150 Radni list 8. SOCIALNO-KULTURNE PRETPOSTAVKE ODGOJA T OBRAZOVANJA 1. Odignaje igea ,Rasprava o gradnji Skole", a zatim proanalizia} Koji ste sve status imali w grupi i kako ste se osjecali u Rospriva o gradnji Skole Na podrugj jedne opéine dva su sela - Markovac i Jurkovae, U oha'st sela osttovne sole koje rade w dotrajalim 2gradama Postoli moguénost da se sagradi nova osnovna skola, ali teb dla kojem seli, Evo osnovnih podataleao tim selima Markorae Juskovae ro stanornika 2.000 2200 Bro) sentka 350 370 Tgyati se podijele u grupe od tri clana, Svaki dan oznadava se jednim slovom A, Bilt C. Igra se sastoji od ti razgovora, ali tako da svaki lgraé w sliedecem tazgovoru mijenia Ulogu, 4 to ovake 1. razgovor: Predsjednikt Markovca razgovara s predstavnikom Op ine 0 potrebi gradnje skole Markoveu, te 0 mogucnosti da miesto sufinancita izgradniu razgovor: Predsjednik Jurkovea i ravnatelSkole iz Jurkovea raz fgovarsiu_o gradnjiskole w firkoveu | navode argumente Koji daju prednost Jurkoveu govor: Nakon tjedan dana konzultacja svih zainteresranih int se da Ge Opéina predloiti da se skola gradi u Markoven Ravnstelj skole #2 Jurkovea dolasi'a Opeinu da objasni pogres post takve odlke A 5 E Lessgovor ——promatrad predsjednik Opdine 2 razgowor ——_predsjednk aynatel Skole iz promatraé Fuskoves jankoves S.razgowor —predgedikeOptine —_promataé ravnata) Sole 2 Tuskoves Organizirajte raspravu 0 odgoju tako da polovica vase grupe zastupa autoritamo stajalite, 2 druga polovies demokratsko. Svaka grupa neka nastoji iznijeti sto vise argumenata 2a sv0j stay, Nakon nekog vremena zamijenite Ladislav Bognat f (wae: eI) FZADAC ODGOIA | OBRAZOVANAte tt 153, Pojmovne odredenje cla | zadataka U didakti¢ko) su teorii vila raz Odgojno-cbrazovni proces je planska iclju usmyjerena dela plea of cede ase atiiuat rept, te frarenju drustreno i individvalno relevantnih postignaca, Do tih sc postignuca dolazt definiranjem cilja 1 zadataka koji se Zele postic, | dijametralno suprotna shat it odgojno-obrazovnog process. Kako 2 a octal iv elles 4 zadact cage ha pitanja zavisi od raziGtih teor ‘rustvenl | ndvidualnlaspet cj | zadataka IM. Schiro (1978) smatra da postoje éetish bitmo raclitita pristups ‘vom problemu “Zasapniei zanstveno-akademske orifentacie kao cil) svakos sys pre Pie uvodenje diece u pojedine akademske discipline, Sve programm cdno ulljueivanja w svijet 2nanja jest w pojedinim akadem- ae stinama ap st0 su Matematika, povjes, biolosia, bozo fim holopia itd. Te discipline su samostalne } autonome, Sto ode Ja. ee aoe sarodu znanja i nagin spoznavanja, Kad govore o ween enju, jer Covjeka shvacaju kao bice intel: © prirode ‘ne 2animaj ‘su ostvareni postavl feu, govore 0 njegor tay pa ih dragh aspekti Iiuds Drug! pustup je orijentaciia na sociialnu cfikasnost. Osnorna cont ere Ninostavna, Lhudski 2vot, Iako taznovrstan,'sastoi se epa Mjania pdzedenih aktivaost. Obrazovane koje priprema 2a 2 Se coer iba sa ove raziite akeavnost" (Schio, 1978, st. 85). Ds Haare foe ollteduje svrhu odgoja i obrazovanja, No Kako ono to ie Nasno wedilo, svrha odgoja | obrazovanja ostale posao stvaraoca 2 ae Om je epunomocenik drustva koji otkriva i delinira te pot Prick we ne shvaca Kao iskljueivo intelektualno bige, nego kao bie aktivnosts i akcie Thott pritup je orijentacia na proutavanje djeteta. On smatra da call Fader odgojno-abrazovnog procesa zavise od interesa 1 potreba Het Pda‘te ont ne mou odredivati neovisno