FT 152-End

****** Result for Image/Page 1 ******
SALVINIJA
SALVLNIJA bot. salvinije- sal-
vinja, fier uji (Salvinia na—
tans).
SAMARIJUM sm samarium-i,
element kimik
SATÆR;IJJIVE DÜZI gjeom.
segmente tä njianshme.
SAMODRZAC autokrat-i, su-
ndimtar absolute
SAMODRZAVLJE absoluti-
zörn-absolutizmi.
SAMOGLASAN zanuer-zanore,
vokalik.
SAMOGRASNIK zanore-za-
porja, vokal.
S OGLASNICKO PODUDA-
ANJE asonancé-a.
SAMOLJUBLJE sedér-sedra;
SAMONIKAO spontan—e, ori-
gjinal; autokton.
SAMOOBRAZOVANJE autodi-
daksi-ja.
SAONICE
SAMOUBICA vetévrasäs-i.
SÄMOUBISTVO vetövrasje-a,
SAMOUK autodidakt-i, ai qé
ka mäsue vetä, pa ndihmän é
mésuesit.
SAMOUPRAVLJANJE vetéqe-
verisje-a.
SAMOUPRAVNA USTANOVA
ent vetéqeverimi, ent auto-
nom.
SAMOVILJA bot. vargush-i
(Cuscuta) .
SAMSEG bot. rigon-i, zarané
(Majorana hortensis).
SAMUR zool. zibeliné-a, kall-
pak (Mustela zibellina).
SAMOVOLJA kaprice-kapric-
ja, fuqi arbitrare, kryenecsi,
koköfortsi.
SAMOZVANI i rremä, i veté-
quejtun, pseudo.
SANKCIJA sankcion-i, dénim,
masö shtörngimi si garanéi
SAMOODBRANA vetémbroj-
tje-a.
SAMOOPLODIVANJE biol. au-
togami-ja, vetöfrytnim (auto—
gamia).
SAMOPOZRTVOVANJE vetö-
mohim-i.
SAMOOPREDELJF„NJE vetä-
vendosje-a.
SAMORADINOST vetéveprim-
-i, veprimtarija vetiake.
SAMOSTALNA REC gram. fja-
e pamvarme, fjalä mé ve—
SAMOSTALNA RECENICA
SAMOSTzuJNOST pamvarsi-
SAMOSTAN kuvend-i, mana—
stir.
302
Pér ruejtjen e ligjit, nderi—
min e kontratés; masé eko-
nomike, financiare e ushta-
rake qé merret kundra nji
shteti qä nuk nderon marre-
veshtjet ndérkombtare.
SANKCIONISANJE sankcio-
nim-i, vértetim i ndonji ligji
a vendimi.
SANJUDA bot. pjerza e shka-
mbijve, baltér, baltérok
(Rhamnus saxatilis).
SAOBRACAJ komunikacion-i,
qarkullim; tregti.
SAOBRACAJNE KARTE har-
tat e komunikacionit.
SAOBRACAJNICA vijé komti"
nikacioni, rrugé komunika—
cioni; arter.
SAONICE slité-a, sajé.
SAOS,ECANJE
SAOSECANJE dhimbé-a, dhi-
mbsuni, pördéllim; simpati.
SAOSECATI me bashkéndie,
me marré pjesö né ndjenjat
e tjetérkuj, me simpatizue.
SAPONIFIKACIJA sapunisje-
sapunisja, saponifikim, mje-
shtrija e tä barnit sapun.
SAPONINI kim. saponine-t,
materje qö shkumbojnö mi-
ré nä tretje.
SAPROFITE saprofité-t, genie
té gjalla qä ushqehen me
materjet e vdekuna organike
(saprophyta).
SAPUNIKA (SAPUNJACA)
bot. shkumbale-shkumbalja,
rrollzé, shkumbake, shkumze
(Saponaria officinalis).
SÄPUTNIK bashkudhtar-i.
SARABANDA muz. saraban-
dé-a, valle spanjolle.
SARACENIJA bot. saracene-ja
(Sarracenia), bimé insekt-
ngranse e Am. Veriore.
SARAGA zool. cironké-a, gjuh—
cé, pllashicö (Alburnus al-
burnus).
SARDELA zoot. sardelé-a (Clu-
pea pilchardus).
SARDINA zool. sardine-a, shih
SARDELA.
SARGASI bot. sargas-i (Sar-
gassum bacciferum), algé e
madhe e murrme e Oqeanit
atlantik.
SARRA ZOOL. pulézezé-a, bajzé
e zezä, pulé uji e zezé (Fuli-
ca atra).
SARKASTICAN sarkastik-e,
therés.
SARKAZAM sarkazém-sarka-
zmi, tallje therse.
SAVANA
SARKOLEMA anat. sarkole-
(sarcoleum), mbé-
mé-a
shtjellsa e indit té disa fijeve
musklore.
SARSAPARILA bot. ferrac-i
(Smilax).
SASA bot. kunoréz-kunorza,
anemone (Anemone pulsati-
lla).
SASTAV hartim-i, punim me
shkrim, kompozicion, struk-
turé, formamon
• . — DELA
hartim, kompozicion veprash,
SASTAVAN kopulativ-e; Pér-
bås.
SASTAVNA RECENICA gram.
fjali kopulative.
SASTRICA bot. kockull-a (La-
thyrus sativus).
SATELIT satelit-i, planet i vo-
gél qä rrotullohet rreth njij
må te madhi.
SATIRA satire-a, hartim poe-
tik i shkurté, me té cilin
poeti sulmon veset e dobsit e
njeräzve.
SATIRICAN satirik-e.
SATIRICAR satirik-u.
SATNICA oraßi.
SATURN saturn-i.
SATURACIJA kim. saturim-i,
veprim fabrikimin e she-
qerit, kur né tretjen e sheqe-
rit futet dioksidi i karbonit,
me qöllim qé té Iidhin Pör
veti tepric?n e gélqeres.
SAUCESCE ngushllim-i, pje-
sémarrje, dhimbsuni, dhimb-
je, keqardhje.
SAVANA gjeog. savané—a, kra-
hiné me bar tä nalté deri 4
metra.
SAVEST
SAVEST ndérgjegje-ndérgjegj-
ja, koshiencä.
SAVET pleqsi-ja, käshill; ké-
shillé.
SAVETNIK (SAVETODAVAC)
késhilltar-i, késhilldhanés,
konsultues.
SIVETODAVAN konsultativ-
SAVETODAVNO PRAVO
SA e drejta e votimit kon-
sultativ.
SAVETODAVNA SKUPSTINA
asambleja konsultative.
SAV,ETOVALISTE köshillimo-
re-käshillimorja.
SAVVZ lidhje-lidhja, bashkim,
aleancé, union; — DRZAVA
so-
konfederacion-i ;
VJETSKIH SOCIALISTIC-
Bashkimi
i Republikave Socialiste So-
vjetike•, POSTANSKI
nioni postar; — KOMUNI-
STA Iidhja e komunistéve.
SAVEZNI federati.v-e, konfe-
derativ•, federal; — (BUDZE,T
— DRU-
buxheti federativ;
STVEÅNI PLAN plani shoq-
nuer federal; — A NAROD-
NA SKUPSTI.NA Kuvendi
o
populluer federativ;
NARODNO v.EC)F4 Köshilli
A
populluer federal ;
VLADA Qeverija federale.
rale.
SAVIJANJE lakim-i, perkulje.
SAVRDMDNIJK bashkékohuer-
bashkékohori.
SAVRSEN i pérsosun, i Pér-
kryem; i mbaruem, i perfek-
sionuem.
304
SECENTO
SAVRSENOST pärsosmi-ja,
pérsosuni, perfeksion, Pör-
sosméni.
SAVSKA UDOLINA gjeog. lu-
gina e. Saves.
SAZIV periodé legj islative;
konvokim, konvokacion.
SAZNANJE njohje-a, njohuni,
dijeni, intuité, nocion, ide.
SAZVEZDE hyllsi-ja, konstela-
cion.
SAZVUCJE muz. bashkting-
Him-i.
SAZVUK muz. akord-i.
SAZALJENJE dhimbö-a,
shirö, pérdéllim.
SAZETA RECENICA gram.
fjali koncize.
Sb simboli kimik Pér elemen-
tin antimon (stibium).
Sc simboli kimik Pér elemen-
tin skandium.
SCENA skené-a, sqené.
SCENARIJ skenarium-i, ske-
nar, tansija e dekoreve té nji
pjese teatrore; vepör letrare
qé pærshkruen hollsisht ske-
nat e veprimet, nga té cilat
do té formohet nji film.
SCENSKA MUZIKA muz. mu-
ziké skene, sqene.
SEB'ICAN egoist-e, vehtjak,
SECENTIS secentis-i, poet ita-
lian i seqentos, i shekullit
SECENTTZAM seqentizäm-se-
qentizmi, Stili Ictrar italian
i shekullit XVII.
SECENTO seqento, shekulli-
XVII•i letärsis italiane.
SECICA
SECTCA gjeom. sekante-se-
kantja, Vija qi pret nji vijé
tjetör; vijé e drejtö qé pret
rrethin nä dy pjesé.
SECIVICA dalté-a.
SEDECI LIST bot. gjethi shyt,
gjethi sesil, gjethi pa bisht
(follium sesile).
SEDEF bot. ryzö-a (Ruta gra-
veolens).
sedimen-
tim-i, fundrim, me zané lur-
bé, kullim.
SEDIMENTNE STENE gieog.
shkambijt sedimentaré,
shtresorä.
SEDMERAC varg shtatrrokés.
SDDMI PADEZ gram. rasa e
shtaté, lokativ, vendore.
SFDNICA seancö-a, mbledhje.
SEDRAST shtufak-e, si shtuf.
SEKRETARIJAT sekretariat-i,
organi i njij organizate ose
i njij zyre, qé kryen punén e
pérditshme organizative dhe
ekzekutive.
SEDNJACA anat. ashti i te
ndejtunit (os ischii).
SEGMENT gjeom. segment-i,
pjesa e njij figure té caktue-
me; pjesa e nji rrethi qä
pérfshihet mbrenda nji har-
ku dhe kordés sé tij; biol.
unazé-a.
SEGMENTNI ORGAN anat.
fyzat e urines, kanalet e uri-
nés (canales urinari).
SEIZMOGRAF seizmograf-i,
vegla qé shenon automati-
kisht termetet.
SEIZIVIOGRANI seizmogram-l,
Vija e lakueme qé shenon
seizmografi.
20 Fjaluer terminologjik
SELEKCIJA
SEJANAC bot. qepujké-a, qe-
pushké, kokare, arpaxhik
(Allium cepa annum).
SEKRECIJA biot. sekrecion-i,
tajitje, sekretim, té kullue-
mit e disa langjeve nga gja-
ndrat e trupit.
SEKSTA muz. seksta, interval,
largsija né mes 6 tingujve né
shkallön muzikore.
SEKSTAKORD muz. seksta-
kord-i.
SEKSTET muz. sekstet-i, grup
prej gjashtö muzikantésh a
kangtarésh.
SEKSTOLA muz. sekstolé-a,
figuré ritmike prej gjashté
notash te barabarta.
SEKUNDA muz. sekondé-a, in-
tervali i pärbamé prej tonit
té pare e té dyté té shkallés
diatonike.
SEKUNDAKORD muz. seku-
ndakord-i.
SEKUNDARAN sekundar-e, i
dorés sé dytö.
SEKUNDARNI sRZN1 ZRACI
bot. rrezet palcore sekundare
(radii medullae secundari).
SEKUNDARNÖ TKIVO bot.
indi sekundar (tela Secunda-
ri).
SDKUTIC cnct. dhambi pre-
sés.
SELACKI DILKOS bandill ka-
tundi; malok katundi.
SELEKCIJA selekcion-i, zgje-
dhje, fenomen biologjik, né
saje té tä cilit rrnojné dhe
shumzohen ata individé qé u
pérshtaten ma miré kushteve
jetsore; PRIRODNA — se-
lekcionimi naturuer; VE-
305

SEIjßN
STACKA
artificial.
selekcionimi
SELEN Se element kimik.
SELFIS SISrmN1 selfish sis-
„sistem egoist? si-
tern-i,
mbas tlö cilit natyra e nje-
riut drejtöhet kryesisht nga
shtb'tja Pér tä mbajté vet-
vehten.
SELJACKA RADNA ZADRU-
GA kooperativa katundare e
punös.
SEMANTIKA semantiké-a, de-
gé e gjuhsis qé studion fjalät
nga ana e kuptimit té tyne.
SEMÅSIOLOGIJA semasiolo-
gji-ja*. shkenca mbi kuptimin
e fjaléve; filozofija e gjuhés.
sm.fEN•E dFILIJE biol. sper-
mä-a, spermatozoid-i (sper-
ma).
SEMENIK zool. herdhe-t, gja-
ndrat seksuale mashkullore
te shtazéve e té njeriut (te-
stis).
SEMENI PLAST bot. aril-i
(arillus).
SEMENI ZAMETAK bot. ovu-
Iä-a (ovulum).
SEMENO LEZISTF. CVETOVA
bot. talam-i, shtrati i lulés
(talamus).
SEMENSKA PRICUVA bot.
endospermé-a (endospermi-
um, albumen).
SEMENJACA bot. gujavä-a,
kämishéza e faräs, Cipa e ja-
shtme e farés.
SEMIKOLON gram. semiko-
Ion-i, piköpresé(;).
SEMINAR seminar-i, instituti
pérgatités ose shkolla pérga-
titore (per teologé, mésues);
306
SENTIMENTALAN
institut per
n'univerzitete:
pérsosje profesionale né
shkencä (seminari albanolo-
gjik, filozofik, etj.),
SEMITONIUM muz. semiton-i;
gjysétingull.
SEMPLICE muz. semplice,
thjeshté, pa zbukurime.
SEMPRE muz. gjithnji, pa pu-
shim.
SENAT senat-i, organi må i
nalté né Romän e Vietér; or-
gani i epörm legjislativ nä
disa shtete qé kané dy ku-
vende.
SENATOR senator-i, misi i nji
senati.
SENCENJE hijesim-i, metodä
Pér paraqitjen e reliefit né
harté.
SENEGALSKI GOLAGO zool.
golago senegale (Golago se-
negalensis), Iloj gjysäm maj-
muni.
SENICA VELIKA zool. trish-
til-i, trincké, tringec, tr.eckö
(Parus maior), — PLAVET-
NA cinké-a (Parus caeru-
leus).
SENICAK zool. trishtili bight*
g.iaté (Parus caudatus).
SENSIBLE muz. sensibile,
ndieshém.
SENTENCIJA sentencé-a, me-
ndim, gjykim, vendim; tha-
nje, fjalé e urté, me rastin e
ndonji ngjarje té posagme
fjali e thanun, né té cilén
ndodhet ndonji vérejtje, etj.
SENTIMENTALAN sentimen-
tal-e, i ndieshém;
SAC sentimentalist-i.
SENTIMENTALNOST
SENTIMENTALNOST senti-
mentalizém-sentimentalizmi,
sentimentalitet, hdieshméni.
SF,NCA FIORE muz senca fio-
re, pa zbukurime.
SENCA TEMPO muz. senca
tempo, pa kohé té caktueme.
SENZACIJA sensacion-i, ndi-
jim, ndjenjé, pérshtypja qé
fitohet nga energjija e botés
sé jashtme. Ant. refleksion.
SENZACIONALAN senzacio-
nal-e, malléngjycs, ngash-
rues, trondités.
SIGN.ZIBILAN sensibil-e, i ndi-
eshém.
SENZITIVAN sensitiv-e.
SENZUALAN sensual-e, qé
åsht i dhanö mbas epsheve.
SENZUALIZAM sensualizém-
sensualizmi, rrymä filozofike
qé i quen sensacionet té vet-
min burim te njohjes.
SENZUALNOST sensualitet-i,
té qenét sensual, tö dhanit
mbas epsheve.
SENJAK mullar-i, kullö sane,
pleme.
SEOBA dyndje-a, shpärngulje.
SEOSKI PUT rrugé katundi.
SEPARATIZAM separatizém-
separatizmi, partikularizém;
pärpjekje Pér fu shképuté
nga sundimi i pushtetit qe-
ndruer.
SEPTAKORD muz. septakord-
-i, katértingulish.
SEPTET mum septet-i, grup
prej shtaté muziktarésh;
kompozim prej 7 veglash.
SEPTIMA strofä shtaté varg-
she; muz. septimé-a, interval,
SEVERNI
largsi né mes shtatä tingujve
né shkallén muzikore.
SiPTIMOLA (septola) muz. se-
ptimolä-a, septolé, figurä rit-
mike.
SERENADA muz. serenadé-a,
koncert me instrumente e me
zå qö bahet natän pérposht
dritares sé ndonji personi né
shenj nderimi e admirimi.
SERENO muz. sereno, kéthjéll-
té, gézueshém.
SERIO (seriozo) muz. serio, se-
riozisht.
SEROTERAPIJA med. serote-
rapi-ja, tö mjekuemit me se-
rum (serum therapia).
SERUM serum-i, hirra e gja-
kut, langu qé nxirret prej
gjakut mbas mpikjes sé tij
(serum).
SERUSA (staz•ac) bot. mendör-
krejge-mendérkrecja, sher-
belé krejge (Salvia vertici-
llata).
SESTIMA strofö gjashtävarg-
she.
SETA mérzi-ja, melankoli.
SETVA e mbjelljes,
mbjellä, mbjellje.
SEVER veri-u, murlå.
SEVERAC (severnjak) murlå-
ni, era e veriut; nordik, ba-
nor i veriut.
SEVERNI veriuer-veriore, nor-
dik, boreal; — POL poli
veriut, poli boreal, poli ark-
tik;
— JELEN ren-i, dreni
i veriut (Rangifera taran-
dus) :
ariu
bardhä;
A SVETLOST
drita e veriut, agimi boreal,
— A ZVEZDA hylli polar; —
307

SEVERNJACA
O Deti i Veriut, oge-
ani Arktik; — POVRATNLK
rrethi, paraleli tropik i ve-
riut; — STOZDRNIK rrethi
(paraleli) arktik, polar i ve-
riut.
SEVERNJACA ylii polar.
SEZAM bot.. susam-i (Sesamum
orientale).
SEZONA sezoné-a, stiné.
SEZONSKI sezonal-e.
SEZNJACI zoot. palpe-t.
SFIGMOMANOMETAR sfig-
momanometör-sfigmomano-
me!ri, aparat Pör matjen e
tensionit tä gjakut.
SFOROATO muz sforcato,
thekshäm.
Si simboli kimik pär elementin
silicium; rnuz. grada e shta-
tö e C-durit.
SIBA I(sviba) bot. thanukél«
thanukla, thanulé, bértha—
néz, finugäl, thané e egär,
thanö gälqerje, thanäkeqe
(Cornus sanguinea).
SIBILANT sibilant-i, fishkllu-
es (zh, sh).
SIDERIT him. siderit-i, xehe
hekuri, karbonat hekuri.
SIDRO spirancö-a.
SIFILITICAR sifilitik-u (sy-
philiticus).
SIFILIS mjek. sifi1iS-i, fren-
gjyz, bérdalec (lues syphilis).
SIFONOFORA zool. sifonofo-
ré-t, (Siphonophora), celen-
teraté qé rrnojné né koloni.
SIGILARIJA bot. sigilare-ja
(Sigillaris).
SIGNATURA muz. signaturä-a,
shenimi i akordeve me num-
308
SILOGIZAI\Æ
ra; gelsi né fillim tö penta-
gramit.
SIJECANJ kallnuer-kallnori,
janar.
SILA GRAVITACIJA fuqija e
gravitacionit, fuqi_ia törheqse
e tokés.
SILABICKI silabik-e.
SILABICKI STIH varg silabik.
SILABICKO PEVANJE muz.
kéndim silabik; ant. kéndim
melizmatik,
SILAZNE STRUJE rrymat
zbritse, descendente.
SILAZA (silos) silos-i, depo
drithi e ushqimi.
SILICIJUM kim. silic-i, sili-
ciurn, element kimik.
SILIKATI kim. silikate-t,
krypnat e acidit silicik.
SI'ILI:KATNE ALGE bot. algat
e silicizueme, algat silikate
(Bacillarieae, Diatomes).
SILIKOFLUROVODONICNA
KISELINA kim. acidi meta-
silicik.
SILIRANJE silim-i, tä thar-
tuernit e bimöve pär ushqi-
min e kafshäve me qällim
konservimi.
SILOGISTLCKE FIGURE figu-
rat silogjistike, format e si-
iogjizmave kategorike.
SILOGISTIKA silogjistiké-a,
shkencé Pér nxjerrjen e silo-
gjizmave.
SILOGIZAB/I silogjizém-silo-
gjizmi, périundimi i zhdrej-
tä, perfundim prej dy a må
shum gjykimesh, p. sh. meta-
let jané elemente-hekuri åsht
nji metal, pérfundimi: heku-
ri, pra, åsht nji element.
SILOS
SLOS shih SILAZA.
SILUR gjeot. perioda siluria-
ne.
SILVIN him. silviné-a, mineral
kloruri i kaliumit.
SIMBIOZA biol. simbiozé-a
(symbiosis), bashkéjetesö e
dy organizmave té ndrysh-
me me dobi reciproke.
SIMBOL simbol*i, figura, she-
nja e nji sendi landuer, ose
sendi vetö, me té cilat pörfy-
tyrojmä nji ide a nji cilsi
morale; Icim. shkronjat me tä
cilat paraqiten Pér shkurtim
trupat e thjeshtä.
SIMBOLICAN simbolik-e, qö
ka karakterin e simbolit.
SIMBOLICNA LOGIKA logji-
kö simbolike, logjika qå per-
piqet veprimet e marrädhan-
jet e ideve dhe tö gjykimeve
me i shprehö si funkcione e
barasime matematike; sin.
logjikä matematike.
SIMBOLICNE KNJIGE librat
simbolike, librat fetare qé
pärmbajnö mäsime simbas te
cilave dallohen besimet nä
mes té tyne.
SIMBOLIKA simbolikö-a,
simi per tö shprehö parafy-
tyrimet religjioze me shenja
simbolike.
SIMBOLISTA simbolist-i, poet
i shkollés sé simbolizmit.
SIMBOLIZAM simbolizäm-si-
mbolizmi, rrymö né letérsi e
art qä krijon me figura arti-
stike simbole ndjenjash dhe
idesh mistike,
SIMETRALA UCLA gjeom. si-
metralja e kandit, gjysörn-
:fÆi
SINANTROPUS
drejtze qé e ndan kandin né
dy pjesé té njinjishme.
SIMETRIJA simetri-ja, har-
moni pärpjestimesh e kombi-
nimesh.
SIMETRICAN simetrik-e, qé
ka simetri.
SIMFONICAN simfonik-e, i
pérket simfonis.
SIMFONICAR muz. simfo-
nist-i, kompozitor i simfoni-
ve.
SIMFONIJA muz. simfoni-ja,
pjesä e madhe muzikore per
orkestér, kompozim orke-
stral.
SIMFONIJSKA PESMA m•uz.
kangö simfonike.
SIMFONIJSKI STIL muz. Stili
simfonik.
31MPATETICAM simpatetik-e,
qö ndien nji soj, qö vepron
mäsheftas, qä vepron me
mjete misterioze; magjiak.
SIMPATETICNO LECENJE
mjekimi simpatetik, mjekimi
kinse me fuqi misterioze.
SIMPATETICNO MASTILO
ngjyra simpatetike, qö nuk
shifet pa ndonji mjet.
SIWQATIÖNI ZIVCANI PRI-
BOR anat. sistemi nervuer
simpatik (Systema nervorum
sympathicum).
SIMPATICNO BOJENJE ngjy-
rim simpatik, ngjyrimi
mbrojtäs i kafshäve; mimi-
kri.
SIMPETALE bot. simpetale-t,
bimö me petale té ngjituna.
SINANTROPUS zool. sinan-
trop-i, sinantropus, té mbe-
305

SINDIKAT
tunit e skeletit té njeriut ti
gjetun n'afärsit e Pekingut.
SINDIKAT sindikatä-a, orga-
nizatö e klasés puntore, qi
formohet nö bazé profesio-
nale.
SINEKDOHA sinekdokö-a, fi-
gurö retorike qö zgjanon a
ngushton kuptimin e nji fja—
SINEREZA sinerezö-a, shkrim-
ja e dy zanoreve a dy rrok-
jeve. Ant. diereza.
SINERGIDA bot. sinergidé-a
(cellula sinergida), qeliza qé
ndodhet né strajcän embrio-
naie.
SINGULAR gram. singular-i,
njajés.
SINICEZA sinicezé-a, té
shqyptuemit e dy zanoreve
nji rrokje.
SINKLINALA sinkiinale-sin-
klinalja, trajta e maleve né
formä korite.
SINKOPA mjek. sinkopé-a,
ndalja pärnjiherö e pär nji
cast e tä marrunit frymö dhe
e veprimtaris sé zemrés;
gram. tä ramit e nji zanorje
a té nji rrOkje qä gjindet né
mes tä fjalös; rnuz. te lidhu-
nit e pjesäs sé patheksueme
té taktit me te theksuemen.
SINONIM gram. sinonim-i,
thuhet Pér fjalé qé kané te
njajté kuptimin e pérgjith-
shém por ndérrojné né holl-
sina, p. sh. shof, kéqyrif shi-
qoj, véshtroj.
SINOPTICKI sinoptik-e, qé
lejon tii rrokish me nji vé—
shtrim pjesét e ndryshme te
nji fenomeni a té nji gjaje;
310
SIRAR
— PR,EGLED tabelö sinopti-
ke, hartö sinoptike, hartä qä
tö jep né mänyré demonstra-
tive tö dhanat mbi gjendjen
e motit.
SINOVIJALNA KESA anat.
strajcza sinoviale (membra-
na synovialis).
SINTAKSA gram. sintaksé-a,
pjesä e gramatikös.
SINTAKTICKI sintaktik-e.
SINTEZA sintezö-a, metodä qö
studion fenomenet né njisi
e né lidhjen reciproke té pie-
séve té tyne; kim. veprimi
me té cilin trupat e thjeshté
kombinohen e japin trupa té
perbamé, ose trupat e Pér-
bamä kombinohen e japin
trupa té pérbamé te thjeshtä,
me natyré må komplekse.
Ant. analizé.
SINUS anat. sinus-i, zgavörzat
n'eshtnat e fytyrés dhe tä
kafkés qé jané té mbushuna
me ajr (kané Iidhje me go-
Ilen e hundés).
SINUS (ugla) gjeom. sinusi i
njij kandi, te nji trekandsh
kandrejté, pérpjestimi i ka-
tetit, qé asht pérballö kitij
kandi, ndaj hipotenuzäs.
SINJAK bot. shkoza e zezé;
shkozé e 'keqe, shkozä e bu-
té, shkozäzezä (Carpinus
orientalis).
SIPA zool. supje-supja, kalla—
mar (Sepia officinalis).
SIPNJA mjek. astmé-a, gulcim,
shpirré, nefes (emphysema
pulmonum).
SIRAK bot. vulör-vulra, mela-
kuqe, durrhé, möshesö (Sorg-
hum vulgare),
SIRCE
SIRCE uthull-a.
SIRCETNA KISELINA kim.
acidi acetik, acid uthulle,
ufulle.
SIREN zool. siren-i (Siren Ia-
certina), amfibä me bisht, nä
formä ngjale.
SIRDNA zool. sirenö-a, du-
gong, lopä deti (Halicore
dugong).
sy REPLXA muz. si replika,
pärsöritet.
SIRISTE coat. mulléz-mullza,
pjesa e katärt e plancit tä
shtazäve pértypse;
shqilé,
rrand (abomasus).
SIRIUS sirius-i, hylli ma i
shéndritshém.
SIRNJAK zool. sqepadér-sqe-
padri '(Sitta europaea).
SIROTA jetime-jetimja, bonja-
re.
SIROTICA bot. manushaqja e
madhe (Viola tricolor).
SIROTISTE jetimore-jetimor-
SIROVINA landö e pare, landä
e papörpunueme.
GVOZDE hekuri i
brishté.
SISALJKA zool. thimthi i flu-
turés, trompä, feckö (hauste-
Ilum).
SISARI zool. sisorä-t, gjitaræ,
mamiferä (Mammalia).
SISTEM sistem-i, rregull né
renditjen e nö Iidhjen e pje-
söve té njij gjaje, rregull né
punö dhe nö veprime; mény-
ra si åsht organizue; IZBOR-
NI — sistemi elektoral; re-
ndi shoqnuer, forma e orga-
nizimit té shoqnis.
SJAJNTK
SISTEMATIKA slstematikö-a,
dega e shkencave natyrore
merret me klasifikimin e
qenieve dhe me pärshkrimin
e tyne (systematica).
SISTEMATSKI sistematikisht,
né ményrä sistematike.
SLSTOLA sistolö-a (sistola), té
mbledhunit e zemrös.
SITA bot. kulmak-u, zunkth,
zhugä, kashér (Juncus).
SITASTA KOST anat. etmoi-
dä-a, ashti i shoshté (os
ethmoidale).
SITASTE CEVI bot. gypat me
shosh, tufa sitore, ené sitore,
fyza sitore (vasa cribroidea).
SITNA GRANICA (MEDU-
NAC) bot. lungebuté-a
(Quercus pubescens).
SITNÄ IVILECIKA bot. qurn-
shtprja e imté (Euphorbia
helioscopia).
SITNE BOGINJE mjelc. fruth-i
(morbilli).
SITNICA bot. sqepth-i (Ame-
lanchier ovalis).
SITNOPEGASTA MACKA
zool. rusetä-a (Scylliurn ca-
nicula).
SIVAS GRIVASTI zool. luani i
detit (Eumetopias jubatus).
SIVA ZIVCANA SUBSTAN-
CIJA anat. substanca e Pér-
himté nervore (substantia
grisea).
SIVI GUSTER zool. hardhu-
cé-a, hardhe, hardhigké (La-
certa agilis).
SIVKA ZOOL. rika kryemadhe
(Nyroca ferrina).
SJAJNIK bot. modhull-a (La-
thyrus aphoca).
311

SJERAVAC
SJEKAVAC bot. shih ARTISO-
SJENICA zool. trishtil-i (Pa-
rus major).
SKADENCA skadim-i, mbari-
mi i afatit Pör pagesén e nji
borxhi, Pér rregullimin e nji
kambiali.
SKAKAONICA fis. trampoli-
né-a.
SKAKAVCI zool. karkalecä-t,
torolecä, kacalecé, kacikrra
(Locusta)
SKAKAVICA bot. grozhöl-gro-
zhla livadhesh (Cardamine
pratensis); zool. losé-a (Sal—
mo salar).
SKALA muz. shkalla muzi-
kord
SKANDIJüM •sc kim. skan-
diurn-i.
SKARADAN i gerditshém, i
shémtuet, i deformuem.
SKARLATINA mjek. skarlati-
SKI.,Otq
SKERCANDO muz. skercando,
kompozim mahitar.
SKERCO muz. skerco-ja, kom-
pozim muzikor må i gjanö se
menueti, me nji stil té Iehtä
e té gjallé.
SK.ERMA (maöevanie) fis.
skermé—a, sporti, me té cilia
fitohet shkathtsi né pördori-
min e arméve té para (shpa-
SKICA skicä-a, hartim i shkur-
tö letrar; vijat kryesore tä
nji vizatimi, nji pikture; pla-
ni i pare i nji shkrimi, qé
pérmban né Vija té pärgjith-
shme tansin sidhe pjesét e
tiia.
SKIJAS fis. skitar-i, ai qä ecän
me ski.
SKLAD harmoni—ja,
SKLADBA muz. kompozim-i.
SKLAT zool. skardhiné-a (Rhi-
I na squatina).
né-a, sémundje ngjitse.
SKASKA legjendé-a, gojédha-
né.
SKELET anat. skelet-i (ske-
leton) tansija e eshtnave né
trupin e njeriut e te shta-
zäve vertebrore; plani i Pér-
gjithshäm, Vija kryesore.
SKEPTICIZAM skepticizém-
skepticizmi, rrymä idealiste
nä filozofi, qé thot se njeriu
nuk ka asnji mundsi me
njoftä né rnänyrö tÆ sakté
botän qä na rrethon, tö vér-
tetän objektive; qéndrimi
kritik kundrejt njij ideje,
mosbesim e dyshim né nji
gja.
SKEPTICAN skeptik-e, qé i
pärket skepticizmit.
312
SKLERA anat. sklerotikä-a, ci-
pa e jashtme e kokörrdhokut
te synit (sclerotica).
SKLERENHIM bot. skierenki-
mä—a, indi mekanik drunuer
qé pärbåhet prei qelizave tä
zgjatuna, me maie tö ngu-
shtueme, me membranö
shum té trashun ose té druj-
zueme (sclerenchyma).
SKLEROZA skierozö-a, tä for-
cuemit, tä thamit; med. for-
cimi i sämuné i organeve dhe
i indeve.
SKLON i prirun, i disponuem,
i ngeshäm, i dhanun,
CU i dhanun mbas pijes•, — .
PADU né té ramé, né tä
shembun.
SKLONOST
SKLONOST, prirje-prirja, ta-
lent, dispozicion. tendencé;
PRIRODNA predispozici-
on-i, prirja natyrale.
SKOCIBUBA zool. käcyes-i, I
kandrrakécyes (Elater linea-
tus)
sKoCIMIS1 zool. dipodé-t (Di-
podae), shtazö brejtäs tä ste-
pave.
SKOKUN zool. kécyes-i (Po-
dura aquatica).
SKOLASTIKA skolastiké-a,
rrymé filozofike e Mesjetés, e
cila ishte kundér shkencäs
dhe e mbéshtette sistemin e
saj jo n'analizén e realitetit
por né dogmat e kishés.
SKONTO skonto-ja, zbritja e
borxhit qé i ban kreditori
borxhliut; zbritje né cmimin
e shitjes sä nji malli.
SKORAK zool. skolopendér-
skolopendra (Scolopendra),
shtazé nga klasa e shurn-
kamböshvet.
SKORBUT mjek. skorbut-i
(scorbutus).
SKOROJEVIC pasanik i ri, ar-
dhacak, arrivist, i porsapa-
sunuemi.
SKOR.PIJA zool. akrep-i,
cfurk, shkrap, pérgollak, ha-
krep (Euscorpius flavicau-
dis).
SKOVRAN zool. shturö-a
(Sturnus vulgaris).
SKRACENA RECENICA gram.
fjali e shkurtueme, fjali e
gjymté.
SKRACENICA shkurüm-i,
abreviaturé.
SKRACIVANJE mat. thje-
sh tim-i.
SKULPTVRA
SKRB halle-t, kujdese, brengä,
shqetsim.
SKRBITI SE me u kujdesé, me
u brengosö.
SKRETNICA shmangés-shma-
ngsi, shmangse.
SKRIPTA skripte, mäsimi i
shkruem, urdhén me shkrim.
SKRIVENA TOPLOTA (ispa-
ravanje) nxehtsi latente.
SKRIZ (SKRIZALICA) bot.
pullangjel-i (Cyclamen nea-
poletanum).
SKRLET mjek. shih SARLAH.
SKROB amidon—i, nisheste
(amylum).
SKROBNA SARA bot. zbar-
dhullinö-a, pjesa e hollä e
drunit midis urrös e shkäl-
bozés.
SKiROBUT bot. kurpän-a,
hardhi e bardhé, kurpth
(Clematis vitalba); LJUTI —
kulpna e butö, kulpi i buté
(Clematis flammula),
SKROFULA mjek. skrofulé-a,
t'ajunit tuberkular i gjandra-
ve limfatike.
SKROMAN'f pérvujtä, modest,
i pérkortö, i thjeshté.
SKRZ bot. burth-i, Lotmér-
gim, qiklamin (Cyclamen
europaeum).
SKUCITI SE me u tkurrä.
SKULPTURA skulpturä-a, arti
i te punuemit figura plastike
nfierzish, kafshösh, sendesh,
prej landöve tä forta, si del-
tinä, allci, gur, metal, dru
etj; figura vetö, vepär skulp-
ture.
313

