1.

Rod i pravo na obrazovanje u Hrvatskoj

Popis iz g: u Hrvatskoj pismeno 11% žena i 23% muškaraca starijih od 6 godina (Lončar,
1954, prema Ograjšek Gorenjak, 2004)1870-ih izboreno pravo na otvaranje viših pučkih
djevojačkih školapripremanje za ulogu majke i domaćice (opći predmeti + kućanstvo,
kuhanje, glačanje i dr.)1892. g. oformljen Privremeni ženski licej (srednjoškolska institucija s
gotovo gimnazijskim programom)zvanje učiteljice, zvanje guvernante ili priprema za
fakultetsko obrazovanje1901. g. ženama dozvoljen upis na Zagrebačko sveučilište (prvo na
Filozofski fakultet, a onda i na ostale)

2. Nepismenost prema rodu u Hrvatskoj

Izvještaj Žene i muškarci u Hrvatskoj 2010

Nepismenost prema rodu u Hrvatskoj

Izvještaj Žene i muškarci u Hrvatskoj 2010

Broj i omjeri žena i muškaraca koji su diplomirali na visokim učilištima

Omjeri žena i muškaraca koji su stekli magisterij*

* Magistri/ce, magistri/ce znanosti i sveučilišni specijalisti/ceIzvještaj Žene i muškarci u
Hrvatskoj 2013

9 Omjeri žena i muškaraca koji su stekli doktorat znanosti

Izvještaj Žene i muškarci u Hrvatskoj 2013

10 Postotak žena u raznim obrazovnim područjima u Hrvatskoj

Vrsta škole% učenica2007./08. god.Gimnazije63.2Tehničke i ostale 4-godišnje strukovne
škole50.6Industrijske i obrtničke35.5Umjetničke škole72.3Vrsta škole/područje%
učenica2007./08. god.Strojarstvo i brodogradnja

Objašnjenja rodnih razlika u obrazovnom postignuću i odabirima

biološke razlike između muškaraca i ženarazlike u motivaciji odnosno stavu prema
obrazovnim područjimapodrška socijalne okoline za bavljenje određenim
područjemnedostatak rodno nestereotipnih uzorastereotipi o zanimanjimanesklad između
rodnih uloga i predodžbe o zanimanjuškola – skriveni kurikulum, rodni stereotipi, rodna
(ne)osjetljivost

Biološke razlike između muškaraca i žena

Objašnjenja slabijeg postignuća žena u matematici i manjeg broja žena u „kvantitativnim“
profesijamaUrođene slabije razvijene spacijalne sposobnosti (Benbow i Stanley, 1980)Razina
testosterona (Geary, 1999; Janowsky i sur., 1998; O’Connor i sur., 2001)Upitnost teorija
biološke superiornosti muškaraca u matematicirodne razlike u uspješnosti u matematici s
vremenom mijenjaju: smanjuju se i, prema nekim istraživanjima, mijenjaju smjer (Hyde,
Fennema i Lamon, 1990)između različitih zemalja postoje velike varijacije u smjeru i veličini
rodnih razlika u uspješnosti u matematici (Baker i Jones, 1993; Finn, 1980) => rodne razlike u
 matematičkim sposobnostima nisu kulturološki neutralnerazlike ovise o području
matematike (metaanaliza više od 100 studija Hyde, Fennema i Lamon, 1990) => rodnih
razlika nema u računanju niti na jednom uzrastu (mala prednost djevojčica u OŠ); na
problemskim zadacima nema rodnih razlika u OŠ, a male do umjerene razlike u korist
mladića pokazale su se kod srednjoškolske i studentske populacije

Procjene vlastite kompetentnostiIako se rodne razlike u školskom uspjehu iz matematike i

prirodnih znanosti smanjuju ili nestaju (Farmer i sur., 1995; Updegraff i sur., 1996)djevojke
sebe procjenjuju manje kompetentnima i očekuju lošiji uspjeh u tim područjima (Eccles i
sur., 1985, 1993; Eccles i Harold, 1991; Jacobs, 1991; Jacobs i Eccles, 1992)Djevojke se
procjenjuju kompetentnijima nego mladići u engleskom jeziku (Hyde i sur., 1990) i smatraju
da trebaju uložiti manje truda u učenje hrvatskog i stranog jezika (Marušić, 2006)Subjektivne
vrijednosti aktivnosti/školskog predmetaDjevojke i mladići podjednako vole matematiku i
smatraju da je matematika uzbudljiva, korisna i važna (Lupart, Cannon i Telfer, 2004;
Marušić, 2006)Fizika je zanimljivija mladićima, a biologija i kemija djevojkama (Dawson,
2000;Jones i sur., 2000; Murphy i Whitelegg 2006; Marušić, 2006)Djevojčice procjenjuju
hrvatski i strane jezike te likovnu i glazbenu kulturu zanimljivijima, korisnijima i važnijima
nego dječaci, dok obratno vrijedi za tjelesnu i zdravstvenu te tehničku kulturu (Marušić,
2006)