njima. To je proces iets tinan na posicanje prirodnog rasta 1 razvoja Ijudskog organizma. Quepicce se gleda kao na bice koje ima tendencia rasta ut sretnt, No lier Sore funkeionirajuca odeashy osobu, a smisao odgoja je daw ja na promjene kako w drustvu, tako 1 Se ne shvaca onakvio kaka jest, nego Ceevrtspristup je ois w lignosti pojedinea. Covi Take bi mogao biti @ isto tako Govjek je tu drut Fromfene koje omogucavaju njegow optimalan razvo C Prpodias potrcbnoga vee anticipacija mosuceza Dok prea dva pristupa naglafavaju drustveni aspekt pri odrediva a Pre fai dole druga dva alent staviiaja na individualat Pie it Sigumo je da svaki od uh pristupa ima znatenje pei odrediva sepeke Sey dataa, all 1 co da fe svaki 2a sebe ogranigen | jednostran pristup.ura ist tt ‘dota | eden stan lima tazika i u shvaganjim no, razradaju aublica 3 ca, organizacije i drustva Ciljevi edukactic pojedines, organiza ([Pastuo treba li do cilja i zadataka dott ded sks polaista, it pak indultivno, emt Yau tere Kako je vaino uve koje wate teresa der inane hat RAZINA cuEV Znanja koja je sakupliana tisucama godina, tzv. kult mu bastiny j pe ae eee socio loci i drugi, koji se bave problemima danainjeg drustva, rad) )| spasobnosti i cil udenja. Oni shvaéaju skolu kao postednika keyi mlade Hades 4 ontale matenilne znania etina N. Pastuovié, pri odredivanju cilja i zadataka, 2: i deduktiy. rentabilnos ‘razvo} sxiaral iro razvoju drustva i Covi ali i induktivni (empirijskil, koji se ,osniva 2 ‘ekonomiénost .svestrani razvoj hijerarhije motiva, Pastuovic je ciljeve edukacije. 1 radio na ckonom.- razvoj drustvenih er: ke socijane i humanisticke, 9 2am na tacit okdiien DRUSTVO ——_produkivnos codnosa ae jerio na razini pojedinea, 4 to tako da ie ispitanicima ponuuio po dvile ekonomeke, eae samoaktualicirajuce vrijednost, Rezultati su pokassl da eae {paved rave) ‘sr Pastuovié govori o odgeinom idealu, odgoinom cif (i cilievima), : fava vaénost ckonomskog cilia [zarads, stan} aie ic gofnim zadacima kos medasobno whijerauiskom onoss cnt samoaktualicrajuge vijednostzanimliv posao,entaregic see al je yncko samisheno savreno stanje, uzor kojema Sobnosei)- Socialne vnjednosti(sociain! status, samostalnon Odgorni id aj ybih osevarivi u aktualnom vre x wstalnost) man} Sign ‘loin ciljievi)-moraiu vi aktualnon ye. place do lxsaja fer ispitaniel mata da se one ne mg ase Thom | to take da se transformirajy u vile odgoi ka dijoj se ostvarenosti men eflkas oraj biti sasvim ostvanvi i prema dijo) seo akeije” [Pastuovie, 1987, ste 20). lako Pastuovié uz nas eign i obrzovihcijea i zatataka st eduleaivne.akeaje” snc, jasno je da on go- Tie odgo) katkad upotebliava i rijeé obrazovst ike te sebuah ae siGeShuisce move obpr sbacovani Aa 20 tori samo obracovnoga ii istovremeno, i kao teoia orgy ha) pl en era on fo pe sata das ne mote pea aman exh aa soe dopa toga definite 2adaihenastave Fo se ile ne Kj st psnos na cae nana nastave iu sklopa toga definira a} materijalni zadatak n (0 objektivnoy stvarnos86 2 2 gy ore ee I 5) funkeionaini zadatak nastave, koji se odnos a razv plies 4 nih i raznovrstih sposobnos = senzornih, praktizn, fe Ciljevi nastave prema Heimannu nih, intelektuainib” prs sh (Petersson, 9983, str. 103) J ogoini zadatak nastave, koji se odnosi na prihvaéanje stanoy a) Ah odgojsh vijdnost— moralash,estetskh, Railay, satan Potrcie Fogaitvoo ‘Alton oe Lol 282, st 19 — 21). Gita tii —_bjaojenje sspiens cata Niematki