SKULPTOR
SKULPTOR skulptor-i, artist
qé harton vepra plastike.
SKUMRIJA zool. kuböl-kubla,
kujbé (Alosa falax niloloti-
ca).
SKUNJITI me kryet.
SKUP bashkim—i, mbledhje,
grup; qark, rreth; koprac,
doréshtrejté, doräshtränguet.
SKUSA zool. shkumbri-ja
(Scomber scomber).
SKUSFI ZOOL. familja e shku-
mbrijve (Scombridae).
SLA'BIC i lig, ligac, njeri i lig
SLABINE anat. ijé-t
SLABINSKI PRSLJENI anat.
rrdtullat ijore, unazat ijore
(vertebrae lumbales).
SÜABODUSAN frigacak-e, ze-
mérlepur.
SLABOKRVAN anemik-e, i
pagjak.
SLABOKRVNOST anemi-ja,
pagjaksi (anaemia)
SLACICA B@LA bot. mustar-
dé-a, sinap, hardall (Sinapis
alba).
SLADIC bot. iamball-i (Gly-
eyrrhiza glabra).
SLADKO DRVO (sladkovica)
bot. pjerza herése (Rhamnus
pumila).
SLADITI SE me u ambélsue.
SLADOSTRASTAN epshuer-
epshore.
SLADOSTRASCE epsh-i, nefs,
voluptet, sensualitet, epikuri-
zém.
SLADUN bot.
shpardh-i,
shparr, bungékeqe (Quercus
conferta).
SLAGAC radhités-radhitsi, ti-
pograf.
314
SL:EDEVI
SLAGANJE pajtim-i. tö paj-
tuemit;
radhitje,
shtrim, kompozicion, mata.
rim; palim.
SLAK bot. mu«
shllinzö (Polygonum convol-
vulus).
SLAMICA bot. bishtpeläz-bi-
shtpelza (Festuca elatior).
SLANA bryrnä-a.
SLANAC bot. kockull-a (La-
thyrus sativus); burim uj-
nash té ngjelmta.
SLANICA bot. bar tarnii (Fe-
stuca pratensis).
SLANOPADA (KRUSKA TR-
NOVACA) bot. gorricé-a,
goncé (P&rus amygdalifor-
mis).
SLANOVITAC bot. kapinok-u
(Marrubium vulgare).
SLANUTAK bot. qiqär-qiqra
(Cicer arietinum).
SLAP katarakt-i, üjvaré, ka-
skate, lifqer.
SLATKA PAPRAT bot. firzé-a
(Polypodium vulgare).
SLATKI JAVOR bot. kapa-
stér-kapastra (Acer dasy-
carbum).
SLATRO BILE bot. shih
SLADIC.
SLAVA lavdi-ja, zulmé; nder;
festé; RRSNA —, festé fa-
miljaré.
SLAV AN i lavdishém, i fam-
shém, zulmé-madh.
SLAVUJ zool. bilbil-i (Sylvia
luscinia).
SLED zool. shih HARING-A.
SLEDEVI zool. renga-t (Clu-
peidae).
SLEPA
SLEPA MRLJA anat. njolla e
verböt (papilla nervi optici)
SLEPA PECINARKA zool.
shpellare e verbät (Amblyop-
sis spelaeus).
SLEPE DOLINE luginat e
mbylluna.
SLEPIC zool. kaközogzö-a, ka-
kézozä (Anguis fragilis).
SLEPIC ZALAR zool. kérthi-
ngla e vogél (Aegialithes
fluviatilis).
SLEPI MIS zool. shih LJI-
LJAK.
SLEIPO CREVO anat. zorra e
verbét, zorra qorre (Intesti-
num caecum).
SLEPO KUCP* zool. klysh i
verbät (Spalax typhlus), brej-
täs pa bisht e sy, rrnon nén
tokä.
SLEPOOÖNA KOST anat.
ashti i tamthit (os tempora-
SLEZ bot. mullagé-a, mällagö,
serden (Malva); VELIKI
drujubä-a (Lavatera arbo-
rea).
SLEZINA anat. shpnetké-a
(lien, splen).
Sl.EZOV1 bot. familja e Mal-
vagevet, familja e mullagave
(Malvaceae).
SLICNOST ngjashméni-ja, she-
mbéllim, analogji; konformi-
tet.
SLIK rimä-a.
SLIKA figuré-a, pikturö, figu-
ré retorike.
SLIKANJE KARAKTERA té
pikturuemit e karakterif,
pikturim i- karakterit.
SLIKOVIT pitoresk.
SLOZENA
SLIV gjeog. pellg-u, uji i njij
lumi.
SLOBODA liri-ja; kurazhä,
guxim PESN1éKA — , licen-
cé poetike, liri poetike.
SLOBODNA ZONA gjeog. zoné
SLOBODNI STIHOVI vargje
té lira.
SLOBODNQ PADANJE ramja
SLOBODNOZIDARSKI maso-
nik-e.
SLOBODOUMAN liberal-e.
SLOG gram. rrokje-a.
SLOGOTVORAN silabik-e.
SLOJ shtresä-a, shtrat.
SLOJEVIT shtresuer- shtreso-
re, stratiformö.
SLOJEVITOST shtresim-i,
stratifikacion.
SLON AFRICRI zool. elefanti
afrikan, fili afrikan (Elephas
africanus)
SLON AZIJSKI zool. elefanti
aziatik (Elephas indicus).
SLONASTA KORNJACA ZOOL.
breshka elefant, breshka e
madhe (Testudo elephanto-
pus).
SLOVARICA germatore-ger-
matorja.
SLOVENSKA ANTITEZA an-
titezä sllovene, antitezö sila-
ve, figurä retorike.
SLOVO germö-a, shkrojä; ka-
rakter.
SLOZENA REC gram. fjalé e
pérbame, fjalä e pörngjitun,
p. sh. bukäpjekés, ujésjellse,
kompozité.
SLOZENA RECENICA gram.
fjali e pérbame.
315

SLOZENI
SLOZENI CVAT bot. luleren-
ditje e pärbame (inflorescen-
tia composita).
SLOZENI GLAGOLSKI OB-
LIK gram, forma e perbame
e foljes.
SLOZENI GROZD bot. kalave-
shi (Vila) i pärbamä (race-
mus compositus).
SLOZENI KLAS bot. kallini i
pérbamö (spica composita).
SLOZENI LIST bot. gjeth i
pörbamé (folium composi-
tum).
SLOZENI PLOD bot fryt i
pärbamé (folium composi-
tufn).
SLOZ»TI SUGLASNIK gram.
bashtingllore e pärbame, e
pérngjitun, afrikat.
SLOZENI STIT bot. mburojé
e pérbame (umbella compo-
sita).
SLOZENI TAKTOVI muz. tak-
te tä pérbame.
SLOZENICA fjalö e pörngji-
tun.
SLOZENOST ndérliqmi-ja,
ndérlikueshmöni, ndérlikim,
kompleksitet.
SLUCAJ rast-i, voli.
SLUCAJNOST rast-i, eventua-
litet.
SLüH ndigjim-i, tö ndiemit
(auditus); IMATI — A, me
pasä vesh Pér muzikö.
SLUSNE KOSCIOE anat. esht-
nat e ndägjimit (ossicula au-
ditus).
SLUTNJA parandjenjä-a, pro-
gnostik; ndivnim.
SLUZ jargä-a, qyrrä, lang
ngjitäs (mucus).
316
SMRCa
SLUZITI me pérjargö, me Pör-
jargosä.
SLUZOKOZA anat. mukozä-a,
surrzäl (membrana mucosa).
SLUZBA shärbim-i, detyrö,
gram. funkcion; VOJNA
shärbimi ushtarak, GODINE
— E, vjetét e shérbimit.
SLUZBENOST karakter zyrtar.
SMEDI TVOR zool. qelbös-
qelbsi '(Putorius putorius).
SMENA ndérrim-i, turn; kä-
mbim.
SMER kah-u, drejtim; kuptim,
destinacion.
SMERNICA direktivé-a, vijä
dreitimi.
SMjESA Icim. pérziemje-pér-
ziemja, amalgamé.
SMILJE bot. sumbuli-a (Heli-
chrysum arenarium).
SMILJKITA bot. makthi i bu-
té (Trigonella).
SMISAO véshtrim-i, kuptim,
domethanje.
SMISLJENOST mendueshmä-
ni-ja; persiatje; punä me pa-
ramendim.
SMOKVA bot. fik-u, fiku i bu-
tö (Ficus carica). TROPSKA
fiku i kaucukut (Ficus
elestica), GLUHA ili DIVLJA
fiku i egär (Ficus carica
silvestris).
SMOLA bot. rréshinä-a, shin-
dör.
SMOLJAV i piogshtö, i ngath-
E, i ngalté.
SMOTRA rivistä-a.
SMOTRENOST kujdesi-ja, sy-
celti, vigjilencö, vemendje.
SMRCA bot. bredhi i kuq,
breu i kuq, breu (Picea
excelsa).
SMRCAK
SMRCAK bot. shpungä-a (Mo-
chella esculenta); zool. sqe-
pakryq-i (Loxia curvirostra).
SMRDELJ bot. lajthaté-a (cer-
cis siliquastrum); zool. pup-
zö-a (Upupa epopos).
SMRDELJIKA bot. jermsin-i,
somin (Juniperus sabina).
Sf1RDEZ bot. qelbés-qelbsi
(Anagyris foetida).
SMRDIKA bot. helméz-helm-
za (Cicuta virosa); pjerza e
rreme (Rharnnus fallax).
SMRDIVRANA zool. grizhäl-
grizhla, Iesker (Coracias ga-
rrula).
SMRDLJEVAK bot. serden-i,
lule mullage (Pelargonium).
SIVIRDLJIKA bot. bafér-bafra,
rruth, rruc, frashén i egér,
rrunjé (Pistacia terebinthus) ;
vadhja e egör, vadhéz e egér
(Sorbus aucuparia).
SMRDUSA bot. qelbés-qelbsi
(Anagyris foetida).
SMREKA bot. déllinjö-a, dulli,
dullajä (Juniperus comunis),
LJUTA fidhäs-fidhsi, ve-
njé, vjenjé (Juniperus phoe-
nicea); CRVENA — , déllinjé
e kuqe, dullenjä e buté (Ju-
niperus oxycedrus).
SIVIRDKUSA shih TUJA.
SMRIJEC bot. jerrnsiné-a, su-
mine, sominö, somené (Ju-
niperus sabina).
SMRTNOST mortalitet-i,
indeksi.
SNRTONOSAN vdekjeprus-e,
vrastar.
SMRTOVNICA aktvdekje-a,
certifikatä me té cilän vérte-
tohet vdekja.
SNOP
SIV1üCANjE skijim-i, sporti i
tä rréshqitunit mbi boré me
ski.
SMUCAR fis. skitar-i, ai qé
ecän me ski.
SMUDUT zool. levrek-u (La-
brax lupus).
SMUK zool. bollé-a (Colober
aesculapii), Iloj gjarpni i pa-
helmtä.
SNERURE ményra e papelqye-
shme, e papérshtatshme.
SNET bot. üth-i, urth, unéz
(Ustilago).
SNEVESELITI SE me u idh-
nue, me u pikllue.
SNEZANA boröbärdhé-a.
SNEZANICA zool. pulé alpi-
ne (Lagopus mutus); ujöbo-
SNEZNA CAPLJA zool. qafä-
gjatö e madhe (Casmerodius
albus).
SNEZNICA pjalm-i, breshnizä;
ujö bore.
SNISHODLIVOST dallkauk-
Iluk-u, sjellje e mire sa Pér
sy e faqe; pérgjindshmöni.
SNIZILICA muz. bemol-i, zbri-
tös, shenjö qö zbret tingullin
pir nji semitone
SNOB snob-i, ai qö shkon
verbtas mbas modés e zako-
neve té klasés aristokrate.
SNOBIZAM snobizém-snobiz-
mi, vetit pär té cilat shqu-
hen snobét: té dhanunit
randsi vedit, té shtirunit si
zotni pa pasé kushte Pér te;
fodull, hundémadh.
SNOP duej-t, karthf, vandak,
mengé, disa dorza gruni, té
317

SNUZDEN
korruna e tä lidhuna sé ba—
shku.
SNUZDEN i pikiluem, i dish-
pruem.
SOBAR kamerjer-i.
SOBOVLJI LISAJ bot. likeni i
renave (Cladonia rangiferi—
na).
SOCIJALISTA socialist-i, ith-
tar i socializmit.
SOCIJALIZAM socializém- so-
cializmi, faza e.parä e komu-
nizmit, periodé tranzitore
prej kapitalizmit nä komuni-
zöm.
SOCIALSOVENIZAM social.
shovenizöm-socialshoveniz-
mi, Iloj oputunizmi, pärkrah-
je e politikös imperialiste
tä qeveris borgjeze té nji
vendi nga ana e partis soci-
al-demokrate.
SOCIJALNI ROMAN roman
social, roman shoqnuer.
SOCIJALNO OSIGÜRANJE
sigurimi social, sigurimi
shoqnuer.
SOCICA (ZECJA SOCA) bot.
tharbticä-a, tharbtushö, thar
ptore (Oxalis acetosella).
SOCIVICA bot. lentil-i, thier-
zö (lenticella); qefil-i ('Lemna
minor).
SOCIVO thjerröz-a, thjerr,
thjerrä.
SOFISTIKA sofistikä-a filozo-
fija e sofistöve tä pare.
SOFIZAM sofizöm-sofizmi, de-
dukcion formalist i drejtä,
po né themä i gabuem, qä
bazohet nä nji premisé tö ga-
bueme, té zgjedhun me qé-
I lim.
318
SOLO
SOFORA bot. soforé-a, robihia
japoneze (Sophora japonica).
SOJA bot. sojé-a, fasulja kine-
neze, fasulja japoneze (Gly-
cine hispida).
SOJ;KA (KEBEJA) zool. coté-a,
grifshä, grizhés (Garrulus
glandarius).
SOKO zool. fajkore-faj-
korja, fajkue-fajkoi, sqifter
(Falco).
SOL muz. sol-i grada e pestö e
C*durit.
SOLAH zool. lepidosiren-i (Le-
pidosiren paradoxus), Iloj pe-
shku qé merr frymö nä dy
mönyra.
SÖLANA krypore-kryporja.
SOLENOID fiz. solenoid-i, nji
dredhé metalike, e cila né
rrymén elektrike shérben si
magnet.
SOLFEDIRATI muz. me bå
solfegjo, me kéndue ushtrime
melodike tue pérdoré vetäm
emnat e notave.
SOLFEDO muz. solfegjo, ush-
trime té kénduemit me tö ci-
Iat perfeksionohet muzikali-
teti.
SOLIST muz. solist-i, artisti qé
kéndon a Iuen nji solo.
SOLMIZACIJA muz. solmiza-
cion-i, té kénduemit me rrok-
jet e Guidos.
SOLO muz. solo, vetäm, pa
pärcjellje, té känduemit ve-
täm me nji zå; pjesa muzi-
kore qé kéndohet nga nji zå
i vetém ose qé Iuhet vetérn
me nji vegél; zani veté qé
kéndon a vegla qé luen.
SOLSTICIJA
SOLSTICIJA gjeog. solstic-i,
koha kur dielli ndodhet né
largsin ma tä madhe nga
ekuatori.
SOM zool. silur-i, Iojbä, som
(Silurus glanis).
SOLÜCIJA kiln. solucion-i,
tretja e nji trupi né nji lang.
SOMINA bot. jermsiné-a, so-
mené, sominé, suminé (Ju-
niperus sabina).
SOMNAMBUL i pärhanun, qu-
het ai qä e zen sémundja e
hanés, epileptik.
SOMNAMBULIZAM somna-
mbulizém•somnambuliimi,
jermf, jerm, pérhansi; té he-
cunit né gjumä, pércjellé
ndonjiheré nga nji varg ve-
primesh té pérbame.
SOMOVI zool. familja e Silu-
réve, e Iojbave (Siluridae).
SONANT sonantä-a, sonant, ti-
ngllues, kumbues.
SONAR sonar-i, aparat Pér
matjen e thellsinäs sé det-
nave; né peshkim aparat
zbulimin e tufave té peshqve
né thellsi té detnave.
SONATA muz. sonaté-a, pjesé
muzikore instrumentale.
SONATINA muz. sonatiné-a,
sonata e vogél.
SONDA sondé-a, thupär e ho-
llé argjendi me nji sumbüll
né maje Pér studimin e pla-
géve, kanaleve dhe e shpraz-
tinave bé trupit; gyp Ilastiku
i hollé me té cilin nxirren
prej orgåneve té zbrazta té
trupit sekretime Pér studim;
vegla Pér matjen e thellsis
detare.
SPARAG
SONET sonet-i, tingliim, nji
Iloj vjershe lirike.
SONETNI VENAC kunoré so-
netesh, pérbahet prej 14—15
son etesh.
SONG muz. song-u, kangé an-
glezo-amerikane e stilit té
lehté.
SONORAN sonor-e, tingllues,
kumbues.
SOPRAN muz. soprano-ja, za-
ni ma i nalté i grues nä ka-
ngé, artistja qé kéndon né
soprano.
SORDINO muz. sordino, miet
pär me zvoglue fuqin e tin-
gujve.
SOS salcé-a, lang domatje.
SOVA zool. huti-ni, buf (Asio
otus)', — DREMAVICA
qokth'-i (Strix flammea).
SOVICA REPIiNA zool. krym-
bi i murrmö (Agrotis sege-
tum).
SOVJET sovjet-i, organi push-
tetit shtetnuer qö ka lindä si
pjellé e Revolucionit socia-
list té tetorit.
SOVtJi-JAGA HI-TRTACA zool.
huti me vesh (Bubo bubo)
SPAHIJA spahi-u, feudal turk,
kaloräs i ushtris sé vjetér
turke.
SPAHILUK spahillök-spahillé-
ku, sherbimi i spahive; té
dhetat qö merrte spahiu.
SPALJISTE krematurium-i.
SPAN AC bot. spinaq-i, spanak
(Spinacea oleracea).
SPARAG bot. brengthi-u, bar
miu, ferré miu (Asparagus
acutifolius).
319

SPASITELJ
SPASITELJ shélbues-i, shpé-
timtar.
SPECIFICNA TEZINA pesha
specifike.
SPECIFICNI OTPOR rezisten-
cé specifike.
SPEKTAKL spektakél-spek-
takli, pjesé teatrale, pamje;
sqenä.
SPEKTAR fiz. spektör-spektri,
shirit rrezesh me ngjyra qé
pérftohet nga zbérthirni i
drités Sö diellit, kur kjo ka-
Ion nepér nji prizém.
SPERMATOZOID biol. sper-
matozoid-i, spermé (sperma).
SPiiNLGlEL (SPLNCL) bot. fshi-
kakuq-i fletégjané (Dvony-
mes latifolius).
SPIRANT spirant-i (bashkéti-
f, s, z, sh, zh, h.
ngllore), si:
SPIRANJE shpérlamje-a, la-
mje.
SPIRITIZAM spiritizém-spiri-
tizmi, besimi sypersticioz né
jetén e pastajme tä shpirtna-
ve tä njerözve tä vdekun dhe
mundsin e bisedimit me
ta.
SPIRITUALIZAM spirituali-
zäm-spiritualizmi, filozofi
idealiste e cila haptazi pra-
non qenien shpirtnore tä bo-
tes dhe mohon •vértetsin e
materjes.
SPIRITUOZO muz. spirituozo,
né ményré spirituoze.
SPIROGIRA bot. spirogjiré-a
(Spyrogyra),. Iloj alge.
SPLETKA int+igé-a; ngatrre—
sé, pshtjellim.
320
SPOROGON
SPLETKAROS intrigant-i,
ngatrrestar.
SPOJF,NI SUDOVI enöt
nikuese, enät e Iidhuna.
SPOJNIK vizla lidhse.
SPOLNA TRGOVINA tregtija
e jashtme.
SPOLNI ORGANI biol. organet
seksuale (organum sexuale).
SPOUNO UNE•.IOZAVANJE
biol. shumimi seksual, shti-
mi seksual (propagatio sexu-
alis, amphigonia).
SPOMENAK bot. lulämizé-a
(Myosotis).
SPOMENIK pérmendore-pér-
mendorja, monument.
SPONA käpujé—a, Iidhse (te
kallzuesi emnuer).
SPORA sporä-a (sporus).
SPORAZUM marräveshtje-a,
marräveshje.
SPOREDNA RECENICA gram,
fjalija e dytä, fjali e mvar-
me, fjali e mvarun.
SPOREDNE STRAND SVETA
gjeog. pikat e ndärmjeme tö
botäs.
SPOREDNO VREME gram. ko-
ha e dytä, kohé historike.
SPORI AKCENAT gram. thek-
si i ngadalshöm, thekäs i
shkurtö ngjitös.
SPORTS bot. shporiz-i, lule
mine (Verbena officinalis).
SPOROFIL bot. sporofil-i
(Sporophyllum).
SPOROFITE, bot. sporofite-t,
bimö qö shumohen me ané
tö sporeve.
SPOROGON bot. sporogon-i,
fryti qi sajon spore, qä sa-
SPORNO
johet prej ves sé fekondueme
(sporogonium).
SPORNO (u sporu) kontestue—
shém, gja qé kundérshtohet
prej dy paléve ose prej nja-
nés.
SPRAVE vegia-t.
SPRUD grumbull rane, sprud.
Sr simboli kimik Pér elemen-
tin- stroncium.
SRAZMERA pärpjestim-i, pro-
porcion.
SRCE zemör-zemra (cor).
SRCAN zemrak-e.
SRCANA MARAMICA anat.
perikard-i, qeséza e zemräs,
Cipa qu e mböshtjell zemrön
(pericardium)
SRCANKA zool. plateliö-a
(Cardium edule).
SRCUN bot. brengcé-a (Puli-
caria).
SADOBOLJA miek. spirägja-
ke-spirégjakja, Iäbark, barku
i keq, shkulä, dizenteri (dy-
zenteria).
SRDELA zool. sardelé-a (Clu-
pea pilchardus).
SREBRO kim. argjend-i.
SREDINA ambient-i, rreth.
SREDISNJI qendruer-qendro-
re; — CILINDAR bot. cilin-
dri qendruer, cilindri i me-
sém (qYIindrus centralis).
SRED(NJA BRZINA fiz
shpejtsija mesatare.
SREDNJE UVO anat. veshi i
mesärn (auris media).
SREDNJI• MOZAK anat. truni
i mesäm (mesencephalon).
SREDNJI ROD gram. gjinija
asnjanse.
STAKLO
SREDOZEMNO MORE gjeog.
Deti Mesdhe, Mesdhe, Deti
Mesdhetar.
SREDOZEMNO VOCE pemö
mesdhetare.
SREMUS (cremuS) bot. lerth-i
(Allium ursinum).
SRICANJE shkrojöshqiptim-i;
rrokzim.
SRNA zool. kapruell-kaprolli,
zorkadhe (Caproleus capro-
leus).
SRNDAC (srnjak) zool. kapro-
Ili mashkull (Caproleus).
SRNISKA TRAVA bot. pirré-a
(Sesleria coeruela).
SRODSTVO farefisni-ja, afir-
si.
SRPAC bot. Iulgjin-i (Bétonica
officinalis).
SRZ palcä-a (medulla).
STABILAN i qändrueshöm,
stabil.
STABLO bot. trung-u, kör-
cyell (caulis).
STADIJUM stad-i, fazé, shka-
llö, gjendje.
STADION fis. stadium-i, fushä
sportive, né trajtö må shum
vezake, e ,ndärtueme rreth e
qark me shkallare, ku zhvi-
Ilohen ushtrime fiskulturore
dhe båhen lojna e gara spor-
tive.
STAGNACIJA stagnacion-i, tä
qéndruemit, amulli.
STAJACE VODE ujnat at-null,
ujna qé nuk hecin.
STAJACKO DUBRE plehu i
kafshäve.
STAKLASTO TELO trupi i
qelqtä (corpus vitreum).
STAKLO qelq-i.
321

STALAGMITI
STALAGMITI stalagmite-t,
vastak, livarzé.
STALAK muz. pult-i, mjet ku
vehen notat, kambalec.
STALEZ shtresé-a, kasté.
STALNI EPITET epiteti kon-
stant.
STALNI ODMOR pushimi kon-
stant.
STALNI TOKOVI rrjedhjet e
pärhershme.
STALOZEN i qetö, i qéndrue-
shém.
STANCA stancé-a, e teta rimö,
tetäshja.
STANICA biol. shih CELIJA;
stå#on-i.
STANKA muz. pauzö-a, she-
njé pushimi.
STANOVISTE pikäpamje-a,
qéndrim.
STANOVNISTVO popullsi-ja.
STAPCARE bot. bazidiomicete
(Basidiomycetes), Iloj képur-
dhe, ku hyjné edhe képur-
dhat me kapelé.
STARACA (mrtvaja) gjeog.
shtrati i vjetér (i vdekun).
STARACAC bot. pulith-i (Se-
necio vulgaris).
STARATELJSTVO kujdestari-
ja, tutori.
STARI SVET gjeog. bota e
vjetär (Azija, Europa, Afri-
ka).
STARMALI plakor-i, si plak.
STARODREVAN antik-e.
STAROCRKVEaNE LASTVICE
muz. shkallét e vjetra kiSh-
tare.
STARKLASIÖKI klasik-e.
322
STENOGRAFSRI
START fis. start-i, vendnisje,
Vija prej kah nisen sportis-
tät etj.; fillimi i ndeshjes.
STARTER fis. starter-i, ai qé
jep shenjö me flamur Pör
nisje.
STATIKA fiz statikö-a, pjesé
e mekanikås qö studion ekui-
librin e forcave.
STATISTA statist-i, aktor qé
vetém paraqitet né skené.
STATÜA statujé-a, trupore,
shtatore.
STATUETA statueté-a, statujé
e vogäl, shtatore e vogél.
STAV qéndrim-i, kryerresht,
paragraf, dispozité
STAVLJANJE VAN SNAGB
abrogim-i, cfuqizim, te he-
qunit nga fuqija.
STAZA shteg-u, rave, dhiare.
STEGOCEFALA zool. stegoce-
falé-t, vertebrorä katirka-
mbösh té karbonit (Stegocep-
hala).
STENA gjeog. shkamb*i, kérsh,
krep.
STENICA zool. cimär-cirnra,
cimké, tartabiqe (Cimex lec-
tularius); — KüPUSNA cim-
ka e laknés (Erydema orna-
tum).
STENOGRAF stenograf-i, ai
qé shkruen me stenografi.
STENOGRAFIJA stenografi-
ja, tä pördorunit shenja té
shkurta tö caktueme, Pör té
shkrue me shpejtsin e tä fo-
lunit.
STENOG.RAFSKI stenografik-
STENOGRAM
STENOGRAM stenogram-i, ar-
tikulli i shkruem me shenjat
e stenografis.
STENJAK zool. mullenja e
kaltör (Monticola cyanea).
STEPA gjeog. stepé-a, pllajé
e madhe e shkretö dhe e tha-
tö né Rusi me barna e bime
qö mund tä duro.inö thatsin.
STEPEN gradé-a, shkallé; fu-
qi, AKADEMSI<I — , gradä
univerzitare; muz. largsija né
mes dy tingujve fqi.
STEPDNOVANJE fuqizim-i
naltsimi né fuqj.
STEREOTIPAN i
pandryshueshém.
STERILAN steril-e, shterp.
STERILNOST sterilitet-i,
shterpsi.
STESTANJE tronditje-a, té
tronditunit.
STEZA bot. ndérgishte-ndärgi-
shtja (Potentilla).
STIDLJIVKA bot. lule mos
prek (Mimosa pudica).
STIH varg-u.
STIHISKI elementar-e, stihik.
STIHOTVORAC vjershtor-i,
vjershtar.
STIHOTVORSTVO versifika-
cion-i.
STIL stil-i, ményra e vecanté e
té shkruemit, e pärdorimit té
mjeteve gjuhsore Pér shpreh-
jen e mendimit.
STILIST stilist-i, shkrimtar qé
shquhet Pér stil te bukur, qé
asht shum i kujdesshém nä
punä tä stilit.
STILISTIKA stilistikö-a, Pör-
mbledhja e rregullave té sti-
STOMA
lit Pér té hartue mire e bu—
kur; mesimi vete qé trajton
käto rregulla.
STILIZACIJA stilizim-i, té sti-
lizuemit; redigjim, redaktim.
STILIZOVATI me stilizue, me
redigjue, me ndreqé nji
shkrim nga piköpamja e
shprehjes Pér t'i dhané nji
formö té bukur.
STILSKA FIGURA figuré sti-
listike, figuré retorike.
STISANJE shafitje-a, té ramit
fashé, qetsirn,
særoCARSKE FARME farmat
blegtorale.
STOÖNA HRANA kashtrojä-a.
STOCNA REPA bot. rrepa e
bagtive (Beta vulgaris rapa-
cea alba).
STOG mullar-i, qipi, shtegö.
STOICIZAM stoicizäm-stoiciz-
mi, doktrinö e Zenonit, the-
meluesit tä shkollös stoike qö
kärkon nji jeté me virtytet e
veta, luftimin e ndjenjave
delikate e tö buta, pörbuzjen
e dhimbjes, etj.
STOJISTE vendqöndrim-i, pi-
ka qändruese (e horizontit).
STOKOZA bot. laverza e Al—
peve (Lonicera alpigena).
STOLIST (STOLISNIK), bot.
bar pezmi, qinfletösh (Achi-
Ilea millefolium).
STOLIST (STOLISNIK) bot.
bar pezmi, qindfletäsh (Achi-
Ilea millefolium).
STOMA stomä-a, gojéz, vrimé
n'epidermén e birnös népér
te cilön båhet shkämbimi i
gazeve.
323

STOMATOLOG
STOMATOLOG stomatolog-u,
mjek i medicinés sä pärgjith-
shme qä asht specializue Pér
sämundjet e dhambévet e té
gojös, mjek specialist i dha-
mbéve.
STONOGE zool. klasa e qind-
kambäshve-t, katérdhetéka-
mbäshve (Myriapoda).
STOPA mum kambä-a, kambé
metrike; gjurmä.
STOPALO shputa e kambäs
(pes).
STOZER strumbullar-i, bosht;
POI, thith, civi; GLAVNI —
shtatrnadhori.
STRÄH frigö-a, drojé, tutä; Ie-
me*ik. lebeti.
STRAHOPOSTOVANJE res-
pekt i thellä, veneracion.
STRANE SVETA gjeog. anät e
botös.
STRAST pasion-i, epsh.
STRASTAN i pasionuem, i
zjarmté.
STRASTVEN pasional-e, i dje-
gun.
STRASTVENOST pasionalitet-
-i.
STRATEGIJA strategji-ja,
shkenca e arti i udhéheqjes
s'ushtrive nä lufté.
STRATEGISKI stra-
tegjik-e.
STRATISTE trekambsh-i,
vend ekzekutimi.
STRATOSFERA stratosferé-a,
shtresat e nalta t'atmosferäs.
STRATUS stratus-i, shtresö e
ulét e r&ve, pa kontura, qä i
ngjan mjegullös.
STRAVA tmer-i, lemeri, lebe-
ti, panik.
324
STRSLJEN
STRELA shigjeté-a.
STRELAC shejtar-i, shenjues.
STRELJANJE me pushkatue.
STREMEN anat. zengji-ja, Ia-
ku i veshit (stapes)
STREPTOKOK streptokok-u,
baktere kokö né formé var-
goi.
STREPTOMICIN streptomi-
cin-i, barmjeku shum efikas
(antibiotik) kundör tuberku-
lozit, tifos, differis.
STRICAK bot. kufkuq-i, gjem-
bag, ferrgomar, rréfeshk
(Carduus nutans)
STRIGA zool. skolopendér-
skolopendra (Scolopendra).
STRIHNOS DRVO bot. arra
vomike (Strychnos nux vo-
mica).
STRIJEZ ZOOL. cicami-u (Trog-
Iotydes troglotydes).
STRIP strip-i, vijä, shirit, rryp;
roman né stripe, roman me
fare pak tekste, né té cilin
figurat kryesore qö tregojnö
veprimin janä nji varg figu-
rash né gjasim té nji rrypi.
STRMA RAVAN rrafshi i
pjerrté.
STRMOGLED bot. shelgu i
piklluem, shelgu i vajtuem
(Salix babylonica).
STRNADICA zool. fikc-i (Em-
beriza citrinella).
STERNISTE hamull-a, hamu-
Ilore, hamalle.
STROFA strofä-a.
STROGI STIL muz. Stili rigo-
roz, Stili i né muzikö.
STRONCIJUM Mm. stronci-
um-i, element kimik.
STRSLJEN zool. gréth-i (Ves-
pa carbo).
STRUCNE
STRüCNE SKOLE shkollat
profesionale.
STRUCNO USAVRSAVANJE
specializim-i.
STRUCNOST specialitet-i.
STRUCNJAK teknik-u, specia-
list, ekspert.
STRUGA bot. brushtovatö-a
(Rubus caesius).
STRUJANJE rrymim-i, qarku-
Ilim; lévizje.
STRUKTURA strukturé-a.
STRUPNIK bot. sarushtö-a
(Scrophularia).
STRVINARI zool. huta-t, orr-
Iä, larashä (Vulturidae).
STUBIC shtyllzé-a (stylus).
STUPANJ muz gradé-a, larg-
sija né mes té gdo dy tin—
gujve nä shkallön muzikore.
STVARALACKA MOC fuqi
krijuese.
STVARANJE krijim-i, krijim-
tari, formim.
STVARNA IMENICA emen se-
ndi, emen konkret.
STVORENJE kt•ijesé-a.
SUBDOMINANTA muz. sub-
dominanta, grada e katért e
durit ose molit.
SUBITO muz. subito, shpejt,
menjiheré, ngutshäm.
SUBJEKAT gram. kryefjalä-a,
subjekt.
SUBJEKATSKA RECENICA
fjali kryefjalore, fjali e
subjektit.
SUBJEKATSKI DODATAK
shtesé kryefjalore, shtesé e
subjektit.
SUBJEKTIVIZAM subjektivi-
zém-subjektivizmi, rrymé
SUGLASNIK
idealiste né filozofi qé mo-
hon te qenét e botés sé ja-
shtme, tä botés materiale,
dhe mendon se kjo ekziston
vetém né vetédijen e subjek-
tit.
SUBKONTRA OKTAVA muz.
oktava subkontra, oktava må
e thellé.
SUBLIMACIJA him. subli-
mim-i, veti e trupave té ka-
lojné prej gjendjes sé ngur-
tä né gjendje té gasté ose
anasjelltas, por pa kalue né
gjendje té langtä.
SUBMEDIJANTA muz. subme-
dijanta, medijanta e posht-
me.
SUBORDINARAN i mvarun.
SUD gjygj-i;, SRESKI — ,
giy-
gji i rrethit ose gjygji i pa-
qit, OKRUZNI
— , gjygji i
shkalläs parä, VRHOVNI
gjygji i epérm, gjygji i
nalté.
SUDBENI STO gjygji i qarkut.
SUDBINA fat-i.
SUDIJA gjygjtar-i, gjykatés.
SUDIONICA gjykatore-gjyka-
torja, vendFku rrijné e gjy—
kojné gjygjtarät.
SUDLANICA anat, trina e do-
rés.
SODOPERA shpalcé-a, enélase.
SUDOVNJACA anat. koroidé-a
e synit (chorioidea).
SUFIKS sufiks-i, mbrapashte-
SUFLER sufler-i.
SUGESTIJA sugjestion-i, su-
gjerim.
SUGLASNIK bashkétingllore-
bashkétingllorja, konsonant.
325