Razlike u podršci socijalne okoline

Roditelji ohrabruju djecu da se bave rodno tipiziranim aktivnostima i igrama, da se igraju rodno
stereotipnim igračkama i obavljaju stereotipne kućanske poslove (Lytton i Romney,
1991)maskuline igračke (vozila i kocke za građenje) mogu poboljšati vizualno-spacijalne,
mehaničke i istraživačke vještine, a feminine igračke (lutke) mogu osnažiti verbalne vještine koje
su karakteristične za tradicionalna zanimanja koja biraju žene (Ruble i Martin,1998)Uvjerenja
roditelja o kompetentnosti djeteta su važnija za oblikovanje dječjih uvjerenja o vlastitim
sposobnostima od djetetovog stvarnog školskog postignuća (Frome i Eccles, 1998)djevojke čije
kompetencije u matematici okolina redovito dovodi u pitanje razvijaju slabije matematičko
samopoimanje, niže samopouzdanje u matematičke sposobnosti i manje su motivirane za
matematiku nego mladići (npr. Beyer i Bowden, 1997; Hyde, Fennema, Ryan, Frost i Hopp, 1990;
Skaalvik i Rankin, 1994).

15 Nedostatak rodno nestereotipnih uzora

Hipoteza: nedostatak žena znanstvenica i inženjerki kao uzora jedan je od razloga rje đeg
odlučivanja djevojaka za karijere u prirodnim znanostima i inženjerstvu (Siann i Callaghan, 2001;
Blickenstaff, 2005).Eksperimentalno istraž.: žene su postizale bolje rezultate u matematici i bile
sigurnije u svoje matematičke vještine kada su kao uzor imale žensku osobu koja je bila
kompetentna u matematici (Marx i Roman, 2002)Studentice, koje su imale podršku roditelja i
učitelja/ica u matematici i koje su kao uzore imale žene uspješne u matematici, izjavile da su se
više identificirale s matematikom i imale pozitivnije stavove o matematici (Oswald i Harvey,
2003)No, prisutnost ženskih uzora odnosno nastavnica fizike/tehnologije nije bila povezana s
češćim odabirom fizike (Sparkes, 1997) i tehnologije kod djevojaka (Murdoch, 1995)
16 Stereotipi o zanimanjima
Stereotipi: muškarci su uspješni u matematici i prirodnim znanostima, a žene u umjetnosti i
jezicima (Eccles, Jacobs i Harold, 1990; Nosek, Banaji i Greenwald, 2002; Oswald i Harvey,
2003)Teorija prijetnje stereotipom => objašnjenje načina na koje stereotipi mogu utjecati na
školsko postignuće (Steele, 1997)Svjesnost o negativnim stereotipima (stereotip o lošijim
sposobnostima žena u matematici) može smanjiti uspjeh žena na zadatku iz matematike
(Inzlicht i Ben-Zeev, 2003; Quinn i Spencer, 2001) i njihov interes da se bave zanimanjem
povezanim s matematikom (Davies i sur., 2002).

17 Istraživanje Dar-Nimrod i Heine (2006): Efekti informacije o rodnim razlikama na uspjeh iz

matematikeEksp. istraž. => prijetnja stereotipom u matematičkom postignuću kod žena se
može smanjiti, ako ne i eliminirati, kada se ženama prezentira informacija o ulozi iskustva u
rodnim razlikamaljudi rodne razlike smatraju biološki uvjetovanima ako im se eksplicitno ne
prezentiraju drugačiji argumenti (Dar-Nimrod i Heine, 2006).