didaktgariP Heimann i W. Schulz didaktike smatrajy Sepsier Siva divon toot Heimann desi je pojam obrazovanja optegls a5 pivatnose sosuost ruStvenim i ideoloskim obiliedima i da nema vete anaberje oe eek eee =e : $3, a se didaika teba bavi Utenjem i poutevanjem Cleve wk Samia spoons dosiis vet ve vidi w jednakom prinvacanjskognitivnogs,diclstnon kee polo ava a. On polai od shvatanja Coveka kao djeatnoe bigs ene no 3 savetnh serene sso djecina pragmatino-dinamidka dimenzija:Prvom'sa waite ee mislenje koji snazno ujetu na Sovekows djlstost [ee 19) Na osnovt ovakvog shvatanja évjeka Heimann formal cileve nastave Ke erst tt pola oto, can aay te stupaia primarny, razvojn zavsm) Heimann se oc ae ny ike preci pojtne znd Ona te sao mulira svoje zadatke koje Scli ostvariti u nastavi , wk iéno prilai i nastvljae Heimannova ada W os * stavlja emancipacijski zadatak, On se anf postjoeg druiva, Tom problemu ogleda'ut Kompetentmosti koja se postize nego 1 njegovu mienjaniu w autonomai koja je pov hostima prema drugima, te 0 solidarpostis grupama, Kasama i sloje ourube sear lot, jedan ishusta fsotsinog stv Slika 11, Heimannova antropoloska shema ic aa pee rablica 5 , - oe es curisti¢ha matriea za odredivanje ciljeva emancipactil 7 sear crane protestonalaog dulakeichog djelovania / Bos \ = | stvamo iskusevo “ mi rm spree ‘ein | orjetsino Ps mw. ma | Fenske) «| (__syostoot_\ pv Ova ras! pitpl inom dash fenomen wpozormaa tiie fot eaten va ash pola, ralitog defiania diate njesinuh esnovnihDruttventarpekt _istencjln ogy Indevialaiaspekt_y ume UH tL ‘Nase oiredenje cia i zadtata Buta da to we al de Sl ated lene ae oe Sy jcreeg e pen i sui senzbiitets, smatramo da tea razhcovse olen, eae clive zadate,'e druseven i iedividuln amp a ee ne ka. Cilj je uopé 4 sazetija formulacija didaktigke intencie zadac su onktisactj ela, Na did rane ees eet novna struktura ciljeva i zadat litho} t me oa dle aéamo kao tori ody, Tablica 6, érukeura citjeva i zadataka odgoino-obrazownog process cui zapact Odgojat Obrizormi RAZVO] DRUSTVENE Eazvorg RAZVO} RULTURE CIVILZACHE -nanstveno obrazvanje soci oa umjeticho obrazovanie humanistic cdo} ‘chnolosko obrazovane STIECANJE NANA, SPOSOBNOSTIT SENZIBILITETA, OSTVARENIE LicNostt omens inte soctainepoeebe sf ‘amoaktualzirsjude pure _pathomotoms interest Ovako formulitani ciljei & " i acl odgojno-obrazovnog pr zultat su nasih teorijslih polazsta Kojs sono flr Druk SUES nah tconskih pols Koj smo vee anielh Draka ‘Seis placa vot tno diem shracana en ade osc Odgoial cll i zaaci ‘rostral aspekt Pai odredivanja dragtvenog aspekta ougojnog clja polai se od odrede nih filosofskih { etikih normi, od odredenth socioloskih spoznaia 0 Zakonitostima drustvenog 2ivota odredenih socijalnopsiholoslah rel Gia povedinea | dustva, ali 1 egeakmnih empinjsih pokazatelia 0 ake tualmizn drustvenim problemima i odgojnim potrebama druscva. U t: faliuirnim drusevima ta) cl) odreduju dominantne drustvene grupe, a th demokatskim je drustvima taj utjeca) manje izaden 1 moguca su vyeéa odstupanja na nisim razinama Konkretizaciecija.Ipak, svako repodtkeifa post ustva | eventuaino njegov dala azvor, ako je drustvo okrenuto promjenama. Da bi to bilo moguce, drustvo nas toji odgojem afirmisati odreden sustav vnijednosti 1 moralnih: norm) primjetenih pottebama tog deuseva ega norme koje se odnose na druitrenu reprodukeiju Ty su pris sivgta ~ na preoblkovanje pride prema iadskim Jeiou Uspesna profvodnja