Ц2 12

EKONOMSKA VALORIZACIJA PRAVOVREMENOG DJELOVANJA NA

IZVANREDNA VODNA STANJA S OBZIROM NA OGRANIČENJE
PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE

IVAN JURIĆ
HEP - PROIZVODNJA D.O.O., RHE VELEBIT
TONĆI BLAŽEVIĆ
HEP - PROIZVODNJA D.O.O., CENTAR PROIZVODNJE DALMACIJE
DAVOR BOŠNJAK
HEP TRGOVINA D.O.O., SLUŽBA ZA UNUTARDNEVNO
TRGOVANJE I PLANIRANJE

SPLIT, ZAGREB

HRVATSKA

Kratak sadržaj — Ovim radom prikazati će se konkretan primjer uspješne suradnje

operativnih interdisciplinarnih timova u HEP grupi posebice HEP - Proizvodnje d.o.o. i
HEP - Trgovine d.o.o., HOPS Hrvatskog operatora prijenosnog sustava d.d., Službi
civilne zaštite, Hrvatskih voda, sinoptičara u Državnom hidrometeorološkom zavodu
DHMZ, te lokalne samouprave i ostalih uključenih strana kao aktivnu reakciju na
planiranje rada reverzibilne hidroelektrane RHE Velebit u uvjetima ekstremnih dotoka
i borbe protiv poplava na širem slivu rijeke Zrmanje. Karakteristična situacija koja će
biti opisana ovim radom bila je stanje visokih dotoka u akumulacijska jezera reverzibilne
hidroelektrane RHE Velebit koja se nalazi na rijeci Zrmanji. Radi se o vremenskom
periodu tijekom vodnog vala u prosincu 2022. godine kad je zadatak bio u što većem
obimu iskoristiti vodni potencijal, a da se ni u jednom trenutku ne ugroze ljudski životi i
materijalna dobra koja se nalaze na putu rijeke Zrmanje. U današnjim uvjetima, kada s
jedne strane svjedočimo sve izraženijim ekstremnim hidrometeorološkim prilikama zbog
sve većeg utjecaja klimatskih promjena, a s druge strane nastojimo sve više povećati udio
obnovljivih izvora u postojeći elektroenergetski sustav kako bi smanjili emisiju štetnih
plinova u atmosferu i time pokušali usporiti daljnje posljedice klimatskih promjena,
neminovno dolazi do sve većih izazova u procesu planiranja rada, a posebno vođenja
elektroenergetskog sustava. U tom slučaju planiranje i uravnoteženje elektroenergetskog


Adresa i mail adresa prvog autora
i plinskog sustava postaje ključni problem. Volatilnost cijena električne energije na
burzama te sve kompleksnije planiranje i vođenje elektroenergetskog sustava naglašava
sve više važnost znanja i iskustva koje se prenose s generacije na generacije osoba koje
obavljaju poslove vođenja i planiranja.

Ključne riječi — proizvodnja električne energije, planiranje i vođenje proizvodnje,

elektroenergetski sustav

1 UVOD

Pitanje pravovremenog planiranja dijagrama rada u satnoj ili 15-minutnoj rezoluciji i

uravnoteženje svih korisnika mreže uz istovremeno sve bržu promjenu strukture
elektroenergetskog sustava, sa sve više distribuiranih izvora energije i kupaca s vlastitom
proizvodnjom te sve veći broj „naprednih“ električnih trošila (klimatizacijski uređaji, električna
vozila, pametne kuće, gradovi i dr.) u odnosu na nužan razvoj infrastrukturnih projekata kao
što su pametne mreže i napredna brojila, te izgradnja novih dalekovoda za povezivanje zona s
različitim cijenama električne energije, dovodi do ekstremnih situacija u elektroenergetskom
sustavu, a time do dodatnog angažmana osoba koje rade na planiranju, vođenju i održavaju
sustava i pogona. Dosadašnji pojam pouzdanosti elektroenergetskog sustava sve više
zamjenjuje pojam rizika koji temeljnu misiju sigurnost opskrbe svih kupaca elektroenergetskog
sustava posljedično dovodi u pitanje. Situacija se dodatno komplicira pod utjecajem
višedimenzionalnih rizika kada hidrometeorološke neprilike dodatno otežaju velikim prirodnim
katastrofama kao što su požari, potresi, epidemije te ljudskim i ekonomskim neprilikama kao
što su rat, inflatorni pritisci i značajni poremećaji na tržištima energenata, što dovodi do sve
većih izazova za stabilnost ne samo gospodarstva pojedine države već i sigurnost svih njezinih
građana. Na temelju izvanredne situacije koja se pojavila u vidu visokih vodostaja i dotoka na
području RHE Velebit opisati će se važnost svakog sudionika, počevši od faze prevencije
mogućih rizika te kroz aktivnu interdisciplinarnu suradnju u pravovremenom prepoznavanju
mogućih ekstremnih situacija i sveobuhvatnoj pripremi, kao i uspješnoj komunikaciji i suradnji
u realnom vremenu s ciljem ostvarenja što veće proizvodnje električne energije u RHE Velebit
te smanjenje gubitaka od preljeva i gubitka vode, a sve zajedno sa ciljem zaštite života i
materijalnih dobara svih stanovnika na slivu rijeke Zrmanje. Ekonomska valorizacija biti će
prikazana u cilju definiranja razlike koja se mogla dogoditi u slučaju lošeg i ne pripremljenog
djelovanja, u odnosu na situaciju koja je dobro odrađena. Za posljedicu bi imali milijunske
gubitke ne proizvedene električne energije te ugroženu sigurnost opskrbe stanovništva
električnom energijom i ostalih strateških objekata kao što je glavna crpna stanica vodoopskrbe
pitkom vodom Zadarske županije. Suradnja svih aktera u ovakvim situacijama nastoji opisati
važnost, kao i dodatno naglasiti ulogu prevencije i rane pripreme u odnosu na oportunitetne
troškove kasnijih neophodnih mjera u realnom vremenu. Prikazani scenarij može poslužiti kao
ogledni primjer moguće suradnje brojnih uključenih strana i na svim ostalim kritičnim točkama
sučelja elektroenergetskog sustava u lancu planiranja i upravljanja, kako bi taj lanac postao
dovoljno fleksibilan u uvjetima sve većih naprezanja uvjetovanih izazovima koje donosi
budućnost.

2 REVERZIBILNA HIDROELEKTRANA RHE VELEBIT

U reverzibilnoj hidroelektrani RHE Velebit ugrađena su dva agregata koji su izvedeni tako da
mogu raditi u sva 4 kvadranta pogonske karte, odnosno četiri režima rada: turbinski TU, crpni
CR, kompenzacijsko turbinski režim KTU i kompenzacijsko crpni režim rada KCR. Zbog
svojih tehničkih mogućnosti načinima rada RHE Velebit stvara dodatnu vrijednost upravljanja
vodnim resursima na slivu rijeke Zrmanje sa svrhom optimiranja rada cjelokupnog proizvodnog
portfelja HEP grupe, crpljenjem vode za vrijeme niskih cijena električne energije u noćnim
satima, a u dnevnom dijagramu potrošnje radom u generatorskom režimu rada, optimiranjem
razlika u cijenama električne energije na veleprodajnim tržištima te pružanjem pomoćnih
usluga tercijarne regulacije za sigurnost i uravnoteženja sustava i kompenzacijskog rada u
elektroenergetskom sustavu Republike Hrvatske.
Osnovne karakteristika dvaju motor – generatora instaliranih u RHE Velebit:
➢ Proizvođač Rade Končar
➢ Godina proizvodnje 1984.
➢ Snaga (MVA) 2x155
➢ Instalirana snaga generatora (MW) 2x138
➢ Instalirana snaga motora crpke (MW) 2x120
➢ Instalirani protok turbine 2x30 m3/s
➢ Instalirani protok crpke 2x20 m3/s
➢ Jalova snaga (MVAr) 2x71
➢ Faktor snage cosφ 0,89
➢ Nazivni napon (V) 15,75 / +7%, -7,5%
➢ Nazivna struja (A) 5.682 / ±7,5%
➢ Nazivni napon uzbude (V) 209
➢ Nazivna struja uzbude (A) 1.193
➢ Nazivni broj okretaja (min-1) 600

Slika 1. Pregledna situacija postrojenja RHE Velebit

Slika 1. prikazuje preglednu situaciju RHE Velebit iz koje se može vidjeti prostorni raspored
akumulacijskih jezera Štikada i Opsenica iz kojih se zahvaća voda za proizvodnju električne
energije te akumulacijskog jezera Razovac iz kojeg se crpi voda u crpnom režimu rada. Štikada
i Opsenica nalaze se u ličkoj regiji na sjevernoj strani planinskog masiva Velebit, a
akumulacijsko jezero Razovac nalazi se u dalmatinskoj regiji na južnoj strani Velebita.
Osnovne karakteristike akumulacijskih jezera:
➢ Opsenica, zapremnine 2,7 x 106 m3, najveće kota uspora 575,00 m n.m.,
 ➢ Štikada, zapremnine 13,65 x 106 m3, korisne zapremnina 9,6 x 106 m3, najviša radna
kota uspora 553,50 m n.m.,
➢ Razovac zapremnina 1,84 x 106 m, najviša kota uspora 9,0 m n.m.

Energetska vrijednost akumulacija Štikada i Opsenica zajedno iznosi 14,8 GWh, odnosno radi
se o dvodnevnoj akumulaciji što omogućava veliku fleksibilnost u pokrivanja vršnih
opterećenja elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske.
Akumulacijsko jezero Štikada povezano je sa strojarnicom RHE Velebit putem dovodnog
tunela promjera 4,6 m dužine 8.191 m. Na prijelazu iz dovodnog tunela u tlačni cjevovod nalazi
se zasunska komora s leptirastim zatvaračem promjera 3,9 m. Čelični tlačni cjevovod promjera
od 3,9 m do 3,00 m i dužine 2.108 m proteže se od zasunske komore do strojarnice
savladavajući visinsku razliku od 549,15 m. Strojarnica je smještena u 60 m dubokom armirano
betonskom bunaru unutarnjeg promjera 27 m, Slika 2., a navedena dubina strojarnice
uvjetovana je zahtjevom da se turbine postave na dubinu 47,5 m ispod površine tla iz razloga
smanjenja pojave kavitacijske pojave na lopaticama turbine-crpke u turbinskom i crpnom na
najmanju moguću mjeru.

Slika 2. Vertikalni presjek strojarnice RHE Velebit

Prosječna proizvodnja električne energije RHE Velebit iznosi cca 490 GWh za vremenski
period posljednjih 12 godina. S obzirom na četiri režima rada prosječni godišnji broj sati rada
oba agregata iznosi od 9.500 do 13.500 sati što prvenstveno ovisno o raspoloživosti elektrane,
o hidrologiji tekuće godine, potrebe za crpnim režimom rada što je uvjetovano prvenstveno
periodima niže noćne cijene električne energije na veleprodajnom tržištu te potrebama HOPS
za pružanje usluga kompenzacijskog rada agregata za potrebe regulacije napona i jalove snage
400 kV mreže elektroenergetskog sustava.

3 PLANIRANJE I VOĐENJE PROIZVODNOG PORTFELJA HIDROELEKTRANA

Planiranje i vođenje pogona je svakodnevni 24-satni proces koji se odvija desetljećima i

međusobno je neraskidiv, a svima koji su dugo u tom procesu itekako je razvidno konstantno
preslikavanje poslova.
Do sredine prošlog desetljeća prijenosna mreža Republike Hrvatske mogla je podnositi veći
broj situacija izraženih ciklonalnih aktivnosti kod kojih je prisutan faktor istodobnosti pojave
jakog vjetra i intenzivnih oborina praćenih porastom dotoka u rijekama uz čest pad konzuma.
Međutim, uslijed promjena u strukturi proizvodnje i potrošnje električne energije, opisanih u
uvodnom dijelu ovoga rada, sve veći izazovi se stavljaju pred operativno osoblje i u fazi
planiranja, i u dispečerskim centrima, kao i posadama elektrana, rasklopišta i drugih vitalnih
objekata elektroenergetskog sustava. Izazovi kontinuirano rastu posljednjih 15-tak godina, a
situacija je u posljednjih 5 godina posebno eskalirala.

Slika 3. Karta elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske

Poticaj za potrebne aktivnosti i protumjere posebno je izražen od 08.06.2022. godine kada je s

primjenom započeo novi način izračuna prijenosnih prekograničnih kapaciteta u cijeloj CORE
regiji u kojoj je i Republika Hrvatska punopravni član . Naime, do tada se na svim granicama
Republike Hrvatske prijenosni prekogranični kapacitet PPK za potrebnu trgovinu između dva
susjedna tržišta električne energije dodjeljivao NTC metodom koja se bazira na bilateralnom
dogovoru dva susjedna operatora prijenosnog sustava. Ta metoda podrazumijeva mogućnost
fizičkog (eksplicitnog) zakupa PPK na godišnjoj, mjesečnoj, dnevnoj i unutar dnevnoj razini
prije potrebne kupnje ili prodaje električne energije na konkretnoj granici. Međutim, s obzirom
na sve veći udio obnovljivih izvora u EU i sve veće izazove u procesu planiranja tokova snaga
te iskoristivost postojeće prijenosne mreže, Europska komisija je 2015. godine Uredbom br.
2015/1222 donijela odluku o formiranju posebnih zona unutar EU koje će postupno uvoditi
takozvanu Flow based metodu za izračun raspoloživih prijenosnih kapaciteta.

4 UPRAVLJANJE PROIZVODNJOM U IZVANREDNIM SITUACIJAMA TE

EKONOMSKA VALORIZACIJA PROMJENE VOZNOG REDA

U Republici Hrvatskoj svako akumulacijsko jezero ima prema Zakonu o vodama prvenstvenu
namjenu obranu od poplava, apsorpciju vodnih valova, osiguravanja javne vodoopskrbe,
ribolovnih, turističkih i gospodarskih aktivnosti, te u konačnici proizvodnju električne energije
iz korisnog volumena akumulacije. Sukladno navedenome svaka hidroelektrana pa tako i RHE
Velebit ima Pravilnik o pogonskim uvjetima rada u kojemu su definirani svi uvjeti s obzirom
na izdanu vodopravnu suglasnost, ispuštanje biološkog minimuma kao i potrebne radnje uslijed
pojave velikih dotoka u akumulacijska jezera i visoke vodostaje. Upravo se to dogodilo u
prosincu 2022. godine kada je dotok u akumulacijsko jezero Štikada na gornjem horizontu bio
oko 300 m3/s, a u kompenzacijsko akumulacijskom jezeru Razovac maksimalni zabilježeni
dotok 291,67 m3/s dana 11.12.2022. godine u 11:15 sati na hidrometeorološkoj postaji Berberov
buk. Preračunavajući dolazni dotok u akumulacijsko jezero Štikada naprema instaliranom
protoku obje turbine zajedno od 60 m3/s, možemo zaključiti da je ukupni dotok u svom
maksimumu iznosio 1.380 MW što je peterostruki instalirani kapacitet RHE Velebit.
Slika 4. prikazuje ukupnu proizvodnju električne energije RHE Velebit na dan najvećih dotoka
u akumulacijska jezera, te količinu vode preračunatu u električnu energiju (MWh) koja je putem
evakuacijskih organa ispuštena van akumulacijskih jezera u prirodne projektom definirane
ponore, sukladno Pravilniku o pogonskim uvjetima rada RHE Velebit u cilju sigurnosti i zaštite
nasipa zbog maksimalne popunjenosti akumulacije. Također mogu se vidjeti dnevne dotoke u
akumulacijsko jezero Štikada iskazano energetskim ekvivalentom instalirane snage RHE
Velebita (MWh) te dnevnu dotoku rijeke Zrmanje u akumulacijsko jezero Razovac također
iskazano energetskim ekvivalentom instalirane snage RHE Velebita (MWh). U ovakvim
izvanrednim situacijama količina ispuštene vode na evakuacijskim organima može biti
iskorištena jedino za povećanje kapaciteta akumulacijskog jezera, što ujedno pridonosi
mjerama obrane od poplava kao i povećanje proizvedene električne energije čime se osigurava
povrat investicijske aktivnosti za povećanje korisnog volumena. SWOT analiza navedenog
investicijskog zahvata pokazao bi znatno veće prednosti zahvata nego što su opasnosti cijelog
projekta, a zaštita samo jednog ljudskog života vrijedi više od bilo kojih pokazatelja CBA
analize.
2,000.00 Proizvodnja RHE Velebit, preljev i dotoke (MWh) dana 11.12.2022.

0.00

RHE Velebit ukupna proizvodnja (MWh)

Ukupni energetski ekvivalent sva tri preljeva (MWh)
Energetski ekvivalent dotoka u Štikadu (MWh)

Slika 4. Prikaz proizvodnje, preljeva i dotoka vode (MWh) dana 11.12.2022.

Dana 11.12.2023. godine u jutarnjim satima, sve u skladu sa Pravilnikom o pogonskim uvjetima
rada RHE Velebit te na temelju dobivene obavijesti od strane Hrvatskih Voda zbog visoke kote
vodostaja rijeke Zrmanje na hidrometeorološkoj postaji u Gradu Obrovcu, što je referentna
točka Pravilnika, bilo je potrebno prilagoditi turbinski režim rada agregata u RHE Velebit kako
bi se smanjio dotok vode u akumulacijsko jezero Razovac i time ispuštanje vode u korito rijeke
Zrmanje te smanjilo djelovanje na povećanje vodnog vala koji nizvodno ide prema ušću rijeke
Zrmanje u Jadransko more. Superponiranje maksimalnog dotoka i plime doveo je do situacije
u kojoj se morao obustaviti rad RHE Velebit u 05:50 sati što se vidi na Slika 4. Maksimalni
protok na hidrometeorološkoj postaji Janković buk, nizvodno od akumulacijskog jezera
Razovac postignut je u 04:30 sati te je iznosio 383,20 m3/s. Na hidrometeorološkoj postaji
Berberov buk, uzvodno od akumulacijskog jezera Razovac, maksimalni protok je dostignut u
11:15 sati. Koordinacijom svih sudionika te praćenjem vodostaja na gornjem i donjem
horizontu i utjecaj plime iz Jadranskog mora te mogućih novih oborina, a sve u cilju
minimiziranja materijalne štete u trenutcima energetske krize i skokovitog porasta cijena
energenata na svjetskim burzama, pritom vodeći prioritetnu brigu o zaštiti ljudskih života i
imovine, donesena je odluka da proizvodnja ponovno uspostavi u 10:55 sati postepeno podižući
proizvodnju agregata uz praćenje djelovanja rada elektrane na povećanje vodnog vala rijeke
Zrmanje uz istovremeno dodatno razbijanje amplitude vodnog vala koji se kretao prema
Obrovcu upravljanjem sa segmentnim zatvaračima na akumulacijskom jezeru Razovac. Za
cijelo vrijeme na svim kritičnim točkama nalazili su se djelatnici koji su javljali stvarno stanje
na terenu čija su se zapažanja uvažavala prilikom donošenja odluka. Prolaz vrha vodnog vala i
maksimalnog utjecaja plime uz informacije sa kritičnih točka na terenu omogućio je donošenje
kvalitetnih odluka o uspostavi i povećanju proizvodnje električne energije. Pravovremenom
koordinacijom i donošenjem odluka tijekom dana do konačnog reduciranja vodnih prilika u
prihvatljive okvire proizvelo se 1.838 MWh, kojih sigurno ne bi bilo bez suradnje svih
sudionika i preuzimanja odgovornosti u donošenju odluka, te bi gubitci zbog ne proizvedene
električne energije bili još veći, a potencijalna ugroza i šteta od nekontroliranog vodnog vala
rijeke Zrmanje nizvodno od RHE Velebit značajna. Koordinacijom procesa, proizvodnja
električne energije RHE Velebit postupno je podizana s praćenjem odziva dolazne vode od
turbina na vodostaj i vodni val rijeke Zrmanje, a isti dan je nakon 15 sati najvećih ikad
zabilježenih vodostaja i dotoka proizvodnja hidroelektrane podignuta na maksimalnu snagu. Za
cijelo vrijeme navedenih aktivnosti materijalna imovina i ljudski životi bili su sigurni. U
trenutku uspostave punog rada RHE Velebit protok na hidrometeorološkoj postaji Berberov
buk bio je neznatno manji u odnosu na protok u vrijeme kad je obustavljen rad RHE Velebit.
Upravo je ovo bitno naglasiti jer znanje, iskustvo i odlučnost te koordinirano i učinkovito
djelovanje svih već opisanih i navedenih sudionika omogućilo je proizvodnju hidroelektrane, a
time i smanjenje gubitaka zbog ne proizvedene električne energije i što je najbitnije sigurnost
materijalne imovine i ljudskih života nizvodno uz korito rijeke Zrmanje reguliranjem vodnog
vala. Zbog navedene prilagodbe turbinskog režima rada elektrane uslijed zabilježenog
vodostaja na hidrometeorološkoj postaji u gradu Obrovcu, prema važećem Pravilniku o
pogonskim uvjetima rada RHE Velebit, onemogućena je proizvodnja i isporuka električne
energije u iznosu od 2.123,60 MWh, Slika 5., u vrijednosti od 431.071,37 EUR prema tada
trenutnim satnim cijenama na dan unaprijed tržištu s Hrvatske burze električne energije
CROPEX, Slika 6. U vremenskom periodu od 78 sati koliko su bili aktivni preljevi,
upravljanjem u maniri dobrog gospodara RHE Velebit proizveo je električne energije u iznosu
18.227,12 MWh, što je jednako ekvivalentu od 5.502.680,76 EUR prema tada trenutnim satnim
cijenama na dan unaprijed tržištu s Hrvatske burze električne energije CROPEX. Obzirom da
je taj dan bio nedjelja, šteta koju je Hrvatska elektroprivreda HEP d.d. pretrpjela zbog
nemogućnosti proizvodnje električne energije na toj konkretnoj lokaciji, a koja je tržišnim
planom koji definiraju Pravila o organiziranju tržišta električne energije, dan ranije već bila
planirana i usklađena kroz vozni red sa svim operatorima prijenosnog sustava i tržišta, morala
je biti u realnom vremenu nadoknađena hitnim povećanjem rada ostalih raspoloživih elektrana
u portfelju HEP grupe. Srećom bila je dovoljna raspoloživost preostalih agregata obzirom na
hidrološke prilike na ostalim slivovima i stanje u elektroenergetskom sustavu, jer bi u
protivnom šteta bila višestruko veća, kao i cijenama na burzi CROPEX da se radilo o radnom
danu i povećanoj potrošnji električne energije i/ili ispada neke druge proizvodne jedinice ili
elementa u elektroenergetskom sustavu.