SUGRADICA
SUGRADICA sqotæ-a, bore e
pérzieme me shi, sklloté; erä
me shi; boré e imté, borimö.
SUITA inuz. suite-a, forma
kryesore instrumentale e ba-
rokut.
SUJETA kotsi-ja.
SUKNJA fund-ii kotull.
SUKOB konflikt-i.
SUKULENTE bot. birné suku-
lente, bimé me kércyell e
gjethe mishnore.
SULFATI kim. sulfate-t, kryp-
nat e acidit sulfurik.
SULFATIJAZOL luftatiazol-i,
barmjeku kundér infektimit
té shkaktuem prej gonokoka-
ve, ståfilokokave, streptoko-
kave, etj.
SULFIDI kim. sulfide-t, njazi-
mi i elementeve sidomos i
metaleve me sulfurin.
SULFID GVOZDZA kim. sul-
fid hekuri.
SULFITI kim. sulfite-t, kryp-
nat e acidit sulfuruer.
SUMAH bot. cärmödell-i shqe-
me, dru boje, sumak, dru ta-
baku (Rhus cotinus).
SUMPOR S surfull-i, squfur,
sulfur, — DIOKSID dioksidi
i surfullit, gazi sulfuruer ose
hidridi sulfuruer. — TRIOK-
SID gazi sulfurik, trioksid
sulfuri, anhidridi sulfurik.
SUMPORASTA KISFaLINA
kim. acid sulfuruer.
SUMPORDIOKSID kim. anhi-
dridi sulfuror.
SUMPORNA KISELINA Icim.
acid sulfurik.
SUMPOR rrmOKSID kim. an-
hidridi sulfurik.
326
SUPERSTRUKTURA
SUMPORVODONICNA KISE-
LINA acidi sulfidrik.
SUMPORVODONIK gazi sulfi-
drik, hidrogjeni i sulfuruem.
SUMRACNICI zool. sfingidé-t
(Sphingidae).
SUNARODNIK kompatriot-i,
bashkatdhetar.
SUNCE diell-i.
SUNCOKRET bot. lulediell-i
(Helianthus annuus).
SÜNCANIK oré dielli, kadran.
SUNCANI ZRACI rrezet e die-
Ilit.
SUNCEVA KONORA kunora e
diellit.
SUNCEV SISTEM gjeog. siste-
mi dielluer.
SUNCEVE PEGE njollat e die-
Ilit.
SUNDERASTO TKIVO zool.
indi ajruer ose sfungjeruer.
SUNDERI zool. shpuzoré-t,
sfyngjeré, syngjeré (Spongia).
SUNOVRAT bot. bathär-bath-
ra (Narcius poeticus).
SUOCENJE ballafaqim-i.
SUODNOSAN korelativ-e.
SUPARNICA shemér-shemra,
singér, kundérshtare, rivale.
SUPARNIK rival-i, shemérk,
kundérshtar.
SUP BELICASTI zool. larash-i
Neophron percnopterus).
SUPERFOSFAT Icim. superfo-
sfat-i, pleh kimik.
SUPERLATIV gram. siprore-
ja, shkalla e treté, superla-
tiv.
SUPERSTICIJA supersticion-i,
bestytni, beskotni.
SUPERSTRUKTURA super-
strukturé-a, idet politike, ju-
sUPIN
ridike, fetare, artistike e fi-
lozofike dhe institucionet
pérkatse tö nji shoqnije, qö
lindin nö bazä tö strukturäs
sé saj ekonomike.
SUPIN gram. supin-i, trajta e
dytö e paskajores.
SUPLENT suplent-i, arsimtar
qé posa ka krye fakultetin,
arsimtari ndihmös.
SUBLETIVAN gram. plotsues-
-e, supletiv, suplementar.
SUPOVI zool. huta-t, orriö, la-
rashé (Vulturidae).
SUPRADENTALAN gram. su-
perdental-e, mbidhambuer.
SUPROTNOST kundärshti-ja,
kontrast, antitezö.
SUPRUGA bashkäshort-i, bu-
rné e grue.
SUPSTANTIV gram.
emni, substantiv.
SUPSTITUCIJA Icim. substitu-
im-i, zévendsimi i atomeve
ose grupeve atomike me ato-
me dhe grupe atomike tjera.
SUPSTRAT substrat-i, bazé
unike materiale fenomenésh
e procesesh té ndryshme.
SUREVNJIV ziliqar-e, xheloz.
SURLA zool. trompä-a, turi (te
elefanti), culä, feckö, nockä
(te derri); muz. zurlé-a.
SURLASI zool. rendi i Probos-
qidorévet (Proboscidae).
SURUTKA hirré-a.
SUSAM bot. susam-i (Sesa-
mum indicum).
SUSEDNI UGLOVI gjeom. ka-
ndöt kufitare, bashkémbésh-
tetuna.
SVEMOCAN
SUSNEZNICA sqoté-a, sklloté,
Ilohé, bore me shi.
SUSPENZIJA suspension-i,
kur trupat e ngurté jané té
tretun aq miré saqé tre-
tja duket si Ilumä; pezullim.
SUVATI gjeog. kullosa-t bleg—
torale.
SUVOPARAN i thaté.
SUZAFON muz. suzafon-i, ve-
gél lamarine aerofonike (me
frymé).
SUZE anat. Iotö-t (lacrime).
SUZNA KOST anat. ashti i sy-
nit, ashti i Iotöve (os lacri-
male).
SUZNA ZLJEZDA anat. gjan-
dra e lotéve (glandulae lacri-
males).
SVADBENA PESMA kangö
darsme, epitalam.
SVASTOZNALAC enciklope-
dist-i.
SVATOVCI bot. kufirmé-a
Eymphytum officinalis).
SVAZ zool. rpmb i detit (Rho-
mbus marinus), peshk deti
me trup tä gjanä e tö shty—
pun, me lythe e g.iemba.
SVECANA MISA mum mesha
solemne.
SVECANOST solemnitet-i, ce-
remoni.
SVEDOK déshmitar-i.
SVEMIR gjithsi-ja, rruzullim.
SVEMOCAN i plotéfuqishém, i
gjithöfuqishäm, i gjithépush-
tetshöm.
327

SVEOBUHVATAN
SVEOBUHVATAN univerzal-e,
enciklopedik; — O m.üANJE
dituni enciklopedike.
SVERUSKI panrus-e.
SVESLAVEN pansiavist-e.
SVESLAVENSKI pansllav-e.
SVESLAVENSTVO pansllavi-
zem-pansllavizmi.
SVESLOVENSKI shih SVE-
SLAVENSKI.
SVESENIK prift-i, kishtar,
klerik.
SVETACKA PRIOA legjendé-a,
gojödhané.
SVEhACKI ZIVOT hagiogra-
SVETINJA gjå e shenjtö, reli-
kue.
svvrovN1 laik-e, profan.
Ant. religjioz-e.
SVETSKA KNJIZEVNOST le-
tärsija botnore.
SVEUCILISNI univerzitar-e.
SVEUCILISTE univerzitet-i.
SVEZA Iidhéz-a, konjukcion,
lidhése.
SVEZICA shih SVEZA.
SVEZICNA RECENICA fjali
Iidhore, fjali konjuktive.
SVEZNANJE enciklopedi-ja.
SVIBA bot. thanukél-thanuk-
Ia, thanäkeqe, firugél, thanE
e egér, thane ujku, thanulä
(Cornus sanguinea).
SVILA bot. pambuku i egér
(Gomphocarpus fruticosus).
SVILARSTVO mändafshtari-
ja, bakologji.
328
SVRHSISHODAN
SVILENA BUBA zool. krymbi
i möndafshit (Bombyx mom.)
SVINJAC thark—u, koteci i thi-
SVINJAR derrar-i, bari de-
rrash.
SVINJE ZOOL. familja e thive,
e derrave (Suidae).
SVIREP mizuer-mizori, gjaka-
tar.
SVITAC VELIKI zool. xixillo-
jé-a, bukurezé, bukure (Lam-
pyris nocticula).
SVITAK zool. planorbé-a, kär-
mill i kénetave (Planorbis cor-
neus); anat. kordé-a (horda).
SVIZAC zool. marmoté-a
(Marmota marmota).
SVLAK (zmijina k(ßuljica)
ZOOL shark-u, béruc, kémishé
e gjarpnit (senecta, vernatis);
zdrukth i madh.
SVOJEVOLJNO vullnetarisht,
me vetädashje, spontanisht.
SVOJSKI seriozisht, energji-
— RADITI
kisht, si duhet;
me punue energjikisht, me
gjithé shpirt.
SVRACAK zool. squptrash-i,
gajme (Lanius collurio).
SVRABAC (öoveéji) zool. morri
i zgjebes, kromues (Sarcop-
tes scabiei).
SVRAKA zool. laraské-a, gri-
Zhlé (Pica caudata).
SVRATISTE bujtiné-a, hotel,
hoteleri.
SVRSISHODAN i qéllimshém,
i pérshtatshäm, oportun, qé
shkon drejt qéllimit.
SABLON
SABLON shabloné-a, kallöp,
formulé me te cilön båhen
me shumicé gjasendet e
prodhueme, formulä e pra—
nueme njiheré e pérgjithmo—
né, sé cilés i pärmbahet
verbnisht dikush; formé e
Gkolisun dhe banale e té
menduemit; modelé.
SABLONIZAM shablonizém-
shablonizmi.
SABLONSKI banal-e, konven-
clonal, si kallép.
SACNA GRANA anat. meta-
karp-i, degét e shuplakés
(metacarpus).
SACNI KOREN anat. karp-i,
rranja e shuplakés (carpus).
SAFRAN bot. safran-i, krokull,
kakérdhocé (Crocus sativus).
SAFRANJIKA bot. rrolbé-a,
rrojbé (Carthamus tinctori-
us).
SAKA anat. shuplakä-a (ma-
nus).
SAKAL zool. gakall-i (Canis
aureus).
SALA mahi-ja, shaka, tallje;
farsé.
SALTER shalter-i, dritaréz;
gelés elektriku (te automo-
bili).
SALJIV mahitar-e, humoristik,
komik.
SALJIVA PESMA vjershé hu-
moristike, poemä humoristi-
ke.
SALJIVA PRICICA tregim
humoristik.
SALJIVI LIST gazeté
stike.
SAMDUD Candud) bot. mani i
zi (Morus nigra).
SARGAREPA
SAMOT shamot-i, materje e
pérgatitun prej argjilit qé
nuk ka shum primesa (gél-
qere, hidrat hekuri, etj.).
SANSONETA shansoneté-a,
vjershéz; kangtare qé •ké-
ndon shansone.
SANSONIJERA kangtare-
kangtarja, kanconiere, Pér-
mbledhje kangésh.
SANTAZA shantazh-i, kapuca-
ri.
SAPA anat. putär-putra, shpu-
té, kambä shtaze (pes).
SARAC zool. gajmja e vogäl
(Lanius minor); gjok-u, kali
i bardhä.
SARADA sharadé-a, nji Iloj
enigme.
SARAN zool. krap-i (Cyrpinus
earpio), — GOLI krapi cu-
llak (Cyprinus nudus).
SARANT zool. familja e kra-
pit (Cyprinidae)
SARENCICA zool. kryeartäz-
kryeartza, kryekuq, ferrcak,
gardeliné (Fringilla cardue-
lis).
SARENICA gnot. iridä-a e sy-
nit (iris).
SARENI DAZDEVNJAK ZOOL.
pikatorja e larme, picrraku i
larrné (Salamandra maculo-
sa).
SARENI GROBAR zool. ne-
krofor-i, vorrtar i larmé (Ne-
crophorus vespillo).
SARENI JELEN zool. damé-a,
dreni i larmé (Dama dama).
SARENPERKA ZOOL. sqepadér-
sqepadri (Loxia curvirostra).
SARGAREPA (mrkva) bot. ka-
rotä-a (Daucus carota).
329

SARLAH
SAR.LAH mjek. skarlatiné-a,
fruthi i zi, fruthi i keq (scar-
latina).
SARKA zool. nepérké-a, shlli-
gä, fjeré (Vipera berus).
SARKIJA muz. sharki-ja, ve—
gäl muzikore me dy korde.
SAROPINDSKA SISTEMA
gjeog. sistemi sharopind.
SAROPINDSKE PLANINE
gjeog. malet sharopinde.
SARULJA bot. cacé-a (Orchis
maculata).
SAS bot. shqirré-a, vudhé
(Carex acuta).
SASAV i marrö, budallé, taro-
Ildk* shapakot, kryetul, krye-
shprazöt.
SASIKA bot. pirrä-a, pirrägja-
kés (Sesleria).
SASKA zool. karkaleci udhtar
(Pachytilus migratorius).
SAV anat. suture-a, mbörthesö
(sutura).
SAVRTAN shih SASAV.
SCIR bot. nanö-a (Amarantus
blitum).
SEBOJ bot. shebojé-a, misiri i
verdhé, violacjeké (Cheiran-
thus cheiri).
SECERAS zool. sheqeror-i, le-
pizma e argjentueme (Lepi-
sma saccharina).
SECERNA BOLEST mjek. dia-
sémundja e sheqerit
bet-i,
(diabetes).
SECERNA PALMA bot. areng-
u, palma e sheqerit (Arenga
sa ccharifera).
SECERNA REPA bot. rrepa e
sheqerit, panxhari i sheqe-
rit (Beta vulgaris).
330
SIFRA
SECERNA TRSKA bot. kalia-
mi i sheqerit (Saccharum of-
ficinarium).
SECERNA TVORNICA fabrika
e sheqerit, rafineria e she-
qerit.
SELAK shelak-u, rréshinä bi-
more, shindér.
SEMESLJIKA (meäja leska)
bot. kokogel-i, fjordaIiZé
(Centaurea cyanus).
SEPRTLA idiot-i, hutaq, las-
kandraq, puntuer i keg, i
ngathté.
SESNAESTINKA muz. gjash-
shtémdhetshja (nota ose pau—
za).
SFSTOPOJASNI ORLOPNIR
zool. tatujö-a (Dasypus sex-
cintus).
SEVA CUBASTA zool. laure-
shä-a, kaculer, kösuler (Ga-
lerida cristata).
SEVA POLJSKA zool. gerdhu-
käl-cerdhukla e fushave
(Alauda arvensis).
SEVAR bot. kaliam-i, plish,
shqirrö (Phragmites commu-
nis).
SEVA VIDULINKA zool. qole-
qolja, cerdhukla e pyjeve
(Alauda arborea).
SEVE zool. gerdhukla-t, laure-
sha (Alaudidae).
SEVRLJUGA zool. gerdhukla e
fushave (Alauda arvensis).
SIB bot. gumushé-a, kaeubé,
shkurre (frutices).
SIBOVINA bot. herdhaqen-i,
tatareq (Evonymus europae-
SIFRA shifér-shifra, shkrim i
méshefté, shenjé e méshefté.
SIJA
SIJA anat. qafé-a, zverk, sht
(cervix).
SILJKAN zool. bishtgérshanæz-
bishtgérshanza (Anas acuta).
SILJOGLAVKE zool. peshka-
qen-t (Selachia, Plagiostoma-
ta).
SIKARA kacubé-a, shkurre
(fruticetum).
SIMPANZO zool. shimpanz-i,
majmun antropomorf afrikan
(Anthropopithecus trogloty-
des).
SIMSIR bot. bush-i; shimshir,
piks (Buxus sempervirens).
SIMSIRI bot. familja e busha-
ve (Buxaceae).
SIMSIRIKA bot. mylqi-ni,
bush i egär (Berberis vulga-
ris).
SIPAK bot. shegé-a, (Punica
granatum); trandafili i fu-
shave, trandafil i egér, kacé
(Rosa arvensis).
SIPAKCIC bot. kacibulé-a, lu-
Ie shege (Cytinus hypocystis).
SIRENJE bymim-i, zgjanim,
pérhapje, tuharitje; — SRCA
diastole-a, tö zgjanuemit e
zemrés (diastola).
SIRINA gjansi-ja; EPSKA
té treguemit gjané e gjaté.
SIROKI METAR metri i poe-
zis epike.
SIROKO shirok-u, era e nxeh-
tä dhe e lagesht qé fryen nga
jugu; erä jugu, erö shiu.
SIROKOCLANA PANTLICA-
RA ZOOL. lévriza nyjegjané,
Iévriza e peshkut (Dibothrio-
cephalus Iatus).
SIROKONOSNI MAJMUNI
ZOOL. majmunét hundégjané,
SKRGE
majmunét e botés Sö re (Pla-
tyrrhina).
SISARICA (SISARKA) bot.
bo$-a, kon, kablesh, kablesh
pishe, bogé bishe (strobilus).
SISMISI zool. lakuriqö-t, las-
kuriqé (Chiroptera).
SISMIS VECERINJI zool. la-
kuriq i mbramjes (Vesperu-
go noctula).
SIZOFRENIJA shizofreni-ja,
sémundje shpirtnore qä ka-
rakterizohet nga ramja e
ngadalshme e veprimtaris
mendore e shképutja e lidh-
nis si proceve psiqike.
SIZOGONIJA zool. shizogoni-
ja, faza e zhvillimit tä pro-
tozojve, pa pjesömarrje sek-
sualiteti.
SKÄNJAR zool. orrl-i (Buteo
buteo).
SKOLARINA taksä shkollore.
SKOISTVO shkolla-t, arsim.
SKOLJKA zool. gocé deti, gu-
ace (concha); — BARSKA.
guaca e känetave (Anodonta
SIÆKARSKA
cygnea) :
gocké-a, guaca Vikturale
(Unio pictorum).
SKOLJKAS zool. sqepgjaté-a
(Haematopus ostragelus).
SKOLJKE zool. voska-t, gua-
ca, midhé, zaza, stridhe (Ace-
phala, Lamellibranchiata).
SKOPAC zool. i tredhun (dash),
tredhak, eunuk (vervex).
SKIRGASI zool. veyzoré-t,
branshiaté (Branchiata), kér-
mij qé marrin frymä me
verza.
SKRGE zool. verzé-a, vele-vel-
ja, bransh (branchiae).
331

SKRILJAC
SKRILJAC pilaké-a, rasé.
SKRIPAVAC bot. kuqlore-
kuqLorja (Amanita caesae-
rea).
SKROFULOZA med. shkrofu-
Ié-a, gunge, breshkö, gubé
(scrophulosis).
SKRZNA DUPLJA (u riba)
zool. zgavra verzore, sinusi
branshial (sinus branchialis).
SKRZNI LUCI ZOOL. harqet e
verzave (arcus branchialis).
SKRZNI PROREZI premet
(té garnet) e verzave (bran-
chiostomata).
SLJIVA bot. kumbull-a gjato-
kumbull gjikallké, kum—
bulVe gjaté (Prunus domesti—
ca). — RANKA kumbull ko-
kérrvogél (Prunus divarica-
ta).
SLJIVINA STITASTA VAS
zool. morri mbroités i kum-
bullave (Lecanium corni).
SLJUKA KOKOSICA zool.
shepké uji, shaptore uji (Ga—
Ilinago gallinago).
SLJUKA OSTRIGAR zool.
shih SKOLJKAS.
SLJUKA SUMSKA zool. shap-
tore-shaptorja, shepké,
skjepgé, pulédushké (Scolo—
pax rusticole).
SLJUKE zool. familja e shap-
torevet (Scolopacidae).
SLJUNAK zallé, zhavorr, zhur.
SMAR bot. shkemés-shkemsi,
shqeme, dru tabaku, sumak
(Rhus coriaria).
SMRK pompé-a.
SPALTA shpalté-a, shif, fleta
qé shérben Pér korekturén e
paré.
332
STIPALJKE
SPARGLA bot. shpargull-i, fe-
rrébuté, spéréngé (Asparagus
officinalis).
SRA.F gjeog. grithlla-t, viza
me té cilat paraqitet nji re-
lief (né harté).
SRAFCLGER kacavidhé-a.
STAKARE ZOOL. familja e ka-
mbägjatave. (Grallatores).
STAKOR ZOOL mi-ni, mi gjiri-
zi (Mus rattus).
STAMPA shtyp-i.
STAMPAR shtypshkronjés—
shtypshkronjsi, tipograf.
STAMPARIJA shtypshkronjä-
a, shtypshkrojé, tipografi.
STAMPARSKI tipografik-e;
STAWIPARSKA GRESKA
gabim shtypi.
STAMPARSTVO tipografi-ja,
art i té shtypunit.
STAMPATI lae shtypé, me bo-
tue.
STAPICI anat. shkoptha-t, qe-
liza ndijore né retinén e sy-
nit (neuroepithelium reti—
nae).
STAVLJENJE té regjunit (e
lékurés).
STENAC zool. kuté-a, klysh
qeni.
STENAD ZOOL. klyshét e qenit.
STENARA stel-i, kasollja e vo-
gél e qenit.
STETOCINE damtuesé-damtu-
esit.
STIGLJIC zool. kryeartzé-a,
kryekuq, gardeliné, ferrcak
(Carduelis carduelis).
STIPALJKE kapse-t, piskato-
re; ZOOL. kapse, késaga (pedi-
cellariae, brachia cancri).
STIPAVCI
STIPAVCI zool. shih SKORPI-
JE.
STIPCE ZOOL. zhytér-zhytra
(Podiceps ruficollis).
STIR bot. barthéllanze-ja, Iul-
pin (Mercurialis).
STIRAK amidon-i, nisheste,
koil.
STIT mburojé-a, tumar.
STITAK mburojzä-a.
STITARE bot. familja e om-
brelifereve (Umbelliferae).
STITARKA bot. likeni i Islan-
dés (Cetraria islandica).
STITASTA ZVEZDA anat.
gjandra tiroide, tiroid (glan-
dula thyreoidea)
STITASTI VASI zool. morrat
mbrojtse, kokside (Coccidae).
STITONOSA ZOOL. shqytés-
shqytsi, mburojémbajtés
(Ganoidei).
STRK zool. Iejlek-u, kanjushé,
shtörg (Ciconia alba).
STRKALj zool. zekth-i, ko-
Shas, vangorec (Oestrus), —
GOVEDI koshéz- koshza,
borbolec bovis).
STRKALJI zool. zektha-t (Oe-
stridae).
STRKOVI zool. kanjusha-t
lejleké (Ciconiidae).
STUCANJE lemzé-a (singul-
tus).
STUKA zool. mlysh-i (Esox
lucius).
STUKE zool. familja e mlyshe-
ve (Esocidae).
STURCI ZOOL. burgthö—it, ar-
ge (Gryllidae).
SUGA zgjebe-zgjebja, kromä,
zhugä, stroké (scabies).
SVPLJOROGZ
SUGARAC zool. kromues-i,
morri i zgjebes, képusha e
zgjebes (Sarcoptes scabiei).
SULJEVI mjek. hemoroide-t
(haemorrhoid), majasil.
SUM shushrimé-a, féshllimé.
SUMAR pylltar-i.
SUMARAK prozhém-prozhmi,
pyll i vogäl, zabel.
SUMARICA bot. lulékunde-
Iulékundja, lule shterpe (A-
nemone nemorosa).
SUMARSTVO silvikulture-a,
shkenca mbi lavrimin e
mbajtjen e pyjeve
SUMICA imshtä-a, pyll me Ii—
sa té rij, pyll i vogöl.
SUMSKA IGLICA bot. rrukeja
e pyjeve (Geranimu silvati—
cum).
SUMSKA KOKOSKA zool. fé-
Ilan±a e pyjeve, féllanza Ie—
shtore (Bonasia silvestris).
SUMSKA KORNJACA zool.
breshka e pyjeve (Testudo
hermanni).
SUMSKA ROVKA zoot. soreg-
u (Sorea araneus).
SUMSKA SO,VA zoot. huti i
pyjeve (Strix aluco).
SUMSKA SLJVKA zoo. shap-
tore-shaptorja, shepké e
pyjeve (Scolopax rusticola).
SUMSKI BOR bot. hartiné-a,
pishinö (Pinus halepensis).
SUNKA proshut-i, pérshuté.
SUPA katoq-i i druvet, jerevi,
posllum.
SUPLJIKA biol. por-i, vrirnö,
birucö (porus).
SUPLJOROGI PREZIVARI
zool. ripértypse me brina té
333

SURAK
zgavruem (Cavicornia, Bovi-
dae).
SURAK kunat-i (vllau i grues).
SUSTAVAC férshéllore-fér••
shéllorja, quhen tingujt, né
shqiptimin e ti ciléve ndi-
het nji si färshllimä, si p. sh.
s, z, sibilantet; vet. gangre—
Ta simboli kimik per elemen-
tin tantal.
TABAN putör-putra, shputa e
(solea, planta).
TABANASI zool. shputorö-t,
putroré (Plantigrada).
TABINJA zool. shojzé-a (Solea
vulgaris).
TABLA därrasa e zezö.
TABLO tablo-ja, fotografi, pik-
turä.
TABULA RAZA tabula raza,
pllaké a rrasé e shlyeme, e
zdrukthueme. IKjo shprehje
pärdoret ma té shumtén per
tä tregue se shpirti i njeriut
nuk ka kurrfaré idesh ose
parafytyrimesh tä linduna.
TACK.A piké-a, — r ZAPETA
piképresæ-a: — TOPfLjDNJA
iPijka e {trebjes .
TAJANSTVENOST
ja, misteriozi•tét, •tinzi, ,mister,
kanakter mistanioz.
TAJFUN tajfun-i, eré e forté
detare.
TAJNA sekret-i, mister, mé-
sheftsi; SLUZBENA sek-
ret profesional, JAVNA —,
SLUZBA
sekret publik; —
shérbimi sekret.
334
TARTICAR
nö-a, té kalbunit e mishit
(carbunculus contagiosus).
SUSÜLj ("ßuljak) bot. pérva-
shé guri (Tunica saxifraga).
SVAJCARSKI TRITON zool.
tritoni (källonja) i Zvicrös
(Triturus palmatus).
TAJNI i mésheftä, sekret.
TAJNICA sekretare-sekretar-
TAJNIK sekretar-i.
TAJNO GLASANJE votimi i
méshefté, votimi sekret.
TAKMICENJE garö-a; emula-
cion, rivalitet; — U RADU
emulacioni puné.
TAKOPRSTI PAPKARI zool.
artiodaktilä-t (Artiodactyla),
rendi i thundroräve me
gishta parö.
TAKT takt-i, mönyia delika-
te né sjellje; muz. takt-i, ma-
sé; ISPASTI IZ TAKTA me
dalö nga takti, me humbö
kontrollin.
TAKTICA muz. vizé-a premse
né pentagram, megje.
TAKTIKA ushtr. taktiké-a,
n'art e né shkencé tö luftés
asht ajo pjesé qé na möson
se si duhet me radhitö, per-
doré e udhéheqé trupat né
fushö tö luftäs.
TAKTICAN taktik-e.
TAKTICAR takticien-i takti-
kan.
TAKTICNO
TAKTICNO me takt,
katesö.
TAKTICNOST takt-i,
TARTOMJER muz
me deli-
delikate-
ritmome-
tör-ritmometri, metronom.
TALAMBAS muz. kudum-i.
TALAMUS bot. talam-i, shtra-
ti i Iules.
TALAS valä-a, tallaz.
TALASNA POTKAPINA
gjeog. nängropa e valés.
TALEN AT talent-i, prirje, zot-
si a prirje natyrore e vegantä
né nji fushé tö caktueme, p.
sh. per muzikö, Pör poezi.
TALENTOVAN i talentuem,
thuhet Pér nji njeri qé ka
talent.
•TALIJUM Te tal-i, talium,
element kirnik.
TALOFITE bot. talofite-t, bi-
me pa organe.
TALOG sediment-i, lurbä,am-
ti, kullomé, fundrri* Ilum,
mbeturiné; — OD KAFE tel-
veja e kafes; TALOG OD
MASLA dra— u, draské, fun-
drrija qé mbetet nga tlyni i
shkrirné; VINSKI vrugu
i venes, fundrriné e venés,
DRUSTVA fundrri-
fig. —
nö e shoqnis.
TALOZENE STENE shkambijt
sedimentarä.
TALOZENJE sedimetim-i,
kullomé.
TALUS bot. tal-i, ménjollé
(thallus).
TAMARINbA bot. tamarin-
dö-a ( Tamarindus indica),
bimé me origjinö prej Afri-
kés tropikale.
TAPIR
TAMARISK bot. bruké-a,
tamariské (Tamarix ga-
Ilica).
TAMBUR muz. tupan-i, lodär,
daulle.
TAMBURA muz. tamburö-a,
vegöl muzikore prej 4 deri
mé 8 tela, i bihet me pendé.
TAMBURIN muz. def-i, daire.
TAMBURO GRANDE muz. tu-
pan i madh.
TAMTAM muz. tamtam-i,
gong, gung.
. TANA zool. tané-a (Tupaja
tana), sisor qé i ngjan gerit.
TANGnVTA gjeom. tangjent-i,
vijä e drejtö qé ka vetäm
nji pikö tä pörbashköt me
rrethin a lakoren, me te ci-
Iin puqet.
TANGO muz. tango-ja, Iloj
danci me nji ritäm tö nga-
dalShém.
TANIN tanin-i,
substancö
amorfe me Shije t'idhtä; nxi-
rret nga Iévorja e nga frytet
e shum bimäve dhe pärdoret
kryesisht pär té regjé Iéku-
ra.
TANKO CREVO anat. zorra e
hollä (intestinium tenue).
TANREK zoot. iriqi kreshtuer
(Centetes ecaudatus).
TANTAL Ta tantal-j, element
kimik, metal i randö.
TANJIRASTI BARSKI PUZ
zool. planorbä-a, kérmill i
kénetave (Planorbis corne-
us).
TAPIR AMERICKI zool. tapiri
i Amerikés (Tapirus ame-
ricanus).
TAPIR NDIJSKI zool. tapiri i
Hindis (Tapirus indicus).
335

TAPIRI
TAPIRI zool. tapiré-t (Tapi-
ridae).
TARCUZAK bot. shtrapér-
shtrapra, strajtza e bariut
(Capsella bursa pastoris).
TARENTULA zool. tarentulä-a
(Tarentula), gjini mariman—
ge nga Europa Jugore.
TARIFNI PRAVILNIK rregu-
Ilorja e tarifave.
TASTATURA (tastiera) muz.
testaturé-a, klaviaturö.
TASTINA kotsi-ja, esull.
TATULA bot. tatulé-a, eshak
(Datura stramonium).
TAUTOLOGIJA tautologji-ja,
pérséritje kot e sé njajtés
ide he fjalé té tjera.
Tb simboli kimik Pér elernen-
tin terbium.
Te simboli kimik pär elementin
telur.
TEATAR teatér-teatri.
TEATARSKI -teatror-e, teatral.
TECAJ kurs-i.
TECNO STANJE gjendja e
langté.
TEHNICAR teknik-u, ai qö
merret me puné teknike.
TF,HNIKA tekniké-a, tansija
e metodave e veglave qé
pärdoren Pér t'arrijté né pu-
né rezultate sa må té mira
me sa må pak shpenzime;
tansija e metodave qé pérdo-
ren né nji puné. né nji art,
mjeshtri; maqinat, veglat
mekanike
muz. teknika e dirigjimit; —
PEVANJA teknika e tä kön-
duemit; — SVIRANJA tekni„
ka e ramit ndonji vegie
muzikore.
336
TEKUCZ
TEIZAM teizöm-teizmi, besi«
mi né zotin né pérgjithsi; be-
Simi n'ekzistencän e nji zo-
ti.
TEK apetit-i, oreks, Shije.
(appetitus).
TEKST tekst-i, nji vepär e
shlcrueme ose nji pjesö a
fragment i saj; pörmbajtja e
nji libri a e nji doräshkri-
mi; origjinali i nji autori, né
dallim me komentarét e me
pärkthimet.
TEKSTIL tekstil-i, pélhuré,
beze etj. t'endun né vegje.
TEKSTILNA INDUSTRIJA
industrija tekstile.
TEKTONJKA gjeot. tektoni-
ké-a, pjesa e gjeologjis qé
studion ményrén se si jané
vendosé shkambijt né gu-
jatän e tokés.
TEKTONSKA POTOLINA
gjeog. lugina tektonike, pell-
giné tektonike.
TEKTONSKE SILE gjeog. fu-
qit tektonike.
TEKTONSKI POKRETI gjeog.
Iévizjet tektonike.
TEKTONSKI STUPNJEVI
gjeog. shkallzimet tektoni-
ke.
TEKTONSKI TRUSOVI gjeog.
termetet vullkanike, tekto-
nike.
TEKTONSKO JEZERO gjeog.
liqeni tektonik.
TEKUCI i rrjedhshöm, likuid,
fluid; TEKUCA VODA uji i
, — 1 RACUN
rrjedhshäm •
Ilogari rrjedhse, — A GODI-
NA vjeti nö vazhdim;
SUGLASNIK gram. bashkä-
tingllore tä langta, likuidet.
TEKUNICA
T.FKUNICA zool. citel-i, sper-
mofil (Citellus citellus).
TEKUT ZOOL. menopon-i, morr
pule '(Menopon pallidum).
TELEOLOGIJA teleolögji-ja,
rryrné filozofike simbas sé
cilés ,gdo gjå qé ngjet né bo—
té, né natyré e né jetén e
njeriut ka nji qéllim.
TELEOLOSKI teleologjik-e.
TELF,OZIS teleozis-i, doktriné-
mbi qétlimshmänin.
TELEPATIJA telepati-ja, pi-
képamja se gjoja mund té
kapen prej Sö largu feno-
menet a mendimet, pa nji
kontakt tö drejtpärdrejté me
burimin e tyne (p. sh. té kup-
tojsh mendimin e nji tjetri
pa folé me te e pa e pa me
sy).
VEZBE ushtrime
trupore.
TELESNO OBRAZOVANJE
formimi trupuer.
TELEUTOSPORE bot. teleu-
tospore-t (Teleutosporae).
TF*LEVIZIJA televizion-i, tran-
smetim i fytyrés Sö nji sen-
di nga larg e me anä té ra-
diotelegrafis.
TELIZAM telizém-telizmi, vo-
luntarizäm, filozofi simbas sé
cilös vullneti asht baza e gdo
gjaje qä ekziston; psik. rry-
mé psikologjike qé konside-
ron si cilsi kryesore té shpir-
tit vullnetin, e io intelektin,
qé spjegon qenien e jetés me
anän e vullnetit si funkcion
kryesuer té jetäs shpirtnore.
TELUR Te telur-i, element
kimik.
TENDENCIJA
TEMA temé-a, subjekt, argu-
ment Pér t'u trajtue a Pör Fu
diskutue; radikal, rranjuer,
muz. mendimi kryesuer i
kompozitorit.
TEMATSKI themeluer-theme-
lore, tematik.
TEME PLANNE gjeog. kurriz
mali.
TEIVIÆLJNI themeluer-theme-
lore; — ARORDI muz. akor-
det themelore.
TEMENA ROST anct. muruer
-murori,ashti muruer, ashti
parietal (ose parietale).
bot. sythi
mbarues, syth i majes (gem-
ma terminalis).
TEMISVARKA bot. kashtäfry-
zé-a (Acorus calamus).
TEMPERAMENT temperament
-i, natyré, shprehi, grumbull
i prirjeve té nji njeriu, forma
e gjendjes Sö shpirtit Sido-
mos té ndieshménis qé mbi-
sundon te nji njeri.
TEMPERAMENTAN me karak
ter tä gjallä, temperamental.
TEIVQERATURA temperatu-
nä-a, shkqlla e tä nxehtit,
gjendja e n*ehtsis.
TEMPO muz. tempo-ja, masä
kohe, fjalö pär tä shenue
Iävizjet e ndryshme né té
cilat asht shkrue nji pjesä
muzikore: allegro, andante
etj.
TEMPORALAN temporal-e, ko
huer;. NA RECENICA fja-
1i kohore.
TDNDDNCIJA tendencä-a,
drejtimi i zhvillimit, prirje
mé nji drejtim caktuem;
337

