Professional Documents
Culture Documents
PITANJA 2. Kpolokvij
PITANJA 2. Kpolokvij
KOLOKVIJ
(Rimski odgoj 2, Ranokršćanski odgoj)
1) Zbog čega djelomice italska kultura nije više imala vremena za vlastiti razvoj?
O: Zbog rimskih vojničkih osvajanja grčkog teritorija
2) Što je zapisao Horacije a vezano za rimsko osvajanje Grčke? (Može i samo hrvatski)
O: Osvojena je Grčka pokorila divljeg pobjednika i unijela umjetnosti u priprosti Lacij
(Graecia capta ferum victorem cepit et artes intulit agresti Latio)
3) Tko su bili posrednici grčke kulture u Rimu i prije nego što je Rim osvojio Grčku?
O: Grad Cumae, Etrušćani, pokrajina Kampanja te pojedini slojevi grčkog naroda koji su
postali dijelom rimskoga plebsa.
6) Što je u to vrijeme u Grčkoj kao nigdje drugdje bilo prakticirano i tko je iza toga
stajao?
O: Retorika, govorništvo. Iza toga je stajao cijeli jedan pokret praktičnih filozofa, onaj
sofista.
7) Čime u Rimu nakon usvajanja retoričkih vještina, političar zna suvereno vladati?
O: Željama, potrebama i očekivanjima masa. Zna interese drugih učiniti svojima, podići
ratnički moral vojnika, biti na sudu uvjerljiv.
13) Što se nakon rimskog osvajanja Grčke smatralo poželjnim oblikom izobrazbe?
O: Dvojezhićnost, a obrazovanje će u Rimu postati istoznačnicom za poznavanje grčkog
jezika i kulture
15) Mladi Rimljani posjećuju ____________ (Atenu) kako bi kod grčkih govornika i
filozofa još više produbili svoje znanje i zaokružili svoju kulturu
16) Čije opiranje “grčkom otrovu” - grčkih kulturnih sadržaja i obrana “rimskih ideala”,
nisu više imali gotovo nikakva učinka?
O: Katonovo.
19) Ono rimsko što je ostalo u susretu s grčkim, koja je nova obilježja dobilo?
O: Postalo je sveobuhvatno, opće, humano, od cijeloga svijeta
24) Izbaci uljeza: Ciceron je bio uvjerenja da onaj tko teži ne samo za nacionalnom
uljudbom nego i grčkim obrazovanjem, taj je dosegao:
a. savršenstvo
b. lagodan život
2
25) Tko je inicijator i tvorac ideje humanističkog obrazovanja?
O: Ciceron.
28) Što znači rimska izreka i zbog čega je nastala: Quem dii oderunt, paedagogum
fecerunt?
O: Koga su bogovi zamrzili učinili su pedagogom. Nastala je jer pedagozi nisu uživali
nekakav ugled u rimskom društvu.
29) Kako su grčki i latinski gramatičari bolje uredili grammaticus - srednju razinu
školovanja?
O: Povećavanjem broja autora kojima se služi u nastavi.
30) Što je bio cilj školovanja u Rimu a na razini grammaticus i što je bila glavna lektira?
O: Ovladati grčkim i latinskim jezikom u govoru i pismu. Glavna lektira bio je prijevod
Odiseje dok nije bio potisnut Vergilijevom Eneidom.
31) Što je u Rimu bila svrha gramatičkih škola i koji im je bio glavni sadržaj?
O: Uvođenje u viši stupanj školovanja, a glavni nastavni sadržaj bio je sedam umijeća
(“septem artes liberales”)
32) Kako se zvao učitelj srednje razine školovanja u Rimu i čemu je bio vješt?
O: Učitelj se zvao grammaticus, ili litteratus, a bio je vješt filološkom znanju,
3
36) Što se izdvojilo iz rimskih gramatičkih škola i gdje se to usvajalo?
O: Iz gramatičkih škola izdvojila se retorika što su ju rimski mladići usvajali u retorskim
školama.
42) Koje je prvo latinsko sveučilišta i što je ono bilo i kako se zvalo njihove nastavnike?
O: Athenaeum, a bilo je preslika grčkih akademija iz Atene, Aleksandrije i drugih mjesta.
Nastavnici su se zvali professores.
45) Što s vremenom počinje pokazivati rimska kultura kao svoje naličje?
O: Ćudoređe je ugroženo, nastupaju prve pojave rastakanja rimskoga društva. Sustav
septem artres liberales nije relevantan u praksi.
4
47) Izbacite uljeze: Pored artes liberales našle su s vremenom u Rimu svoje mjesto i
egzaktne znanosti kao što su:
1) geometrija,
2) matematika
3) astronomija.