Energetski ekvivalent smanjenje proizvodnje (MWh)

300.00

250.00
Električna energija (MWh)

200.00

150.00

100.00

50.00

0.00
5:00 6:00 7:00 8:00 9:00 10:00 11:00 12:00 13:00 14:00 15:00 16:00 17:00 18:00 19:00 20:00
Sati (h)
Slika 5. Neostvarena proizvodnja na RHE Velebit zbog prilagodbe rada agregata (MWh)
Neostvaren prihod zbog nemogućnosti proizvodnje električne energije
80,000.00
Tržišna cijena električne energije (EUR)

70,000.00

60,000.00

50,000.00

40,000.00

30,000.00

20,000.00

10,000.00

0.00
5:00 6:00 7:00 8:00 9:00 10:00 11:00 12:00 13:00 14:00 15:00 16:00 17:00 18:00 19:00 20:00

Sati (h)
Slika 6. Neostvaren prihod zbog prilagodbe rada agregata RHE Velebit i financijska šteta
zbog hitne zamjene s drugim proizvodnim jedinicama u realnom vremenu (EUR)

Sljedeće slike prikazuju ukupnu količinu vode koja je putem evakuacijskih organa ispuštena iz
akumulacijskih jezera u prirodne projektom definirane ponore u dane najvećih dotoka u
akumulacijska jezera. Radi se o četiri dana, ukupno 78 sati u kojima su putem evakuacijskih
organa zbog sigurnosnih razloga nemogućnosti prihvata vode u akumulacijska jezera ispuštane
preljevne vode Zbog velikih dotoka u danima prije, uz maksimalnu vožnju agregata u RHE
Velebit nije bilo moguće pretpražnjenje akumulacijskog jezera Štikada kako bi se izbjegli
preljevi vode.

Slika 7. Preljevi na evakuacijskim organima, petak 09.12.2022.

Slika 8. Preljevi na evakuacijskim organima, subota 10.12.2022.

 Slika 9. Preljevi na evakuacijskim organima, nedjelja 11.12.2022.

Slika 10. Preljevi na evakuacijskim organima, ponedjeljak 12.12.2022.