18 Nesklad između rodnih uloga i predodžbe o zanimanju

Teorija izbora zanimanja (Gottfredson, 1981)osoba ne razmatra zanimanja čiji prestiž ili rodna
tipiziranost ne odgovaraju vlastitom SES-u ili roduPercepcija znanosti kao maskulinog područja
obeshrabruje djevojke od bavljenja znanošćurizik od ugrožavanja njihovog rodnog identiteta
(Breakwell, Vignoles i Robertson, 2003)Slab odaziv muškaraca u tradicionalno ženska zanimanja
(npr. učitelj ili medicinski tehničar) se objašnjava dvama faktorima:relativno slabim financijskim
mogućnostima koje ta zanimanja nude,društvenim pritiskom na muškarce da se ponašaju u
skladu s očekivanom rodnom ulogom (Jacobs, 1993; Williams, 1995)

20 Model očekivanja i vrijednosti za objašnjenje motivacije vezane uz postignuće (Eccles i

sur., 1983)
Svrstava se u socio-kognitivne motivacijske teorijePruža cjelovit pristup proučavanju iskustava
djevojaka i mladića u procesu obrazovanjaUzima u obzir ulogu motivacije, ali i šireg društvenog
konteksta (rodne uloge, stereotipi, uvjerenja roditelja i nastavnika/ca) u objašnjenju obrazovnih
postignuća i odabiraKljučne ideje:fokusiranje na izbor, a ne na sposobnosti => rodne razlike u
odabirima vezanim uz matematiku znatno veće od razlika u samim ocjenama iz
matematikevažno razumjeti procese kojima se oblikuju percepcije mogućih obrazovnih i
profesionalnih odabira => asimilacija tradicionalnih rodnih uloga ima toliko snažan utjecaj na
pogled na svijet da se aktivnosti koje se klasificiraju kao dio uloge suprotnog spola mogu
odbaciti bez mnogo ozbiljnog razmatranjasklad između slike o sebi i zanimanja koje razmatra
=> ako postoji sklad, vjerojatnost odabira zanimanja raste, a ako ne postoji, smanjuje se

21 Model očekivanja i vrijednosti

Kulturalni milje1. Stereotipi o rodnim ulogama2. Stereotipi o školskim predmetima i
zanimanjimaUvjerenja socijalizacij. uzoraSposobnostiPrethodna iskustva s postignućemDječje
percepcije:1. Uvjerenja, i očekivanja uzora2. Rodne uloge3. Stereotipi o aktivnostiDječje
interpretacije iskustva:1. Kauzalne atribucije2. Lokus kontroleSubjektivne vrijednosti zadatka:1.
Važnost zadatka2. Interes3. Utilitarna vrijednostDječje afektivno pamćenjeOčekivanje
uspjehaDječje ciljevi i opća shema o sebi:1. Samopoimanje vlastitih sposobnosti 2. Percepcije
zahtjeva zadatka3. Kratkoročni i dugoročni ciljevi4. Idealni pojam o sebiObrazovni izbori i
postignućaPretpostavke modela: (1) Subjektivne vrijednosti zadatka i očekivanja uspjeha su
ključni prediktori obrazovnih ishoda(2) Stereotipi o matematici i prirodnim znanostima kao
muškoj domeni imaju negativne efekte na obrazovne ishode djevojaka, pogotovo ako sebe
percipiraju femininima zbog nesklada uloge i predodžbe o područjima

22 Istraživanja rodne problematike u obrazovanju u Hrvatskoj

Istraživanje rodne dimenzije obrazovnih odabira i uspjeha u stereotipno muškom
područjuIstraživanje važnosti rodnih uloga i stereotipa u objašnjenju ocjene i obrazovnih
odabira vezanih uz fizikuIstraživanje rodne ne(ravnopravnosti) i diskriminacije u području
obrazovanjaStavovi o rodnoj jednakosti u obrazovanjuSklonost rodnoj diskriminacijiPercepcija
ostvarenosti rodne ravnopravnosti u obrazovanjuIskustvo s rodnom diskriminacijom u
obrazovanju u HrvatskojIstraživanje rodne osjetljivosti u obrazovanjuRodna osjetljivost čitanki
hrvatskog jezika (autorstvo, likovi, stereotipni prikazi)Stavovi nastavnika/ca o poučavanju o
rodnoj ravnopravnosti u školi

