Dnevna priprava za izvođenje nastavnog sata

Škola: JU OŠ ''Isak Samokovlija'' /OŠ

Nastavnik: Emina Dautbašić Razred: VIII
''Malta''
Nastavni predmet: Bosanski,
Broj sata:
hrvatski i srpski jezik i književnost
Nastavna cjelina (kompleks):
Vrsta nast. sata
Metodička (nastavna) jedinica
a) Obrada
Atribut, apozicija, objekat
Nastavne metode:
razgovor, metoda rada
na tekstu Ciljevi:
a) Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku
Nastavni oblici: b) Obrazovni: ponavljanje gradiva iz oblasti rečeničnih članova: A, AP, O
Frontalni, individualni c) Funkcionalni: razvijanje pamćenja, mišljenja i logičkog zaključivanja
ARTIKULACIJA METODIČKE JEDINICE:
Red.
Faze rada i sadržaji:
br.
1. Uvodni dio

UVODNI DIO (7 min):

U uvodnom dijelu časa propitati učenike o osnovnim dijelovima rečenice: subjektu i predikatu.

2.
Glavni dio

GLAVNI DIO (30 min):

ATRIBUT

U glavnom dijelu časa pročitati učenicima sljedeći tekst:

«U jedno rumeno posavsko predvečerje koje obećava da će sutra biti lijep dan i da je košava daleko,
krpeći ribarsku mrežu, otpuhujući ljute dimove iz orahove lule, ovo je nama, djeci, ispričao Akijev otac.»

1. Šta vidimo iz ove rečenice?

2. Pokušajte ovu rečenicu izgovoriti bez ovih dodataka?
3. Koja vrsta riječi su ovi dodaci? (Pridjevi.)

DEFINICIJA: Pridjevi su dobili službu jednog rečeničkog člana. Ovi rečenički članovi ne mogu biti
samostalni. Oni se najčešće nalaze uz neku riječ (najčešće imenicu) i služe kao njen dodatak.

4. Odredite koji je pridjev dodatak određenoj imenici iz ovog našeg primjera:

predvečerje (rumeno, posavsko)

dan (lijep)
mreža (ribarska)
dimovi (ljuti)
lula (orahova)
otac (Akijev)
Pokušali smo ovu rečenicu izgovoriti bez ovih dodataka uz imenice i dobili smo sljedeću rečenicu: « U
predvečerje koje obećava da će sutra, biti dan i da je košava daleko, krpeći mrežu, otpuhujući dimove
iz lule, ovo je nama, djeci, ispričao otac.»

5. Šta možemo primjetiti? (Da je rečenica siromašnija bez onih dodataka koji stoje uz imenice.)

ZAKLJUČAK: Stoga možemo zaključiti da je uloga ovih riječi, odnosno pridjeva da rečenici podare
slikovitost i bogatstvo izraza.
Šta mislite, kojim vrstama riječi određujemo atribut kao rečenični član?

DEFINICIJA: Riječi koje stoje uz imenicu i označavaju neku osobinu te imenice, daju nam o njoj neku
informaciju, zovu se ATRIBUTI. Atributima u rečenici mjesto otvaraju imenice koje su u službi subjekta,
objekta i sl. ATRIBUT JE NESAMOSTALAN REČENIČKI ČLAN. On nije obavezan član, što znači da ne mora
stajati u rečenici, ali je poželjno da se koristi zbog slikovitosti rečenice.

KONGRUENTNI ATRIBUTI:

Zadati učenicima da iz teksta prepišu sve imenske riječi uz koje stoje pridjevi u tabelu i odrede u kojem su
padažu, rodu, broju imenica i pridjev. Nakon toga, odredit će sve rečenične članove:
Započinjao je mjesec zrelog žita. Iza šarene livade talasao se dug pojas
pozlaćenog klasja. Kroz lišće na krošnjama drveća propuhivao je mlak
vjetar i njihao klasje. Taj se topli šapat prenosio
lakim talasima od jednog do drugog kraja njive.

6. Šta možete zaključiti iz ove tabele?

7. Da li se ovi atributi slažu sa imenicom uz koju stoje u rodu, broju i padežu (Slažu)

DEFINICIJA: Atributi koji se slažu sa imenicom uz koju stoje u rodu, broju i padežu nazivaju se
KONGRUENTNI ATRIBUTI. Oni stoje ispred imenice.
Npr. lijep dan, plavno nebo, veliki sto, zeleno drvo...

NEKONGRUENTNI ATRIBUTI:

Pogledajno sljedeće rečenice:

a) Priča o njoj daleko se raznijela. (kakva je priča – o njoj - lokativ

b) Čovjek sa ožiljkom stade kraj vrata. (koji čovjek – s ožiljkom – instrumental atributi
c) Kupili su mu loptu od kože. (loptu od čega – od kože – genitiv

8. Koje vrste riječi u ovim rečenicama imaju funkciju atributa? (Zamjenica i dvije imenice.)

9. U kojoj se poziciji nalaze ovi atributi? (Iza imenice.)

10. Šta još možemo uočiti iz ovih primjera? Da li se ovi atributi slažu sa imenicama iza kojih stoje? (Oni se
ne slažu sa imenicama u rodu, broju i padežu.)

DEFINICIJA: Atributi koji stoje iza imenice i ne slažu se sa njom u rodu, broju i padežu nazivaju se
NEKONGRUENTNI ATRIBUTI.
 Nekongruentni atributi mogu biti različite vrste riječi (imenice, zamjenice, prilozi) Npr. lopta od kože.
Nekongruentni atribut često možemo zamijeniti kongruentnim. Npr. lopta od kože è kožna lopta.