U trenutku pojave velikih dotoka u akumulacijsko jezero Štikada, u trenutku kada se nivo
akumulacijskog jezera krene dizati što znači da je dotok vode veći od zahvata vode koju
uzimaju dvije turbine za maksimalnu proizvodnju električne energije, u tim trenutcima se
konstantno prate sve mjerne letve, mjerači nivoa akumulacijskog jezera te mjerači dotoke u
akumulacijsko jezero, te se kreće postupati prema definiranim točkama Pravilnika o pogonskim
uvjetima rada RHE Velebit. Pravilnik se aktivira i kod pojave izvanrednih situacija u
eksploataciji RHE Velebit koje mogu nastati ukoliko se pojavi dotok u akumulacijsko jezero
Štikada veći od 100 m³/s u trajanju od nekoliko dana. U tim slučajevima postupa se sukladno
odredbama Pravilnika o aktiviranju evakuacijskih organa kojima se vrši kontrolirano ispuštanje
vode iz akumulacijskog jezera u ponorsku zonu Jelar koja ima procijenjenu prihvat od 40 m³/s
te u ponorsku zonu Tučić sa procijenjenim prihvatom od 20 m³/s. Istovremeno se treba voditi
računa o kompenzacijskom akumulacijskom jezeru Razovac koje se nalazi kod strojarnice
hidroelektrane, gdje je ista procedura djelovanja i obavješćivanja prema odgovornoj osobi
Hrvatskih voda. U slučaju pojave velikih voda pojavljuje se problem kod aktiviranja ponorskih
zona i evakuacijskih organa. Naime, zbog geološke građe i osnovnih hidro geoloških značajki
krškog krajolika, te na temelju obavljenih ispitivanja obilježavanjem vode na ponorskim
zonama utvrđeno je da ista voda u vrijeme normalne hidrologije u nekoliko sati dolazi u korito
rijeke Zrmanje i uzvodno u kompenzacijsko akumulacijsko jezero Razovac. U slučaju
višednevnih povišenih vodostaja i popunjenosti unutrašnjih krških bazena, ta se pojava dolaska
vode u područje rijeke Zrmanje ubrzava na period jednog do dva sata što je vidljivo analizom
vodostaja rijeke Zrmanje na mjernim postajama. U tim trenutcima sukladno definiranim
točkama Pravilnika o pogonskim uvjetima rada RHE Velebit te dobivanjem obavijesti od strane
Hrvatskih voda potrebno je prilagoditi turbinski režim rada agregata u RHE Velebit kako bi se
smanjio dotok vode u akumulacijsko jezero Razovac i automatski u rijeku Zrmanju. Međutim
tada nastaju poteškoće jer se nivo vode u akumulaciji Štikada još brže podiže te se evakuacijski
organi dodatno otvaraju i ispuštaju još veću količinu vode, a radi se o dodatnih 60 m³/s koji više
ne prolaze kroz turbine. U tom trenutku više ne kontroliramo procjeđivanje vode sa ličkog
područja u područje rijeke Zrmanje jer sva voda ide prirodnim putem, a ne kroz turbinu.
Posljedica aktiviranja ponora dovodi do porasta rijeke Zrmanje i izlijevanja rijeke iz prirodnog
korita, a na temelju odredbi Državnog plana obrane od poplave i Provedbenog plana obrane od
poplava branjenog područja dolazi do proglašenja pripremnog stanje obrane od poplave.
Na temelju pripremljenosti, koordinacije i suradnje svih operativnih interdisciplinarnih timova
u HEP grupi posebice, HEP Proizvodnje i HEP Trgovine te HOPS-a i Ministarstva unutarnjih
poslova, Ravnateljstva civilne zaštite, Službe civilne zaštite Zadar, Hrvatskih voda kao i lokalne
samouprave i ostalih uključenih strana, smanjio se negativan efekt izvanrednog stanja jer u
slučaju ovakvih ekstremnih oborina i dotoka u akumulacijska jezera, neminovno je da će doći
do poplava na ne pripremljenim mjestima uz korito rijeke zbog činjenice da rijeka ne može
primiti toliku količinu vode. Uz prioritet zaštite zdravlja ljudi i životinja te očuvanja materijalne
imovine, nužno je iz svih situacija izaći sa što manjim gubitcima neisporučene električne
energije te gubitka ispuštene vode putem evakuacijskih organa. Upravo je to ovdje obavljeno,
jer su sve negativne posljedice minimizirane, a tome je doprinijela 24 satna komunikacija, rad
od terena do najviše interakcije u 400 kV elektroenergetsku mrežu Republike Hrvatske i
Europe. Stanje na terenu se pratilo na trenutnoj bazi, te se koordinacijom svih učesnika
odlučivalo o postepenom puštanju u pogon agregata na RHE Velebit. Dodatni uvjet bio je i
poplavni val u samome Gračacu koji je rjeđa pojava. Rad RHE Velebit je s te strane pomagao
smanjenju vodnog vala u Gračacu. RHE Velebit jedina je reverzibilna hidroelektrana u
Hrvatskoj ove razine snage i uopće jedina njezina hidroelektrana priključenja na 400 kV mrežu,
što govori o njezinoj važnosti u prijenosnoj mreži HOPS Hrvatskog operatora prijenosnog
sustava d.d. Republike Hrvatske, ali i u sklopu Europske mreže operatera prijenosnih sustava
za električnu energiju ENTOS-E (European Network of Transmission System Operators for
Electricity). Prvi indikatori visokih vodostaja na rijeci Zrmanji i velikih dotoka počeli su
09.12.2022. godine (petak) u kasnim poslijepodnevnim satima, dva dana prije proglašenja
pripremnog stanje obrane od poplave na branjenom području na temelju odredbi Državnog
plana obrane od poplave i Provedbenog plana obrane. Istog dana krenuli su preljevi vode putem
evakuacijskih organa u prirodne ponore. Zadnji dani preljeva vode zabilježeni su 12.12.2022.
godine kada dolazi do smirivanja rijeke Zrmanje, što je preduvjet za ukidanje pripremnog stanja
obrane od poplave na branjenom području. Za vremenski period od 09.12. u 16:00 sati kada su
otvoreni evakuacijski organi za zbrinjavanje viška vode koja ulazila u akumulacijska jezera, pa
do 12.12.2022. godine do 22:00 sata kada su evakuacijski organi zatvoreni, u vremenu od 78
sati ukupno je ispušteno 24.275.010 m3 vode u ponorske zone iz akumulacijskih jezera Štikada
i Opsenica te zahvata Otuča. Da su kapaciteti akumulacijskog jezera takvi da mogu primiti i
zadržati istu količinu vode, tada bi s navedenom količinom vode mogli putem RHE Velebit
proizvesti 31.121 MWh električne energije, Slika 11. Preračunato sa satnim cijenama Hrvatske
burze električne energije CROPEX i količinama vode u istoimenom satu, ostvario bi se prihod
od 7.049.050,81 EUR, Slika 12, s tim da je u jednom trenutnu u noćnim satima u trajanju od
četiri sata cijena električne energije bila negativna.