4) fizika
5) ljekarstvo
48) Posljednja faza rimskog odgoja obilježena je sveopćim širenjem odgoja i obrazovanja
ali i gubitkom izvornih rimskih vrlina postavši tako više nakitom, a manje prilikom za
moralne i ćudoredne vrijednosti TOČNO NETOČNO
50) Koje su se teme posebno razglabale u Rimu kad je njim ovladala grčka kultura?
O: Razglabalo se teme s područja retorike, etike, filozofije, aritmetike, astronomije,
geometrije, muzike i obilato se uživalo u raskoši života
51) Koja su tri školska ciklusa poznata u Rimu nakon potpadanja pod jaki grčki utjecaj?
O: Elementarni, gramatički i retorički
61) Pred kim je mlati rhetor morao izreći svoj govor kojega je prije naučio na pamet?
O: Pred učiteljima, kolegama učenicima, roditeljima i prijateljima
64) Kako je retorika bila nazivana u Rimu i što joj je bila svrha?
O: Eloquentia (elokvencija). Svrha joj je bila maksimalno podjarmiti duh slušatelja,
naslovnika poruke
66) Koje su alternativne visokoobrazovne forme u Rimu imale znatno manje utjecaja?
O: Filozofija, pravo i medicina
70) Čemu je posebno doprinio Varon kad je u pitanju rimski literarni odgoj?
O: Proučavanju latinske gramatike imao je odlučujući utjecaj na njen daljnji razvoj, a i na
sam način djelovanje nastavnika i učitelja srednjih rimskih škola.
71) Tko je svojom knjigom Disciplinarum libri zacrtao način rimskoga studiranja koji će
ostati skoro nepromijenjene sve do srednjeg vijeka?
O: Varon Marko Terencije
72) U kojoj se svojoj knjigzi Marko Terencije Varon izričito bavi odgojnim problemima?
O: Kato ili o odgoju djece (Catus, de liberis educandis)
73) U kojoj je svojoj knjizi Marko Terencije Varon gramatiku podijeli u 3 dijela:
etimologija, morfologija i sintaksa?
O: De lingua latina
74) Tko je rekao: „govornikom sam postao /.../ ne na mjestima gdje poučavanja govornici,
nego u dvoranama Akademije“?
O: Ciceron Marko Tulije
75) Koje je Ciceronovo djelo posebno hvalio sv. Augustin i koje je u njemu razbudilo
strast za istinom?
O: Hortensius
78) Ciceron u svom djelu De oratore govori o nezamjenjivosti solidne kulturne formacije
nastojeći dati svoju viziju savršena govornika koji mora poznavati _____________,
______________ i ________________ (filozofiju, pravo i književnost).
7
79) Ciceron je otkrio vrijednost onoga što su Rimljani zvali ______________ („otium“,
dokolicom), a što se dobro odnosilo na obrazovanje, za razliku od _______________
(“negotium”) koje je imalo za cilj priskrbljivanje svega onoga što je bilo potrebno za
život.
80) Koja su 3 najveća djela latinske literature što ih je napisao Vergilije Publije Maron?
1) Bukolike
2) Georgike
3) Eneida
83) Što je bio cilj Vergilijeva djela Eneida i što je njegov glavni sadržaj?
O: Veličati mesijansko poslanje Rima. Sadržaj mu je rimska prošlost, tradicija staroga
Laciija.
84) Koji je središnji lik Vergilijeva epskoga djela Eneida i s kim je usporediv?
O: Legendarni trojanski ratnik Eneja koji je iskusio slavu ali i svu tragediju opsjedanja i
osvajanja Troje, a onda je, poput Odiseja godinama lutao po morima i zemljama dok se
nije skrasio u Lacij.
88) Tko je rekao: „Bez daljnjega, možeš reći: najviše dobro je etičko djelovanje /…/ No,
krepost ne može postati većom ili manjom; ona je uvijek istoga izgleda“
O: Seneka
89) Prema _________ (Seneki) prijateljski život može imati samo onaj koji ne misli
isključivo na sebe niti onaj koji sve podlaže svojim prohtjevima.
93) Tko je rekao “Stoga mladić koji je brižno naučio od svojih učitelja teoriju invencije i
stila /.../i koji se marno zalagao u vježbanju, neka si odabere, kao što su to prakticirali
stari, govornika kojega će slijediti, nasljedovati; neka intervenira u što većem broju
javnih rasprava i neka bude uporan promatrač one borbe za koju se opredijelio”
O: Kvintilian Marko Fabije
95) Kvintilijan je njegovao moralne vrline tako što je davao prednost ___________
(poštenju) pred interesom te je u _____________(krepostima) vidio vrijednosti koje
su ljude približavale bogovima.
96) Kome Kvintiljan spočitava “genus corruptum” pun floskula, elokvenciju pretrpanu
metaforama i hiperbolama, stil kome nedostaje uravnoteženost i simetrija.
O: Seneki
100) Prema Kvintilijanu pravi učitelj raspolaže velikom kulturom, iskustvom, spremom i
drugim ljudskim kvalitetama što kod njega u susretu s učenicima odmah pobuđuje
osjećaje očinstva. TOČNO NETOČNO
9
101) Prema Kvintilijanu u upravljanju djecom učitelj treba insistirati na ___________
(moralnom) autoritetu i nikada se ne smije svesti na onoga koji kažnjava i tuče
(magister plagosus).
102) Po kojem će djelu Plutarh posebno ostati zapamćen u povijesti i o čemu je tu riječ?
O: Usporedni životi, a riječ je o svojevrsnoj biografiji grčke i rimske vlastele napisane
tako da su obrađivane u parovima, s jedne strane slavni Grk, a s druge strane slavni
Rimljanin
104) Plutarh nije koristio živote drugih ljudi samo i isključivo kao uzore, nego i zato da
bi sve ljude Rimskoga Carstva doveo na put _________ i _________________morala
i duhovnih veličina).
105) Kako se zovu 78 skupljenih Plutarhovih djela u jednu zbirku i čime se uglavnom
bave?
O: Moralia i uglavnom se bave etičkim pitanjima.
106) Plutarh je prije svega prepoznatljiv po tome što nije razmišljao provincijski, nego za
ono vrijeme on je bio više nego _______________ (kozmopolit).
10
113) Kroz cijeli srednji vijek pa i do naših dana ___________(Priscijan) je uz Donata
bio neosporni autoritet na području gramatike.
4) Ranokršćanski odgoj
114) Zbog čega je za prve kršćane život u helenističkom okruženju bio pravi izazov?
1)Trebalo je respektirati ono što je okruženje smatralo vrlo vrijednim,
2)Ekstremna pozicija je naglašavala bezvrijednost helenističkih sadržaja,
3)uskladiti helenističke i kršćanske sadržaje po načelu „prave upotrebe“
116) Kršćanin je smio obnašati javnu funkciju i sudjelovati u javnim priredbama poput
onih kazališnih TOČNO NETOČNO
125) Tko sloi za najnaobraženijeg kršćanina svoga vremena i što mu je pošlo za rukom?
O: Origen. Njemu je pošlo za rukom da antički obrazovni potencijal unese u kršćanski
milje i tako pripremi teren za opću kršćansku kulturu i njen obrazovni sustav.
130) Tko svjesno ugrađuju grčku misao u službu kršćanske vjere i tako potiče stvaranju
zasebne kršćanske teologije?
O: Klement i Origen.
134) Tko je kazao: „Kad je riječ o kršćanskom nauku, bolje je da se uz vjerske istine
pristaje razumom i mudrošću nego da ih se pridržava samo pukom vjerom.»?
O: Origen.
135) Što će sve imati utjecaja na sve one koji su imali posla sa prenošenjem kršćanske
tradicije kao i sa tumačenjem Pisama?
12
O: Nastojanje oko «prave upotrebe» antičkoga znanja kad je u pitanju tumačenje
kršćanskih istina.
137) Tko je kazao: «Kakve veze ima Atena s Jeruzalemom? Kakve Akademija s
Crkvom?“
O: Tertulijan
138) Gdje stoji zapisano da „se treba držati daleko od svih poganskih spisa jer kakve
koristi od tuđih riječi ili zakona i krivih proročanstava koji čak mlade ljude odvlače od
vjere“?
O: U Sirijskoj didaskaliji.
140) Tko je kazao «ista usta ne mogu slaviti Jupitra i Krista, to ne ide zajedno»?
O: Papa Grgur.
144) Sveti Augustin nije pozitivno vrednovao antičko naslijeđe, njegovo obrazovanje i
njegov način odnosa prema stjecanju novih spoznaja. TOČNO NETOČNO
145) Tko je smatrao da obrazovanje nije svrha samome sebi, a ponajmanje razlogom
nadimanja i nadmetanja, ponižavanja i preziranja drugoga?
O: Sveti Augustin
13
146) Prema sv. Augustinu ako netko zbog nutarnjih ili vanjskih razloga nije prikladan za
visoko obrazovanja neće zbog toga biti manje Bogu drag. TOČNO NETOČNO
148) Što ranokršćanski pisci tvrde kad je govor o pravilnom korištenju antičkog
naslijeđa?
1) može biti od velike koristi primjer i način rada pčela.