Pogledajno sada sljedeće primjere rečenica:

a) Jednog jutra su otputovali.

b) Cijelog dana je padala kiša.

11. Pokušajte ove rečenice izgovoriti bez atributa. Da li te rečenice bez njih imaju smisla? (Nemaju.)

ZAKLJUČAK: Ovi atributi su obavezni uz imenice. Bez njih bi rečenice izgubile svoj smisao. Ove atribute
zovemo OBAVEZNI ATRIBUTI.

ZADACI ZA VJEŽBU: zadati učenicima da riješe zadatke iz udžbenika na strani 118. pripomoći im u
rješavanju zadataka.

APOZICIJA

Pogledajmo sljedeće rečenice:

a) Maja, sportašica, trenira svaki dan.

b) Dobila sam pismo od Emira, mog rođaka.

12. Imenice Maja i Emira u ovim rečenicama imaju neke svoje dodatke koje nam govore nešto više o
njima. Koji su to dodaci? («sportašica» i «moga rođaka».)

13. Gdje se nalaze te riječi koje su dodaci? (Nalaze se iza imenice.)

14. U koju vrstu riječi spadaju? (Imenice.)

15. Za što one služe? (Služe da naknadno kažu nešto o imenicama uz koje stoje.)

16. Koju službu (funkciju) imaju u rečenici ti dodaci? (Imaju funkciju APOZICIJE.)

17. Slaže li se apozicicija sa imenicom uz koju stoji? (Slaže ç pokazati na primjerima.)

Pogledajm sada iste te rečenice ali bez imenica uz koju stoji apozicija:

a) Sportašica trenira svaki dan. (SUBJEKAT)

b) Dobila sam pismo od moga rođaka. (OBJEKAT)

ZAKLJUČAK: Ako izostavimo imenicu uz koju apozicija stoji, tada apozicija preuzima onu službu koju je
imala ta imenica.

PRAVILA O APOZICIJI:

1. Apozicija je rečenički član koji uvijek stoji uz imenicu i nešto nam naknadno o njoj govori. Dakle,
mjesto u rečenici apoziciji otvara imenica u službi subjekta, objekta, priloške odredbe.
2. Apozicija se slaže sa imenicom u padežu, rodu i broju.
3. Apoziciju čini imenica, sama ili sa svojim dodatkom.
4. Apozicija je nesamostalan i neobavezan rečenički član.
5. Apozicija može stajati i ispred imenice. Npr. Nastavnica Azra
6. Ako je apozicija iza imenice, odvaja se zarezom. Npr. Azra, nastavnica.
ZADACI ZA VJEŽBU: zadati učenicima da riječe zadatke za vježbu iz udžbenika na strani 120.

OBJEKAT

Pogledajmo primjere sljedećih rečenica:

a) Nastavnik je ispitivao učenike.

b) Nisam osjećao umora.

Analizirajmo prvu rečenicu: nastavnik - subjekat

je ispitivao - predikat
KOGA je nastavnik ispitivao?
KO je bio predmet glagolske radnje?
To su UČENICI.

18. Na koje smo padežno pitanje dobili riječ učenike? (koga/šta vidim – AKUZATIV.)

19. Pa šta, dakle, možemo zaključiti? (Možemo zaključiti da je riječ učenike u akuzativu.)

Analizirajmo drugu rečenicu: nisam osjećao - predikat

ČEGA nisam osjećao?
Nisam osjećao UMORA.

20. Na koje padežno pitanje smo dobili riječ umora? (koga? čega? – GENITIV.)

21. Koji je zaključak? (Riječ umora je u genitivu.)

ZAKLJUČAK: Riječi učenike i umora označavaju u ovim rečenicama predmet glagolske radnje.

DEFINICIJA: Riječ koja određuje predmet glagolske radnje naziva se OBJEKAT. To znači da objektu u
rečenici otbara mjesto predikat. Objekat se upotrebljava sa ili bez prijedloga i može biti u raznim
padežima (osim u nominativu i vokativu).

Objekat može biti:

a) BLIŽI (IZRAVNI) OBJEKAT

(To je objekat u akuzativu bez prijedloga i slavenski i partitivni genitiv.)

b) DALJI (NEIZRAVNI) GENITIV

(To je objekat u nekom od zavisnih padeža sa ili bez prijedloga.)

Primjeri za dalji objekat:

a) Obradovao sam se poklonu. (DATIV)

b) Od njega (GENITIV) sam uzeo loptu. DALJI OBJEKAT

c) Gledala sam u njega. (AKUZATIV)

DEFINICIJA: Objekat je glagolska dopuna. On je obavezan u rečenici uz neke glagole. Bez objekta bi
neke rečenice bile nepotpune. Npr. nastavnik je ispitivao... Nisam imao...

ZADACI ZA VJEŽBU: zadati učenicima da riješe zadatke za vježbu iz udžbenika.

 Red.
Završni dio: Domaća zadaća
br.
U završnom dijelu sa učenicima ponoviti najvažnije o dopunama u rečenici.
Provježbati na još primjera iz udžbenika.

DOMAĆI, SAMOSTALNI I PRAKTIČNI RAD UČENIKA

Za domaći rad zadati učenicima da napišu po pet rećenica u kojima će biti zastupljen atribut, apozicija i objekat (ukupno
petnaest rečenica).

6. Izvori za pripremanje učenika i nastavnika: