STUDIJSKA GLAZBENA PRODUKCIJA

TONFREKVENCIJSKA TEHNIKA
Stolovi za miješanje

Naziv
 “MIXER” – “mikseta”, manji uređaj, obično s
najviše 10 do 12 ulaza i jednim (stereo) izlazom.
Može biti i s ugrađenim pojačalima za
ozvučavanje.
 “MIXING CONSOLE” – tonski stol, veći uređaj s
24 do 48 i više ulaza, više neovisnih izlaza.

Namjena
Spajanje (kombiniranje) dva ili više audio signala u
željeni izlazni signal.
Da bi to bilo moguće ostvariti T.S. mora imati
mogućnost podešavanja razine svakog od ulaznih
signala te mogućnost slušne kontrole (monitoring)
izlaznog signala.

Primjena T.S.
 Ozvučavanje – govorno-glazbene priredbe, kino,
kazalište
 Snimanje
 Obrada snimki (nasnimavanje i dosnimavanje)
 Montaža (“editing”)
 Emitiranje programa – radio i TV

Ovim poslovima su izvedbom i konfiguracijom

prilagođeni pojedini T.S. Moguće isti T.S. koristiti i za
razne namjene, uz kompromis sa spretnošću rada.

Pasivna/Aktivna mikseta

Pasivna mikseta
 Univerzalni ulazni sklopovi
 Izlazna razina ovisi o položaju kanalnog
regulatora
 Ulazne i izlazne impedancije sklopova su izvor
preslušavanja

Aktivna mikseta
 Pojačanje (ulazna osjetljivost) ovisi o vrsti izvora
 Sumirajuće pojačalo s virtualno uzemljenim
ulazom – smanjenje preslušavanja
 Kanalni regulatori ne utječu na izlaznu razinu

Razlike:

Aktivna mikseta ima pojačalo u sebi, pasivna nema.

Za pasivnu treba pojačalo da bi zvučnici mogli
reproducirati zvuk van.

Ulazne razine
Dvije osnovne grupe:

 Mikrofonske ulazne razine - cca. 1 do 10 mV ili –

60 do -40 dBU)
  Linijske ulazne razine - cca. 0,775 V do 1,5 V ili 0
do 6 dBu. Nominalna linijska razina kod kućnih
uređaja je –10 dBU ili cca. 300 mV.

Razina izlaznog signala redovito odgovara linijskoj

razini.

Analogni/Digitalni mixer

Analogni mikser
. na svakom kanalu ima potenciometar za svaku
funkciju (gain,
eq. aux, balans ...)
.potrebno dosta vanjskih jedinica (gate,
compressor, master eq...)

Digitalni mikser
.kao i analogni imaju fadere, analogne xlr, trs i
činč ulaze...
.puno manje parametara u odnosu na analogni (par
potenciometara
po kanalu)
 .softwareski ugrađeni gate, reverb...

Shema mono modula

Kontrole na mono-modulu
 “GAIN” – osjetljivost, određuje pojačanje, a ne razinu
izlaznog signala. Redovito kombinacija preklopki s
korakom 10 dB i potenciometra s regulacijom 0 - 10 dB.
 HP i LP filtri – služe za uklanjanje smetnji prije daljnje
obrade signala
 Dinamička obrada – ekspander, kompresor, limiter,
“noise gate”. Ovom obradom se dovodi signal u
optimalno područje amplituda za daljnju obradu.
 “Equalizer” – frekvencijska obrada signala. Najčešće
fiksni niski i visoki filtri a srednji s promjenjivom
frekvencijom.

 “Insertne točke” – mogućnost korištenja vanjskih

uređaja za obradu. Kod prof. uređaja radi se o
simetričnom povezivanju, a kod jednostavnijih o
asimetričnom, što može biti izvor brujanja.
 “Pre-fade listen” – omogućava slušanje signala na
pojedi-nom ulaznom modulu prije kanalnog regulatora.
 “Fader” – kanalni regulator. Njime se podešava izlazna
razina za pojedini kanal.
  “Direct output” – odvojeni izlaz svakog pojedinog
kanala, npr. za višekanalno snimanje.

 “Auxiliary outputs” – pomoćni izlazi, npr. za efekte ili

monitoring.
 “Pan” – pozicioniranje signala unutar stereo zvučne
perspektive

Shema stereo modula

Kontrole na stereo-modulu
Većina funkcija je istovjetna s onima na mono-modulu,
pa su ovdje opisane glavne razlike.

