i
Vaša odluka da učite 3 sata dnevno je: provođenje obvezujućih ugovora nisu
mogući zove se:
a) minimaks strategija.
a) nekooperativna igra.
b) maksimin strategija.
b) zatvorenikova dilema.
c) zatvorenikova dilema.
c) ograničena igra.
d) dominantna strategija.
d) igra pozitivne sume.

23. Nashova ravnoteža je zapravo

ravnoteža.

a) dogovorena

b) nekooperativna

c) Pareto efikasna

d) b) i c)
ZADACI

Na satu:

Tržišta:

1. Potražnja za mlijekom u SAD je QD=500-30P, a ponuda QS=-50+20P

a) Izračunajte ravnotežnu cijenu i količinu, te ukupni probitak TS pri toj cijeni i

ilustrirajte.
b) Izračunajte ukupni probitak ukoliko je regulirana cijena P=13. Kako zovemo takvu
cijenu?
c) Koliki je DWL koji rezultira reguliranjem cijene?
2. Zadane su funkcije potražnje i ponude Qd=55 – P, Qs= -5 + 0,5P.

a) nacrtajte funkcije Qd i Qs, nađite grafički i analitički ravnotežnu cijenu i količinu.

b) koliki je proizvođačev, a koliki je potrošačev probitak, označite ih na grafu.
c) Ako vlada uvede porez t u iznosu 5 kuna po jedinici proizvoda, koliko iznosi
potrošačeva cijena Pb, koliko proizvođačeva Ps ? Kolika je nova ravnotežna
količina ? Prikažite promjene na grafu
d) Izračunajte porezni prihod države.
e) Izračunajte DWL.
3. Zadane su funkcije ponude i potražnje Qd = 6000 – 50P, Qs=-1000+20P. Svjetska cijena
tog proizvoda iznosi Pw=60. Pretpostavka je slobodne trgovine.

a) nacrtajte funkcije ponude i potražnje za tim proizvodom, označite svjetsku cijenu,

te odredite grafički i analitički koliki je uvoz te zemlje uslijed slobodne trgovine.
b) Ako vlada uvede carinu od 20kn po proizvodu, kolika je nova cijena u toj zemlji ?
Izračunajte domaću potražnju, domaću ponudu i uvoz.
c) Koliki su carinski prihodi države ?
d) Kolika je promjena potrošačevog, proizvođačevog, te ukupnog probitka prema
slici (područja promjena označite velikim slovima) ? Ne zaboravite carinske
prihode države…Koliki je DWL ?
Neizvjesnost:

4. Ivo je primio dojavu od Eve koja mu je rekla da će cijena dionica poduzeća ABC d.d.
porasti za 100%. Ivo vjeruje da postoji 25% šanse da je Eva u pravu. Ako nije u pravu,
Ivo vjeruje da će vrijednost dionica ABC d.d. pasti za 50%.

a) Koja je očekivana korisnost kupnje 1.000 eur vrijednosti dionica ukoliko

je njegova funkcija korisnosti dohotka je U = 50*I?
b) Koji je vaš savjet - bi li Ivo trebao investirati u dionicu?

5. Ena ima 100.000 eur na raspolaganju za ulaganje i razmišlja o dvije alternative.

Može kupiti nerizičnu imovinu s prinosom od 10%, ili može investirati u dionicu za koju
postoji vjerojatnost od 0.4 da će donijeti prinos od 15%, vjerojatnost od 0.3 za prinos od
18% te vjerojatnost od 0.3 za prinos od 6%. Ena planira uložiti 70 000 kn u dionice, a 30
000 kn u nerizičnu imovinu (državne obveznice).

a) Odredite očekivani povrat na dionice i standardnu devijaciju.

b) Izračunajte ponderirani prosječni povrat na Enin portfelj.
c) Odredite standardnu devijaciju portfelja.
Teorija igara:

6. Zadana je isplatna tablica igrača Coca-Cole i Pepsija koji biraju između opcije 1 i 2:

Opcija 1: novi proizvod

Opcija 2: poboljšanje asortimana

a) Postoje li dominantne strategije?

b) Nađite Nashovu ravnotežu!
c) Koji bi bio rezultat u suradničkoj ravnoteži?

7. Na Tržištu su 2 tvrtke, A i B. Svaka tvrtka može proizvoditi kvalitetniji i skuplji

proizvod S i nekvalitetni i jeftiniji proizvod J. Profiti su navedeni u isplatnoj tablici:

a) Što će se dogoditi ako se tvrtke vode maximin strategijom (strategija niskog rizika)?
b) Koje će biti rješenje ako sudionik A sazna isplatnu tablicu konkurenta?
c) Ako sudionik B ima prednost u planiranju, koje je rješenje?
ZA DZ:

1. Revlon i L'Oreal biraju između određivanja visokih i niskih cijena za svoju liniju
šminke. U tablici su prikazani podaci o godišnjim profitima od pojedinih odluka, odnosno
matrica ishoda.

Koji je ishod ove igre? Ima li svaki igrač svoju dominantnu strategiju?

L'Oreal

Niska cijena Visoka cijena

Niska cijena
10, 10 20, 6
Revlon
6, 20 15, 15
Visoka cijena

2. Spar razmatra otvaranje novog supermarketa na Črnomercu. Ako će taj supermarket

izvrsno poslovati, profit nakon poreza će iznositi 100.000 € godišnje. Solidan uspjeh
polučit će profit od 50.000 €, dok neuspjeh znači gubitak od 10.000 €. Prošla iskustva
sugeriraju kako je šansa za izvrstan uspjeh 40%, za solidan također 40%, dok je šansa
neuspjeha 20%.

a) Izračunajte očekivanu vrijednost i standardnu devijaciju profita.

b) Projekt zahtijeva investiciju od 800.000 €. Ako je oportunitetni trošak ulaganja tih sredstava
u projekt sličnog rizika 8%, bi li Spar trebao izgraditi supermarket?
4. Krivulje potražnje i ponude za dobrima procijenjene su kao: Qd = 12 – 0,04P i Qs =
0,01P+2. Izračunajte:

a) ravnotežnu cijenu, količinu i cjenovnu elastičnost potražnje u točki ravnoteže.

b) potrošačev višak.

c) porezne prihode i promjenu u potrošačevom višku ako je uveden porez u iznosu 25 HRK.

d) koji udio poreznog tereta snose potrošači?