frasinjena prolveda osiqursvaj od den ivaliteta Sivota u druttv, all itowtemeno devastra produ Supronon meds reins | da, ame oe dese Helovanye Konrath situdetja | zbjegavanfesukoba ?samounisten, Uetovall su potiebu ostrarvanja cadataa soconog odgoja. Toran jal odors Svako je drustvo vite ili manje okrenuto pojedincy, njegovo}osob- protchan dol postojeponlzavajuvje vot, aden! | prs me Rantek rad, hierar odnesi mes hudima, koi ome ih one Imogncavah raz) Iiuske jdinke ‘Individual aspekt Individual agpeke odgoinog cia odreden je toriskifilozofskim pol itima | odredenom teorijom lignost. Mi ga shvacamo Kao ostvarenje v0} svih potenciiala Pojedine adske jedinke, Tj © ra2¥o) odvija zadovoljavanjem osnovnil fjudskih potreba, 2ajednickih vim Tiudima. Nithove zadovolienje je preduvjet njihovog optimalnog r2voja, njhovog ostvarenja. Na praktitno} razini, moguée Je i potrebno fegzaktno urd koje su potebe kod pojedinog djeceta ugrozene, kako bi muse moglo pomnod da lakse prebrodi Koniliktnu situaiju. Pstavijeni ‘dgojni ci) moze se ostvait Tealizaijom ovih zadataka160 amu ey Zadovoliavanjem bioloskih potreba kao Sto su potreba za hrenom, yp, dom, kretanjem, boravkom na svjezem za, potteba 2a siguimee 64 | zaititom. To su potrebe koe osiguravaju pojedineu odréavage ivota i pretpostavka su 2a razvo) ostalih Zivotnih funkeija, Zadovol nih potrebe kao Sto su potreba za drug tj dims, potreba 23 pripadanjem i ljubavlju, za evrséom emociondt nom vezano8eu uz bliske osobe, potteba vazavanja i privat ood drugih, osjeca} vlastite vijednosts | positivna slika 0 seb Zadovoliavanjem samoaktualiziaiucih potreba kao Sto st potteha stvaralackom aktivnosu i djelovanjem, potreba 2a osmislavan Zivota, potrehe za ljepotom, akwualizacija vlastitih sposobnosti, nnetcaciaogjainzadaika Na didaktighoj razini ne mogu se konkretisirati odgoini zadaci time bi se iscrpli svi njihovi konkzetni pojavni oblici, ali se mote ixadi matrica za njihovu konkretizaciju, Matricom smo. pokusalt prikazt odnos individvalnog i drustvenog aspekta odgojaih zadataka, odnosno zadaci proiaaze ie in ndWidualaih potreba liudske jedinke, koja tei svojo} aktualizaii 1 potrcba drustve kao zsiednice ljudi 2a ‘odrEanjem, reprodukeijom 1 daljim razvojem, Prilog 8. MATRICA ZA KONKRETIZACIU ODGOJNIH ZADATAKA Zadsci Ezisteniat ogo} Social odo) Humanistidhi ode) Biolotke Ostvanvanje xtsvog Vadnost at, potiele Sp potrebe tina iota adrave rad spolniodaon, prehranelactans, igre, bral dane omagany staiimna remains giz skemost podizane lee smut razoranie Sooijalne Razvo) zujednistvan Sposobmost Toleraneva,uvadavanie Pourebe uredivanyu okoline, dogovarania evdavania ralttos, nenase boeavanjs pode atts) doppvorenoe, sursdaja Sons. pvaganje morlnih Samo: Stavowssuvjereniao sje pripadaosts Rar) positive slike © akeual- reprodukci atuvanhsKolekiv, exec jude Sota, preoblikovanst—sigumost las Potrche przodesnjezinom wndnost, ozil Etvanju Iba sbi, ostvarenje sith ssmoakualizac Zadaci dani u pojedinim poljima matrice nisu jedini, no prostor nam ne dopusta njihovo daljaje nabrajanje. Osim toga, ont su dant uwopéeno i potrebna je njihova Koncetizacia, kako na metodskoj asi ni, tako i na razint prakse. Matrica made poslusiti Kio onjentaciia metodigarima odgoja u definiranju odgojnih zadataka, ali isto tako praktigarima kao potica) 2a komplesean pristap odgoru ont ‘Obrazvni cl ( zadacl ‘ruSivenlaspekt ‘ede rustva. Obrazovanje tako omoguéava povijesni razvitak Ijud- so aTUbtva, 1 ra da se svaka sliedeca generacija dielomit- sen ech Se aso i ni aspeks. Drsven cll rf mnogemo rasikovst et grupe obrazoval vanja, Zatim biljn: i tivotinjski sviet te od nos oor ka Prema ni ima Ure ant ra ese et {eo Tako dijete ovladave znanstvenim jezikom i kvantitativnim iskazi- Poet coon 1 raaicitin medisma uimjetni¢hog ko my ra preoblikuju stvarnost koja ih okruzuje, izraduju predme stv fade ofa | osnovne grane proizvodaje: mechani preradu see pte a drsteno|rasni sve se ako da ipa 1 u. Istovremeno, do obrazovnih potreba dolazi se induk: Inv asnet = si temuiiitetn, Resta racvne psolgie omogucavah sobnost!t danja 24 koja su znanja, sposobnost i diva deca od- 162 cay ae redene dobi zrela. tpal, kad je ret! © konkretno} dei, treba painju Posvettiispitivanju niihovih interes jer djces, u poticsino) okoliny, Pokazyju interes 2a ono 2a sto st zrela. Individualai ely obrazovan}y Ie se ostvaril realizaijom ovia zadetake: Kognitimni zadaci odnose se na zadovoljavanie spoznajnih interesa Djeci treba omoguciti da vastitem misaonom aktivnosca, spoznaiy styarnost oko sebe. To ne anati ca Gemo djecu prepustti ponovnoe, cotkrivanju sveea onoga sto su prethodne genetacile utinile To fe tunekoliko, skraéen put uz vodenje utitelja Ajektivni zadaci odnose se na zadovojavanje interesa i potrebe dotivjavanjeliepoga, za bogaéenjem emocionalne sere litnosti Tp 2 postize neposrednim Ijudskim kontaktom, daziljavanjem umjetni {ih ostvarenja i vlasttim stvaralatkim izrazor diece Psi laci poticu razvej motoriskih sposobnosti i vest na racliitim radnim 1 sportskim aktivnostima, To se postize napus njem sedilatke nastave, adekvataim uredenjem prostora 1 omogue vvanjem djeci da zadovolje svojeinterese | potrebe 28 motoritkim ak. onkrtcacjaobrazovah zaataka Obrazovni zadaci ne mogu se ni na didaktighoj razini razraditi u sv) ojo} raznovisnosti slogenost. Prilosene matiea pokasuje. paves nost individualnog. 1 drusevenog aspekta zadataka, ‘Svaki obracovni uw jedno od devet polja, ali zadatke veé na me ‘odskoj razini, 2 osobito na razin prakse, treba dale konkretiirat, Prilog 9. MATRICA ZA KONKRETIZACITU OBRAZOVNIH ZADATAKA Zadaci — Z0anstvenog Umietithog ‘Tehnolothog : obazovania obrazivanja obeazovania fspoznajni) priodnim idrustre- pojedinim umjetno- _ehnologie, 0 Cuvanju interesi im pojvama, 0. stima,oradavanje sara e spota Ivantiativnim tla: zakonitstima jeaka reheat Itaivaim edsosimapojedinihumjcenost Afcktimi — Razvojstavova iuvje- ofivajumetnitkog Ueivaneu radu, (Gotivaini) rene odnos prema dela irtavanye var kzceanju, evaralau, Jmueresi —priodnim i druste- sutogdativiay tay _tavie adoano nim fenomenima... prema dls, umyetni-Zivljengs epoca tela So stvanlato. pole Pribomotor- Racwj sposchnosti Razwo sposobnosti _Orladavaneradnim nifaelatn) mishenjs, movin, iarataratjagovorom, — opetcijam interest djelovana na pismom,eresom, prvi oblcima promjene slazhom,polsetom — leceanje, sports 16a Uuatio Sovnog éina. Omi su polazst, sl 4 ishoditesvakog odgojno-obraza¥n0e De provierom Kolko je ta namjera ostvarena. Cal je wopécna + saeta formule fens, 4 zadac sa raza | konkretisacijacija, Na dialtone fava ce praktitara pomoci konkretzac zadaaka, DruSeveni aspekt odgojnog cilia i zadataka u funkeit je airmacie odreden0e, fiduslaiaspekt je pak okenutsadovolyvanju osnovnih pottebapojedinc lzaciishih dostignuca odredenog drustva, a s individualnog aspekta osigurava zadovoljavanje spoznajnih, dezivljajih | psihomotornih interesa pojedincaBall,C, al M973), fcaon fro Beten, A, Jelavig, Ei de. (1991), Osnove didaktike, § z Dall. C R967) Cun on, econ Making wd a Heimann, P. (1976), Didalk Jelavit,F (1989), Jelaie #11998), ls Untrichewisenschaf,Eenst Ket Verlag ai eta do odgoa, Zivot hola, Ose, tka, Naklada Slap, Jastebarsk, Maral. 1988, Magno 1 ganice ode dea, Zt | Sol Moyer odologie, Kise Ney edukolota Isuutivanja, Skolske nowne, Zagee W. (1983), el Pollak, V(2982}, Dido, Skolska kniga, Zagreb, Riedl, H. (1977), llgem Schito, M. (1978), Curculam for Bater 8 Pablietons, Ine. New emey WER. 1973), Cu Dida und unter che Praxis, Késel Ve ure oy i list 9 CIL} I ZADACI ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA Ameriki autor H. L. Meyer prikazuje empiriski proces adlutivanja 0 Giiju 1 zadacima odgoja i obrazovanja ovako: 1, faza: Radna grupa razraduie teorijski okvir 1 model odgnjno-ob- razovnog provesa na osnovi te teoie. Radha grupa prema varijablama modela skuplia informacije o tativama ciljeva 1 2adataka, 0 stanju_ okoline focckivanih sociokultarach 1 antropoloikih pretpostavki_ kod itenika i nastavnika, 0 rezuleatima koji se mogu obekivat, 0 Imoguéim reagiranjima nastavniks, o priortetima drustvenih, {eresnih grupa w odnosv prema eiljevima i zadacima, 2, faza: Prema priedlogu dovoljnog broja informacija(voditel sam bdreduje kad je dovolino informacia predleteno|bira se 2a sva- Yo izabrano polutie.siaiilaeljska_grapa od. sedam lanova, Clanovi grape ne zastupaju sebe nego igraju odredend ulogu Clanovi grupa dogovaraju nagin odludivanja. Prije potetka ras prave svi se prijedoci uzimaju kao vaijedni, U toku rasprave Yodel) nastoji da se iznose argumenti 2a 4 prot. Nakon ras. pave postize se konsenzus o izabranim ciljevima i zadacima [akon priopéenja rezultata odlutivanja mote poteti anali: ovese ouluttvanya i rezultata odlucivanja, Treba analizirati fitasnost ovakvog procesa odluivanja i preispitat njegovo pre nogenje w stvarnu situaciju Prema: Hilbert L, Meyer (1972), Finflhrang in Methodologie, Kosel-Verlag, Minchen, st $2 Prema opisanom procesu odlutivanja simulirajte proces odluti vanja_o illu | zadacima programa OCUVANJE. PRIRODNE SREDINE. Pazite! Potrebno je odrediti ove ciljeve i zadathe b) Obrazovni cil i zadac drustveni aspekt = individual aspek 5) Odgoini cil 1 zadaci: druitvent aspekt ~ individualni aspekt.166, Radni list 10, CILJ 1 ZADACI ODGOJNO-OBRAZOVNOG Opis slutsja | Ladislav Boguar i Milan Matijevié [Fay (F PROCESA ark im ‘cer koji & devet godina. Dijete je rastavlienih roditela. 2s, jzbia iz luge po ackoiko dana. Dolai w dks dan. Zhog netistoce ostala dicen ga tshexavaye Zul agresivmost prema ostalo} deci. Katkad, Kad se eee iu se dhetaci gaia = Muco. Kad otae nije kod kage oe kkuéne posiove. Cini eda vot sivocione Ko radi a Zadaci L Analisi 2. Raztadite odgoine zadatke koje Datkom od ovog deca histe kao razrednik veallzina Ucenici dry OBORINE, aSto sijeva kada grm 30K rareda postvili su sledeéapitenja 0 tem VRIEME | ice slice na 2vjezdice’ Zasto je snijes biel? fo ton oda ie pada Krupan fed? Zasto je bolle prat u Lise Moe oa Fed Kfobrenom ne pokisnema,ai'on je-od lope gai Be ba Ht Sto to inje? Koi boja ima Gpat Oakes obiva boje? Kako mastaje kiss 0 Pah Kako mraz uniitava cr Zadac 3. Grupi a po sadreaju 4. Razradite o we zadatke 0 temi VRIJEME 1 OBORINE ko ma ete zadovoli imerese uéenika drug race, SADRZAN ODGOJA TOBRAZOVANIA