 “Mode” – višestruka sklopka koja određuje način rada:

mono, stereo, obrnuti stereo, lijevi u stereo, desni u stereo
 “Equalizer” – frekvencijska obrada, najčešće tropojasni
filtri s fiksnim frekvencijama
 Balans – odgovara panoramskoj funkciji kod mono
modula

Uočite da nema mogućnosti vanjske obrade signala, a

bitno je manja i interna obrada.
 Dodatne mogućnosti
Monitoring – slušna kontrola. Tri osnovne mogućnosti:

 Slušanje stereo izlaznog signala (“Suma”)

 Povremeno uključivanje pojedinih izvora (kanala)
u slušanje ostvareno funkcijama PFL, AFL i SOLO.
 Slušanje pomoćnih izlaza i ulaza – signali prije i
poslije vanjske obrade, signal s “glave za reprodukciju”

“Talk-back” – dogovor sa studijem

“Slate” – ubacivanje komentara u snimku

Vrste tonskih stolova

Po načinu upravljanja:

 Ručno upravljani – najveći broj današnjih tonskih

stolova bez obzira na primjenjenu razinu sklopova i
tehnologiju (analogna, digitalna). Promjene konfiguracije
su rezultat rada operatera, snimatelja ili ton-majstora.
  Automatski – najčešće korišteni u fiksnim instalacijama
(škole, predavaonice, crkve, sudnice,...) ili tamo gdje nije
prisutan operater. Zahvaljujući napretku tehnologije
moguće je primjeniti složene algoritme upravljanja
razinom signala pojedinog izvora.

Automatski “mikseri”
Primjena:

 U sustavima s fiksnom instalacijom (scenarijem)

događanja i velikim brojem mikrofona
 Cilj je povećati potencijalno akustičko pojačanje
prije pojave pozitivne akustičke veze
 Održavanje konstantnog broja aktivnih mikrofona
osigurava konstantnu razinu izlaznog signala, tj.
jednaku glasnoću uz razne uvjete rada

Osobine:

 Održavaju pojačanje sustava unutar stabilnog

područja
 Nije potreban operater
 Smanjuju nepoželjne šumove i zvukove
  Rad im je vezan uz razinu signala na ulazu svakog
pojedinog kanala
 Uključivanje i isključivanje dovoljno brzo da
nema gubitka informacije
 Instaliraju se jednako kao obični mikseri
 Održavaju razinu signala u sustavu konstatnom

Načini rada:

 Fiksne razine uključivanja i isključivanja

 Promjenjive razine uključivanja i isključivanja
 Raspodjela pojačanja ovisno o broju mikrofona i
razini na svakom od njih
 Uključivanje ovisno o smjeru dolaska zvuka
 Višestruka ovisnost parametara

Fiksne razine uključivanja i

isključivanja
 Jednom podešena razina se ne mijenja tijekom
rada. Detektor razine je neovisan za svaki kanal.
Za uključivanje je potrebno samo da je razina
ulaznog signala veće od podešene razine.
Nedostatci:

 premala razina - ulaz se uključuje neželjenim

signalima ili osnovnom bukom; prevelika razina –
gube se početni djelovi korisnog signala
 Ovo su kontradiktorni zahtjevi i kompromis ne
daje dobre rezultate
 Potrebno je uvesti prioritet ili ograničiti broj
aktivnih mikrofona

Promjenjive razine uključivanja i

isključivanja
 Razina se određuje na osnovu signala iz mikrofona
smještenog u prostoru (ambijentalni mikrofon)
čiji signal se ne koristi za ozvučavanje. Signal iz
mikrofona koji se uključuje mora biti veći od
signala iz ovog mikrofona.

Nedostatci:

 Nejednolika raspodjela zvučnog polja u prostoru

može dovesti do krivog podatka o referentnom
signalu. Zbog toga je bolje razinu određivati kao
srednju vrijednost svih mikrofona u sustavu i
 onda uključivati samo one mikrofone čija razina
je veća od ove srednje vrijednosti.