2) Kao što pčela siše sok iz cvjetova, na sličan način se kršćanin treba služiti antičkom
literaturom.
3) Pčela probire cvjetove, ne uzima sve, nego samo ono korisno nosi u svoju košnicu
149) Tko je od kršćana ustvrdio, a vezano za helenističko naslijeđe: „sve zatečeno liči na
divlju smokvu koju treba podrezivati, puštati da iz nje iziđe nevaljali sok da bi onda
mogla davati slatke plodove“.
O: sv. Bazilije
150) Izbaci uljeza: u ranom kršćanstvu tumačenje biblijskog teksta razlagalo se:
1) tipološki,
2) tropološki
3) eshatološki
4) antropološki
152) Prema Augustinu biblijski sadržaj (norma, pravilo, propis, zakon, zapovijed itd.) ne
može se primijeniti na stvarne događaje i aktualna zbivanja TOČNO NETOČNO
153) Kršćansko obrazovanje nije imalo u vidu sve tako da su zbog socijalnih razloga
stavljani nekakvi limiti kao što je to bilo kod Grka i Rimljana TOČNO NETOČNO
156) Tko je ustvrdio: «ako kršćanin poučava (pogansku!) književnost, bez daljnjega on je
u službi pohvale bogovima; dok traži da djeca nauče bogove zato što ih on predaje, na
taj način i on ih priznaje, kad ih već spominje, on o njima i svjedoči.»
1) sv. Augustin
2) Tertulijan
14
157) Tko je rekao: „zapravo vjerski nauk bez svjetovnoga ne može postojati“?
1) Tertulijan
2) sv. Augustin.
158) Dozvoljenost učenja poganske literature se više ticala znanja poput čitanja i pisanja,
gramatike, dok je ___________ (retorika) više padala u kategoriju manje poželjnog,
bespotrebnoga pa i zabranjenoga znanja
159) O kome Grgur Čudotvorac piše: «Sve što je bilo upotrebljivo i istinito kod jednoga
filozofa, on je prikupio i stavio pred nas; s druge strane, sve što je bilo krivo, izbacio
je, posebno pak ono što se odnosilo na ljudsko štovanje Boga.»
O: O svom učitelju Origenu.
160) Tko je smislio neku vrstu svoga nastavnoga programa, a kome je namjera bila da
zatečeno i naslijeđeno stavi u funkciju kršćanskoga?
O: sv. Augustin
161) Zašto na početku nije bilo kršćanske škole i kršćanskog školskog odgoja djece?
O: Ranokršćanska djeca uče iz neposrednog dodira s roditeljima, rodbinom, kršćanskog
okruženja.
162) Što se događa kada u ranom kršćanstvu počnu blijedjeti paruzijske tenzije?
O: Počinje se više vrednovati helenističko naslijeđe uglavnom kao propedeutski okvir
onoga što bismo mogli nazvati kršćanskim obrazovanjem
15
165) U kojem se svom djelu Klement Aleksandrijski razračunava s politeizmom i
mističkim religijama?
O: U knjizi Protrepticus.
168) Klement sagledava život kroz tri ključna elementa. Izbaci uljeza
1)karakter
2)djelovanje
3)vjerovanje
4) čežnja (strast, pasija).
170) Čija je poznata izreka „mučenička krv je sjeme“ novog kršćanskoga rasta i
procvata?
O: Tertulijanova.
172) Tertulijanu nisu bili, dakle, tuđi egzortativno-moralni sadržaji koji su po svojoj
naravi najbliži onim ____________________ (odgojno-pedagoškim)
179) Zbog odgoja kojega je primio u djetinjstvu Origenova vizija kršćanstva jest
___________ (herojstvo) čega je mučeništvo najuzvišeniji izraz.
181) Što se tiče tumačenja Svetog pisma, čiji je pristalica bio sv. Bazilije?
O: Origenov.
187) Što Ivan Zlatousti smatra prikladnijim od same obitelji za odgoj kršćanske
osobnosti?
O: Smostan.
190) Po kojem je svome djelu posebno poznat sv. Augustin i što u njemu opisuje?
O: Ispovijesti (Confessiones) u kojem opisuje svoj život prije obraćenja na kršćanstvo.
191) Što Augustin predstavlja u svome djelu De civitate dei (Božja država)?
O: U njoj Augustin razvija koncept Katoličke crkve kao duhovne, Božje države koju
treba razlikovati od one zemaljske, materijalne.
197) Koga Augustin predstavlja u svom drugom pedagoškom djelu, onom De Magistro i
o kojem problemu se tu raspravlja?
O: Sebe i svoga šesnaestogodišnjeg sina Adeodata. Problem o kojem se raspravlja jest
mogućnost poučavanja
19