Energetski ekvivalent ukupnog preljeva (MWh)

1,200.00
Proizvedena električna energijaija (MWh)

1,000.00

800.00

600.00

400.00

200.00

0.00

Sati (h)
Slika 11. Energetski ekvivalent ukupnog preljeva u MWh

Tržišna cijena proizvedene električne energije

490,000.00
Tržišna cijena električne energija (EUR)

440,000.00
390,000.00
340,000.00
290,000.00
240,000.00
190,000.00
140,000.00
90,000.00
40,000.00
-10,000.00

Sati (h)
Slika 12. Tržišna vrijednost ukupnih preljeva u EUR
5 ZAKLJUČAK

Ovim radom pregledno se prikazuje konkretan slučaj skokovitog porasta dotoka rijeke Zrmanje
i primjer uspješne interdisciplinarne suradnje operativnih interdisciplinarnih timova u HEP
grupi, posebice HEP - Proizvodnje d.o.o. i HEP - Trgovine d.o.o., HOPS Hrvatskog operatora
prijenosnog sustava d.d., Službi civilne zaštite, Hrvatskih voda, sinoptičara u Državnom
hidrometeorološkom zavodu DHMZ, Grada Obrovca i lokalne samouprave i ostalih uključenih
strana na pravovremenoj obrani od poplava. Također ukazuje se na prirodnu silu čiji je
intenzitet i trenutak nastajanja teško s preciznošću pouzdano predvidjeti, a rješavanje problema
u realnom vremenu uvijek sa sobom nosi oportunitetne troškove. Upravo zato su takve prirodne
poruke sve glasniji znak za potrebna dodatna intenziviranja svih preventivnih mjera kako bi
ukupni trošak bio što manji i svaka prouzročena moguća daljnja šteta čim niža. Uz sve danas
dostupne numeričke modele predviđanja i izrade mape rizika, suradnja ljudi na terenu koji
kontinuirano rade na čišćenju svih vodotoka, uključujući i nanose na dnu korita rijeka i jezera,
te izrada obrambenih nasipa i zidova kod svih točaka ugroze na slivu primjer je prevencije
takvog rizika. Znanje, iskustvo i odlučnost te uvježbanost svih uključenih ekipa, jasne pogonske
upute kod reagiranja na signale sustava za rano upozoravanje također su ključ uspjeha u
ovakvim izazovnim trenucima u kojima nerijetko postoje situacije „paralelnih viših sila“, a sve
u cilju smanjenja gubitaka zbog ne proizvedene električne energije i pružanja sigurnosti
ljudskih života i materijalne imovine. Ovim radom izdvojen je samo jedan prošlogodišnji
slučaju kada su postignuti ikad zabilježeni najveći ekstremi, dok se svake godine jednom ili
dvaput pojavljuju iznad prosječne dotoke i ekstremne situacije, što upravo ukazuje na
nemjerljivu važnost održavanja hidroloških i meteoroloških postaja na slivovima kao temelj za
dobivanje pouzdanih podataka koji dovode do pravovremene reakcije. Cilj ovoga rada je
ukazati na potrebu za povezivanjem operativnih timova i dobro poznavanje kako bi u ovako
opasnim trenutcima kada prijeti opasnost od nanošenja milijunske štete matičnim tvrtkama te
ugrožavanja života i materijalne imovine, imali neupitno međusobno povjerenje kao i duboko
poznavanje i vrednovanje znanja i iskustva koje imaju uključene osobe, kako se dana viđenja i
prijedlozi ne bi dugo razmatrali što dovodi do odgađanja pravovremene odluke koja je ključna
za uspješno odrađenu intervenciju kao što je ovdje primjer, a to onda minimizira gubitke,
troškove i sprječava uništenje materijalne imovine i ugrožavanje života.