TENDENCIOZAN
né letärsi ideja e nji vepre;
mendim i caktuem, qö kér—
kon me ngulité nji auktor né
mendjen e lexuesve.
TENDENCIOZAN tendencioz.e,
ka nji tendencé, qé ndjek
nji qälim té mäshefté dhe
jo gjithnji té mirä, qä s'åsht
objektiv.
TENDENCIOZNOST karakter
tendencioz.
'I'DBÜÄRO muz. tenero, amböl-
sisht, butsisht; me delikatesä.
TBNIS sport. tenis-i, Iojé qé lu-
het me top e me raketö,
SOTLNI pingpong.
JEDINICE nji-
sit tenkiste.
TENOR muz. tenor-is zani må
i nalté i burrit né kangé; za-
ni i paré i mashkullit.
TENORE BUFO muz. tenori
komik, tenore bufo.
TENORE PRIMO muz. tenori
i paré, tenore primo,
TENORLST muz. tenorist-i,
kangtar i tenörit.
TENTAMDN, tentamen-i, pa-
raprovim, né provim.
TEODICEJA teodicejé-a, justi-
fikim i zotit; provö e teologä-
ve dhe e disa filozofäve (stoi-
käve) me pérligjö zotin pse
ka tö kéqija né botö, sepse
näqoftöse botön e ka krijue,
zoti, ai asht edhe shkaktar i
qenies sé saj.
TEOGONIJA teogoni-ja, kriji-
mi i perendive, historija e
perendive; shqyrtimi i ori-
gjinés psikologjike tä kon-
cepcionit mbi zotin
338
TERAPIJA
TEOKRATICAN teokratik-e,
qé i pärket teokracis.
TEOKRATIJA teokraei-ja,
formé qeverimi, ku pushteti
politik asht né doré té prif-
tinjöve, klerit.
TEOLOG teolog-u, studioz i te-
ologjis, profesor i teologjis.
TEOLOGIJA teologji-ja, stu-
dimi i nji feje, dogmave e
i historis sé saj.
TEOLOSKI teologjik-e,
ROMAN roman teologjik,
fetar.
TEOMANIJA teomani-ja, fa-
natizmi i tepruem fetar.
TEOMONIZAM teomonizem-
monizmi qö
teomonizmi,
konsideron se ekziston vetém
zoti, ose gdo gjå tjetér e merr
si me qené krijesé e tij.
TEOREMA mat. teoremé-a,
mendim, pohim i nji sé vér-
tete qé duhet té provohet.
TEORETICAN teorik-e.
TEORETICAR teorik-u, ai qé
merret me problemet teori-
ke té nji fushe té dijes.
TEORF,TSKI teorik-e, teoretik•,
teorikisht, né ményrä teori-
ke, nga ana teorike.
TEORIJA teori-ja. sistem men-
dimesh dhe piképamjesh qé
pasqyrojné realitetin dhe ja-
né nji pérgjithsim i prakti-
kös e i eksperiencés njerzo-
re; — KNJIZEVNOSTI teo-
rija e letérsis.
rfEORIJSK1 shih TEORETSKI
XV belban-e, belbacuk•,
buoacak, belbuq, gagac.
TERAPIJA mjek. terapi-ja,
pjesa e mjeksis qé trajton
TERAPEUTICAN
ményrén e mjekimit té sé-
mundj eve.
TERAPEUTICAN terapeutik-e,
qé i perket mjekimit té té
sémunéve.
TERARIJUM terarium-i (te-
rrarium), ené e mbyllun né
té cilén rriten e ruhen shtazé
toksore.
TERAZIJ:E peshojé-a, terezi-
TERCA muz. tercé-a, interval
prej tre tingujsh té shkallés
diatonike.
TERCET muz. tercet-i, kom-
pozim per tri zane; grup prej
tre kangtarésh.
TE.RCLNO (tercet) muz. ter-
cin; rimö e treté (tercino
danteska), strofé prej tri
vargjesh nga 11 rrokje.
TERCKVARTAKORD muz.
terckuartakord-i.
TF,RIODONTI zool. teriodon-
tä-t, rröshqitös té mödhej fo-
silä ndörmjet triasit e ju-
rés — té ngjashém me sisoröt
mishngranés.
TERMIN term-i, fjalä a
shprehje qä asht e vecantä
Pér nji degä te caktuerne tö
shkencés, té teknikäs a t'ar-
fit; skåj.
'TERMINIZAM terminizörn-
terminizmi, té caktuemit e
qällimit, shkenca pär cakti-
min e qéllimit; teotogji.• dok-
trina qé konsideron se zoti
i ka Iané cdo njeriu nji faré
afati Pér t'u pärmirsue; fil.
normalizimi i pärtrimé i Vil—
hem Okamit, simbas té cilit
idet e pérgjithshme nuk ja—
TESLAR
né figurat e gjasendeve, por
vetérn shenjat e tyne na#y-
rale (fjalét).
TERMINOLOGIJA terminolo-
gji-ja, tansija e termave té
posagme Pér nji degé té
caktueme té dijes.
TERMINOLOSKI terminolo-
gjik-e, qé i pérket termino-
logjis.
TERMITI ZOOL. temite-t (Ter-
mitidae), insekte qé rrnojné
né bashksi né vise te nxehta
dhe u sjellin dame pyjeve.
TERMOENERGIJA termoener-
gji-ja, energjija qé fitohet
prej théngjillit, drunit ose
naftés.
TERMOFOR termofor-i, apa-
rat Pér té nxe ndonji pjesé
té trupit, nxehse.
TERMOHEMIJA temokimi-ja,
shkenca Pér marrädhanjet
ndérmjet nxehtsis e feno-
meneve kimike.
TERMOMETAR termometär-
termometri, vegla per mat-
jen e temperaturäs.
TERIVIOS termos-i, Iloj shishje
speciale pär Cö mbajtä né nji
temperaturé kostante langun
qé ka rnbrenda.
TERIVIOSIFON termosifon-i,
mjet Pér té nxe kopshtet e
mbulueme me qelqe me anén
e grypavé népär té cilat
rrjedh uji i nxeht&
TÉRPENDIN DRVO bot. ba-
fér-bafra, frashni i egär, pu-
qell, rrunjé, rruq, rruth (Pi-
stacia terebinthus).
TESLAR ZOOL. sqeplugé-a
(Platalea leucorodia).
339

testament-i.
dhiatä.
TESTAMENTAR.NI (zavestaj-
ni) testamentar-e, qi båhet
me ané tä nji testamenti, p.
sh. trashägim.
TESTERACA zool. sharröz-
sharrza (Pristis antiquorum).
TESITI me ngushllue, me
qetsue.
TESKA DOBA muz. tezö-a,
pjesa e theksueme e takfit,
TETANUS tetanos-i, sharräz
(Tetanus).
TETIVA kordhé-a, kordö, seg-
menti qé bashkon dy pikat
e vijäs rrethore dhe qé nuk
kalon nga qendra e rrethit;
anat. tendonä-a, dell. tetivä
muz. telat e violinös.
TETIVIKA bot. ferrac-i, grata-
tel, morinxö, vruShkuIIores
ngjités (Smilax
TETOVIRANJE tatuim-i, té
zbukuruemit e lékurés me
lara e figura me anän e
thumbimit.
TETOVIRATI me tatuue, me
nxjerré jaki.
TETRAEDAR gjeom. tetraedér-
tetraedri, trup gjeometrik i
kufizuem me katér faqe
trekandshe.
TETRAKORD muz. tetra-
kord-i.
TETRALOGIJA tetralogji-ja-
katér drama, po té nji Pér-
mbajtjeje, té Iidhuna bashké.
TETRASTIHON tetrastihon-i,
strofé katérvargshe.
TETRASTROFON tetrastro-
fon-i, vjershö katär strofash.
340
TIKVA
TETREB VELIKI zool. pule-
gér-pulegra, pulä e egér, gjel
i egär, kaposh i egér (Tetrao
urogalus);. TETREB MALI
pulegér e vogél (Lyrurus tet:
rix).
TEZA tezé-a, ide teorike, té
pärpunueme shkencärisht
mbi fenomene tä caktueme,
né metriké: té léshuemit a
t'ulunit e zanit; fit. qéndrimi
i paré né metodén dialekti-
ke té vetu•évizjes s'ideve;
qéndrimi qö duhet Pör te
värtetue nji gjå kontestuese;
muz. pjesa e theksueme e
taktit.
TEZNJA epje-epja, däshire,
mall, pérpjekje; prifje, ten-
dencé, aspiraté.
Th simboli kimik Pér elemen-
tin torium, tar.
Ti simboli kimik pär elementin
titan.
TIFUS tifo-ja, Iöngjyré (typ-
tifoja e
hus); TRBUSNI —
zorräve (typhus abdominal) ;
tifoja e morrit
PEGAVI —,
(typhus exanthematicus).
TIFUSNI BACIL mjek. bacil i
tifos (Bacillus typhi).
TAGAR zool. tigär-tigri (Felis
tigris).
-TIHI OKEAN gjeog. Oqeani i
Qeté, Oqeani i Madh, Oqeani
fracifik.
TIJHIZ•AM tikizém-tikizmi, dok-
trinö mbi sundimin e raste-
ve e té fatit né boté.
TIKVA bot. kungull-i (Cucur-
bita Pepo).
TIKVICA
TIKVICA bot. pacérk-u, polik,
susak, kungull uji (Lagenaria
TI•LOVNA L(TILA) bot. grill-i,
ajdsi i rendomté (Petteria
ramentacea).
TIMOTIJEVA TRAVA bot.
muhar-i, tallas, fleolé Ohle-
um pratense).
TIMUS anat. timus-i, gjandra
e krahnorit (thyi-nus).
TIP tip-i, formö, model, te cilit
i. pörgjigjet nji grup i tanö
sendesh a fenomenesh;
biol. nénndamja e madhe e
frymorövet; figura qé Pér-
mbledh tiparet karakteristike
té pérgjithshme té njij grupi
njerzish, tansija e tipareve
karakteristike; njeriu qi da-
Ilohet me disa vecori karak-
teristike.
TIPOGRAF radhitäs-radhitsi,
tipograf, ai qé ushtron artin
e tipografis.
TIPOGRAFLJA shtypshkro-
njé-a, tipografi.
TIPOGRAFSKI tipografik-e.
TIPOLOGIJA tipologji-ja,
shkenca mbi tipet.
TIRADA tiradé-a, pasazh, varg
tonesh melodike.
TIRANIJA tirani-ja, té sun-
duemit me dhuné, me fuqi;
zgjedhé. dhuné, mujshi; fig.
egärsi, shtypje, keqtrajtim.
TIRANIN tiran-i, ai qé sundon
nji popull me tä keq, despot.
TIRANIZIRATI me tiranizue,
me trajtue mizorisht, me
mundue.
TIRAZ tirazh-i, sasija e kopje-
ve, né té cilat del nji nurnér
TOKATA
i njij gazete a njij reviste;
sasija e ekzemplaréve té njij
libri té botuem.
TIROIDNA ZLJEZDA anat.
gjandra tiroide (glandula ti-
z•eoidea).
TIREOIDITLS mjek. tireodit-i,
pezmatim i gjandrés tiroide.
TIROKSIN tiroksin-i, produk-
ti ose hormoni i gjandrés
tiroide.
TISA bot. tis-i, enjé, urenjé,
bérshé, tajs (Taxus baccata).
TISOVI bot. familja e tiseve
(Taxaceae).
TITAN Ti kim. titan-i, ele-
ment kimik; né mitologjin
greke ata viganö qö ishin né
luftö me perendi; fig. njeri
me fuqi tö pashoqe, mendo-
re a' trupore.
TITANSKI titanik-e, titanesk.
TITRICA bot. kamomilä-a
(Matricaria chamomilla).
TRALAC zoot. endös-endsi
(Ploceus socius), shpend ka-
ngtar prej visesh tropikale.
TKIVA ZA IZLUCIVANJE
anat. inde sekretuese, pro-
nditse, té tajimit.
TKIVO anat. ind-i (telo).
TLACITELJ shtypés-shtypsi,
shkelés.
TLAK presion-i, shtypje, ten—
sion.
TOBOLCARI zool. shih TOR-
BARI
TOBOLAC (BOBOVNEK) bot.
ba banik-u (Sedum maxi-
mum).
TOKATA muz. tokaté„a, kom-
pozim Pér piano ose organo.
341

TOKSIN
TOKSIN toksinö-a, substancé
e helmté qé prodhohet né
trup tä njeriut e té shtazé-
vet prej bakteresh patogje-
ne, shtazésh té shkallés sé
nalté (bletöve; gjarpijve, etj.)
ose protozojvet, qä shkak-
tojné sémundje té randa.
TOLERANCIJA tolerancé-a,
vetija e atij qé pajtohet me
ekzistencén e nji gjaje, qé
Iejon té tjerét té thoné e té
bajné ate qä nuk pajtohet
me ndjenjat e mendimet e
tij, sidomos né lame té fes.
TOLERANTAN tolerant-e.
TONIZAM tonizäm-tonizmi,
ryymé dominikane né filozo-
firpe krishtené.
TOMTOM muz. tomtom-i, tu-
pan kinez.
TON ton-i, tingull, shkalla e
ngritjes dhe uljes sé zanit
dhe té tingullit né nji instru-
ment; muz. tingull-i.
TONOVI BOJA nyansä-a,
shkallét e ngjyrave.
TONALITET muz. tonalitet-i.
TONFILM muz. tonfilm-i, fil-
mi zanuer.
TONIKA muz. tonikä-a, grada
e parä e durit dhe molit.
TONOLOGIJA muz. tonologji-
ja, shkenca mbi tonet.
TONOMETAR muz. tonome-
tér-tonometri, vegél pär IPa-
tjen e naltsis sé tingullit;
mjek. aparat per matjen
shtypjes sé gjakut, aparat
pir matjen e i.ensionit tä ko-
kérdhokut té synit.
TONOMETRIJA muz. tonome-
tri-ja, té matunit e toneve;
342
TORAKS
mjek. tö matunit e shtypjes
sé gjakut.
TONSKI tonik-u, qé i pärket
tonit, tingullit; — ROD muz.
gjinija e tingullit;
STEM muz. sistemi tonik.
TONUS tonus-i, tension, gje-
ndja normale e tensionit t'or-
ganeve tä trupit té njeriut,
sidomos té musklave.
TOPIKA topiké-a, shkenca mbi
argumentet qé ndodhen né
librin e shenjté; gram. shken•
ca mbi rendin e fjaléve.
TOPIONICA shkritore-shkri-
torja, fonderi.
TOPLOMER termometér-ter-
mometri.
TOPLOTNI POJASEVI gieog.
zonat e nxehtsis, brezat e
nxehtsis.
TOPOGRAFIJA topografi-ja,
pjesa e gjeodezis qé merret
me matjen e sipärfaqes sé
tokés dhe me paraqitjen e
saj grafike né plane e harta.
TOPOGRAFSKE KARTE
gjeog. hartat topografike.
TOPOLA bot. plep-i (Populus);
BELA plepi i bardhé (Po-
pulus alba), CRNA —, plepi
i zi, kulmeti-ni, shpel (Po-
pulus nigra); KANADSKA
plepi kanadez (Populus del-
toides).
TOPOLJAK plepishté-a.
TOPONOMASTIKA topono-
mastiké-a, studimi gjuhsuer
dhe historik i emnave dhe
vendeve dhe i gurrés sé ty-
ne. Sin. toponimi.
TORAKS anat. toraks-i, koshi
i krahnorit.
TORBARI
TORBARI zool. strajcoré-t,
marsupioré (Marsupialia).
TORBARSKA KRTICA zool.
urithi strajcuer (Notoryetes
typhlops).
TORBARSKA KUNA zool.
shqarthi strajcuer (Dasyurus
viverrinus).
TORBARSKI PACOVI zool.
mijt e médhej strajcoré (Di-
delphyidae).
TORBARSKI VUK zool. ujku
strajcuer (Thylacinus cyno-
cephalus).
TORIJUM kim. torium-i, tor,
element kimik.
TORNADO tornado-ja, stuhi
shum e forte n' Amerikä.
TOTEMIZAM totemizöm-tote—
mizmi, besimi i popujvet pri-
mitivä n'origjinän e pärba—
shkét dhe marrédhanje ndér-
mjet njij fisi e njij Iloj shta—
zéve.
TRADICIJA tradité a, ajo qä
trashgohet brez mbas brezi:
ide, zakon, etj.
TRADICIONALAN tradicio-
nal-e.
TRADICIONALIZAM tradico-
nalizém-tradieionalizmi; dok-
triné qä tregon se zoti ua
ka dhanö njeräzve tä paré tä
folunit e njohunit e para dhe
se ata i kanä ruejté keto né-
pérmjet gojédhanash
mbasardhés; besimi né tra-
dita, gojédhana.
TRADICIONALNA KNJIZEV-
NOST letérsija tradicionale,
letérsija gojore, popullore.
TRADUCIJANIZAM traducia-
nizäm-traducianizmi, piképa-
TRAKüLJA
mja se shpirti i fämis me
rastin e lindjes del nga
shpirti ose fara e t'et, e se
nuk krijohet né lindje e sipér
te trupi, sikurse e kupton
kreacionizmi.
TRAG gjurmé-a, férkem.
TRAGEDIJA tragjedi-ja, har-
tim dramatik; fig. ngjarje e
pärgjakshrne, ngjarje tron-
ditse.
TRAGICAN tragjik-e, qé i Pér-
ket tragjedis.
TRAGICAR tregjedian-i,
shkrimtar tragjedish.
TRAGICNI SUKOB konflikti
tragjik, momenti tragjik.
TRAGIK.OMICAN tragjikomik
-e, qé ka dicka nga tragje-
dija e nga komedija.
TRAGIKOMEDIJA tragjiko-
medi-ja, drame e thurun me
elemente tragjike dhe komi-
ke qä ka nji fund gazmuer;
fig. pörziemje gjanash korni-
ke dhe serioze.
TRAGOPAN zool. tragopan-i
(Tragopan satyra), Iloj zogu.
TRAHEJE zool. trake-t, gab*
zherä (tracheae), gypat qö
shörbejnä pär frymämarrje
te insektet, shumkambäshet.
TRAHOMA mjek. trakomé-a,
(trachoma) formö e randä e
sémundjes ngjitse tö pezma-
timit tö syve.
TRAJANJE TONA muz. gjat-
sija e tingullit.
TRAJNE TRIVE biol. inde-t
definitive, té rrituna, qä nuk
ndahen.
TRAKULJA GOVEDA zoot.
shiriti i kaut, lévriza e kaut
(Taenia saginata).
343

TRAKULJA
TRAKULJA JETRENA zool.
ekinokuk-u, shiriti i qenit
(Taenia echinococcus).
TRAKÜLJA OVCJI zool. shiri-
ti- (Iévriza) i deles (Taenia
coenurus).
TRAKULJA SVINJSKA zool.
shiriti (lévriza) e derrit (Tae-
nia soliurn).
TRAKULJA SIROKOCLANA
zool. shiriti i peshkut, Shiri-
ti nyjegjanä (Dibothriocepha-
lus Iatus).
TRAKULJE zool. shirita-t,
vriza (Cestodes).
TRANDOVILJF, bot. taker-ta-
kro, mullagé uji, mullagé e
bardhé (Althaea officinalis).
TRANSCENDENTALAN tran-
scendental-e, qö kalon kufijt
e pärvojös, qé ndodhet pérja-
shta kufijve tö botös natyra-
le, qö kalon fushön e vetö-
dijes njeriut; i mbinatyr-
shäm, i pakuptueshöm, i pa-
qarté.
TRANSCENDENTALIZAM
transcendentalizäm-transce-
ndentalizmi, piképamja e
„idealizmit transcendental".
TRANSCENDENTAN transce-
ndental-e.
TRANSFUZIJA KRVI transfu-
Zion i gjakut, té dhanit e gja-
kut •prej njij personi perso-
nit tjetér.
rmANSGREESIJA transgresi„
on-i, pörhapja e ujit.
TRANSKRIPCIJA muz. tran-
skripcion-i, transkriptim, tej-
shkrimi i nji kompozimi Pér
nji zå ose vegél t.ietér.
TRANSMISIJA tranzmetim-i;
transmision, té kaluemit e
344
TRAUTONIUM
lévizjes prej nji organit me-
kanik né nji organ tjetér,
me ané veglash té ndryshme.
TRANSPARENT transparent-i,
letör e tejdukshme, e tejpa-
shme.
TRANSPARENTAN transpa-
rent-e, i tejpashöm.
TRANSPIRACIJA fizol. tran-
spiraeion-i, avullimi i ujit tä
bimés me ané té gjetheve.
TRANSPLANTACIJA mjek.
transplantacion-i, zevendsimi
i nji pjese t'asgjasueme té
trupit bimuer ose shtazuer
me nji pjesé tjetér, marr
prej ndonji vendit tjetær nga
organizmi i njajté ose orga-
nizmi tjetör.
TRANSPONIRATI muz. me
transponue, me barté nji me-
Iodi ose krejt kompozimin
prej nji tonaliteti né nji tje-
tér; mat: nö nji ekuacion-tö
hjedhunit e gjymytröve prej
nji ane né nji tjetör
IIRANSVERZALA •gjeom. tran-
sversale-transversalj a, tér-
thore.
TRANZITIVAN tranzitiv-e, ka
limtar.
TRAPEZ gieom. trapez-i, ka-
térkandösh qé ka dy brijé té
pärkundérta paralele, por jo
tä barabarta.
TRAPEZOID gjeom. trapezoid-
i, katörkandsh me brijö as
paralele as tä barabarta.
TRAUTONIUM muz. trautoni-
um-i, vegél muzikore elektri-
ke.
TRAVARKA
TRAVARKA zool. ciké-a (An-
thus trivialis).
bot. familja e Grami-
nacevet, barnave (Graminae).
TRAVESTIJA travesti-ja, nji
pjesé teatraLe serioze Sö cilis
i jepet nji karakter komik,
parodi.
TRBUH anat. bark-u, dangä,
abdomen (venter, abdomen).
TRBUSNA MARAIVIICA anat.
peritone-u, kémishéza e bar-
kut (peritoneum).
TRCAK ZOOL. bajza e blerté,
pulé uji (Gallinula chloro-
pus)
TRCKA zoot féllanzé-a, ka-
mbékuqe (Perdi* perdix).
TRCULjCI zool. rendäs-rendsit
(Carabidae) fam. insektesh.
TREBOVANJE kärkesä nevo-
jash.
TRECA OKTAVA muz. oktava
e tretä.
TRECE LICE gram. vehtja e
tretö.
TRECI PADEZ gram. rasa e
tretö, dhanore, dative.
TRECI POREDBENI STEPEN
gram. shkalla e tretä siprore,
superlativ.
TRECI STEPEN PORE-DENJA
gram. shkalla e tretö e kra-
hasimit, siprore.
TREM anat. treme-tremja, ve-
stibulum, pjesé e mbrendsh-
me e veshit te sisorét (vesti—
bulum labyrinthi)
TREMOLO muz. tremol, tä dri-
dhunit e zanit ose tingujve
tä veglave.
TRENUTAN momental-e.
TRIANGOLO
TRENUTNA BRZINA shpejt-
sija e gastit.
TRENJE férkim-i, — KLIZA-
NJA förkim i rréshqitjes, —
KOTRLJANJA förkim i rro-
kullisjes, förkim rrotullimi.
TREPANG zool. trepang-u
(Holothuria edulis)
TREPAVICE anat. qepalla-t
(cilia).
TREPETLJIKA bot. plepi i
egär, morinä (Populus tre-
mula).
TREPLJARE zool. qepalloræ-t,
ciliatä (Ciliata).
TREPLJASTE CELTJE biol.
qelizat qepallore (cellula ci-
liata.)
TREPI-,JASTE GLISTE zool.
skrajat qepallorä (Turbella-
riåe).
TREPTELJIKA zoot cikä-a
(Anthus trivialis).
TRESET bot. torvä-a
TRESETNICA bot. sfanjum-i
(Sphagnum).
TRESIGACA zool. gelengér.-
lengra (Cerchneis tinnuncu-
lus)
TRESKA zool. shih BAKALA-
TRESNJARA zool. sqeptrash-i
Coccothraustes coccothrau-
stes).
TRESNJE bot. qershi-ja (Pru-
nus avium).
TREZVENOST matuni-ja, tem-
peransä, sobrietet.
TRIANGOLO muz. triangolo,
trekandsh geliku, té cilit kur
i bihet me nji thupör hekuri
Iäshon tingull me naltsi tö
pacaktueme.
345

TRIBINA
TRIBINA tribunä-a.
TRIPA bot. tartufe-t (Tuber).
TRIFONIJA muz. trifoni-ja,
trizani, kangö trizanesh.
TRIGONOMETRIJA mat. tri-
gonometri-ja, nji degé e ma-
tematikés.
TRIHINA zool. trikinä-a (Tri-
chinella spiralis), Iloi krymbi
parazit.
zool. trikopte-
ré-t, teja t'ujit (Trichoptera).
TRIJAS gjeoZ. perioda triasike.
TRILOBITI zool. trilobité-t,
(Trilobitae), klasé krustacesh,
fosilé karakteristike Pör ka-
mbitfii'l e silur.
TRILOGIJA trilogji-ja, seri
prej tri tragjedish; AUTO-
BIOGRAFSKA
trilogji
autobiografike.
TRILJ muz. trilo, zbukurim
melodik.
TRINOM muz. trinom-i, tri
monome tä Iidhuna nö mes
tä tyne me shenja plus ose
minus.
TRIO muz. trio, kompozim per
tri vegla; grup prej tre mu-
zikantésh.
TRIOLA muz triolé-a, figuré
ritmike.
TRIONFANTE muz. triumfa-
lisht, krenarisht.
TRIPANOZOME zool. tripano-
zome-t (Trypanosomae), shta-
zé njiqelizore té klasés Fla-
gjelate qä rrnojnä né gjak si
parazite dhe shkaktojnö sé-
mundje té ndryshme, sido-
mos sämundjen e gjumit-tri-
panozis.
346
TROMBOZA
TRISLJA (TRISLJICA) bot. xi-
nä-a, shkarpé, liqe, shqind,
pistak (Pistacia lentiscus).
TRITON zool. triton-L källonjé
(Triturus vulgaris).
TRKAC rendés-rendsi, vra-
pues.
TRXACICE zool. rendse-t, vra-
puese (Ratitae).
rmL.JA BRRATA zool. barbü-
ni (Mullus barbatus).
TRN bot. kulumbri-ja, kulu-
mri (Prunus spinosa).
TRNATA KAMENJ.CA zool.
raxhä-a, rraxhé (Raja clava-
ta).
TRNOVACA bot. kumbull e
butö (Prunus insititia).
TRNOVKA DRHTULJA zool.
torpilé-a (Torpedo marmota).
TRNJAK (TRNISTE) ferrna-
jé-a.
TRNJINA (CRNI TRNJ, DIV-
IJA SLJLVA) bot. shih TRN.
TROBOVNIK bot. shih KA-
TALPA.
TROCKIZAM trockizém-troc-
kizmi, rryrné né Iévizjen e
puntoröve qé veprojné né
frymän antilenj iniane.
TROGLASNIK triftong-u.
TRODELNI TART muz. takti
trepjesuer.
TROKITICA tristrofshe, vjer-
shé tristrofshe.
TROMBA muz. shih TRUBA.
TROMBONE muz. trombon-i,
pozauné, vegél lamarine ae-
rofonike.
TROMBOZA mjelc. trombozé-a,
koagulimi i gjakut n'enét e
gjalla dhe si rrjedhim mbyll-
ja e enöve té gjakut.
TROP
TROP trop-e, formä e zbuku-
rimit poetik.
TROPOSF'ERA troposferä-a,
shtresa e pare e atmosferäs.
TROPRSTI LENJIVAC zool.
pörtaci tregishtuer (Bradypus
tridactylus).
TROPSKA FAUNA fauna tro-
pikale, bota shtazore tropi—
kale.
TROPSKA FLORA flora tropi-
kale, bota bimore tropikale.
TROPSKE KISE shinat tropi-
kale.
TROPSKI ANTICIKLONI an-
ticiklonet tropikale.
TROPSKI CIKLONI ciklonet
tropikale.
TROPSKI MRAVOJED zoot.
tamancar-i (Myrmecophaga
tridactyla). thneglangransi
tropikal.
TRORODAN trigjinish.
TROSKOT bot. thekmit-i, thar-
tushé (Polygonum aviculare).
TROSKOTI bot. thekmite-t
(Polygonaceae).
TROSTIH tercinä-a, strofö me
tri vargje.
TROUGAO gjeom. trekandsh-
trekandshi, figurö gjeome-
trike.
TROZVUK muz. tretingullsh-i,
akord i sajuem prej tingullit
themeltar, tercös dhe kuin-
täs sé tij.
TRPNI pasiv-e, pésore.
TRPNO STANJE trajta pasive,
päsore.
TRPOVI zool. holuturide-t, tra-
ngujt e detit (Holothurioi—
dea).
TRSK bot. kallam-i (Arundo).
TUCAC
TRSKA bot. plish-i, shqirré,
kallam i ujit (Phragmites
communis).
TÄSKOVACA (italijanska tr-
ska) bot. kallami italian
(Arundo dorax).
TRSLJIKA bot. brugé-a, bru-
ké, marina e Afrikäs (Tama-
rix africana).
TRTICNA KOST anat. ashti i
bishtit (os coccygis).
NUBA muz. buri-ja, trumbe-
TRUBAC mum trumbetar-i,
borizan,
TRUBADUR trubadur-i, kang-
tar i dikurshöm nga jugu i
Francés.
TRUBELJIKA bot. helmzö-a
(Cieuta virosa).
TRUDNOCA shtatzani-ja.
TRUMPETA muz. shih TRU-
TRUD bot. eshké-a, kaf, bu-
Iledör (Polyporus fomenta-
rius)
TRUT zoot. börbå-ni, brumbull,
bronjä, mashku!li i bletös
(Apis mas)
TRZALICA mum. tezgjah-u, pe-
ndö prej ashti pär lévizjen e
telave tö veglave.
TRZALJKA muz, shih TRZA-
LICA.
TRZISTE treg-u.
Tu simboli kimik pir elemen-
tin tulium.
TUBA muz. tubö-a, vegél Ia-
marine aerofonike me tingujt
må té thellé n'orkestrin sim-
fonik.
TUCAC bot. burdullak-u (Por-
tulaea oleracea).
347

TUCAK
TUCAK bot. pistil-i (pistillum),
organi seksual femnuer né
Iule tö bimöve gjimnosperme
e angjiosperme.
TUCNJAK VELIKI zool. shih
PINGVIN VELIKI.
TUD (tudica) fjalé e huej, bar-
barizäm.
TUGA idhnim-i, pikllim.
TUGALJIVOST gicilueshmä-
ni-ja, sensibilitet, pikllim,
trishtim.
TUJA bot. tujä-a (Thuja), —
OBICNA bioté, tujä .(Biota
orientalis).
TUKAC zool bibå-ni, gjel deti
(Meleagris gallopavo).
zool. tukan-i (Rham-
phastus ariel), shpend i pyje-
ve t'Amerikes jugore.
TULAN (tuljan) zool. foké-a
(Phoca), gjini pinipedäsh, si-
sor i pærshtatun jetäs n'ujä.
TULIPAN bot. tulipå-ni, tuli-
pan (Tulipa Gesneriana).
TUMOR anat. tumor-i, mish i
huej, mish i keq.
TUNA zool. ton-i (Thynnus
thynnus).
TUNDRA tundär-tundrai vise
rreth Polit té Veriut qö né
verö shndörrohen né köneta
tö mbulueme me bar.
TUNIKATA zoot. tunikatö-t,
zhgunoré (Tunicata).
zool. papa-
galli i ujit (Fratercula arcti-
ca).
TUPI UGAO gjeom. kandi i
gjanö.
TUR zool. gjedhi i egär i Euro-
päs e Asis tashma i zhdukun
(Bos primigenius).
348
TUZBA
TURBELARI zool. turbelarä-t
(Turbellaria), grup skrajash
shpatuke qé Iévizin n'ujä me
qepalla.
TURCINAK bot. lulkuq-i, lule-
kuqe, papaveruné (Papaver
rhoes).
TURICA bot. krypäsht-i (Aly.-&w
sum).
TURIZAM turizäm-turizmi,
t'udhtuemit per qejf, me
kambé, me bicikieté, etj.
TURISTICKI turistik-e•, —
URED agjensi turistike.
TURGOR bot. turgor-i (turgor),
tensioni né qelizä qé shkak-
tohet nga marrja e ujit prej
langut qelizuer, e shtrin me-
mbranén dhe i jep fortsi qe-
lizäs.
TUROBAN i trishtueshém, i
i vranté;
zymtä, i mrrolté,
melankolik,
TUROBNOST trishtim-i, me-
lankoli; vrransi, mrrolsi.
TUST shih. TUSAK.
ne; dush-i.
TUSAK bot. burdullak-u (Por-
tulaca oleracea).
TUSILO muz. shih SORDINO.
TUST shih
TUTOR tutor-i, ai qé pérfaq-
son tä mitunin né veprimet
civile dhe administron pa-
sunin e tij.
TUTORSTVO tutori-ja,
faqsim i nji té mituni ose
disa sish né veprimet civile
dhe administrimi i pasunis
sé tyne.
TUZBA padi-ja, parashtresé
gjygjit civil Pér tö kérkue nji
tä drejtE prej tjetrit.
TUZBALICA
TUZBALICA kangä vajtimi,
vaj, gjamé.
TUZENIK i padituni, i aku-
zuemi.
TÜZILAC padités-paditsi, aku-
zues, JAVNI prokorori
publik.
TUZIOSTVO prokorori-ja,
NARODNO (JAVNO) —
prokurorija publike.
T VOR zool. qelbäs-qelbsi, bu-
nderré, fishnjar, kunadhe
(Putorius putorius); BBLI —
fureté-a (Putorius furo).
TVORBA GLASOVA artikulli-
mi i tingujve, formirni i tin-
gujve.
TVORITI me formue, me
artikullue.
TVORNICA fabrikä-a, uzinä;
manifakturö.
TVORNICAR fabrikant-i, uzi-
nier, manifakturist
TVORNICKI i fabrikös,
U simboli kimik pär elemetin
uran.
IJADI' gjeog. uad-i, lugina tö
vjetra lumejsh népör shkre-
tina, tash te thata.
UBEZEKNUTI me. habitö, me
emerité.
UBOD thumbim-i, therje,
shpuem.
UBRZANO i shpejtuem.
UBRZANJE tim-i, nxi
ngutje.
UCENA kapueari-ja, shantazh.
UCENIVAC kapucar-i.
UCINSKI
TVRD i forté, zanore e fortä.
TVRDI SAMOGLASNICI za-
noret e forta, velaret, post-
palatalet.
TVRDA VODA uji i forte, ujö
qé pärmban krypna té tretu-
na magnezi e kalciumi.
TVRDAK bot. krekéz-krekza
fletévogél, krekäz e ashpér,
krekés '(Acer monspessula-
num).
TVORDOKI.EN bot. painja e
butä, panjé (Acer hyrca-
num).
TVORDOKRILCI zool. koleop-
terä-t, krahforté (Coleopte-
ra).
TVORDOPERKE zool. akanto-
pterigæ-t (Acanthopterygii),
peshq me pendi kurrizore
prej gjembi.
TVRDAVA fortesä-a, késhtje-
Ilä, kala; LETECA fortesä
fluturese.
U&NJAK, dijetar-i, shkenctar.
UCENJE mésim-i, doktriné, té
mösuemit, tö nxanunit.
UCESNIK pjesömarrös-pjese-
marrse.
UCESTALI GLAGOL gram.
folje iterative.
UCNTVOVANJE piesémarr-
je-a.
ÜCILO mjel mésimi-
UCINAK efekt-i; rezultat•,
pasojö.
UCINSKI kauzal-e, shkajkore,
shkakore.
349

