Razvoj pisma

Razvoj pisma započinje u Mezpotamiji. Započinje slikovnim

pismom. Slikovno pismo se sastoji od piktografije to su zapisi
nastali nizanjem sličica ljudi. Prvo takvo slikovno pismo se
naziva klinasto pismo a potječe od Sumerana koji su se nalazili
na južnom dijelu Mezopotamije. Klinasto pismo se pisalo na
glinenoj pločici pomoću drvene grančice. Zatim imamo kinesko
pismo koje se razvilo na raznim područjima. Ono je pisano na
kostima I oklopima životinja. Egipatsko pismo se naziva
hijeroglifsko pismo. Taj naziv su mu dali Grci. U prijevodu s
grčkog hijeroglifi su “urezana sveta slova”. U istom vremenu
kad se stvaralo hijeroglifsko pismo stvaralo se i hijeratsko
pismo. Hijeratsko pismo se koristilo za pisanje poslovnih spisa,
privatnih spisa i književnih dijela.Iz hijertskog pisma se razvilo
demotsko ili “narodno” pismo. Demotsko ili “narodno” pismo
se koristilo za svjetovne svrhe. Pismo Linear A potječe iz
minojske kulture na otoku Kreti, a otkrio ga je britanski
arheolog Arthur Evans. Pismo Linear A nije odgonetnuto zbog
ne poznavanja jezika minojske kulture. Pismo Linear B je
pronađeno u Pilosu na jugozapadu Peloponeza u mikenskoj
palači. Tim pismom se bilježio grčki jezik u razdoblju mikenske
kulture. Fenički alfabet je nastao radi potrebe zapisivanja
trgovački podataka. Početak glasovnog pisma je počelo na
prostoru istočnog sredozemlja. Prvo glasovno pismo se
povezivalo sa Feničanima jer su oni trebali jednostavniji sustav
bilježenja kako bi mogli voditi svoje poslovne knjige. Osmi
feničke varijante glasovnog pisma razvile su se i aramejska i
hebrejska varijanta. Grci su preuzeli fenički alfabet, a zatim
stvorili prvo indoeuropsko glasovno pismo. Grčki klasični
alfabet je nastao 5.st.pr.Kr.Grčki klasični alfabet je pronađen na
keramičkim posudama i zapisan na kamenu. Etruščani su stvorili
svoje pismo kombinirajući znakove feničkog i grčkog alfabeta.
Povijest latinice započinje osnivanjem Rimske države. Latinicu
su stvorili latini. Rimska latinica se pojavljuje u dva oblika
capitalis rustica i capitalis quadrata.Capitalis quadrata je
sastavljena od proporcionalnih i geometričkih slova, a koristilo
se za natpise na građevinama, nadgrobnim
spomenicima...Glagoljica je slavensko pismo. Najstariji
spomenik koji je pisan glagoljicom na hrvatskom jeziku je
Bašćanska ploča. Glagoljica je stvorena sa ciljem jednostavnijeg
zapisivanja slavenskih jezika za potrebe širenja kršćanstva među
slavenskim narodima. To pismo je također stvoreno za glasovni
sustav govora okolice Soluna. Na temelju glagoljice je stvoren
prvi slavenski književni jezik, a to je crkvenoslavenski književni
jezik. Ćirilica se također razvila iz grčkog alfabeta, a stvorili su je
Ćiril i Metod. Ćirilica je stvorena kako bi približili Sveto Pismo
slavenskim narodima na balkanskom poluotoku.