Raspodjela pojačanja ovisno o

broju mikrofona i razini na svakom
od njih
 Ideja vodilja ovog principa rada je da zbroj
signala iz svih mikrofona mora ostati ispod razine
koja dovodi do nestabilnosti sustava. Pojačanje se
dijeli tako da mikrofon s većim signalom dobiva
veće pojačanje a oni s manjim signalom manje
pojačanja.
 Ovdje nije potrebno voditi računa o broju
otovorenih mikro-fona jer se ukupno pojačanje
održava konstanim.
 Sustav se podešava tako da se podešava
pojačanje svakog pojedinog mikrofona do granice
stabilnosti. Svi ostali mikrofonski ulazi su
isključeni.
Uključivanje ovisno o smjeru dolaska
zvuka
 Kod ovog principa sustav određuje relevantnost
mikrofonskog signala na temelju smjera dolaska
zvuka na svaki pojedini mikrofon. Uključivanje i
isključivanje pojedinog kanala ovisi o razlici
razina iz dva suprotno usmjerena kardioidna
mikrofona, spojena na isti ulazni kanal.
 Potrebno je koristiti posebne mikrofone, ovisne o
instaliranom sustavu.

Primjer podešavanja SHURE AMS8000 sustava:

 Uključivanje kod razlike razina veće od 9,54 dB

te uz postizanje potrebne apsolutne razine
 Broj mikrofona u jednom sustavu: 8 – 200
 Koristi se i kontrola ukupnog pojačanja

Višestruka ovisnost parametara

Pri odlučivanju i podešavanju razina kanala i ukupnog
pojačanja koristi se istovremeno nekoliko parametara:
  Razina signala iz mikrofona
 Razlike u vremenu dolaska između pojedinih
mikrofona
 “povijest” signala u sustavu, npr. ne dozvoljava se
rad više od 4 kanala istovremeno.

Za dobar rad dovljna je atenuacija od 6,3 dB umjesto

potpunog isključivanja. To opet smanjuje gubljenje
početnih djelova signala jer se koristi mala promjena
pojačanja

Automatski “mikseri”
Dobitak aktivnih miksera:

 Kod običnih miksera svaki uključeni mikrofon

smanjuje potencijalno pojačanje u sustavu za 3
dB
 Broj aktivnih mikrofona - NOM (Number of Open
Microphones)

A = 10 log N

A = potiskivanje povratne veze, tj. dobitak u

pojačanju
N = broj aktivnih mikrofona

Vrste tonskih stolova

Po izvedbi:

 Jednostavni – zbrajanje više ulaznih signala u mono ili

stereo izlazni signal. Jednostruki prolaz signala kroz stol.
Primjena kod jednostavnih ozvučenja. Od dodatnih
mogućnosti primjenjuje se grupiranje izlaza i pomoćni
izlazi.
 Višekanalni – složeni tonski stolovi za najzahtjevnije
poslove ozvučavanja, snimanja, uređivanja i reprodukcije
zvučnog signala. Prisutan višestruki prolazak signala kroz
tonski stol.

Višekanalni tonski stolovi

Prvenstvena namjena ovih tonskih stolova je za
višekanalno snimanje i postprodukciju (uređivanje
snimki i “miksanje” za umnožavanje na medij)
  Kanalni tip – tonski stol se sastoji od dva dijela: prvi
čine ulazni kanali, a drugi dio čine kanali za povrat
signala iz višekanalnog snimača.
 “In-line” tip – tonski stol ima se sastoji od
jednakih kanala koji imaju dvije odvojene
funkcije: prilikom snimanja signal prolazi kroz
kanalni dio i odlazi na snimač. Istovremeno se
izlaz sa snimača dovodi na monitorski dio i u
njemu se podešava slušanje. Kod obrade se
funkcije zamijene, tj. konfiguracija t.s. ovisi o
fazi rada (snimanje, obrada, nadosnimavanje).

Vrste tonskih stolova

Po namjeni:

 t.s. za montaže – uglavnom linijski ulazi, fiksna

konfiguracija, bez puno prespajanja
 t.s. za emitiranje – minimalan broj kontrola, “fader
start”, ponekad bez regulatora izlaznog signala (suma)
 t.s. za ozvučavanje – velik broj uglavnom
mikrofonskih ulaza i izlaza, posebna konfiguracija za
monitoring
 t.s. za snimanje – velik broj mikrofonskih ulaza,
bogato opremljen dio za obradu signala, mogućnost
memoriranja postavki stola radi nastavka rada od iste
konfiguracije