UCMALOST
UCMALOST mpimje-a,
shtanguemit, mefshtsi ngath-
täsi, plogshti, apati.
UCMAO i mefshtä, i ngathté.
i plogshté; apatik; i venitun.
UCTIV i sjellshém, kurtuoz.
UCTIVOST kurtuazi-ja, poli-
tesé, sjellshmeni.
UI)AJA martesä-a (e vajzös).
UDARALJKE muz. veglat mu-
zikore me té rame
UDARNIK suimues-i.
UDAV zool. boa-ja, mbreti i
gjarpijve (Boa constrictor).
UDAVKE4 zool. familja e boave
(Éoidae).
fat-if e thanö
UDIKA (UDIKOVINA) bot.
butina e butä (Viburnum
lantana).
UDISAJ fryméheqje-a (inspi-
ratio), té thithunit e ajrit.
UDOBAN i rahatshäm, komod,
— ZIVOT jetö e rahatshme,
jeté komode.
UDOBNOST komoditet-i, ra-
hati.
UDOVI anat. gjymtyrä-t, anät
e trupit membra, ex-
tremitales).
UDZBENIK Iibör mäsimi, tekst
shkolluer.
UGALJ théngjill-i, qymyr.
ÜGANUCE pälkim-i, pärkim,
té pérdredhunit e doräs (di-
storsio).
UGAR djerr-i, djerré, ugar,
qersé.
UGAONI STEPEN gjeog. Shka-
Ila e kandit, njisija Pér
matjen e kandeve.
UGASENI VULKAN vullkan i
fashitun„ i shuem.
350
UGOVORNIR
UGLASTA SVIUNICA zool.
vask-u (Dreissensia poly—
morpha).
UGLASTE ZAGRADE kiapat
katrore, paranteza katrore.
UGLOMER gjeom. raporter-i,
kandmatés, vegél Pér matjen
e kandeve; gomiometér.
üGLOVNA BRZINA shpejtsi
kandore.
UGLJENA KISEL,INA Wm.
acidi karbonik
UGLJEN DLOKSID kim. diok-
sidi i karbonit, gaz karbo-
nik, anhidrid karbonik.
UGLJENISATI me karboni-
zue.
UGLJEN MONOKSTD kim. ok-
sidi i karbonit monoksidi i
karbonit.
UGLJENOKOP minierä qy-
myri, xeherore thängjill guri.
UGLJICNA KISEILINA kim.
acidi karbonik.
UGLJOVODONIK Wm. karbu-
ri i hidrogjenit, hidrokarbur.
UGNÆTAC shtypés-shtypsi,
robnues; tiran.
UGODNOSTI shih UDOB-
NOST.
UGOR zool. ngjalé e madhe
(Conger vulgaris).
UGOSTITELJSTVO hoteleri-
UGOVOR marréveshtje-a,
kontraté, pakt; TRGOVACKi
marräveshtje tregtare,
MIROVNI — traktat i paqés,
marräveshtje paqe; SKLO—
PITI —, me Iidhä kontratö,
me prishö
RASKINUTI —
kontratön.
UGOVOR„NIK (ugovoraö) kon-
traktant-i, kontraktues, ne—
gociator.
UFIO
UHO anat. vesh—i (auris) UPA-
LA VI-IA pezmatim i veshit
(otit), zuje me uii, m'ushtoj-
né veshté: napeti u5i, me
currue veshöt; shläati nape-
tih uäiju, me ndégjue tanä
sy e vesh; imati uha, me
pasé vesh '(Pör muzikä, etj.)
iglene uSi (u5i od igle), ve-
veshäz (vrima e gjypanés).
UHOLAZA zool. görshanéz-
gärshanza, lugveshäz, ko-
bisht, karabisht, veshöz (For-
ficula auricularia).
UKAZ dekret-i, edikt.
U,KID.ANJE ZEVA zhdukja e
hiatusit, largimi i hiatusit.
UKLANJANJE ZEVA largimi
i hiatusit, zhdukja e hiatusitj
eliminimi i hiatusit.
U:KLJEVA zool. cironké-a,
gjuhcä, pllashicé (Alburnus
scoranza).
UKOCENOST shtangim-i.
UKOR qortim-i, vérejtje,
brigim.
UKOSNICA furqeté flokésh.
UKRAS stoli-ja, zbkurim;
PESNICKI
stoli poetike.
UKRASNI dekorativ-e, zbu-
kurues, ornamentar; — PRI-
MEV, epitet-i.
UKRSTENI SLIK rim' e
kryqzueme.
UKRSTANJE kryqzim-i, hib-
ridim (Hybridisatio, admissio,
impositio).
UKUS shije-shija, BEZ UKU-
SA pa Shije, pa pikä Shije.
ULAJNA REPICA bot. rrepa e
vojit (Brasscia rapaoleifera).
ULAVICA zool. huti me vesh
(Bubo bubo).
UMANJENI
ULAZNICA bileté hymjeje,
SLOBODNA —, bileta gratis
(falas).
ULAZNINA cmimi i hymjes.
ULEGNUCE depresion-i, ra-
mje.
ULIZICA Iövyrés-lövyrsi, Iaj-
katar, sahanlépis.
ULOG pjesä, käst-i
ULOGA rol-i.
IJLOGORITI me fushue.
ULOMAK fragment-i.
ULJANIK lam i bletöve, bleti*
shte.
ULJARKA GLAVATA zool.
katodont-i kashalot (Physe-
tor catodon)
ULJE voj-i, MASLINOVO
voj ullini, LANENO voj
lini, RIBLJE voj peshku,
voj i ri-
RICINUSOVO —
cines, voj i trashä, KAME-
NO voj guri, gaz.
ULJEVITA PRICUVA bot. en-
dospermä-a (endospermium).
ULJIKA ulli-ni (dru ullini).
ULJUDAN i sjellshém, i njer-
zishém.
IJM mendje-mendjå; kuptim,
arsye, mtelekt; PASTI NA
me ra né mend; SMET-
INUTI S UMA me harrue,
me dalä nga mendja; PASTI
me pasö né mend.
UMANJEN diminutiv-e; i zvo-
gluem.
UMANJENA REC diminutiv-i.
UMANJENI INTERVALI muz.
intervalet e zvoglueme.
UMANJENI OBLIK trajté
zvoglirni, trajté diminutive.
UMANJENI SEPTAKORD
muz. septakord i zvogluem,
351

UMANJENIK
UMAINJDNJK mat. i zbritshmi.
UMANJITELJ zbrités-zbritsi.
UMEKSAN i pallatalizuem, i
zbutun.
UMEKSATI me pallatalizue,
me zbutä.
IJMERENA KONTINENTAL-
NA KLIMA klima e mesme
toksore.
UMERENI POJAS gjeog. bre-
zi i mesäm.
UMESAN i afte, i zoti, i zhdör-
vjellté, i shkathtö.
UME,TA'K gram. infiks-i; muz.
intermed; shtojcé, Iacö•, ndör-
vumje.
UMVTNA KNJIZEVNOST le-
térGja artistike, e shkrueme.
UMETNA LIRIKA lirika arti-
stike.
UMETNI (UMETNICKI) arti-
E.p ep artistik,
stik-e;
OBRT artet e aplikue-
AKADEMIJA aka-
me,
demija e arteve tä bukura.
UMETNIÖKA MUZIKA muz.
muzika artistike.
UMETNIK. artist-, ai qé me-
rret me nji nga artét e bu-
Kura; krijues ose interpre-
tues i nji vepre -t' artit.
UMETNOST art-i, PRIME-
NJENA —, arti i aplikuem;
DEKORATIVNA arti de-
korativ; LIROVNA arti-
figurativ, artet e bukura.
RECENICA
gram. fjali e ndérhjedhun,
fjali ndajshtimore, parente-
zé.
UMNJAK anat. dhémballa e
pleqnis, dhambi i burrnis,
dhémballa e synit, dhömba-
Ila e veshit.
352
UNUTRASNJA
UMOTVORINA krijimtari-ja,
krijimtari
NARODNA
popullore.
UNA KORDA muz. una kor-
da, né nji tel, nö nji korde.
ÜNESRECITI SE me u bå i
mjere, me u bå fatzi, me qe-
né viktimä e nji aksidenti,
me ra viktimé.
UNEZVERITI me u shtangé,
me mbeté pa mend.
UNISONE muz. unisone, me
nji za.
UNISTAVANJE asgjasim-i,
cfarosje.
UNIVERZALIJE univerzale-t,
idet e pärgjithshme.
UNIVERZALIZAM univerza-
lizäm-univerzalizmi, doktri-
né qö mäson se mäshira e
zotit shtrihet nö tané njer—
zimin.
UNIVERZALNA MATEMATI-
KA matematika univerzale,
te Dekarti: shkenca, detyra
e sé cilés asht me gjeté nji
metodé tä pärgjithshme tä
té njoftunit té drejté.
UNIVERZITET universitet„i,
shkollé e naltö, e ndame né
fakultete, qö pärfshin degét
e ndryshme ti shkencave
shoqnore dhe té shkencave
nalyrore e matcmatike; go-
dina vetö e késaj shkolle.
UNIVERZITETSKI univerzi-
studi-
tar-e,
met univerzitare.
UNKA muz. unka, nota tetshe.
UNUTRASNJA SLUSNA VO-
DICA anat. endolimfä-a
(endolympha).
UNUTRASNJA
UNUTRASNJA SRCANA KO-
ZA anat. endokard-i (endo-
cardium).
UNUTRASNJA TRGOVINA
tregtija e mbrendshme.
UNUTRASNJE SILE fuqit e
mbrendshme (endogjene).
UNUTRASNJI PARAZITI
biol. endoparazitö-t, parazi-
tet e mbrendshäm (entopa-
rasitica).
UOBICAJAN konvencional-e,
i zakonshäm i rendomtä; —
.IZ-RAZ shprehje e zakon-
shme, term i zakonshém.
UOBRAZILJA imagjinatä-a,
fantazi.
UOBRAZEN mendjemadh,
krenar, imagjinar.
UOCAVANJE hetim-i, diktim,
venorim.
UPALA inflamacion-i, PLU-
CA pneumoni-ja.
SLE-
POG CREVA apendicit.
UPIS regjistrim-i.
UPITNA RECENICA gram.
fjali pyetse.
UPITNA ZAMENICA gram.
péremän pyetés.
UPITNIK pikäpyetse-piké-
pyetsja.
UPLATA pagesö-a, pagim,
köst.
UPOREDNA ANATOMIJA
anatomija krahasuese, ana-
tomi komprerative (anatomia
comperata).
UPOREDNA GRAMATIKA
gramatika krahasuese,• gra-
matika komperative.
UPOREDNA RECENICA fjali
krahasore, fjali komperative.
UREDNIK
UPOREDNIK gjeog. paralel-i,
secili nga rrathet e lamshit
té dheut qé mendohet para—
lei me ekuatorin dhe cakton
gjansin gjeografikes
UPORISTE pikémbäshtetje-a,
bazé, strehim; POMORSKO
bazé navale.
UPRAVA drejtori-ja, admini-
straté, käshiLl.
UPRAVITELJ drejtor-i, 'admi-
nistrator.
UPRAVNI ODBOR käshilli
drejtues.
UPRAVNIK drejtues-i, admi-
nistrator;
INTERN ATA
drejtori i internatit.
UPRAVNI GOVOR ligjeratä e
drejté, direkte.
UPRTNJACA strajcé alpini-
stésh, ruksak.
UPUTSTVO udhzim-i, drei-
tim.
UPUTA udhzim-i, drejtim, in-
strukcion; direktiv,
ZA
UPOTREBU mönyrä pärdo-
rimi.
üRAGAiN uragan-i, erä e for-
té, duhi, ruzgjer.
URAN kim.t uranium-i, metal
i randé, astr. planeti i shta-
t,ö; né mitotogii; zoti i qie-
Ilit te Greköt e vjetär..
UREDAN i rregullt, i pörpikiö,
i sakté; né rregull.
UREDBA rregullore-rregullor-
ja, urdhnesä, dekret-ligj.
redaktor-i; GLAV-
NI —, kweredaktor: ODGO-
VORNI redaktori pärgje-
gjös•, TEHNICKI — redakto-
ri teknik.
353

UREDNISTVO
UREDNISTVO redaksi-ja, re-
daksion.
UREDAJ instalim-i.
UREDFNJE organizim-i, siste-
matizim, rregullim, mbar-
shtrim, matarim.
UREMIJA miek. uremi-ja
(uraemia), helmimi i orga—
nizmit nga grumbullimi i
materjeve azotike né gjak
e n'inde.
URLANJE angullimä-a, ulu-
rimä.
URMA bot. hurmä-a, finik
(Phoenix dactylifera).
URODELE zool urodelä-t
(urodela), bretkocö me bisht
qä rrhpjnö ma tepär n'ujä.
URODICA bot. urov-i (Melam-
pyrum arvense).
URODEN natyral-e, i lindun.
URODENA DAIæKOVIDOST
hypermetropi-ja. largpamje
e lindun (hypermetropia).
URODENA KRATKOVID-
NOST miopi-ja, dritéshkurt-
si e lindun (myopia insita).
URODENI REFLEKSI reflek-
se té linduna.
URODENICKI indigjen-e, au-
tokton.
URODENIk anas-i, vendas, in-
digjen, vendar. Ant. ardha-
cak, ardhäs.
UROLOGIJA urologji-ja, dega
e medicinés qé studion sä-
mundjet e organeve t'urinäs
dhe merret me mjekimin e
tyne.
UROS zool. beng-u (Oriolus
galbula).
UROTA komplot—i, konspira—
cion, pärbetim.
354
USMENI
USADITI me rranjosö, me
U PAMET me
ngulité;
ngulité né trü.
USAML.JENI CVET bot. lulja
e vetmueme (flos solitarius).
USELJAVANJE imigrim-i, ve-
ndosje, te zanunit vend.
USEV bot. té mbjellat, faré.
USHICEN i ngazélluem, i en-
tuziazmuem, i galduem.
USHICENOST (ushiéenje) en-
tuziazäm-entuziazmi, ngazä-
Ilim, galdim.
USILJENOST manierizäm-ma-
nierizmi, panatyrshmäni.
USIRITI me ngjizé (djathin),
me zané djathä.
USISAVANJE SVARENE
HRANF, absorpcian-i, thi-
thunit e ushqimit té tretun
(apsorpcia).
USKLADISTAVANJE depozi-
tim-i.
USKONOSNI MAJIVIUNI (maj-
muni staroga sveta) ZOOL.
majmunét hundöngushtö
(majmunät e botés sé vje-
tér) (Atarrhini).
USLOV kusht-i, kondité.
UäLOVN1 REFLEKSI reflekse
tö kushtsueme, reflekse té
kondicueme.
USLUZAN i pörgjithshöm, i
ndégjueshöm, i sjellshöm.
USMENA KNJIZEVNOST le-
törsija gojore, letörsija po-
pullore.
USMENA PREDAJA tradita
gojore.
USMENI ISPIT provimi me
goj é.
USMENI NALOG urdhni ver-
bal, porosi verbale.
U SMISLU
U SMISLU né väshtrim, kon—
form.
ÜSNA buzö-a (labia); = PU-
PLJA zgavra e gojös, gropa
e gojäs (carvus oris).
USNACA ZOOL. buzore-buzorja
(Labrus mixtus).
USNATICE (usnaöe) bot. fa-
milja e buzoräve, e labiate-
ve (Labiatae).
USNATI VENCIC bot. kunor-
za buzore (corolla labiata).
IJSNENI gram. buzuer-buzore,
labial; — GLAS tingull bu-
zuer, tingull labial.
USNENONOSNI gram. labio-
nazal-e, buzéhundore.
USNENOZUBNI gram. labio-
dental-e, buzädhambore.
USNIK muz. pip-i, qä vehet né
mes té buzäve Pér t'i fry.
USPAVANKA muz. kangé dje-
pi, nina nana, ninulé.
USPLAHIREN i friguem, i
shqetsuem.
USPLAMTEO i märdhezun, i
ndezun flakä.
USPORENO KRETANJE lä-
vizja e ngadalsueme, e vo-
nueme.
USPRAVNE BORE gjeog. rru-
dhat vertikale.
USPRAVNI SLOJEVI gjeog.
shtresat vertikale.
USTANAK kryengrjtje-a, re-
volt.
USTANOVA institucion-i, the-
melaté; DOBROTVORNA —,
vepér bämirsije.
USTASCA bot. stomé-a, gojzé
(stoma).
USTAV kushtetuté-a, • statut.
USTAVA pendå-a (uji), Cfi•at,
digä.
ÜSNA
USTAVICA zool. ndalk-u
(Echeneis remora), Iloj
peshku.
USTAVNOST konstitucionali-
zöm-konstitucionalizmii kon-
stitucionalitet.
USTAVOTVORiN1 konstituant-
e, kushtetues; — A SRUP-
ST:INA asambleja kushte-
tuese.
USTAVNO UREDENJE rre-
gullim kushtetues.
USTUPAK koncesion-i, lé-
shim.
US zool. morr-i; LOZNA
filokseré-a, (Phyloxera Va—
stratrix).
ÜSARA VELIKA zool. hutini
me vesh (Bubo bubo).
USARA • MALA zool. huti-ni
(Asio otus).
USATI KLOBUK zool. aureie-
aurelja, meduza flluskore
(Aurelia aurita).
USATI PERAJARI zool. otari-
té-t, pinipedét me vesh (Ota-
riidae).
USCE gryké-a.
USCUi1T1 me currue ve-
shét.
USI anat. veshé-t; zool. mo-
rra-t (Pediculidae).
USKA (üSNA SKOLJKA)
anat. Iapra e veshit (concha
auris).
USKOPLJEN i tredhun.
USKOPLJENIR i tredhuni, ka-
Strat, eunuk,
USNA MAST dyili i veshit,
cerumen (cerumen).
USNA TRUBA anat. tuba e
Eustakit (tubå Eustaehii).
355

USNA
USNA ZAVOJNICA körmilli a
krymbi i veshit (cochlea).
USNE ZLJEZDE anat. gia-
ndrat e veshit '(gandulae ce-
ruminiferae).
USTEDA kursim-i, ekonomi.
UTEGA korse-korseja, korset.
UTEHA ngush11im-L
UTERUS anat. an-i, miter
(uterus).
UTESAN i ngushllueshém,
ngushllues.
UTICAJ ndikim-i, influencé.
UTIKAC shteker-i, shtek-kon-
takt.
UTILTTARCI utilitaristé-t, ith-
taråtve utilitarizmit.
UTILITARIZAM utilitarizém-
utilitarizmi, pikäpamja e do-
bis, drejtim etik qé supozon
se qöllimi i veprimeve tä
njeriut åsht fitimi e miré-
qenia.
UTINA zool. huti-ni (Asio
otus).
UTISAK impresion-i, efekt,
mbresä, pérshtypje; IMATI
me pasé pörshtypjen;
UCIINITI (IZAZVATI) me
bå pérshtypje ose me lané
mbresä.
UTKA zool. huti me vesh (Bu-
bö bubo).
UTOPIJA utopi-ja, •vendi qé
nuk ekziston, fantazi, ima-
gjinatö e parealizueshme,
mendimi i thaté.
UTOPISKI utopik-e,
CIALIZAM socializmi uto-
pik.
UTOPIST utopist-i, ai qé ban
utopina, andrues.
356
UZBUDAN
UTRIKULARIJA bot. utriku-
lare-ja (Utricularia vulgaris),
bimé uji shumvjecare insekt-
ngranse.
UTRIKULUS anat. utrikulus-i
(utriculus), pjesä e veshit té
mbrendshém te vertebrorét-
organi statik.
UTRINAC bot. egjri i egér, bar
i egér (Lolium perenne),
UTROBA anat. smurqth-i, rro-
pullit e barkut, pärmbrend-
sa, té mbrendshmet, angérr
(splanchna, viscera).
UTUCEN kahnitäs-kahnitse•, i
demoralizuem, i ligshtuem, i
thyem, i gjyftuem.
UTVA zool. rikä kryemadhe
(Nyroca ferrina). — SARE
NA rika krvemadhe e lar-
me (Tadorna tadorna).
UVALA luginé-a, lug.
UVERENJE vértetesé-a, cer-
tifikatä, dishmi; bindje.
UVERTRITA muz. uvertyré-a,
paralojä muzikore
UVEIT konditä-a, kusht.
UVETAN kondicional-e, i
kushtsuem.
UVID pamje-pamja, shiqim.
UVIDAVAN i squeté, mentak,
i gjykueshém, si arsyeshém.
UVOZ import-i.
UVOZNINA taksä importimi.
UVRTANJE pérdredhje-i.
UiTULA anat. uvulö-a, njerith.
UZAJAMNI GLAGOL gram.
folja reciproke, pärpaltore.
UZAJAMNOST reciprocitet-i.
UZBRDICA pärpjetöz-a, tir-
male.
UZBUDAN ernfatik-e.
UZBUDLIVO
UZBUDLIVO STANJE gjendje
ngashrore.
UZBUDENJE tronditje-a,
tronditun; mallängjim, pör—
mallim.
UZBUNA alarm-i, kushtrim.
UZDAH pshertimö, fshamje,
shamtimä.
UZENGIJA anat. uzengji-ja,
zengji, stremen (stapes).
UZETOST paralizö-a (paraly-
sis).
UZLAZNE STRUJE rrymat
ngritse; ascendente.
IJZMAH muz. paratakt-i.
UZNEMIREN i shqetsuem.
UZRAST moshé-a (statura).
UZROCNA PRILOSKA OD-
REDBA gram. adverbiari i
shkakut, plotés i shkakut.
UZROCNA RECENICA gram.
fjali shkajkore, fjali kauzale.
ÜZROCNI PRILOG gram.
ndajfolje shkaku.
V simboli kimik Pér elementin
vanadium; muz. V shkurtesä
per , Voce" dmth. pär zå;
shkurtesé edhe Pér violi-
no" dmth. Pér violinén.
VADEMUKUM vademekum-i,
Iibér xhepi, Iibér doracak
qé mban shenime té Pér-
gjithshme, késhillime e tjera.
VAGA peshojé-a, vagé, pallan-
cö.
VAJAR skulptor-i.
VAJARSTVO skali-ja, skulp-
turé, arti skulptural.
VARCINACIJA
UZRUJAN i shqetsuem, i tra-
zuem.
UZVERITI me rnbeté pa
mend, me u cmerité, me u
shtangä.
UZVICAN gram. pasthirrmu-
er-ore, eksklamativ.
UZVICNA RECENICA gram.
fjali pasthirrmore
UZVICNIK gram. pikécudit-
se-piköguditsja, pikéthirrse.
UZVEK gram. pasthirrmé-a,
eklamacion.
UZVISEN i naltö, eminent, su-
blim
; — STIL stili i nalté;
— I ZNACAJ karakter su-
blim.
UZAS tmer-i, frigé e madhe,
daté.
UZINA zamér-zamra.
UZIVANJE gézim-i, té kéna-
qunit, shend.
UZURBANO muz ngutshém,
nxitueshém.
VAJNI i gabueshém; pseudo,
i rrejshäm; i keq;
SNIK vjershtar i dobét, i
keq, pseudovjershtar.
VAKCINA miek. vaksiné-a
(lampha vaccina), cdo sub-
stancä qæ, kur i shtihet me
'jylpané nji njeriu a nji
bagtije nö gjak, e imunizon
nga nji sämundje e caktue-
me.
VAKCINACIJA mjelc. vaksi-
i nim-i, té vaksinuemit.
357

VAKUF
VAKUF vakéf-vakfi, pasuni e
patundshme qé asht proné e
nji xhamije, nji teqje a nji
instituti tjétér fetar.
VAKANTAN vakant-e, i zbraz-
tä, vendi i Iiré pa titullar.
VAKUUM vakuum-i, hapsinä
e zbrazbé, zbraztiné, hapsinä
e paajr.
VAKUOLE bot. vakuole-t (va-
cuolae), flluska nä protoplaz-
mén e qelizave bimore tä
mbushuna me lang; zoot.
fllusla né substancän piktike
te disa shtazä mikroskopike.
VAL vplé-a; shkurtim Pör gra-
mekvivalent.
VALCÉB muz. valcer-i,
Iloj
danci qö kécehet me nji tem-
po tri té katérta, copa
vete e muzikös.
VALENCIJA kim. valencä-a,
aftsija qé kanä atomet e ele-
Inenteve té ndryshme kimi-
ke té zévendsojné nji a ma
shum atome té hidrogjenit.
VALISNDRIJA bot. vQ1esnere-
valesnerja (Vallisneria spira-
lis), bime barishtore uji
shumvjecare.
VALUTA volute-a, kartämo-
nedhä, kryesisht e huej.
VALJAK gjeom. cilindär-ci-
lindri, shul; CESTOVNI
ciländör-cilindri, trup i ra-
ndé, i hekurté a i gurté, né
trajté té nji cilindri qé shär-
ben Pér te sheshue nji pru-
gö qé shtrohet rishtas; mjet
a vegäl né két formé.
VALJANOST viefshméni-ja,
vleftä.
VALJKASTE PROJEKCIJE
projekcionet cilindrike.
358
VAN PARNICNZ
VALJKASTI GUSTER zool.
hardhuca cilindrike (Chalci-
des ocellatus).
VALJKASTI EPITELJ zool.
epiteli eilindrik (epithelium
cylindricum).
VAMPIR zool. vampir-i, lugat,
lakuriq i madh i Amerikös
Jugore (Vampyrus spectrum).
VAMPIRACA bot. rrushkull-i,
mret i egör (Ruscus aculea-
tus).
VAMPIRI zool. familja e vam-
pirave (Phy1103tomata).
VANADIJUM V vanad-i, ele-
ment kimik.
VANBRACAN ilegjitim-e, i
paligjshäm.
VANBRACNO DETE fämi ile-
gjitim, i paligjshém.
VANDALIZAM (vandalstvo)
vandalizäm-vandalizmi,
shkatrrimi i monumenteve
historike dhe kulturale.
VANDALSKI vandalik-e.
VANESA zool. vanesé-a (Va-
nessa), gjini fluturash dite
me krahä tä larrné, me shum
pérfaqsues, si: PAUNOVAC
DNEVNI palloi ditäs (Va-
nessa io); KOPRIVAR MA-
Li hithsi i vogél (Vanessa
urticae) etj
VANILA bot. vanilé-a (Vanilla
planifolis), birné mbäshtje-
llake, me kércyell té gjaté,
gjethe té zgjatueme, lule té
grumbullueme né lulerendi-
tje.
VANILIN Icim. vaniliné-a, ba-
shkédyzim kimik qö gjindet
né shum bimé.
VANPARNICNI POSTUPAK
procedura gracioze.
1
VANREDAN
VANREDAN i jashtözakon-
shöm, i parregullt;
— DNO
IZDANJE botimi i jashté-
zakonshém, botim special;
DNO STANJE shtetrre-
thim-i. — DNI PROFESOR
profesor i jashtzakonshäm, i
parregullt.
VANSUDSKI jashtögjygjsuer-
jashtägjygjsori, jashtäligjuer.
VAPIT zool. dreni kanadez,
dreni i Amerikös Veriore
(Cervus canadensis).
VAPNENA OSOVINA zool. bo-
shti gélqeruer te koralet
(columella).
VAPNENA VODA kim. uji gél-
qeruer, hidroksidi i kalciu-
mit.
VAPNENE SPUZVE zool. shpu-
zorät gälqerorä (Calcispo-
ngiae).
VARALICA génjeshtar-i, ma-
shtrues, rrejtös, rrenös, rren-
cak.
VARAN NILSKI zool. varan-i
(Varanus niloticus), gjini e
hardhucave té rnédha qé
rrnojnä n'Afrikö, Azi e Au-
strali.
VARANT (espapaska zaioini-
ca) varant-i, autorizim; déf-
tesö malli tö lanun peng•, ur-
dhän pär burgim.
VARDANJ•E t'endunit poshté
e pärpjetä, té sjellunit rro-
tull; bértimä.
VARENJE tretja e ushqirnit
(digestio).
VARGANJ bot. pankushe-pan-
kushja (Boletus edulis).
VARIJABILITET variabilitet-
i, ndryshueshméni.
VASPITALISTE
VARIJACIJA variacion-i, (va-
riatio) ndryshim, tä ndry-
shuemit; muz. ndryshime qé i
bahen nji teme muzikore, por
tue ruejtä elementet krye-
sore té motivit bazö.
VARIJANTA variant-e, teksti
i nji kange popullore, i nji
prralle e tjera, i cili ndry-
Shon nga trajta e asaj kange
a e asaj prralle qé pranohet
si må e njoftun; motérzim.
VARIOLA miCk. Iijé-a (vario-
la vera).
VARIVA bot. leguminoze-t, bi-
shtajore (leguminosa).
VAROLIJEV MOST anat. ura
e Varolit (pons Varolii).
V ARUNAC bot. jermsinö-a, so-
menä, sominä, suminé (Juni-
perus sabina).
VARVARIN barbar-i, grekät e
romakät e quejshin késhtu
njeriun ose popullin e huej
qé ishte né nji shkallö kul—
turore må t'ulét; i pacivili-
zuem, i egér, mizuer.
VARVARSTVO barbarizém-
barbarizmi, sjellje e ashpär,
veprim mizuer, mizori.
VARZILO (V'AMILOVO DR-
VO) bot. ashke-ashkja, ba-
kami, ashkékuqe (Caesalpi-
nia echinata).
VASELJDNA .(vasiona) gjeog.
gjithsi-ja, rruzullim, univers.
VASILJAK bot. idhnac-i, pel-
cé (Centaurea jacea).
VASKRS (uskrs) pashké-t.
VASKRSNUCE ringjallje-a,
ngjallje.
VASPITALISTE (odgaja1iSte)
shtäpi edukimi, vend edu-
kimi, konvikt, pensionat.
359

VASPITANIK
VASPITANIK nxanés-nxansi,
dishepull.
VASPITANJE edukim-i, edu-
katö.
VASPITNI edukativ-e, edu-
kues.
VAS BELA zool. morri i trupit
(Pediculus vestimento)
VAS GLAVENA zool. morri i
kres (Pediculus capitis).
VASI ZOOL. familja e morrave
(Pediculidae).
VASICA JABUÖNA zool. mo-
rrci i mollave (Aphis mali).
VASIdA LOZNA zool. filok-
serö-av (Phylloxera vastra-
trix).
VASICA RUZINA zool. morrci
i trandafilave (Macrosiphum
rosae).
VAT (WAT) vat-i, njisija Pér
efekt, njisija praktike e fu—
qis elektrike.
V AZAL vasal-i, feudali qi
mvaret prej sunduesit ose
feudalit tjetär; njeri qö mva-
ret nga tjetri; shtet qä mva-
ret prej shtetit tjetér.
VAZDUSNA KOMORA zool.
kthiné ajri (né piesén e to—
pitun tö vés) (colla ovi aerea,
camera pneumatica).
VAZDUSNE KESICE zool. qe-
säzat ajrore, strajcat ajrore
te shpendét (cellae).
VAZDüSNE LINIJE vijat-aj-
rore.
VAZDUSNI KOREN bot. rra-
nja ajrore (radix aerea).
VAZDUSNI PRITISAK shtyp-
ja åjrore, presioni i ajrit.
360
VEGETARIJANAC
VAZDUSNI SAOBRACAJ ko-
munikacioni ajruer, trafiku
ajruer.
VAZODILATATORI anat. va-
zodilatatorö-t (vasodilatato-
res), nervat qu zgjanojné
enét e gjakut.
VAZOKONSTRIKTORI coat.
vazokonstriktoré-t (vasocon-
strictores), nervat qé ngu-
shtojné enét e gjakut.
VAZOMOTORI anat. vazomo-
toré-t (vasomotores), nervat
qé shkaktojné zgjanimin e
ngushtimin e enéve tö gja—
kut.
VAZONEUROZA rnjelc. vazo-
neurozö-a (vasoneurosis), sé-
mundja e nervave t'enäve tö
gjakut.
VECANJF, vekrrim-i, värrit-
je; dhija vörret, dhija
kron.
VECERNJI LJILJAK zoot. la-
kuriqi i mbramjes (Vesperu—
go noctula).
kuvend;
VECE käshill-i,
Köshilli ba-
GRADSKO
shkijak, UPRAVNO Kä-
shilli drejtues, Késhilli ad—
PROIZVO-
ministrativ,
DACA Dhoma e prodhues-
ve; — NARODN,A Dhoma e
popujve.
VEDRINA kthjel]tsi-ja, kthjell-
ti.
vmGETACIJA bot. vegjetacion
-i, bimsi, bota bimore, jeta
dhe rritja e tyne (vegeta-
cia).
VEGETARIJANAC vegjetari-
an-i, biméngranés, njeriu qé
ushqehet vetém me ushqime
bimore.
VEGETATIVNA
VEGETATIVNA TACKA bot.
pika vegjetative (punctum
vegetationis)
VEGETATIVNI ZIVCANI Sl-
STEM anat. sistemi nervuer
vegjetativ (systema nervo-
rum vegetativum).
VEGETATIVNO RAZMNOZA-
V ANJE bot. shumimi vegje-
tativ, shurnim me anön e
pjesöve tö ndryshme tä tru-
pit té bimés.
V EK shekull-i, qindvjetsh, pe—
riodé prej njiqind vjetsh.
VEKTORSKE VELICINE
madhsit vektorale, madhsit
qö kané pérvec vleftäs edhe
dreitimin.
VELANIDA bot. valanidh-i,
valangjith, vamalith (Quer-
qus aegilops).
VELEBILJE bot. helmariné-a,
shprohé (Atropa belladonna).
VELICANSTVEN madhshtuer-
madhshtore, i madhnueshém.
VELICANSTVO madhni-ja.
VELICINA madhsi-ja; forma-
té; PRIZNATA autoritet.
VELIKA BOGINJA mjek. 1i-
jé-a (variola vera).
VELIKA ERASTOVA STRI-
ZIBUBA zool. brirthi i madh
i lisit (Cerambyx heros).
VELIKA JEZGRA biol. bér-
thama e madhe, makronu-
kleus (macronucleus).
VELIKA KOLA gjeog. qerrja
e madhe, harusha e madhe.
VELIKA LASICA zool. hermi-
né-a (Mustela ermines).
VELIKA NJORKA zool. al-
ké-a, njorké e madhe (Plau-
tus impensis).
VELIKI
VELIKA OKTAVA muz. okta-
va e madhe.
VELIKAS bujar-i, fisnik, ari-
strokrat, magnat•, per.
VELIKDANCE bot. pulmonar-
i, kufilma e egér (Pulmo-
naria officinaliS).
VELÆKE IVIOZDANE POLUTI-
NE anat. hemisferat e trunit
té madh (hemisphaerae ce-
rebri).
VELIKI INTERVALI muz in-
tervalet e mödha.
VELIKI KASALJ mjek. koili
i keq, kollä e bardhé, kollä e
miré, kollö e madhe (tussis
clangosa).
VELIKI KOZALAC (KOZLAC)
bot. stérgji-ja (Arum dra-
cungulus).
VELIKI KRVOTOK anat. qar-
kullimi i madh i gjakut,
rrethsjellja e madhe e gja-
kut (circulatio sanguinis
jor).
VELIKI MOZAK anat. truni i
madh (cerebrum).
VELIKI KOREN bot. plenér-
plenra, oman (Inula hele-
nium).
VELIKI OKEAN gjeog. oqe-
ani i Madh.
VELIKI PELIN bot. bezgé-a,
becké, dunicæ (Artemisia ar-
borescens).
VELIKI PRENOR zooi nor-i
(Colymbus glacialis).
VELIKI RAJER zool. gata e
bardhé, qafögjaté e bardhé
(Ardea alba).
VELIKI TETREB ZOOL. pula e
egör (Tetrao urogallus).
VELIKI TORBAR LETAC zool.
361

VELIKODOSTOJNIK
strajcori i madh fluturues
(Petaurus taguan•oides).
VELiKODOSTOJNLK magnat
-i; i denjuemi.
V!ÄIÄKODUSAN shpirtmadh-e,
zemérgjanä.
VELIKO SLOVO gram. germé
e madhe, majuskulé.
VELMOZA magnat-i, zotni i
madh.
VELVICIJA bot. velvige-velvi-
Gja (Welwitschia mirabilis),
bimé qé ka vetém nji Pér-
faqsues, rritet né shkretit
shkambore t'Afrikés Jugore.
VENA" anat. vené-a (venae),
ené e Gjakut me te cilén gja-
ku kthehet né zemér.
VENACNE PLANINE vargma-
le-t.
VENCANICA akt-martese, cer-
tifikatö martese, värtetesä
kunorizimi.
VENCANJE kunorizim-i, cele-
brim martese, martesé.
VENCATI SE me vü kunorä,
me celebrue martesön, me u
kunorizue.
VENCIC bot. kunoré-a (coro-
lla).
VENERICAN mjek. venerian
-e, sémundje ngjitse e or-
ganevet gjenitale.
VENEROLOGIJA venerologji-
ja, degö e medicinös qö me-
rret me sémundjet venerike.
VENETROMBOZA miek. ve-
netrombozö-a, mpiksja e gja-
kut né venä.
VENSKA (I-qv anat. gjaku ve-
noz (sanguis venosus).
362
VERBALIVA*
VENSKI KAPILARI anat. ka-
pilaröt e venös (vasa capilla-
ria venosa).
VENSKI KRVOTOK anat. qar-
kullimi venoz i gjakut (cir-
culatio sanguinis venosi).
VENSKI ZALISCI anat. val-
vule-t, fletämbulesa (valvu-
lae venarum)
VENUTI me u wshké, me u
venitö, me u fishkä.
VENJA bot. döllinjä-a (Juni-
perus)•, CRVENA dällinjé
e kuqe, dulli (Juniperus oxi-
cedrus).
VEANJAR (venjarka) zoot. mu-
Ilibardhé-a, baribojö (Tur-
dus pilaris).
VEO zool. vel-i (velum), te
meduza.
V EPAR zool. hakoc-i, hare, de-
i patredhun (verres,
rri
aver); derri i egör (sus scro-
fa).
VEPRIKA bot. butina fletä-
larmä (Vibrinum tinus).
VEPRINA bot. rrushkull-i, fe-
rrä calije, garcafec, mret i
egör (Ruscus aculatus).
VERANDA verandé-a, qoshk.
VERB gram. folje-folja, verb.
VERBALAN verbal-e, foljuer.
VERBALIZAM verbalizém-
verbalizmi, Ilomotitje e koté
me fjalé e fjali pär t'u tre-
gue dijshäm dhe i mencém
para ndégjuesvet.
VERBALNA NOTA noté ver-
bale, notö e shkrueme, por
pa firmö, qö i dorzohet nji
qeverije sä huej me anö té
nji pörfaqsuesit diplomatik
t?akredituem rregullisht.
VERENICA
VERENICA e fejueme, e fo-
lun.
VERENIK i fejuemi, i folun.
VERGL muz vergäl-i, vegél
muzikore e cila prodhon mu-
zikö tue u ngrehä me dorzé.
VERIDBA fejesä-a, vlesö, vlim.
VERIFIKACIJA verifikim-i,
aprovim, pälqim, pranim i
ligjeve ose i marréveshtjeve.
VERIZAM verizém-verizmi, té
vumit né pah me tepri té
realizmit n'art; natyralizmi
ekstrem.
VERNOST besniki-ja.
VERODOSTOJAN i besueshém.
VERODOSTOJNOST besue-
shmi-ja, besueshmöni.
VEROLOMAN i besöthyem,
trathtar.
VEROLOMNIK trathtar-i.
VERONAUKA mésim besimi,
katekizém.
VERONIKA bot. veroniké-a
(Veronica), gjini bimore Pér-
faqueset e cilés rriten
kudo né boté.
VEROUCLTELJ mésues besimi,
katekist.
VEROVANJE besim-i, tä be-
suemit.
VEROVATI me besue.
VEROVATNOST gjasä-a, gja-
si, probabilitet.
VERTE mum verte, ktheje fa-
qen e notave, abr. V. •
SUBITO verte subito, kthe-
je faqen e notave shpejt,
abr. VS.
VERTEP betiem-i, grazhdi ku
leu Krishti.
VESTACKE
VERSIFIKACIJA versifikim-i,
ka e te bamunit vjersha.
vjershnim, vargnim, tekni-
VERSIFIKATOR vjershtar-i,
poet, versifikator.
VERZIJA version-i, motérzim,
variantä.
VESEO i gäzueshäm; VESELO
RASPOLO%ENJE humor i
gözueshém, qejf, endiré.
VESLAC zool. hydrofil-i, lu-
ndrues, lundror (Hydrophi-
Ilus piceus).
VESLARE zool. familja e lu-
ndruesve, e lundroréve (Ste-
gonopodes).
VESNIK lajmtar-i, kumtar.
VEST lajm-i, kumt
VESTIBULUM anat. vestibul-i
(vestibulum), pjesé e veshit
té liü)rendshäm te vertebro-
ret.
VESALA trekambsh-i, mjet
pir té varö ndonji njeri tä
dénuem me vdekje.
VESALICA varse rrobesh.
VESARNICA lastore-lastorja,
vendi ku lahen teshat ose
ndärresat.
VEST i shkathtä, i zoti, i
zhdörvjelltö, ekspert.
VESTAC magjistar-e, shortar,
shtrigan.
VESTACKA DUBRIVA pleh-
na kimike, plehna artificiale.
VESTACKA MASA masa pla-
stike, masä artificiale.
VESTACKA MASLAC marga..
rinö-a.
VESTACKA SVILA méndafshi
artificial, méndafshl celuloz.
VESTACKE GRANICE gjeog.
kufini artificial.
363

VESTACKO
VESTACKO DISANJE anat.
frymémarrja artificiale (re-
spiratio artificiosa).
VESTACKO JEZERO liqeni
artificial.
VESTACKO ODABIRANJE
seleksionimi artificial.
VEST AK i zoti i punés, i re-
gjun; ekspert, njohés.
shtrigé-a.
VESTICE zool. shtriga-t (Sphi-
ngidae), Lloj fluture.
VESTINA shkathtsi-ja, djatht-
si.
VETERAN veteran-i, patriot i
vjetér, ushtari i vjetér, pun-
tor tpolitik i vjetér, njeri qä
ka sherbye né nji degé deri
né pleqni.
VETERINA veteriné-a, shken-
ca mbi sémundjet e bagtive;
vetérinari-ja, shkolla Pör ve-
terinarét, fakulteti i veteri-
naris.
VETERINAR veteriner-i, dok-
tori qi shöron kafshét.
VETO veto-ja, e drejta me
prishä vendimin, e drejta
mos me lejue marrjen e ndo-
nji vendimi.
VETREiNJAK (vetrogonija, ve-
tropir) torollak-u, mendje-
Ieht, shapakot; ai té cilit i
kå marrö koka erä.
VETRENJE ajrirn-t ajrosje.
VETRILO anat. diafragmé-a,
mishi i vorfén (diaphragma).
VETROKAZ ef%regües-i,
VETRTJSA (VET!PüSKA) zool.
celengér-gelengra, flutrush-
ké (Cerchneis innunculus).
VEVERICA zool. •ketér-ketri,
ger (Sciurus vulgaris);
364
VIBRION
POLLTUSA ketri fluturues
(Sciuropterus volans).
VEVERICE zool. familja e ge-
rave, e kitrave (Sciuridae).
VEVERICJA POGACA bot.
shikakuqi Lythe-lythe, shi-
kakuq mali (Evonymus ve-
rrucosus).
VEZ bot. buli-ni, ulpti, vidhi
i bardhé (ülmus effusa).
VEZA zool. Iidhje-lidhja, li-
gamentum (te guaca).
VEZICA gram. vizél-lidhse
vizél-lidhsja; biol. lidhse, li-
gulé (ligula).
VEZIR vezir-i, titull dhe pozi-
tö ministri né Turqin e Ko-
hés mesme.
VEZIVNO TKIVQ anat. indi
lidhuer, indi konjuktiv (tela
connectiva).
VEZLICA (VEZLLKA) bot.
fryzé, sitké-a (Scirpus radi-
cans).
VEZNIK shih VEZICA.
VEZBAONICA ushtrimore-
ushtrimorja.
VEZNJACA anat. konjukti-
vö-a (conjuctiva), mukozé qé
mbéshtjell kah ana e mbre-
ndshme kapakét e syve si-
edhe gjysmén e pærparme té
tyne.
Vi simboli kimik Pör elemen-
tin virginium.
VIBRACIJA muz. vibracion—i,
dridhja e tingujve.
VIBRAFON muz. vibrafon-i,
pllaka té metalta qé pérdo-
ren si instrument né xhez-
orkestär.
VIBRION vibrion-i, shkaktues
i sémundjes sä kolerés.
VIBRZRATI
VIBRIRATI muz. me dridhé
(tingujt).
VIC mahi-ja, kalamburä, vic.
VID trajtö-a, formä, aspekt.
VIDAC bot. shkore-shkorja
(Bartschia alpina).
VIDNI CVOR anat. nyja e ti
pamit, talamus (thalamus op-
ticus).
VIDRA zool. lundörz-lundär-
za, lundär, vidär (Lutra lu-
— BARSKA lundärza
tra) ;
e känetave (Mustela lutreo-
la)•, — MORSKA lundärza
e detit (Latrax lutrix).
VIDULINKA SEVA zool. ger-
dhukla e pyjeve (Alauda ar-
borea).
VIJA bot. jonxhé-a (Medicago
sativa).
VIJOGLAVKA zool. Iloj pik-
thi (Jynx torquilla).
V IJUK bot. kripg-i bishtpeléz,
hubliné (Festuca).
VIJUGE leqe-t, leqe-leqe.
VIJUM zool. gjarpnushä-a e
lumejve (Petromyzon fluvia-
tilis)
VIJUSAC bot. péshtjellcé—a
(Polygonum convolvulus).
VIKACICE zool. brités-it (Cla-
matores), familja shpendäsh.
VIKEND vikend-i, pushimi ja-
vuer te Anglezét (fillon tä
shtundén mbasdite dhe zgjat
deri tö hanän né méngjes,
zakonisht båhet jashtö vend-
ban imit).
VIKUNJA zool. vikunö-a (La-
ma vicuna), delja peruane,
Iamä; shquhet Pér Ieshin e
miré qé ka.
VILAJET vilajet-i, krahinä e
VINOVA
madhe administrative turke
nö krye me valin.
VILAS zool. kaproll-i mash-
kuli (Cervus cornibus bifur-
cis).
VILICA anat. nofull-a, fulqi.
VILICNE NOZICE zool. ka-
mbzat nofullore te gaforrja
(pedes maxillares).
VILICNE PIPALJKE zool.
palpet nofullore te insketet
(palpi maxillaris); te mari-
mangat: pedipalpe-t (pedi-
palpi).
VILIN KONJIC zool. pilive-
sé-a, kumak, kumahark, bi-
shtangan (Libellula depre-
ssa).
VILINA KOSICA bot. var-
gush-i, barpshtjellés, kusku-
tä (Cuscuta).
VILINA METLA bot. shpar-
gull-i, ferrébutö, spéréngé
(Asparagus officinalis).
VILINE VLASI bot. fier kro-
jesh (Adiantum capillus Ve-
neris).
VILINO SITO bot. kjumshto-
re-kjumshtorja, ushojzé
(Carlina aeaulis).
VINETA muz. vineté-a, ka-
ngö vene.
VINOBOJA bot. capzé-a, rrush
qeni (Phytolacca decandra).
VINOGRADARSTVO vneshta-
ri-ja.
VINOVA LOZA bot. hardhi-
ja, hardhija e rushit (Vitis
vinifera).
VINOVA MEDLJIKA bot. pe-
ronospora e hardhis (Plasmo-
para viticola).
365

VINSKA
VINSKA PESMA muz. shih
VINETA.
VINSKI KVASAC bot. tharmi
i venés, maja e venés (Sac-
charomyces ellipsoideus).
larushké-a,
VINJAG(A) bot.
laréz, hardhija e egér, bufa
(Vitis silvestris).
VIOLA muz. violé-a, harkore
Pér nji kuinté må e thellé
— DA GAMBA
se Violina;
viola da gamba, violé e vje-
tér me 5,6 ose 7 tela.
VIOLINA muz. violiné-a, qe-
mane, harkore me 4 tela
t'akorduem né kuinia.
VIOPINIST muz. violinist-i, ai
qé i" bie violinäs.
VIOLINO PRIMO muz. violi-
na e parö, solisti n'orkestér.
VIOLINO snKUNDO muz. vio-
lina e dytä, violinisti i dy-
té n'orkestér.
VIOLINSKI KLJUC muz. gel-
si i violinés.
VIOLIST muz. violist-i.
VIOLON muz. shih VIOLINA.
VIOLONCELO muz. violoncel
harkore ma e madhe se
violina
VIOLONCELIST muz. violon-
celist-i.
VIRGINAL muz. virgjinal-i,
instrument i ngjashém me
pianon, spinet.
VIRGINIJUM Vi virginium-i,
element kimik.
VIRTUOZ virtuoz-i, artisti' (si-
domos né muziké) qé zotnon
me pérsosuni teknikén e ar-
tit té tij,
VIRTUOZNO me virtuozitet;
shkélqyeshém.
366
vrsr
VIRUS mjelc. virus-i, element
mikrobesh, qä shkakton sä-
mundje ngjitse né trup tä
njeriut a tä shtazés, helm,
sidomos helmi qö e tajisin
bakteret e gjalla e jo tö gja—
lla.
VIS bot. pirrö-a, fang i egör
(Sesleria coerulea).
VISAK péplumb-i, plumbi i
muratorit.
VISIBABA bot. bocborö-a,
Iäborä, shpenie (Galanthus
nivalis).
VISIJA gjeog. naltsinö-a.
TONA„
VISINA naltsi-ja;
muz. naltsija e tonit.
VISKI viski, raki angleze prej
drithnash.
VISKOZA viskozä-a, materje
e fitueme kimikisht prej ce-
Iulozäs.
VISOCANSTVO naltsi-ja, ti-
tull princi.
VISOR PRITISAK shtypja e
naltä (e ajrit).
VISORAVAN gjeog. rrafsh-
nalté-a, pllajä.
VISTARIJA bot. lule vile-lule
vilja (Wistaria sinensis).
VISAK tepricé-a, PRORA-
tepricé buxhe-
CÜNSKI
tuer, — VREDNOSTI mbi-
vleré-a, ajo •pjesé e vlerés
qé prodhon puntori me mé-
ditje péÉmbi vlérén e forcés-
puné dhe asht burimi i
fitimeve té punödhansit.
VISEGLASJE muz. polifoni-
ja, muziké shumzåshe.
VISE ZIVOTINJE 2001. .shta-
zit e shkallés sé nalté, Shta-
me strukturä té kotnpli-
VISNJA
kueme (animalia complica-
tae structurae).
VISNJA bot. vishnje-vishnja
(Prunus cerasus).
VITALIZAM vitalizém-vitaliz-
mi, teorija simbas sé cilis
jeta nuk mund tä spjegohet
vetöm me procese fiziko-ki-
mike, por me kät rast duhen
marrö parasysh edhe disa
principe jo materiale.
VITALNI KAPACITET PLU-
CA aftsija vitale e mushk-
nive.
VITAMIN vitaminä-a, quhen
köshtu nji grup i vecantö
substancash, te cilat zako-
nisht i marrim bashké me
ushqirnet e ndryshme; vita-
minet ndihmnojné n'asimi-
limin e ushqimeve nga orga-
nizmi dhe mungesa e tyne
mund té shkaktojä né trup
shrregullime té randa.
VITICA bot. rräfajé-a, raskaj
(cirrus); unazä pa guré.
VITICARI zool. ciripedä-t,
grup gaforresh deti (Cirri-
pedia).
VIV AK zool. piské-a, gazhvile,
körthingöl; kiciribö (Vane-
Ilus vanellus). — MALI kér-
thingla e vogäl (Aegialithes
fluviatilis); — ZIJTI kllimcé
a-,klanzö (Charadrius pluvi-
alis).
VIVARIJUM vivarium-i, hauz
(vivarium), vendi ku mba-
hen e rriten shtazä toksore e
t'ujit; kopshti zoologjik.
VIVCI zool. familja e kérthi-
nglave, kllimcave (Chara-
dridae).
VLASTOLJUBLJL'
VIVIPARE zool. vivipare-t,
shtazé qö pjellin tö gjalla.
VLADA qeveri-ja, pushtet.
VLADAJUCA KLASA klasa
sunduese.
VLADAR (VLAD ALAC) su-
ndimtar-i, qeveritar.
VLADAVINA sundim-i, qeve-
rim, regjim.
VLADICANSTVO peshkopa-
té-a, episkopatö.
VLADIKA peshkop-i, ipeshkv.
VLAGA lagshtinä-a.
VLAKNASTI KOREN bot.
nja pejzore, rrenja xhufko-
re (radix fibrosa).
VLAKNASTO TKT.VO anat.
indi péjzuer (tela connecti-
va fibrosa).
VLASAK bot. plisore-plisorja
(Polytrichum commune).
VLASICA zool. trikiné-a (Tri-
chinella spiralis).
VLASNICA bot. flokéz-flokza
(Poa pratensis).
VLASNIK pronar-i.
VLASNISTVO pronsi-ja, pro-
VLAST pushtet-i, fuqi, auto-
ritet. ZAKONOD'AVNA,
IZVfiSNA, SUDSKA
pushtet legjislativ, ekze-
kutiv, gjygjsuer
zool. piska e vo-
gäl, kärthingöl e vogél (Ae-
gialithes fluviatilis).
VLASTELIN bujar-i, fisnik,
aristokrat, titull feudal i
Sörbis Sö Kohäs Sö Mesme.
VLASTOLJUBLJE ambicije-
ambicija, ämbicion. déshirö
Pér tö sundue.

VACARSTVO
VOCARSTVO pemtari-ja, fru-
tikulturö.
VOCAK bot. kage-kagja, lule
buci, lule vjeshte (Colchicum
autumnale).
VOCE muz. zå-zani; — Dl PE-
TO voce di peto, zå krah-
nori, zå i ploté; — DI 'TE-
STA voge di testa, za fyti,
falsetä; — VOCE INTONA-
TA voce intonata, za i pa-
stér, i kthjellté.
uji
VODA uj-i, PLITKA
i cektä; ZIVA ujä buri-
uji i am-
mi; SLATKA
böl; SLANA uji i ngjelm-
tö, i •njelmtö•, MINERALNA
uii„. mineral ; BLAGO—
SLOVLJENA VODA, uji i
bekuem; STAJACA —, uji
amull, uji i ndejun; LE-
CENJE VODOM, hidrotera-
pi-ja.
VODENA BOLEST mjek. hi-
dropsi-ja (hydropsia).
VODENA KOKOSKA zool.
bajza e blertö, pulä uji
(Gallinula chloropus).
VODENA LASICA zool. shih
VIDRA BARSKA.
VODENA METVICA bot. sje-
rushé-a (Mentha aquatica).
VODENA PARA avull-uji.
VODENA PERUNIKA bot. ba-
dér uji (Iris pseudaocorus).
VODENA ROVKA zool. sore-
gu i ujit (Neomys fodiens),
VODENA SKORPTJA zool.
akrepi i ujit, cfruk uji (Nepa
cinerea).
VODENE BOGINJE lija e ujit
(varicellae).
368
VODEN,TAR
VODENE BUHE zool. plesh-
tat e ujit (Cladocera).
VODENE STENICE zool. Gim-
rat e ujit (Hydrocoridae).
VODENI BIK zool. shkurta e
madhe, gjon (Botaurus ste-
llaris).
VODENI CVET zool. lule uji,
efemere (Ephemera vulga-
ta); bot. badör uji.
VODENI cvvrovr bot. fa-
milja e efemereve (Ephe-
meridae).
VODENI GAVRAN zool. gje-
lazez-i (Plalacrocorax carbo).
VODENI GUSTER zool. trito-
ni i madh, kéllonjé e madhe
(Triton cristatus)
VODENI KONJ zoot hipopo-
tam-i, kal uji (Hippopota-
mus amphibis).
VODENI KONJI zool hipopo-
tame-t, kuaj té lumit (Hippo-
potamidae).
voDF,N1 KOS zool. mullizeza
e ujit (Cinclus cinclus).
VODENI LJüTIC bot. zhabina
e ujit (Ranunculus aquatilis).
VODENI MOLJCI zool. trikop-
terä-t, téjat e ujit (Trichop-
tera).
VODENI POLIPI zool. polipä-t
e ujit (Hydroidea, hydropo-
lypi).
VODENI SUDOVI zool. enét
ambulakrale, enæt e ujit (hy—
drocanales).
VODENJACI zool. triton-t, .ké-
Ilonjé (Molge, Triton).
VOIENJAIK AUPSKI zool.
tritoni alpik (Triton (Molge)
alpestris).
1
VODENJAK
VODENJAK OBICNI zool. tri-
toni i rändomté, källojné e
rendomté (Triton vulgaris).
VODENJAK VELIKI zool. tri-
toni i madh (Triton crista-
tus).
VODODERINA greilé-a, 'gorré,
humneré n'ujé, sidomos bu-
zv:s sé lumejve.
VODOMAR zool. mulliiujcé-a,
sqepgjatä (Alcedo ispida).
VODOMARI zool. familja e
mulliujcave (Alcedinidae).
VODOMER hidrometär-hidro-
Retri, ujématäs.
VODONIK H hidrogjen„i, ele-
ment kimik.
VODONJACA bot. spargöje-
spargöja, spargö (Orobanche).
VODOPAD ujvarä-a, ujvare,
katarakt, lifqer, livare.
VODOPIJA bot. bresö-a, pri-
kalidhe, koré, radhiqe (Cy-
chorium intybus).
VODORAVAN horizontal-e.
VODOSTAJ gjeog. naltsija e
ujit, gjendja e sasis s'ujit né
nji lum.
VODOTOL sqoll-i.
VODOPOD ujsjellös-ujsjellsi.
VODOZEMCI zool. amfibä-t,
bretkorä (Amphibia); — BE-
ZNOZNI amfibét pa kambé,
apodé (Apoda, Gymnophio—
na);
— BEZREPNI amfibét
pa bight (Ecaudata); — RE—
PATI amfibät me bisht
(Cuadata) ;
SKRGASTI
amfibét verzorä (Perensi-
branchiata).
VODVIL vodvil-i, dramé me
kanÅä.
VORALVZACIJA
VODICA (prijehodnica) muz.
tingulli parapris, grada e
shtaté né shkallön dur ose
mol, tingull i ndieshém.
VOJNA AKADEMIJA akade-
mi ushtarake.
VOJNA OBAVEZA detyrimi
ushtarak, shärbimi ushtarak.
VOJNA PARADA parada ush-
tarake.
VOJNI BEGUNAC dezertues-i,
dezertor, ushtari qä dezer-
ton.
VOJNI POZIV urdhän mobili-
zimi, thirrja nän armä.
voJN1 ROK shörbimi ushta-
rak, koha e shärbimit ushta-
rak.
VOJNI SUD gjygji ushtarak.
VOJNICKA ODORA unifor-
rnä-a (ushtarake).
VOJNO OPERATIVNE JEDI-
NICE njisina operative ush-
tarake.
VOJNO TERITORIJALNE JE-
DINICE njisit teritoriale
ushtarake.
VOJNO TUZIOSTVO proku-
rorija ushtarake,
VOJSKOVODArpris ushtarak,
kryekomandant.
VOJVODA kryekomandant-i,
gjeneralissim, duk.
VOKABULARIUM vokabu-
lar-i, fjaluer, leksik.
VOKAL zanore-zanorja, vokal.
VORALAN zanuer-zanore, vo-
kalik.
VOKALIZACIJA vokalizim-i,
shndörrimi i bashkätingllo-
reve né zanore, muz. tö
shqiptuemit e vokaleve gja-
tä tö könduemit.
369

VOKALIZE
VOKALIZE muz. vokaliza—t,
ushtrime né té kénduem me
rrokjet e solmizacionit ose
me rrokje neutrale.
VOKALNA MUZIKA muz.
muzika vokale, muzikö qä
ekzekutohet vetém me zanin
e njeriut.
VOKALNI KONCERT muz.
koncert vokal, koncert ku
pjesöt muzikore ekzekuto-
hen vetöm me zå.
VOKALNI STIL muz. stili vo-
kal.
VOKATIV gram. thirore-thi-
rorja, vokativ, rasa e pesté.
VOLAK DEBELOBODLJI zool.
muriké-a (Murex crassispi-
na).
VOLJIC zool. kagubar i vogäl
(Sylvia cinerea).
VOLFRAM W volfram-i, me-
tal i randä.
VOLOVOD bot. spargéje-spar-
göja, spargö (Orobanche).
VOLOVSKI JEZIK bot. gju-
hölopö-a (Anchusa officina-
lis).
VOLT fiz. volt-i, njisi prakti-
ke e potencialit elektrik, qé
paraqet at diferencö tä po-
tencialit qä asht e afte te
prodhojé kalimin e nji rry-
me elektrike me intensitet
prej nji amperi nä nji Pör-
cjelläs me rezistencä prej
nji ohmi.
VOLTIN LUK fiz. harku i vol-
tés.
VOLTMETAR fiz. voltmetér-
voltmetri, aparat qä sherben
Pér te matä nji ndryshim
potenciai.
370
VRANA
VOLUHARICE zool. mijt e
fushave (Microtus).
VOLUJAK bot. giuhölopä-a
(Anchusa officinalis).
VOLUNTARIZAM voluntari-
zäm-voluntarizmi, drejtimi
fiiozof.iik (psikclogjik dihe
metafizik) konsidter:on si
cilsi kryesore shpirtit vull-
nati•n e jo injt;elektin, qä spje-
gon qenien e jetés me
e vulllnetit si funksion åre-
maluer •té jetés shpirtnome.
VOLVOKS bot. volvoks-i (Vol-
vox), kolcni bimore.
VOLJA vuunet-i, däshiré.
VOI.JKA, gushä-a e
shpendve (ingluvi,es).
VOLJNI POKRETI lävizjet e
•vullnéfishme.
VOLNO! qetsou!
VOMIBAT zool. vombat-i (Pha-
scolarnus ursinus), sisor prej
VOSAK te bleba Gera).
VOSTRIJA bot. voshøri-ja
(Vocheria), Iloj alge té •gjel-
bér.
VOZ tren-i.
VRABAC POKUCAR zool. ha-
trum:cak, rabeCké,
spur.dhiq (Passer domestica).
VRAC magjistar-i, shortar,
shtis; falltuer, fallxhuer.
VRADZBINA magji-ja, sehir.
VRAGOLAST i pärdreq, i
mbråpshté.
VRAGOLIC bot. kacimare-
kacimarja, kacirom (Trapa
natans).
VRAINA (VRA.NA PEPELJA-
VA) ZOOL. galé-a, sorré, ga-
VRANAC
Ilof, korbi i bardhé (Corvus
cornix)
VRANAC ZOOL. vråc-i, vranc,
kali i zi (equus niger).
VRANAC MALI zool. karabu-
Ilak-u (Phalacrocorax
gmaeus).
VRANAC VELIKI zool. gjela-
zez-i (Phalacrocorax carbo).
VRANILOVA TRAVA bot. ri-
gon-i, zarané (Origanum
vulgare).
VRANINO OKO bot. shtarcö-a
(Maj anthemum bifolium).
VRANOVI zool. familja e
rrave, korbave (Corvidae).
VRANJAK bot. bar qime-bar
qimja (Gymnadenia cono-
pea).
VRAT anat. shi-ja, shi-ni.
zverk, qafé (collum); bot.
egjri i grunit (Lolium temu-
lantum).
VRATARNIK anat. pilor-i (py-
Ilorus).
VRATNE ARTERIJE anat.
parmat e fytit, secila nga dy
arteret e rnödha qé cojné
gjakun nga zemra né koké
(arteriae colli).
VRATNI PRSLJENI anat. una-
zat ose vertebrat e qafés
(vertebrae cercales).
VRAZILO (VRAZILOVO DR-
VO) bot. ashke-ashkja, ba-
kami, ashké kuqe (Caesalpi—
nia echinata).
VRAZJA TRAVA bot. rule nu-
re (Doronicum).
V RBA bot. shelg-u, shelnjé,
shelgu i bardhé Sali alba),
VRELN@
ZALOSNA — shelgu vajtues,
shelgu i piklluem (Salix ba-
bylonica) ; SIVA
shel-
gu i buté, mériné e zezö
(Salix incana); PEPELJIVA
— (IVA) shelgu i pérhimtö
(Salix cinerea); TOPOLIS-
shelgu fletétopitun
(Salix retusa); ERTA
CRNA — shelgu i thyeshém,
merinä mali, rakité (Salix
fragilis) — ZUTA, — ZLJEZ-
DASTA, shelgu fletégjané
(Salix triandra); CRVÉNA —
shelgu i kuq, mériné e kuqe
(Salix purpurea); — MIRI-
SAVA hunap, shelg i butä,
shelg qabje (Elaeagnus angu-
stifolia).
VRBAR zool. bishtgérshan-
zé-a, bishtgjela (Anas acu-
VBBE bot. familja e Salikace—
vet, familja e shelgjeve, e
rnärinave (Salicaceae).
VRBENA (SPORIS) bot. shpo-
riz-i (Verbena officinalis),
bimö shumvjecare kosmopo-
lite.
VRBICA bot. shelgu i. egér,
mockovinä, morinä (Salix ca-
prea).
VRBINA bot. shih VRBENA.
VRBNIK shelgjishté-a, pyll
me shelgje.
VRCICA bot. lule troke (Edra-
ianthus campanulaceus).
VREDOVAC bot. pipanollä-a
(Thalictrum flavum).
VRELNE GLJIVICE bot. ké-
purdhat e fermentimit (Sac-
charomyces).

VRL'LO
VRELO gurré-a, vrell, burim
me shum ujé.
VREME kohé-a.
VREMENSKA PRILOSKA
ODREDBA gram. adverbiali
i kohés, plotsi i kohös.
VREMENSKA RECENICA
gram. fjalija kohore, tempo-
rale.
VREMENSKI PRILOG gram.
ndajfolje kohe.
VRE'NJIE, fermentim-i (fermen•
tatio).
VRES bot. brushtull-i.
shqopé (Calluna vulgaris).
VRESAK bot. brushtull-i,
shqopét (Calluna vulgaris).
VRESINAV bot. shqopa gush—
take, kondoporre (Erica mul—
tiflora).
VRZATI
VRHUNAC kulm-i, kulmina-
cion, shkalla ma e naltö e
zhvillimit té ndonji sistemi
pune ose dege.
VRISAK bot. shtörrnen—i, thru-
mbishtä (Satureia montana).
VRISTICA bot. shqopä-a (Eri-
ca).
VRIiILN i mire, i virtytshém.
VRLINA virtyt-i.
VRLJAV i véngärt, vangosh, i
shtängär, sycakér, syll.
VRNUT zool. shkumbri-ja,
(Scomber scomber).
VRSTA biot. Iloj-i, njisi ele-
mentare e sistematikös (spe—
cies).
VRSK,ALO I(VRSKAVAC) thu-
thac-i, thuthug, ai qé shqip-
ton né vend té th-és s.
VRASIN•A (MALI VRIJKAS)
bot. shqopa e egér, hamuriq, VRSKATI me folé si thuthac,
me folé me maje tö gjuhös.
bigor (Erica verticillata).
bot. familja e shqo- VRTACA gjeog. vorbull-a,
gjir, shtjellje e ujit, syni i
peve (Ericacea).
VRES VELIKI bot. rnrecé-a,
shqopé e buté, shkjopé, qo-
Pé (Erica arborea).
VRETENCE PEGAVO zool. pi-
livesa piklore (Libellula qu-
adrimaculata).
VREZ bot. marina e Franeäs
(Tåmarix gallica).
VRE,ZA bot. landér-landri, lo—
zé, degé kungulli.
VREZASTO STABLO bot. kér-
cyell lozuer (caulis reptans),
VRG bot. pacörk-u, polik, po—
cek, susak (Lagenaria vulga-
ris).
VRE gjeog. maje-maja.
VRHOVNI SUD gjygji i nalté,
gjygji epruer.
372
ujit.
VRTIC DECJI kopshti fömi-
nuer, kopshtore, institucion i
arsimit parashkolluer.
VRTLOG gjeog. vorbull-a,
gjir, shtjellje e ujit, syni i
ujit.
VRTNICA bot. trandafili i
Francés (Rosa gallica).
VETOGLAVICA marra-
menth-i.
VRTULJCI zool. tripanozo—
me-t (Trypanosomidae).
VRUNAVKA (DIVIZMA) bot.
bar peshku, Iöpushé, Ilapu-
shä (Verbascum).
VRZATI SE me pérgjue, me
ardhö rrotull.
VRZINA
VRZINA bot. lakän me gjethe
(Brassica oleracea var Sa-
bauda).
VUCAC (CRNI TRN) bot. har-
valimé-a e Europés IQLycium
europaeum).
VUCITRN bot. nevestér-neves-
tra, ferrce (Ononis spinosa).
VUCJA JABUCICA bot. bar-
belac-i, bythéqipär, aristo—
Iohi (Aristolohia clematitis).
VUCJA LIKA (VUCJA opti-
TA) bot. ftoi i egér (Daphne
mezereum).
VUGA zool. beng-u, fikcé, fi—
käs, cikofue (Oriolus orio-
lus).
VUGE zool. familja e bengave
(Oriolidae).
VÜK zool. ujk—u (Canis lupus);
— PECINSKI ujku i shpe-
nave (Canis spelaeus)
ZABAVISTA shkolla foshnjo-
re.
ZABAVNA KNJIZEVNOST
beletristiké-a, letérsi zbavit-
se, letérsi e bukur.
ZABAVNA MUZÆKA muz.
muziké argtuese, zbavitése,
défryese.
ZABAVNI PISAC beletrist4,
shkrimtar veprash beletris—
tike.
ZABATALITI me batallisä, me
lané mbas dore.
ZABRANJENE KVINTE muz.
kuintat e ndalueme.
z
ZADNJE
TORBAR ujku strajcuer
(Thylacinus cynocephalus).
VUKODRZICA bot. drizé-a,
ferrékuqe, märqinjé (Paliu-
ms aculeatus).
VULKAN gjeog. vullkan-i, mal
né trajtö té konit, me nji
golle tö madhe né maje qé
quhet krater, i cili vjell hi,
tym, lavé, landé té shkrime
e té ngurta.
VULKANSKA OBLAST gjeog.
zona vullkanike.
VULKANSKI KANAL kanali
vullkanik.
VULKANSKI PEPEO hini vu-
Ilkanik.
VULKANSKI PESAK. rana
vullkanike.
VULKANSKO GROTLO kra-
ter, golla vullkanike,
VULKANSKO IZBACIVANJE
vjellje vullkanike.
ZACETAK aoat. embrion-i,
rrand, fitik, entb. thelb; mu—
gull (embryo, foetus).
ZACINI kondiment—i, mélme-
sé, purbuletje.
ZADAK zool. bark-u (abdo-
men, pleon).
ZADNJA OCNA KOMORA
coat. kthina e mbrapme e
synit (camera oculi posteri—
or).
ZADNJE CREVO anat. zorra e
mbrame (intestinum. rec-
turn),

ZADNJICA
ZADNJICA anat. vithe-vithja,
mullaqe (clunes, sedes).
ZADNJI GRUDNI PRSTEN
zool. unaza e fundit e krah-
norit, metatoraks (metatho-
rax).
ZADNJI KOREN MOZDIN-
SKOG ZIVCA anat. rranja
e mbrapme e nervit té pal-
Cés kurrizore (radices poste-
riores nervi spinalis).
ZADNJI ROGOVI anat. bri-
nat e mbrapme té substan-
Cés Sö pörhimtö palcés
kurrizpre (cornua posteriora
substantiae griseae).
ZADNJI' UDOVI anat. anöt e
mbrapme te trupit, gjym-
tyrät e mbrapme (extremi-
tales posteriores).
ZADNJONEPCAN GLAS gram.
belar-i, tingull belar, tingull
qiellzuer.
ZADOVOLJAVAJUCE könaq-
shäm.
ZADOVOLJEN i könaqun, ko-
ndent.
ZADOVOLJENJE känaqje-kä-
naqja, té könaqunit.
ZADOVOLJITI sn me u kö-
naqé.
ZADOVOLJSTVO känaqsi-ja.
ZADRUGA kooperativé-a, fa-
milja e madhe; KREDITNA
kooperativé kredije; PO-
TROSACKO•IABAVNA —,
kooperativa shit-blemse; ZA
NATSKA —, kooperativa e
zejtaräve•, ZEMLJORADNI-
CKA kooperativa bujqso—
re.
ZADMJGAR kooperativist-i,
antar i kooperativäs.
374
ZAKON
ZADRUGARSTVO kooperati-
vizäm-kooperativizmi, siste-
mi i organizimit té punäs né
baza kooperativiste.
ZADRUZNA EKONOMIJA
ekonomija kooperative.
ZADRUZNA IMOVINA prona
kooperativiste, qä u pärket
kooperativave.
ZADUSNICE pérshpirtje-a, di-
ta e té vdekunve.
ZAGONETKA enigém-enigma,
kash' e lashé.
ZAGORCATI me idhtue, me
nxi (jetön).
ZAGRADA kllapö-a, parente-
zä.
ZAGUSLJIVCI gaznat gulcit-
se, mbytse.
ZAHOD peréndim (dielli), pri-
shje; nevojtore.
ZAJAOKOVINA (ZECJA Tl-
LOVINA) bot. mileza eme-
roide (Coronilla emeroides).
ZAJEDNICA bashksi-ja, ko-
lektivitet; DRUSTVENA
bashksija shoqnore; PRVO-
•BITNA —, bashksija primi-
tive, komuniteti primitiv.
ZAJEDNICKO ZIVLJENJE
bashkäjetesä-a, jeté simbio-
ze (symbiosis).
kreditor-i,
ZAJMODAVAC
huadhanés, ai qä jep hua.
ZAJMOPRIMAC debitor-i,
huamarrés, ai qé merr hua.
ZAKLETVA betim-i.
ZAKLJUCAK pärfundim-i,
pörmbyllje, mbarim, kon-
kluzion.
PONU-
ZAKON ligj-i, ligjä; —
DE ligji i ofertés;
I
ZAKONIK
TRAZNJE ligji i kérkesæs;
O RADU ligji Pör punä;
SLICNOSTI ligji i gjash-
ménis ;
SUPROTNOSTI
ligji Pér puné;
SLICNO-
STI ligji i gjashménis;
SUPROYIT(OSTI ligji i kun-
dris; — KOEKZISTENCIJE
ligji i té qenmes bashké,
VRACANJE UNAZAD (re-
gresije), ligji i té zmbpra-
punit.
ZAKONIK kod-i; — OBICAJ-
NOG PRAVA kanun-i, Pér-
mbledhje e dokeve té nji ve-
ndi.
ZAKONrrOST ligjshméni-ja,
legalitet.
ZAKONODAVAC ligjdhanés-
ligjdhansi, legjislator.
ZAKONODAVNI ORGANI or-
ganet ligjdhanse, legjislati-
ve.
ZAKONODAVSTVO legjisla-
turé-a.
ZALIHA rezervé-a.
ZALISCI anat. lofka-t, dredh-
ca, valvula, ventila
lae atrioventiculares).
ZALISTAK bot. stipul-i (sti-
pulis); anat. pilor-i, valvu-
lé, dredhcä, ventilé (valvu-
la pylori).
ZALIV gjeog. gii-u, gji-ni;
MORSRI —, gjini i detit; nji
hymje e detit.
ZALIZ bot. barshite-barshit-
ja (Polygonatum officinale).
ZALOG (A) peng-u.
ZALOGAJ kafshaté-a, kafsho-
ZAMAH hov-i, vrull; hasu-
nit.
ZANOVET
ZAMAK käshtjell-a, pallai.
ZAMENICA gram. péremän-
péremni.
ZAMENICKA PROMENA
gram. lakimi i pöremnave
ZAMETAK anat. shih ZACE-
TAR.
ZAMETNA KESICA anat.
strajca embrionale (saculus
embryonalis).
ZAMETNI LISTOVI anat. flet-
zat embrionale (laminae-Ia-
mella-embryonales).
ZAMISLJENA OSA boshti i
parafytyruem.
ZAMORCI zool. cerkopitekä-t
(Cercopithecidae). majmunät
e Afrikäs sé nxehté.
ZAMORCE zool. kobaj-i (Ca-
via •cobaya).
ZAMPANJA muz. shih GAJ-
ZANATSKA RADINOST arti-
zanat-i, industri e zejeve,
zejtari.
ZANATSTVO zejtari-ja.
ZANEMAREN i shogät, i la-
nun mbas dore.
ZANESENJAIG fanatik-u, ko-
käkrisun.
ZANOKTICA qenäz-qenza,
qejzö, fije lökure qé del
anis se thonit (vallum un-
guis).
ZANOS ekstazé-a, entuziazém,
ngazällim.
ZANOSJTI me u dalldisé,
me u harrue mbas dickahit,
me perändue mbas, me u
Zhytä ne mendime.
ZANOVET bot. grill-i, ajdsi i
rendomtä, karthö (Cytisus
laburnum).
375

ZANOVET
ZANOVET CRNKASTA bot.
vjexhsi i zi (Cytisus nigri-
cans).
ZANOVET CRNJAVI bot. vje-
xhsi i •shtrimé (Cytisus pro-
cumbens).
ZANOVIET RUNJAVI bot. vje-
xhsi i komté (Cytisus hirsu-
tus).
ZAOKRET kthesæa.
ZAPAD gjeog. peréndim-i.
ZAPALJENJE pezmatim-i,
perndezje, inflamacion (in-
ningjit-i (meningitis); - PLU-
mushkrtive té bardha, infla—
macion i indit té mushknive
(pneumonia) , — SLEPOG
CREVA apendicit—i, pezma—
tim i zorrés sé verbét (ap-
pendicitis).
ZAPETA (zareza) gram. pre-
sé-a.
ZAPEVAK hymja e kangäs, fi-
Ilimi i kangäs.
ZAPIS notes-i, shänime né
doréshkrim.
ZAPISI memoare-t, kujtime.
ZAPISNIK proces-verbal-i,
protokoll.
ZASTÜPANJE
ZAPLETEN i ndérlikuem, i
ngatruem, i ndérliqém.
ZAPOVEDNA RECENICA
gram. fjali urdhnore.
ZAPOVADNI (NACIN gram.
ményra urdhnore.
ZAPREPASCENJE gmeritje-
gmeritja, shastisje, habitje,
mahnitje.
ZARAZA infektim-i (infectio).
ZARAZNE BOLESTI mjek.
sémundjet ngjitse (morbi in-
fectiosi).
ZAROBLJENIK rob i luftés.
ZARUBLJENA KUPA gjeom.
ZARUBLJENA PIRAMIDA
me.
ZASEDA prité-a, pusi.
ZASEDANJE sesion-i, seancé.
ZASICEN i ngimé.
ZASIP mjek. astrnæ-a, Shpirré,
ZAPLENA sekuestér-sekues-
tra, té vumit doré mé nji
send nga ana e organeve
qeveriare Pér té ndalue
pérdorimin dhe té disponue—
mit e tij, derisa t'epet ven-•
dimi pérkatés i gjygjit.
ZAPLENJIVATI me sekues-
ZAPIÆT thurrje-thurrja, kon-
flikt, intrigé (né dramé).
376
gulgim (emphysema pulmo—
num).
ZASLUGA merité-a.
ZASNIVANJE vendosje-ven-
dosja, themelim; institucion.
ZASTARELA REC arkaizém
arkaizmi, fjalé e vjetrue-
me.
ZASTARELI OBLIK trajté e
vjetrueme.
ZASTARELOST anakronizém-
anakronizmi: drejt. preskrip•
cion, parashkrim.
ZASTAVA flarnur„i, bajrak.
ZASTAVICA zool. flamuréz-a
(vexillum) te shper-dét.
ZASTOR perde-perdja, shpér-
vjeré.
ZASTUPANJE pérfaqsitn-i,
zeoendsim.
ZASTITA
ZASTITA mbrojtje-mbrojtja,
rojé; — RADA mbrojtja e
punés.
ZASTITNIK mbrojtés-mbrojt-
si, patron.
ZASTITNISTVO protektorat-i,
patronazh, patronat.
ZASTITNA BOJA biol. ngjy-
ra mbrojtse, ngjyré simpa-
tike (color tutelaris, color
sympathicus).
zverk-u,
ZATILJAK anat.
shin, mbasqafe (occiput).
ZATILJNA KOST anat. ashti
i zverkut (os occipetale).
ZATOCENJE internim-i, syr-
gjyni, konfinacion.
ZATON gjeog. golf-i.
ZATROVAN i helmuem.
ZATVORENE PROVODNE
ZILJE bot. gypat pérgues té
mbyllun (fasciculi vascula-
res clausi).
ZAVSKE (ZAÜSNJACI) mjek.
shyta-t, ajasma, zhushka (pa-
rotitis epidemica).
ZAVERA komplot-i pérbetim,
konspiracion, lidhje e rné—
sheftä e nji grupi njerzish
kundär shtetit e qeveris.
ZAVERFNIIK komplotist-i Pér-
betues, konspirator.
ZAVESTI me njimtue, me ma-
shtrue.
ZAVESTAJ legat-i, pasunija e
lanun me testament.
ZAVESTATI me lané trashä-
gim me legat.
ZAVICAJ vendiindje-vendlin-
dja.
ZAVISNA RECENICA gram.
fjali e mvarun, fjali e mvar—
me.
ZDRAVICA
ZAVISNOST mvarsi-ja.
ZAVOD themelaté-a, institut»
shtépi
ent; ODGOJNI —
edukimi, kolegj. — ZA SOCI•
JALNO OSIGURANJE enti
i sigurimit soéiaL
ZAVOJVAC pushtues-i, shke-
Iés, okupues.
ZAVOJNE bot. tra-
ket spirale (tracheae spira-
lis).
ZAVRSETAK mbaresé-a, de-
zinencé.
ZAVRTANJ vide-a, burmé,
torrlé.
ZAZIRATI me drashté, me
trembé, me tuté, me frigue.
ZBIJENOST lakonizém-lako-
nizmi.
ZBIR • shumé-a, rezultati
mbledhjes.
ZBIRNA IMENICA gram.
emén kolektiv, emén pér—
mbledhés.
ZBIRNI BROJ numer kolektiv.
ZBITI SLOG (USRI SLOG)
muz. harmoni e ngushté.
ZBOR mbledhje-mbledhja,
asamble, kuvend; muz. kor-i;
— BiRACA -mbledhja e vo-
tuesve.
ZBORNA PESMA kangé ko-
rale.
ZBORNIK kanun-i, kod.
ZBUNJEN i hutuem, i habi-
tun, i turbulluem.
ZDRAVAC bot. barbaroze-
barbarozja, rruke (Geranium
macrorrhizum).
ZDRAVICA kangé urimi, ka-
ngé pérshéndetje, dolli; nén-
toké, toké e paprekun, e shé-
ndoshé.

ZDRAVSTVENI
ZDRAVSTVENI LIST kartoni
i shéndetsis, fleta e shöndet-
sis.
ZEBA CINAVICA zool. bores-
borsi, zborak, avdos, fink
(Fringilla coelebs).
ZEBA GORSKA zool. borsi
i maleve (Fringilla montifri-
ngilla).
ZEBE zool. familja e borösve,
e zborakéve (Fringillidae).
ZEBRA zool. zebär-zebra, go-
mari afrikan (Equus zebra).
ZEBU zool. zebu-ja (Bos in-
dicus),. Iloj buelli nga Hin-
dija lindore e nga Afrika.
RUNIC
ZEC zool. vlepur-i; —
harmosh-i, kunel, lepur i bu-
(Cunliculus cuniculus);
MORSKI Iepur deti-lloj pe-
säku (Cyclopterus lumpus).
ZECE zool. leprushké-a, mi-
lak, klysh lepuri, Ikagorr, pi-
gun, pegun, makth.
ZECEVI zool. familja e Iepuj-
ve (Leporidae).
ZECICA zool. leprushé-a, fem-
na e Iepurit (Lepus femi-
na).
ZECJA LUBENICA bot. bar-
belac-i, bythéqiqér, aristolo-
hi (Aristolohia clematitis).
ZECJA SOCA bot. tharptushö-
a, tharbtore, tharbticä (Oxa-
lis acetosella).
ZECJA STOPA bot. melak-u
(Geum urbanum).
ZEC.JA -TRAVA bot. punga-
cé-a, bishtdhelpne (Holcus
lanatus).
ZECJE UVO bot. veshlepur-i
(Lychnis coronaria).
378
ZELENI
ZECJI TRN bot. nevestär-ne-
vestra (Ononis spinosa).
ZPKA ZOOL. gatä-a, qafégjaté
(Ardea cinerea).
ZELENAC (ZELENA ZEBA)
zool. afcö-a (Fringilla spi-
nus).
ZELENA GAL.ICA kim. sulfat
i hekurit.
ZELENA LISKA zool. bajza e
blerté, pulö uji (Gallinula
chloropus).
ZELENA ZABA zool. bretkosä
e gjelbér (Rana esculenta).
ZELJENA ZLJEZDA zool. gia-
ndra e blerté (glandulae vi-
ridis).
ZEI.ENA ZUN3A zool. pikthi i
blertö (Picus viridis).
ZELENAS fajdexhi-u.
ZELENBAC zool. zhapi-ni (La-
certa viridis).
ZELENCICA zool. ferrak-u,
gerr (Chrysomitris spinus).
ZiL,ENE ALGE bot. algat e
gjelbra (Chlorophyceae).
ZELE.NICA I(ZFÆENIKA) bof.
krifsha e ndérmjeme, grishé,
krishé, mreshtäf mreté (Phi—
Ilyrea media).
ZEI.ENIKA bot. bush-i (Bu-
xus sempervirens).
ZELENIKA bot. xerxeija fle-
télari (Daphne laureola).
ZELENIKA bot. ashje-ashja,
beronjé, gjemb ujku (Ilex
aquifoliurn)
ZELENI LEGVAN zool. legu-
an i blerté (Iguana tubercu-
lata), Iloj hardhuce nga vi—
ZELENILO
set e nxehta t'Amerikäs Ju-
gore e té Mesme.
ZELENILO blerinä-a, lendiné.
ZELENI PROROCIC zool. gar-
galiq-i (Hyla arborea).
ZELENI ZAMORAC zool. cer-
kopiteku i blerté (Cercopi-
thecus sabaeus).
ZELENKADA bot. bathér-ba-
thra (Narcissua jonquilla).
ZELENTARKA zool. vardue-
vardoni (Chloris chloris).
ZELJASTE BILJKR bot. bimä
barishtore, leguminoze (Le-
guminosae).
ZELJE bot. barishte-t, zarza-
vate, perime; Iäpjetö e butö.
ZEMLJA tokä-a.
ZEMLJINA GRAVITACIJA
gravitacioni toksuer, randi-
mi toksuer, fuqija tärheqse
e tokös.
ZEMLJINA OSA boshti tok-
suer.
ZEMLJINE DIMENZIJE di-
mensionet toksore,
ZEMLJINE KOORDINATE
koordinatet toksore.
ZEMLJINO JEZGRO gjeog.
qendra e tokäs.
ZEMLJOPIS gjeografi-ja, dhe-
shkrojö.
ZEMLJOPOSEDNIK pronar
tokash.
ZEIVILJORADNJA bujqsi-ja,
agrikulturö.
ZEMLJORADNICK.A ZADRU-
GA kooperativa buJqsore.
ZEMLJOTRES tärmet-i, dri-
dhja e tokäs.
ZEMLJOüZ gjeog. rryp toke,
rnyp, istm, rrypiné.
ZIGOT
ZENICA anat. ninéz-ninza, be-
bja e synit, agu i synit, nus-
ja e synit (pupilla).
ZENIT zenit-i, pika ma e nal-
té e marrun me mend mbi
tokén toné.
nv hiatus-i.
ZEVALICA bot. gojä ujku, go-
je krapi, gojé asllani (Anti-
rrhinum majus).
ZEVANJE gogsim-i, té gogsi-
tunit, te hapunit e gojés
(oscilatio).
ZGLAV:KALRI zool. nyjorö-t,
artropodé (Arthropoda).
ZGLOB coat. nyje-nyja, kyc,
mbérthesé (articulatio).
ZGROZA tmer-i, mäneré.
ZGRUSAVANJE KRVI ngjiz-
ja e gjakut, mpiksja e gja-
kut, koagulimi i gjakut (co-
agulatio sanguinis).
ZGURA skorije-skorija, zgjy-
ré, shkumbé; Zhir.
ZIBELIN zool. zibelin-i (Mus-
tela zibellina).
ZIDNI GEKON zool. geko-ja
(Tarentola mauritanica).
ZIDNI GUSTER zool. hardhu-
ca e mureve (Lacerta mura-
lis).
ZIGOIVIICFÄE bot. zigomice-
te-t (Zygomicetes), käpurdha
parazite a saprofite me mi-
cel ti zhvilluem miré.
ZIGOMO.RFAN bot. Zigomorf-
e, thohet kur organet kanö
vetälll nji rrafsh simetrik.
ZIGOT biol. zigot-i, (zygospo-
ra), ve e fekondueme, pro-
dukt i bashkimit tö gameta-
ve mashkull e femén, e af-
té pär t'u zhvillue.
379

ZIMOTJKA
ZIMOVKA zool. gushkuq-i
(Pyrrhula pyrrhula).
ZIMSKI SOLSTICI gjeog. sol-
stici dimnuer.
ZIMZELEN bot. metrik-u (Vi-
nca minor).
ZIMZELENE BILJKE bot. bi-
mé gjithmoné té blerta,
bime té gjelbra veré e dimén
(plantae semperviretus).
ZIMZELENI bot- familia e
Apocinacevet '(Apocynaceae).
ZINGARESKA muz. zingare-
ska, kangé jevge, jevgjite.
ZLATAN bot. tridhäboté-a, lu-
le shpärvjellté (Lilium ma-
tragon).
ZLATAR PIJUKAVAC zool.
kllimcä-a, klinzé, qyrlek,
kojlik (Charadrius pluvia-
lis).
ZLATAS zool. shqiponja e Pér-
hime (Aquila chrysaétus).
ZLATiCA bot. lular-i (Ranun-
culus ficaria).
ZLATNI KARAS zool. karashi
i arté (Carassius auratus).
ZLATNI TRCULJAG zool.
zhuzhingé-a,
bubuzhinkö,
vizhé (Scarabeus auratris).
ZLATO Au ar-i, flori, dukatö.
ZLATOGLAV bot. zambak-u
(Lilium bulbiferum).
ZLATOVRANA zool. laraské-
a, grizhäl, laskér (Coracias
garrula).
ZLA TRAVA bot. bar i keg,
barojö.
ZLATVA ZOOL. kocé-a (Chry-
sophrys aurata).
ZLOCIN krim-i; RATNI —
krim lufte.
380
ZNAR
ZLOCINAC kriminel-i; RATNI
— kriminel lufte.
ZLO 1 NAOPAKO zi e ma zi.
ZLOLE,SLN.A bot.
hunap-i, shelqi i butä, shélq
Qabje (Elaeagnus angustifo-
lia).
ZLOLLSLNE bot. familja e hu-
napeve (Elaeagnaceae).
ZLOPAMTILO ahmarrés-ah-
marrsi.
ZSLOSRECA fatkeqsi-ja.
ZSLOSRECAN fatkeq-e.
ZMAJ ZOOL drangue-drango-
ni-drangoi (Drago volans);
hero-heroi; baloné, xhitE.
ZMIJE ZOOL. familja e gjarpij-
ve (Ophidia, serpentes).
ZMIJINAC bot. kélkazé-a
(Arum italicum)
ZMIJINA KOSÜLJICA zool.
shark-u, kémisha e gjarp-
nit (exuviae serpentis, sen-
cita).
ZMIJIN KOZLAC bot. kélka-
ze e bardhé, käkazé e ma-
dhe (Dracunculus vulgaris).
ZMIJULJICA MORSKA zool.
gjarpnushja e detit (Petro-
myzon marinus).
ZMILJULJICA RECNA zool.
gjarpnushja e lumit (Petro—
myzon fluviatilis).
ZMIJSKI CAR zool. boa-ja,
mbreti i gjarpiive (Boa con-
strictor).
ZMLNAC bot. kélkazé-a (Arum
maculatum).
— INTER-
ZNACI shenja-t,
'PUNKCIJE shenjat e pik-
simit, shenjat ortografike.
ZNAK CUDENJA gram. piké-
cuditse-pikécuditsja.
ZNAK
ZNAR NAVODENJA gram.
thojza-t, dy thojzat, prezlat.
ZNAK PITANJA piképyetse-
piképyetsja.
ZNAK UZVIKA gram. pikécu-
ditse—pikéguditsja.
ZNOJ djersä-a.
ZNOJNE ZLJEZDE anat. gja-
ndrat e djersés (glandulae
sudoriparae).
ZOLJA (OSA) zool. anzé-a.
grenzé, arzé (Vespa vulgaris).
ZOOGEOGRAFIJA zoogjeo-
grafi-ja, dega e gjeografis
ose e zoologjis qi mäson e
pärshkruen pärhapjen e
shtazéve mbi tok.é.
ZOOGEOGRAFSKE KARTE
hartat zoogjeografike.
ZOOHLORELA bct. zooklore-
Ié-a (zoochlorella), algä nji
qelizore qi rrnon né simbi-
oz me shtazé.
ZOORSANTELA bot. zooksan-
telö-a (zooxanthella), algé
njiqelizore qé rrnon né sirg-
bioz me shtazé.
ZOOLOSKI VRT kopshti zoo-
logjik (hortus zoologicus).
ZOONOZA mjek. zoonozé-a
(zoonosa), sömundjet ngjitse
e shtazéve qé bartet edhe te
njeriu.
ZOOSPORE bot • zoospore-t
(z60spore), sporet e levizsh-
me te shum alga e képurdha.
ZORAN intuitiv-e, konkret, i
qartö.
ZUBI
ZORNA OBUKA mésimi kon-
kret, mösimi intuitiv.
ZORNO intuitivisht, qarté.
ZORNOST intuité-a, qartsi.
ZOVA (CRNA ZOVA) bot.
shtog-u, shtogu i zi, shtok
(Sambucus nigra).
ZOVA CRVENA (PLANIN-
SKA ZOVA, BAZGA) bot.
shtogu i kuq, shtog i egér
(Sambucus racemosa).
ZRACENJE rrezatim-i, ajros-
ZRACNA SIMETRIJA sime-
trija rrezvre, simetri radi-
ale (<ymmetria radialis.
aviator.
ZRAKOPLOVAC aeronaut-i,
aviator.
ZRAKOPLOVSTVO aeronau-
tikä-a.
ZRDAV zool. herminä-a (Mu-
stela erminea).
ZRIKAVAC zool. karkalec-i,
torolec (Lacusta viridis).
ZUBACA (KRVAVICA) bot.
gram-i (Cynodon dactylon)
ZUBAR zool. bizoni europjan
(Bison bonasus); — AME-
RICKI shih BIZON
RICKI.
ZUBATAC bot. arrsi i verdhé,
bar dhömballe (Teuricum
chamaedrys); ZOOL. dhambok
-u (Dentex vulgaris), Iloj
peshku.
ZUBCASTI LIST bot. gjethi i
dhambzuem (folium denta-
tum).
ZUBI dhambä-t, — KUTNJA-
CI dhémballat (dentes mo-
381

ZUBNA
rales), — MLECNJACI dha-
mbät e qumshtit (dentes lac—
OÖNJACI dha-
teales),
mböt e synit, dhambä;t e
qenit (angulates, dentes ca-
— SEKUTICI presö-
nini),
sa, dhamböt presös (dentes
incisivi), — UMNJACI dhö-
mballat e synit, dhémballat e
urtis, e pleqnis (dentes sa-
pienta).
ZUBNA JAMICA anat. alve-
olet e dhambévet (alveoles
dentes).
ZUBNA KOST anat. dentinä-a,
ashti i" dhambit (substancia
eburnea)•,.
ZUBNONOSNI gram. nazali-
dhambuer.
ZUBOVAC bot. maraqen-i (A-
nacyclus pyrethrum).
ZUKA bot. sitkä -a, kryekuq,
bimé kénete (Scirpus radi
cans).
ZUMBUL bot. zymbyl-i (Hya-
cinthus orientalis).
ZÜRLA muz. zurlé-a, surle,
cule, zamare-
ZVECAK VELIKI bot. ma-
dérgoné-a (Rhinanthus mai-
or).
ZVECARKA zoot. krotal-i,
gjarpni me zile (Crotalus
horridus).
ZVER ZOOL bishö-a, egärsiné,
shtazä e egér (bestia rapto
vivens); fig. mizuer.
ZVERINJAK kopshti zoolo-
gjik.
382
ZVUKOMER
ZVEROVI zool. bisha-t, kar-
nivora (Carnivora).
ZVEZDA DANICA hylli i mén-
gjezit, aférdita, Venus.
ZVEZDAN bot. groshäz-grosh-
za, géveshäz (Lotus corni-
culatus).
ZVEZDARNICA observatori-
um-i (astronomik).
ZVEZDASTA SUMARICA bot.
syka-u (Anemone hortensis).
ZVEZDE hyj-t. -
PADALI-
CE hyjt e shkäputun, kome-
te, hyjt me bisht.
ZVIJUK bot. kripc-i (Festuca
cvina).
ZVIZDAK zool. cikö-a (Phy-
Ilopneuste rufa).
ZVONASTI VENCIC bot. ku-
(corolla
noré-a, kumbonö
campanulata).
ZVONCIC bot. dredhél-dredh-
la, lute kumbone (Campanu-
la) muz. kumboné, zile.
ZVONO mu,z. kumbonö-a.
ZVUCAN tingllues-e, i za-
shém, sonor.
ZVUCNIK altoparlant-i.
ZVUCNI SUGLASNIK gram.
bashkötingllore e zashme.
ZVUCNI FILM tonfilm-i, film
zanuer.
ZVUCNI MEHUR zool. mé-
shikza zanore (vesica sono-
ra),• te bretkosa e kénetave,
rezonancé.
ZVüK tingull-i, zå, rezonancé;
ton.
ZVUKOMER fonometér-fono-
metri, zamatés.
t
I
1
ZABA
ZABA TRAVNJAOA zool. thi-
thélopé-a (Bufo vulgaris).
ZABA TORBARKA zool. bret-
kosa strajcore (Nototrema
marsupiatum).
ZABA TRAVNJAÖA zool.
bretkosa e livadheve (Rana
temporaria).
ZABA ZELENA zool. bretkosa
e gjelbär (Rana esculenta).
ZABE zool. familja e bretko-
save (Ranidae).
ZABE KREKETUSE zool. fa-
milja e gargaliqeve (Hyli-
dae).
ZABICA bot. opuntia, gjuha e
vjehrräs (Opuntia vulgaris),
anat. bajamet e fytit, amig-
dal.
ZABLJACI bot. familja e Ra-
nunkulacevet, famlija e Zha-
binave (Ranunculaceae).
ZABLJAK könetö bretkosash.
ZABNJAK ve bretkosash.
ZABLJA TRAVA bot. pulith-i
(Senecio vulgaris).
ZABOKRECINA kénetä bret-
kosash.
ZACANJE tä therunit, thum-
bim; ngurrim.
ZACNUTI me therö, me thu-
mbue.
ZAGOR zhurmä-a, poteré, pis-
kamé.
ZALAC (ZAOKA) thimth-i,
thumb,
— SATIRE poenté,
thumb i satires; gjuha e
gjarpnit.
ZÄLBA ankesé-a; reklamim,
apel.
ZALFIJA bot. sherbelé-a, mé-
gashtér, gjurmeshé, surbe-
ZDRAL
Ié, shelbelö (Salvia officina-
lis).
ZALIBOZE kuku! ; mjerisht,
fatkeqsisht.
ZALILAC ankues-i, reklamu-
ZALO gjeog. plazhä-a, ranish—
ZALOPOJKA kangö vajtimi;
vejme, vaje, gjamö, vome.
ZALOSNA VRBA bot. shelgu
vajtues, shelgu pikllues (Sa-
babylonica).
ZALOST pikllim-i, trishtim,
idhnim.
ZAOKA zool. cimak-u, thimth,
qukmä, thumbi i bletes (acu-
leus).
ZAOCARI zool. familja e thu-
mboräve (Aculeata).
ZARKI i zhurritun, djegös,
pärcllues; i zjarrtö, i nxehtä.
ZARKI POJAS gieog. brezi i
vapäs, brezi i nxehté, zona
toride.
ZARINA CERI;NJA zool. kre-
shta djegse, kreshta pörvlue-
se (cnidocillium).
ZARNE CAHURICE zool.
shikzat djegse (Cnidae).
ZARNI BIC zool. flagjeli dje-
gés, kérbaci djegäs (filum
cnidae).
ZAVIJALAN i gäzuem, i ha-
reshöm.
ZAVORNJAK bot. dofinelä-a
(Delphiniurn consolida).
ZBICA anat. radius-i (radius);
zool. ferrcä-a, hal peshku
(radii).
ZBUN bot. kacubä-a, shkurre.
ZDRAL zool. kurrillä-a, koj-
rilé, tojé (Grus cinerea).
383

ZDRALOVI
ZDRALOVI zool. familja e
kojrilave, e tojave (Gruidae).
ZDRALJIKA (ZDRAVLJEVI-
NA) bot. makth-i (Melilotus
officinalis).
ZDREBAC zool. maz-i, mé-
shal (equus mas).
ZDREBICICA (ZDREBICA)
ZOOL. maze-mazja (equus fe-
mina).
ZDRELO anat. fyt-i, mbrapa-
gojé, germaz, gryké, farinks
(farynx), vend kryqzimi i
ajrit e ushqimit.
ZDERONJA ZOOL. gulo-ja (Gu-
10 gu10).
ZDRONJ zool. mullibardhé-a,
bariboj& (Turdus musicus).
ZEDNJAK bot. babanik-u, ur-
zelik (Sedum acre).
ZED etje-etja, edje, et.
ZEGA vapä-a, vapé e madhe,
zheg.
ZELUD bot. lend-i, lene.
ZELUDAC anat. lukth-i, zgrof,
stomak, mullö (ventriculus,
— KOKOSJI
stomachus).
zool. rrécok-u, katék (ven-
triculus gallinaceus).
ZELüDARA bot. lule vjeshte,
kage-kacja, bar plakash (Col-
chicum autumnale).
ZELUDARICA zool. gotä-a,
grifshé, grishäz (Garrulus
glandarius).
ZELUDNJACA shih GUSTE-
RACA.
ZIELVA zool. breshkujcä-a,
breshkujzö (Chelonia aqua-
tica).
ZELJEZNICA hekurudhé-a,
ZICANA teleferik-u.
384
ZIR
ZDLJEZNICK.A MIREZA rrjeta
hekurudhore.
ZELJNA RECENICA gram.
fjali döshirore, fjali optati-
ve.
ZELNJI NACIN gram. mény-
ra döshirore, optative.
ZENETRGA bot. bresé-a, pri-
kalidhe, kore, radhiqe (Ci-
chorium intybus).
ZENICA (ZENICICA) zool. gi- •
ké-a (Phylloscopus rufus).
ZENSKE NARODNE PESME
kangö lirike popullore.
ZENSKI ROD gram. gjinija
femnore.
ZENSKI ROGOZ bot. shur-
dhac-i, rrogostö (Thypha la—
tifolia).
ZER (ZDRAV) kojrilé-a,
kurrillö, tojö (Grus cinerea).
ZESTIKA bot. pjerza. e rreme
(Rhamnus falax).
ZESLJA (ZESLJLKA) bot. ul-
zä-a, uléz, ujzö (Acer tata-
ricum).
ZETELACKA PESMA kangät
e korrjes, kangét populiore
qä köndohen kohä tä
korrunave.
ZICA muz. tel-i, kordhé.
ZIG bot. stigrnä-a (stigma).
pjesa e naltme e mufatun e
pistilit.
ZILA anat. glicö-a,
tendon
(tendines), dejt e bardhé qä
lidhin musklat Pér eshtna.
ZILICE pejzö-a.
ZILICARKA zoot sqeplugä-a
(Platalea leucorodia).
bot. gjethdell-i,
dejg @lantago).
ZIR bot. lend-i, lende (glans).
ZIRAFA
ZIRAFA zool. gjirafö-a (Gi-
raffa campelopardalis).
ZIRAFE zool. familja e gjira-
fés, e kamelopardalit (Giraf-
fidae).
ZISCI zool. kandrat e grunit,
miZat e grunit (Curculioni-
dae).
ZITARICA zool. shkurte-
shkurtja, shkurtéz (Coturnix
communis).
ZITIJE biografi-ja, jetä-
shkrim:
— SVETIH hagjo-
grafi, jetéshkrimi i té shenj-
ténvet tö krishtenä.
ZITNA RDA bot. vrugu i gru-
nit, ndyshku i grunit (Puc-
cinia graminis).
ZIVA Hg zhivé-a, merkur, en-
gjärdhi, elementi kimik.
ZIVAC anat. nerv-i (nerv),
RAZDRAZLJIVOST ZIVA-
CA nervozitet-i.
ZIVAHAN i gjallé, i shkathté,
i zhdörvjellté.
ZIVA MASTA fantazija e gja-
ZIVA MUKA ankth-i, mundim
i madh, ang,
ZIVA TRAVA bot. rruke-rru-
keja (Erodium).
ZIVCANA CELICA anat. qe-
liza nervore, neuron-i (cellu-
la nervea, neuron).
ZIVCANA RASTROJENOST
neurasteni-ja, dobsi nervash
(neurasthenia).
ZIVCANA VLAKNA anat. pej-
za nervore, neurofibré (neu-
rofibrae).
ZIVCANI CVOR anat. gangli-
on-i, nyje nervore (gangli-
on).
ZIZAK
ZIVCANI PRIBOR anat. siste-
mi nervuer (systema nervo-
rum).
ZIVCANO TKIVO anat. indi
nervuer (tela nervea).
ZIVINAR veteriner-i.
ZIVINARSTVO shpendtari-ja,
avikulturé, rritje shpendésh
(Avicultura).
ZIVI VULKAN vullkani aktiv.
ZIVO BICE biol. qenia e gja-
ZIVOPIS pikturö-a.
ZIVOPISAN pitoresk-e.
ZIVOTARENJE gjallnim-i,
gjallim.
ZIVOTARITI me gjallue, me
rrnue keq, me rrnue hollé.
ZIVIOTLNJSKI EP epope shta-
zésh, ep shtazäsh.
ZIVOTINJSKI KRUG zodi-
ak-u.
ZIVOTINJSKI PARAZITI
zool. parazitét shtazorä (zoo—
parasitica).
ZIVOTINJSKE VASI zool. mo-
rrat e shtazéve (Aptera).
ZIVOTNI CVQR anat. nyja e
jetés (nodus vitalis).
ZIVOIINI STANDARD stan-
dardi jetsuer.
ZlvoTN0 DRVO anat. druni i
jetäs (arbor vitae).
ZIVOTOPIS biografi-ja, jetä-
shkrim, VLASTITI auto-
biografi.
ZIVOTOPISAC biograf-i.
ZIZA pika e zjarrit.
ZIZAK ZITNI zool. kandra e
grunit, mizä gruni (Calandra
; granaria).
385

ZLICARKA
ZLICARKA BELA zool. sqe-
pälugé-a (Platelea leucoro-
dia).
ZLJEB lug-u; viaskö.
ZLJEZDANA TRIVA anat. in-
det tajitse, pronditse, sekre-
tuese.
ZLJEZDE anat. gjandra-t (gla-
ndulae).
ZLJEZDANI EPITEL anat.
epiteli gjandruer (epithelium
glandulosum).
ZLJEZDANI ZELUDAC
lukthi gjandruer (proventri-
culus).
ZLJEZD4STE DLAKE anat.
qimet gjandrore (pili gla-
ZLJICARKA BELA zool. sqe-
plugä-a (Platalea leucordia).
ZMURE symbylltas, IGRATI
SE —, me Iuejtö syrnbyllthi.
ZMURITI ma kapsitö syt, me
kapsallité syt, me kérpitö
syt.
ZOHAR zool. bumballö-a (Bla-
tta orientalis).
ZOHAR CRNI zool. bumba-
llé-a (Blatta orientalis).
ZRTVA fli-ja, therori, sakrifi*
eä; viktimé.
ZRVANJ mokén-mokna.
ZUBORIKA bot. moriné-a,
plepi •i egér (Populus tremu-
ZUC vner-i; ZUäNA B,ESXA
tamth-i (vesca fellea), mé-
shikza e vnerit, qä asht ngji-
tun te mushknija e zezö.
ZUCICA bot. vjexhsi i Austris
(Cytisus austriacus);
CRNA vjexhsi i zi (Cytisus
nigricans)•, — DLAKAVA
386
ZUTA
vjexhsi i komtä (Cytisus hir-
sutus).
ZUCNICA (ZUCNI
tamth-i (vesca fellea).
ZUCNJAK shih ZUCNICA.
ZUDNJA gjakim-i, lakmi, et;
deshirä e flakät.
ZUJA zool. beng-u (Oriolus
galbula).
ZUKVA bot. xanä-a, gjenesh-
tör, gjineshtér (Spartium
junceum).
ZULJ lyth-i, ushöl, kakujö,
lyrdhé, kallo (callum, tylus).
ZULJEVITO TELO anat. tru-
pi lythuer, nyrthuer (corpus
callosum).
ZUMANCE té kuqt e ves.
ZüNA ZOOL. pikthi i blerté
(Picus viridis).
ZUNJ (ZUNJA) shih ZUNA.
ZUNJ (iunja) shih ZUNA.
ZUPA famulli-ja.
ZUPNIK famullitar-i.
ZURA (ZURICA) zool. bregcä-a
(Merops apiaster).
ZURKA zool. shih ZELENA
LISKA.
ZURNALIST gazetar-i, zhur-
nalist.
ZURNALISTICKI zhurnalis-
tik-e, gazetaresk; zhurnalist.
ZURNALISTIKA gazetari-ja.
ZUSTAR i zhdörvjelltä, i gja-
Ilé, i shkathtä; guximtar,
trim.
ZUTAÆKA (ZUTOVi01.JKA)
zool. fikc-i (Emberiza citine-
lla).
ZUTA MRLJA anat. njolla e
verdhé (macula lutea).
2UTA
ZUTA PERUNIKA bot. badär
uji (Iris pseudacorus).
ZUTA SIBIKA bot. mileza
emere, hardall i egär (Co-
ronilla emerus).
ZUTARICA zool. vardue-var-
doni (Fringilla chloris).
ZUTENICA bot. bresö-a, shi-
kore, radhiqe (Cichorium en-
divia).
ZUTICA mjek. tö verdhét, sa-
rillék (icterus).
ZUTIKA bot. mylqi-m, mölqi-
nja e rendomtö, mulqinjä,
bushi i egör (Berberis vul-
garis).
ZUTI KATANAC bot. djegös-
djegsi (Reseda lutea).
ZUTIKE bot. familja e myl-
qijve (Berberidaceae).
ZUTILICA bot. gjeshtér-gjesh-
tra ngjyese, gjineshtär, xanö
(Genista tinctoria).
ZUTILICA POLEGLA bot.
vjexhsi i shtrimæ (Cytisus
pracumbens).
ZUTILOVKA bot. shih ZUTI-
LICA.
ZVAKATI
ZUTILOVA TRAVA bot. gje-
shtra ngjyese, xané, gjine-
shtär (Genista tinctoria).
ZUTI LOKVANJ bot. lékoni
(Iépusha) i verdhé (Nuphar
I uteum).
ZÜTI SUNOVRAT (ZELEN-
KADA) bot. bathér-bathra
(Narcissus pseudonarcissus).
ZUTI SEBOJ bot shebojé-a,
vjolacjeké (Cheiranthus che-
iri).
ZUTI VIVAK zool. cylek-u,
kllimcä, sharrxhi, kojlik
(Charadrius pluvalis).
ZUTI VOLJIC zool. gushé-
verdh-i i(iHyppoIais phYIome-
La).
ZUTOKLJUN axhami-u, i pa-
pjekun; i mitun, i pastérvi-
tun né nji _puné.
ZÜTOKLjUNAC axhami-u,
njeri i papjekun.
ZVAKANJE pärtypje-pärtyp-
ja, pércapje (manducatio)
ZVAKATI me pärtypö, me
pærcapé.
I

EMNAT GJEOG,RAFLKE
ABAN
ABAN Aban-i, qytet i vogél
né jug te Shteteve t.é Bash-
kueme t' Amerikés
ABACIJA Abaci-ja.
ABESCE,R Abescer-i, qytet i
vogél né Nigeri t'Afrikés.
ABISINAC Abisin-e, Abisini-
an, Etiopian.
ABISINIJA Abisini-ja, Etio-
pi.
ADALIJA Adali-ja, qytet e
liman né Turqi, prarié Detit
Mesdhe.
ADANA Adana, krahiné e
qytet né Turqi.
A-DELFJD Adelejd—i, kryeqy-
tet i Australis Jugore.
ADEN Aden-i, posedimi bri—
tanik né Gjiun e Adenit n'A-
rabi.
ADIDA Adigje-ja, lum n'lta—
lin Veriore.
ADIS ABEBA Adis Abebé-a,
kryeqytet i Etiopis.
ADRIJA Adria, qytet né ve-
neci, prej té cilit ka marre
emnin edhe Adriatiku.
ADRIJANOPOLJ Adriano-
pol-i, Edrene.
ADUA Aduaja.
ALBANI
AFGANi1STAN Avganistan-i,
AFRDKA Afriké-a.
AFRIKANAC Afrikan-i.
AFRIKANK,A Afrikane-ja.
AGADIR Agadir-i.
AGRA Agér-Agra, qytet né
Hindi.
AGRi,GBNT Agrigjent-i, qy-
tet né Sicili, vendlindja e fi-
lozofit Empidokli.
AGULJAS (IGLENI RT) Agul-
has-i, kep n'Afrikén Jugore.
AHINABAD Ahinabad-i.
AJACIO Ajacio, qytet né Kor-
siké.
AJMER Ajmer-i.
ALABAMA 'Alabama, shtet
né SHBA.
ALAHABAD Alahabad-i, gy-
tet dhe liman né Hindi.
ALBA Albé-a, katund né Pie-
monte (Itaii).
ALBAN Alban-i, kodér né
Lacio, nén té cilén gjindej
Alba Longa.
ALBANAC Shqiptar-i; AL-
BANKA Shqiptare-ja.
ALBANI Albani, qytet i SH-
BA; port n'Australin Okci-
dentale.
389

ALBANIJA
ALBANIJA Shqipni-ja, Shqi-
péri: NARODNA REPUBLI-
KA —, Republika Popullore
e Shqipnis.
ALBERTA Alberté-a, provin-
cé e Kanadas.
ALBERTOVO JEZERO Liqe-
ni i Albertos, 'Albert-Ni-
anza, liqen n'Afrikén Ekua-
toriale.
ALBERTVIL Albertvil-i.
ALBION Alblon-i, emen me
té cilin Keltét e quejshin Bri-
tanin e Madhe.
ALBONA Alboné—a, qytet ro-
man n'lstri; sot: Labin.
ALEC Alec-i, akullnaja ma e
madhe n' Alpet.
ALEKSANDRETA Aleksan-
dreté-a (Iskenderi).
ALEKSANDRIJA Aleksa-
ndri-ja.
ALEKSANDROPOLIS Aleksa-
ndropolis-i, Dedeagac, port i
Greqis nä Detin E,gje.
ALEKSANDROVAC Aleksa-
drovc-i, Kozhetin.
ALEKSINAC Aleksinc-i, qy-
tet né gryké té Moravicés, né
Serbi.
ALEMANI (ALAMANI) AIZ-
mané-t, konfederaté e shum
tribujve, gjerrnanég te Reni.
ALENTAUN Alentaun-i, gy-
tet né Pensilvani.
ALEP Haleb-i, qytet i Siris.
ALEUTI Aleuté-t, popull i
vogöl n'ishujt po me . I-ét
ernén, n'Amerikén Veriore.
ALEUTSKA OSTRVA ,lshujt
Aleuté, Ishujt Aleutinä, nji
varg ishujsh vullkaniké.
390
ANADOLIJA
ALZIR Algjeri-ja (krahiné,
trevé); Algjer (qytet).
ALZIRAC Algjerian-i.
Aim Alpe-t; ISTOCNI A1-
pet Lindore; ZAPADNI
Alpet Peréndimore; CEN-
TRALENI —, Alpet Qendore;
DINARSKI Alpet Dinari-
ke.
VELIKI
ALTAJ Altaj-i; —
Altaj i Madh; — MALI A. i
Vogél.
ALTAMIRA Altamuré-a.
shpellé né Spanjé.
ALZAS Aizas-i, Elzas.
ALJASKA Aljaskö-a.
AMADEJSKO JEZERO Liqe-
ni i Amadeos.
AMAN Aman-i.
AMAZON Amazon-i, lumi ma
i madh i Arnerikés Jugore.
AMAZONAS Amazonas-i,
shtet n'Amerikén Jugore.
AMERIKA Ameniké-a.
AMERIKANAC Amerikan-i:
Amerikane-
ja.
AMIJEN Amien-i, qytet né
VL. té Francös.
AMIJENSKI UGOVOR Trak-
tati i Amienit, nénshkrue me
1802 ndärmjet Frances, An—
glis, Spanjés e Hollandés.
AMSTERDAM Amsterdam-i,
qyteti ma i madh i Hollan-
dis.
AMU DARJA Amu Darja,
lum i Turkestanit.
AMUR Amur-i, Sakali.n, lum
né Siberi.
ANADOLIJA (ANADOLI) A-
natoli-ja, Anadoli, emän i
dhanun Azis sé Vogél.
ANDORA
ANDORA Andoré-a vend i
vogél né Pirene.
ANDRIJA Andria, qytet n'l-
tali.
ANDRIJEVICA Andrijevicä-a
ANDROS Andros-i, nji nga
iShujt e Ciikladäs.
ANGARA Angara, lum né Si-
beri.
ANGLO-EGI.PATSKI SUDAN
Sudani Anglo-Egjiptian.
ANGLOSASI Anglosaksoné-t.
ANGOLA Angola* Afrika Pe-
réndimore Portogeze.
ANGORA Ankara-ja, kryeqy-
teti i Turqis
ANGORSKA DITKA Betejä e
Ankaras, zhvillue mé 1402
ndérmjet Bajazitit e Tamer-
lanit (Timurlengut).
ANKARA Ankara.
ANKÆRA Ankira-ja, emni i
vjetär i Ankaras.
ANKONA Ankoné-a.
ANTAKIJE Antaki-ja, qytet
né VL té Siris, né vendin e
Atiokis sä Vjetör.
ANTARKTIDA Antarktidé-a.
ANTARKTIK Antarktik-u,
krahinä rreth Polit Juguer.
ANTILI Antile-t, ishujt
mjet Amerikés V. e J.
ANTIOHIJA Anticki-ja, qy-
tet nö Siri.
ANVERS Anvers-i, Antver-
pen, qytet i Belgjikés.
APNTINI Apenine-t, vargma-
let gälqerore Siujdhesén
Apenine.
APENINSKO POLUOSTRVO
Siujdhesa Apenine, Gadishu-
Ili Apenin.
ASIRC!
APOLONIJA Apoloni-ja, qy-
tet antik né Shqipni, afér
Vlonés.
ARABIJA Arabi-ja; SAUDI-
SKA —, Arabija Saudite.
ARABISKI ZALIV Deti (Gjiu)
Arabik, Deti i Arabis.
ARAGON Aragoni-ja, mbret-
ni e lashté né VL. té Spanjés.
ARAKS Araks-i, lumi ma i
madh i Rrafshnaltés s'Ame-
ARALSKO JEZERO Liqeni
Aral, liqen i madh e i ngjel-
mét né Turkestan.
ARANDELOVAC Arangje-
Hove-i.
ARAPI (ARABLJANI) Ara-
bä-t.
ARARAT Ararat-i, masivi
vullkanik n'Em•neni.
ARAS Aras-i.
ARBANASI Shqiptarä-t.
ARBANIJA Shqipni-ja.
ARGENTINA Argjentm•é-æ
ARGIROKASTRO Gjinokas-
tér—a, Gjirokastér.
ARKANZAS Arkanzas-i, lum
n'Amerikén- Veriore.
ARKTIK Arktik-u, trevé
rreth Polit Veriuer.
ARKTICKA KLIMA Klirné
arktike.
ARMENIJA Amieni-ja. AR-
MENSKA SSR Republika so-
cialiste Sovjetske e Armenis.
AROMUNI(ARAMANI) Aro-
muné-t, Kucovlleh, Cinearä,
Karaguné.
ASIR Asir-i, I-Q'yeqytet i Asi-
ris.
ASIRCI Asiriané-t.
391

ASIRIJA
ASIRIJA Asiri-ja.
ASMARA Asmara-ja.
ASTRAHAN Astrakan-i, As-
trahan.
AS'UAN Asuan-i, qytet n'E-
gjiptin e Epénm, pranä Nilit.
ASUNSI,ON Asuncion-i,
kryeqytet i Paraguajit.
ATICKO POLUOSTRVO Si-
ujdhesa (Gadishulli, Sinisija)
Atike.
ATIKA Atikö-a.
ATINA Atiné-a, Athinä.
ATLANSKI OKEAN Oqeåni
Atlantik.
ATLANM Atlanté-m qytet
né SHBÅ.
AUSTERLIC Austerlic-i, Slav.
kov, vend né Moravi, ku Na-
paleoni i mundi Austriakét.
AUSTRALAZIJA Australazi-
ja, ide gjeografike, pérfshin:
Arqipelagun Malaik, Austra-
BAB-EL-MANDEB (moreuz)
— Bab-.eI-Mandebi .(ngushti-
BACKA Backö-a.
BADAHSAN Badahshan-i,
krahinä né V L. t'Avganista-
nit.
BADEN Baden-i, provinci e
Gjermanis.
BADENSKA FILOZOFSKA
SKOLA Shkolla filozofike e
Badenit, baza e sé cilés ka
qenö kriticizmi teologjik.
392
BALEARI
lin, Melanezin e Zelandön e
AUSTRALIJA Australi-ja.
AUSTRALIJANCI Australia-
né—t.
AUSTRIJA Austri-ja.
AUSTRIJANAC Austrian-i.
AUSTRO-UGARSKA MONAR-
HIJA Monarkija Austro-
Hungareze.
AZERBEJDZAN Azerbej-
xhån—i.
AZERBEJDZANCI Azerbej-
xhané—t, Azerbejxhanas.
AZIJA Azi-ja.
AZIJAC Azias-i.
AZIJAT Aziat-i, banor i Azis,
njeri me origjiné nga Azija;
fig. i eger, i pagédhendun.
AZISKI Aziatik-e, qé i pér—
ket Azis.
AZOFSKO MORE Deti Azov.
AZORSKA OSTRVA Ujdhe-
sat e Azoreve.
BAGDAD Bagdad-i, kryeqy-
tet i Irakut.
BAGDADSKI HALIFAT Ka-
lifati i Bagdadit.
BAHANMSKA OSTRVA Uj-
dhesat (ishujt) e Bahamas.
BAIJA Bahi-ja, shtet i vogäl
n'Oqeanin Atlantik.
BAJKALSKO JEZERO Liqe-
ni Bajkål.
BAKU Bakå-ja.
BALEARI Baleare-t, grup
ishujsh né Detin Mesdhe.
BALI
BALI Bali, ishull kodrinuer i
Sondes.
BALKAN Balikan-i, mali må
i gjaté né Bullgari.
BALKANSKA FEDERACIJA
Federacioni ballkanik.
BALKANSKO POLUOSTRVO
Gadishulli (Siujdhesa) Ball-
kanik.
BALKASKO JEZERO Liqeni
i Balkashit, Balkash, né ku-
fijt e Siberis e té Turkesta-
nit.
BALTICKO MORE Deti Ball-
tik.
BALTIMOR Baltimor-i, nji
nga qytetet ma té rnédha né
SABA.
BANAT Banat-i.
BANATSKE PLANINE Malet
e Banatit.
BANDUNG Bandung-u, qytet
né pjesén veriore té Javös.
BANGALOR Bangallor-i, qy-
tet né Hindin Jugore.
BANKOK Bangkog-u.
BANJA LUKA Banja ILIukö-a,
Banj alluké
BAR Tivar-i.
BARAC Tivaras-i.
BARANJSKA OSTRVA Uj-
dhesat Bareine, nö Gjiun e
Persis.
BARCELONA Barcelonä-a.
BARENCOVO MORE Deti i
Baréncit.
BARI Bari, qytet e port n'l-
tali.
BASTIJA Bastia, qyeteti e
porti må i madh i Korsikös.
BATAJNICA Batajnicé-a, ka-
tund nö Srem.
BENGAZI
BATAVIJA Batavi-ja, Xha-
kartö.
BATUMI Batumi, vend n'A-
xhar:stan té BRSS.
BAVARSKA Bavieré-a.
BEC Viené-a.
BECLIJA, BECLIKA Vienez,
Vieneze.
BEIRA Beiré-a, krahinä e
Portugalis.
BEJRUT Bejrut—i, kryeqytat i
Libanit.
BELA RUSIJA Rusija e Bar-
dhé, Bjellorusi.
BELFAST Belfast-i, qytet e
liman n 'Irlandön Veriore.
BELGIJA Belgjiké-a.
BELGISKI Belg-e, beigjian;
— KONGO Kongo Bel-
ge.
BELGIJANAC Belg-u, banor
i Belgjikés, Belgjikas.
BELI DRIM Drini i Bardhö.
BELI TIMOR Timoku i Bar-
dhä.
BELO MORE Deti i Bardhö.
BELORUS Bjellorus-i.
BELORUSKA SSR. RSS e
Bjellorusisc
BELUDZISTAN Beluxhistan-i.
BENGAL (BENGALIJA) Be-
ngal-i, Bengali, krahiné né
Hindi.
BENGALSKI ZALIV Gjiu
Bengålit.
BENEVENTO Benevento, qy-
tet n'ltali.
BENELUKS Beneluks-i (Bel-
gjika, Hollanda e Luksem-
burgu).
BENGAZI Bengazi, kryeqytet
i Cirenaikés, né Libi.
393

BEOGRAD
BEOGRAD Beligrad-i, Beo-
grad.
BERAT Berat—i.
BERBERA Berbera, kryeqy-
tet i Somalis Britanike.
BERGAMA Bergamé-a, qytæt
né Turqi.
BERGAMO Bergamo- qytét
i Lombardis n'ltali,
BERING-OV MOREUZ Ngush
tica e Beringut.
BERINGOVO MORE Deti i
Beringut.
BERLIN Berlin-i.
BERMINGEM Birmingam-i,
qytet li'Angli.
BERMINGEM Birmingam-i,
qytet né SHBA.
BERMUDSKA OSTRVA (BER-
MUNDI) Ujdhesat e Ber-
mudeve, Bermude.
BERN Bemé-a, kanton i Zvi-
erés.
BIHAC Bihaq-i.
BIKINI Bikini.
BILBAO Bilbao.
BISKAJSKI (GASKONJSKI)
ZALIV Gjiu i Biskajés.
BITOLJ Manastir-i.
BIZERTA Bizertä-a.
BLATNO JEZERO Liqeni i
Balatonit.
BOHEMIJA Bohemi-ja, ernön
i vjetér latin i Cekosllovakis.
BOJANA Buné-a.
BOKA KOTORSKA Grykö e
Kotorit.
394
BURMA
BOKELJ Banor i Grykäs sé
Kotorit.
BOLIVIJA Bolivi-ja, Rep.
n'Amerikän Jugore.
BOLONJA Bolonjé-a.
BOMBAJ Bombaj-i, Bombej.
BON Bon-i.
BORDO Bordo.
BOSANAC,-ka Boshnjak-e.
BOSFOR Bosfor-i.
BOSNA Bosnjö-a.
BOTNISKI ZALIV Gjiri Bot-
nik.
BRAZAV.IL Brazavil-i, krye-
qytet i Afrikés Ekuatoriale.
BRAZILIJA Brazfl-i, Brazili-
BRAZELIJ,ANAC Brazilian.
BREMEN Bremen-i.
BRESLAVA Beslavé-a, Bres-
lau.
BRINDLZI Brindizi.
BRISEL Bruksel-i.
BRISELAC Bmkselas.
BUDIMPESHTA Budapest-i,
Budapesht„
BRITANIJA Britani-ja.
BRITANSKA ZAJEDNICA
NARODA Komonvelti Bri-
tanik.
BUGARSKA Bullgari-ja.
BUGARIN Bullgar-i.
BUGARKA Bullgare-ja.
BURGUNDIJA Burgundi-ja.
BURMA Birmani-ja, Bur-
mé-a.
CARIGRAD
CARIGRAD stamboll-i.
CARIGRADANIN Starnbonas,
Stambollit
CARIGRADANKA
shä-a, Stambollite.
CEARA Ceara, shtet n' Ame-
rikön Jugore.
CEJLON cejlon-i.
CELEBFS Celebes-i.
CETINJE Cetinje-a.
CEHOSLOVACKA Cekosllo-
vaki-ja.
CESKA Ceki-ja.
CIKAGO Gikago-ja.
DAHOMEJ Dahomej-i.
DAKAR Dakar-i.
DAKOTA Dakoté-a.
DALMACIJA Dalmaci-ja.
DALMATINAC Dalmatin-i.
DALMATINRA Dalmatine-ja.
DAMASK Darnåsk-u.
DANAC Danez-i, Danimar-
kas.
DANKINJA Daneze-ja, Dani-
mark.ase.
DANSKA Danimarkä-a.
DARDANELI Dardanele-t, né
kohät e vjetra: Helespont.
DARDANIJA Dardani-ja.
c
DRIN
CIGANIN Jevg-u Evgjit.
CIGANCE Jevg i vogél,
gjit i vogäl.
CIGANXA Jevgä-a, Evgjite.
CRNA GORA Mali i Zi.
CRNAC Zezak-u.
CRNOGORAC Malazias-i.
CRNOGORKA Malazeze-ja.
CRNO MORE Deti i Zi.
CILE Cilé-Ci1eja, Qili.
CILSKA OSTRVA Ujdhesat
Cileane.
DELHI Delhi.
DELTA Delté-a.
DEMIR KAPIJA Demir Ka-
pi-ja.
DNJEPAR Dnjepér-i, lum né
BRSS.
DNJESTÉR Dnjestör-i.
DON Don-i.
DONEC Donec-i.
DOVER Dover-i.
DRAC Durräs-i.
DRACANIN Durrsak-u.
DRACANKA Durrsake-ja.
DRIN Dri-ni; BELI Drini i
Bardhé, ORNI —, Drini i Zi,
395

DRINA
DRINA Driné-a.
DUBROVCANIN Dubrovni-
kas-i, Raguzan•, DUBROVKI-
NJA Dubrovnikase, Raguza-
ne.
DAKOVAC Gjakovas-i.
DA.KOVICA Gjakovä-a.
DAKOVICKI Gjakovés
EBRO Ebro-ja, lum nö Spa-
njö.
EDINBURG Edimburg-u.
EGEJSKO MORE Deti Egje.
EGIPAT Misir.
EGIPATSKf1 Egjiptian-e.
EGIPCANIN Egjiptas-i.
EGIPCANKA Egjiptase-jæ
EKVADOR Ekuador-i, Rep.
n' Amerikén Jugore.
ENGLESKA Angli-ja.
FEDERATIVNA REAPIJBT_ÆKA
Republika Federative
FER Fer-i, qytet nä Marok.
FERARA Ferara, qytet n'lta-
FIDZI OSTRVA Ishujt Fixhi.
FELADDLFIJA Filadelfi-ja.
396
FINSKI
DUBROVNIK Dubrovnik-u,
Raguzé.
DUNAV Danub-i, Tuné.
DVINA Dviné-a.
DVINSK Dvinsk-u.
DAKOVKA Gjakovase-ja
DAKOVO Gjakovo.
ENGLEZ Anglez„i.
ERDELJ Transilvani-ja.
ESTONAC Eston-i, Estonas.
ESTONIJA Estoni-ja.
ETIOPIJA Etiopi-ja.
ETNA Etna, vullkan né Sici-
li.
EUFRAT Eufrat-i.
EVROPA Europe-a.
EVROPLJAN Europjan-i.
EVEREST Everest-i.
FILIPINI Filipine-t.
FINÄC Finlandez-i, Fin.
FINKINJA Finlandeze-ja.
FINSKA Finlandö-a, Finlan-
FINSKI ZALIV Gjiri i Finla-
ndés.
FIRENCA
FIRENCA Firencä-a.
FLORIDA Floridé-a, shtet
SHBA.
FODA Fogjie-a, qytet n'lta-
Iin Jugore.
FORMOZA Forrnozé-a, krahi-
né n'Argjentinä.
GALICIJA Galici-ja, provin-
cé nö VP. té Spanjös.
GALIJA Gali-ja.
GALIPOLJE Galipoli.
GAMBIJA Gambie-a, koloni
britanike n'AfriIGn Peréndi-
more.
GANA Gåna, Shtet i pamva-
run n'Afrikén Peréndimore.
GANG (GANGES) Gang-u, lu-
mi kryesuer né Hindi.
GARDA Garda, liqeni må i
madh n'ltali.
GARONA Garoné-a, lum né
pjesän jugperöndimore té
Francés.
GASRONJA (GASKONJE) —
Gaskonj é-a, province histo—
rike né Francé.
GASKONJSKI ZALIV — Gjiu
i Gaskonjés.
GDANSK (GDANJSK) Dan-
cig-u, qytet né Poloni.
GDINJA Gdinjé-a, liman né
Poloni.
GIBRALTAR Gjibraltar-i
(arab. Xhebel al Tarik
Shkambi i Tarikut).
GIBRALTARSKI MOREUZ
Ngushtica e Gjilbraltarit.
GVIMEJA
FORMOZA (TAJVAN) For-
mozé-a, Tajvan, ishull n'O—
qeanin e Qetö.
FRANCUZ Francez-i, Freng.
FRANCUSKA Francä-a.
FRANCUSKINJA Franceze-
GIJENA Giené-a, province né
JP tö Francés.
GINEJA Guine-ja,
krahinö n'Afrikén Peréndi-
more, republikö n'Afrikä.
GINEJSKI ZALIV Gjiu i
Guinés.
GNJILANE Gilan-i.
GOA Goa, koloni portogeze
né bregdetin perändimuer tä
Hindis.
GOBI Gobi, shkretinö e gja-
né né Mongoli.
GODAVARI Godovari, lum i
Hindis.
GOJAZ Gojaz-i, shtet né Bra-
zili.
GORICA Göfricä-a, qytet silo-
ven n'ltali.
GRAC Grac-i.
GRCKA Greqi-ja.
GRENLANDA Grenlandé-a,
Grenlandi.
Grek-u.
GRKINJA Greke, Grekojkä.
GRUZIJA Gjeorgji-ja, Gruzi.
GRUZIJANKA Georgjiane-
ja, Gruziane.
GVAJANA Guajanö-a, pjesä
VL. e Amerikés Jugöre.
GVATEMALA Guatemalö-a.
GVINFJA (GINEJA) Guine-ja.
397

HAG
HAG Hagö-a.
HAITI Haiti.
HAVAJSKO OTOCJE Ishujt
Havai
HELSINKI Helsinki.
HERCEGOVAC Hercegovas-i.
HERCEGOVINA Hercegovi-
né-a.
HERCEGOVKA Hercegovase-
HOLANDIJA Hollandé-a.
HOLANDSKI Holandez-e.
1
IBAR lbér-lbri.
IBERCI Iberas-it, Iberianö
IBERIJA Iberi-ja, ernni i vje-
tir i Spanjés.
IBERSKE PLANINE Malet e
Iberis.
INDIJA Hindi-ja.
INDIJANA lnöané-a, shteti
federativ i SHBA.
INDIJANAPOLIS Indianapo-
Lis, kryeqyteti i Indianés.
INDIJANCI dndiané„t, bano-
ret e lashté t' Amerikés.
INDIJCI (Indusi, Hindusi, ln-
di) — Hindas-it, Hindus, Hi-
ndä.
INDISKI OKEAN oqeani i
Hindis.
JADRAN Adriatik-u.
JADRANSKO MORE Deti
Adriatik.
JAJCE Jajce-ja, qytet né Iu—
ginén e Vérbasit
398
JAMNICKA
HOLANDANIIN Hollandez-i.
HONKONG Honkong-u, kolo-
ni britanike.
HONOLULU Honolulu, krye-
qytet i ishujve té Havait.
HRVAT Kroat-i.
HRVATICA Kroate-ja.
HRVATSKA Kroaci-ja.
HRVATSKO PRIMOR.JE Breg-
deti Kroat.
HRVATSKO ZAGORJE Za-
gorja e Kroacis.
INDOEVROPLANI (ARIjEV-
CI) — Indoeuropjané-t, Aria-
né.
INDOKINA Hindokiné-a, ln-
dokinä.
INDONEZIJA Hindonezi-ja,
Indonezi-ja.
IRAC Irlandez-i.
IRAK Irak-u.
IRAN Iran-i, Persi.
IRKA, iRKINJA Irlandeze-
IRSKA Irlandé-a.
ISLANDA Islandé-a.
ISTAMBUL (CARIGRAD) —
Stamboll-i.
ISTAR Istri-ja.
ITALIJA Itali-ja.
IZRAEL Izrael-i.
JALTA Jålté-a, vend, né Si-
ujdhesén e Krimes.
JAMAJKA Jamaikä-a, ishull
n'Antilet e Médha.
JAMNICKA BANJA Banja e
Jamnicés.
I
JAPAN
JAPAN Japoni-ja.
JAPANCI Japonezö-t.
JEDRENE Edrene-ja.
JEMEN Jemen-i, imamat n'a-
nén JP t'Arabis.
JERML*NIJA Armeni-ja, Er-
meni.
JERIVENKA Ermene-ja Ar-
mene.
JEVREJ E,brej-i, Cifut.
JILAND Jytlandé-a.
JONSKO MORE Deti Jonian
JORDANIJA Jordani-ja.
KABUL Kabul-i.
KAERO Kajro-ja; Kairo.
KALKUTA Kalkuté-a.
KAMBOXHA Kamboxhé-a.
KAMCATRA Kamcatkä-a.
KANADA Kanada-ja.
KARACI Karagi, knyeqyteti i
Pakistanit.
KARAKAS Karakas-i, krye-
qytet i Venezuelés.
KARIBSKO MORE Deti i Ka-
riböve.
KARPATI Karpate-t.
KARSKO MORE Deti i Kar-
skut, Deti Kara.
KASPISKO MORE (JEZERO)
Deti (Liqeni) Kaspik.
KAZASKA REPUBLIKA Re-
publika e Kazahstanit.
KENIJA Kenia.
KIJEV Kiev-i.
KIKINDA Kik.indö-a.
KINA Kinä-a.
RIPAR Qipro-ja.
KIRGIZI Kirgizi.
KITAJ Kinä-a.
KURILSKA
JUGOSLLAVIJA Jugosllavi-ja
JUGOZAPADNA AFRIKA
Afrika Jugperéndimore.
JULIJSKA KRAJINA vene-
cija Juliane (Gjuliane).
JU%NA AUSTRALIJA Aus-
tralija Jugore.
JUZNA KAROLINA Karoli-
na Jugore.
JUZNI POL Poli Juguer.
JUZNOAFRICKA UNIJA
Unioni Jugafrikan.
KITO Kuito, kryeqytet i Eku-
adorit.
KISINJEV Kishinjev-i, krye-
qytet i Besarabis.
KOLOMBO Kolombo-ja, kWe-
qytet i Cejlonit.
KOLUMBIJA Kolumbi-ja.
KONGO Kongo-ja.
KOPENHAGEN Kopenha-
gen-i.
KORDTLERI Kordilere-t.
KORBJA Kore-ja.
KORZIKA Korsiké-a.
KORUSKA Korushkä-a, Ka-
rincia.
KOSOVO POLJE Fusha e
sovés.
KOSTARIKA Rosta-Rika,
Kostariké.
KRETA (KRIT) Kreté-a.
KRF Korfuz-i.
KRIM Krime-ja.
KRUJA Krujé-a.
KRUSEVAC Krushevc-i.
KUBA Rubi-a.
KURILSKA OSTRVA Ujdhe-
sat Kurile.
399

LABA
LABA Labé-a, Elbé, lum
i
Europés Qendrore.
LADOSKO JEZERO Liqeni i
Ladogös.
LAHOS Lahos-i, kryeqytet
i
Nigeris.
LAMANS La-Mansh-i, La-
mansh.
LAOS Laos-i.
LA PAZ La-Paz, kryeqytet i
Bolivis.
LAPONCI (LAPI) Laponé-t.
LAPONIJA (LAPLAND) La-
poni-ja, Laplandé, krahina
ma veriore e Europés.
LATINSKA AMERIKA Ame-
rika Latine.
LENA rsené-a, lum né Sibe-
ri.
LENINGRAD Leningrad-i.
MADRID Madrid-i.
MADAR Hungarez-i, Unga-
rez.
MADARRA Hungareze-ja,
Ungareze.
MADARSKA Hungari-ja,
Ungari.
MAGELANOV MOREUZ Gry-
MURMANSK
LEOPOLDxnru Leopoldvil-i.
LESKOVAC Leskovc-i.
LIBAN, LIBANON, LIVAN
Liban-i, Libanon.
LIBERIJA Liberi-ja.
LIBIJA Libi-ja.
LIMA Lima, kryeqytet i Pe-
rus.
LISABON Lisboné-a.
LITVA, LITV.ANI.JA Litua
ni-ja.
JIHTENSTAJN Lihtenshtajn-i.
LONDON Londér«Londra.
ILONDONAC Londonas, Lon-
donian.
LOS ANGELES Los-Anxhe-
10s, qytet né Kaliforni.
Luksemburg-u
LUZICA Luzhieä-a, Lauzic
NAJROBI
PARIZ
NAJROBI Najrobi, kryeqytet NIZOZEMSKA Niderländä-a,
MEKSIKANSKI ZALIV
ri i Meksikés.
MINSK Minsk-u.
MISISIPA Missisipi.
MISURA Misuri.
MLECI Venediku.
Gji-
ka e Magelanit.
MALAJA Malezi-ja.
MALDIVI Maldivé-t.
MALTA Maltä-a.
MANAGUA Managua,
qytet i Nikaraguas.
MANILA Manilé-a.
MAROKO Marok-u.
MELBURN Melburn-i.
MEKSIKO Meksiké-a.
400
krye-
Venedikas-i, ve-
necian.
MIDCANKA Venedikase-ja,
Veneciane.
MONGOLIJA Mongoli-ja.
MONROVIJA Monrovi-ja,
kryeqytet i Liberis.
MOSKVA Moské-a.
MOSKOVLJANIIN Mosko-
vas-i,
MOSKOVLJAN<A Moskova-
se-ja, Moskovite.
MI-JRMANSK Murmansk-u
i Kenias.
NAPULJ Napoli.
NEMAC Gjerman-i.
NEMACKA Gjermani-ja.
NEMICA Gjermane-ja.
NEPAL Nepal-i.
NEVA Nevé-a.
NIGERIJA Nigeri-ja.
NIKARAGUA Nikaragua
NIKOZIJA Nikozi-ja, krye-
qytet i Qipros.
NIL Nil-i.
NJEZIN Njezin qyteti ukrai-
nas.
N.JDMEN (Memel) Niemen-i.
Memel, lum qé buron né
Bjellorusi.
0B Ob-i, lum né Siberi.
OCEANIJA Oqeani-ja.
ODESA Odesö-a.
OHOTSKO MORE Deti
Ohotskut.
OHRID Ohär-Ohri.
PA DE KALE Pa-da-Ra1é.
PAKISTAN Pakistan-i.
PALESTINA Palestinä-a.
PAMIR Pamir-i.
PANAMA Panama-j a.
Vendet e Ulta, Hollandö.
NORVESKA . Norvegji-ja.
NORVEZANIN Norvegjez-i.
NORVEZANKA Norvegjeze-ja.
NOVA GVINEJA Guineja e
NOVA SKOTSKA Skocija e
NOVI ZELAND Zelanda e Re.
NOVOSIBIRSK Novosibirsk-u,
NJ
NJU AMSTERDAM Nju Am-
sterdam, Amsterdam i Ri.
BRANSVIK Nju Bran-
svik, qytet né Nju Xhersi
(SHBA).
NJU JORK Nju-Jork-u.
o
OHRIDSKO JEZERO Liqeni
i Ohrit.
OPATiJA 'Opati-ja Opatija
(Abacia).
OSLO Oslo-ja.
OTAVA Otové-a.
KANAL Kanaii
PANAMSKI
i Panamas.
PARAGVAJ
Paraguaj-i.
PARIZ Paris-i.
401

FT 152-End

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

FT 152-End

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

FT 152-End

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

****** Result for Image/Page 1 ******

****** Result for Image/Page 3 ******

****** Result for Image/Page 4 ******

****** Result for Image/Page 5 ******

****** Result for Image/Page 6 ******

****** Result for Image/Page 7 ******

****** Result for Image/Page 8 ******

****** Result for Image/Page 9 ******

****** Result for Image/Page 10 ******

****** Result for Image/Page 11 ******

****** Result for Image/Page 12 ******

****** Result for Image/Page 13 ******

****** Result for Image/Page 14 ******

****** Result for Image/Page 15 ******

****** Result for Image/Page 16 ******

****** Result for Image/Page 17 ******

****** Result for Image/Page 18 ******

****** Result for Image/Page 19 ******

****** Result for Image/Page 20 ******

****** Result for Image/Page 21 ******

****** Result for Image/Page 22 ******

****** Result for Image/Page 23 ******

****** Result for Image/Page 24 ******

****** Result for Image/Page 25 ******

****** Result for Image/Page 26 ******

****** Result for Image/Page 27 ******

****** Result for Image/Page 28 ******

****** Result for Image/Page 29 ******

****** Result for Image/Page 30 ******

****** Result for Image/Page 31 ******

****** Result for Image/Page 32 ******

****** Result for Image/Page 33 ******

****** Result for Image/Page 34 ******

****** Result for Image/Page 35 ******

****** Result for Image/Page 36 ******

****** Result for Image/Page 37 ******

****** Result for Image/Page 38 ******

****** Result for Image/Page 39 ******

****** Result for Image/Page 40 ******

****** Result for Image/Page 41 ******

****** Result for Image/Page 42 ******

****** Result for Image/Page 43 ******

****** Result for Image/Page 44 ******

****** Result for Image/Page 45 ******

****** Result for Image/Page 46 ******

****** Result for Image/Page 47 ******

****** Result for Image/Page 48 ******

****** Result for Image/Page 49 ******

****** Result for Image/Page 50 ******

You might also like

Result for Image/Page 1

Result for Image/Page 3

Result for Image/Page 4

Result for Image/Page 5

Result for Image/Page 6

Result for Image/Page 7

Result for Image/Page 8

Result for Image/Page 9

Result for Image/Page 10

Result for Image/Page 11

Result for Image/Page 12

Result for Image/Page 13

Result for Image/Page 14

Result for Image/Page 15

Result for Image/Page 16

Result for Image/Page 17

Result for Image/Page 18

Result for Image/Page 19

Result for Image/Page 20

Result for Image/Page 21

Result for Image/Page 22

Result for Image/Page 23

Result for Image/Page 24

Result for Image/Page 25

Result for Image/Page 26

Result for Image/Page 27

Result for Image/Page 28

Result for Image/Page 29

Result for Image/Page 30

Result for Image/Page 31

Result for Image/Page 32

Result for Image/Page 33

Result for Image/Page 34

Result for Image/Page 35

Result for Image/Page 36

Result for Image/Page 37

Result for Image/Page 38

Result for Image/Page 39

Result for Image/Page 40

Result for Image/Page 41

Result for Image/Page 42

Result for Image/Page 43

Result for Image/Page 44

Result for Image/Page 45

Result for Image/Page 46

Result for Image/Page 47

Result for Image/Page 48

Result for Image/Page 49

Result for Image/Page 50