23 Istraživanje obrazovnih odabira i uspjeha u stereotipno muškom području

Motivacijske varijable su najsnažniji prediktori ocjene iz fizike, te namjera odabira fizike na DM i
tehničkog studija kod srednjoškolaca/kiProcjena sposobnosti je najsnažniji prediktor ocjene kod
m i žKorisnost fizike je najsnažniji prediktor namjere odabira fizike i tehničkog studija kod m i
žKod djevojaka je prediktor namjera obrazovnih odabira bilo i očekivanje uspjeha u fizici u
budućnostidjevojke odluku o nastavku obrazovanja temelje na iskrivljenoj slici o svojim
mogućnostimaRodne uloge i stereotipi važniji prediktori kod djevojaka nego mladićaStereotip o
tehničkim zanimanjima je neznačajan prediktor kod mladića, a kod djevojaka predviđa nižu
ocjenu i slabiju namjeru odabira tehničkog studijaOčekivana ženska RU (viša femininost, niža
maskulinost) objašnjava slabiju namjeru odabira fizike i tehničkog studija, pogotovo kod
djevojakasocijalizacija u tradicionalnu žensku RU je nepovoljna za odabire djevojaka u
stereotipno muškom područjunapor koji djevojke trebaju uložiti u donošenje odluke o odabiru
stereotipno muškog obrazovnog područja veći nego kod mladića (Jugović, 2010)

24 Rezultati strukturalnog modeliranja – provjera medijacijske hipoteze

Namjere odabira fizike/ tehničkog studijaMotivacija za fizikuMaskulinostFemininost- +Medijacija
u modelima za objašnjenje obrazovnih odabira je djelomičnarodne uloge su imale direktni efekt
na namjere odabirai indirektni efekt preko motivacije za fiziku.Društveno očekivana muška RU
(viša maskulinost i niža femininost) ima tendenciju podizanja motivacije za fiziku i osnaživanja
namjere odabira fizike i tehničkog studija

25 Stavovi o rodnoj ravnopravnosti u obrazovanju

Postoci žena i muškaraca koji su se složili s tvrdnjama subskale stavova o rodnoj ravnopravnosti
u obrazovanju (N=1363) (Baranović i Jugović, 2009)

26 Sklonost rodnoj diskriminaciji

"Da odlučujem o upisu u srednju elektrotehničku školu, između dva kandidata koji imaju jednaki
broj bodova pri upisu, prednost bih dao/la mladiću pred djevojkom.“45,1% ispitanika/ca je
odgovorilo DA52,5% muškaraca i 38,2% ženaRodna ravnopravnost se više prihvaća na
deklarativnoj razini nego kada je riječ o spremnosti za njezino konkretno ostvarivanje
(Baranović i Jugović, 2009)

27 Percepcija ostvarenosti rodne ravnopravnosti u obrazovanju

* * *Percepcija ostvarenosti ravnopravnosti muškaraca i žena u hrv. društvu (N=1363) (postoci
slaganja s tvrdnjama) (prema Baranović i Jugović, 2009)

28 Iskustvo s rodnom diskriminacijom u obrazovanju u Hrvatskoj

*Postoci ispitanika/ca koji su doživjeli pojedine oblike nejednakog tretmana na temelju spola
(N=1363) (Baranović i Jugović, 2009)

29 Rodna osjetljivost čitanki hrv. jezika

Glavni likovi prema rodu:Udžbeni nižih razreda: žene glavni likovi u 25%, a muškarci u 58%
tekstovaUdžbenici viših razreda: 20% žena i 62% muškaraca (Baranović, Jugović i Doolan, 2010)

30 Stereotipi u čitankama
Osobine pripisane ženskim i muškim likovima: aktivan/a, osjećajan/na, ljubazan/na,
pametan/na, dobronamjeran/na, razuman/na, kreativan/naStereotipne osobne:ženski likovi:
nježna, religiozna, odana, pažljivamuški likovi: hrabar, ponosan, pokazuje osobine vođeNajčešća
zanimanja:ženski likovi: učiteljice, učenice i medicinske sestremuški likovi: vojni dužnosnik i
državnik/ princVrijednosti:ženski likovi: djeca i obitelj (zatim obrazovanje, tradicionalizam,
vjerski život i ljubav)muški likovi: ljubav, domoljublje, obrazovanje (zatim djeca, vjerski život,
obitelj i dobri odnosi s drugima)Na tradicionalnost čitanki upućuje i prikaz bračnog statusa
muškaraca i žena (Tablica 9) iz kojega je vidljivo da je u čitankama veća pažnja data bračnom
statusu žena i muškaraca, tj. braku, nego ostalim oblicima obiteljskog života. Tako npr. čitanke
za niže razrede uopće ne spominju izvanbračnu zajednicu niti razvedene obitelji, dok ih čitanke
za više razrede obrađuju vrlo rijetko iako sve veći broj učenika-ca dolazi upravo iz takvih
obiteljskih sredina. Evidentno promicanje obitelji s djecom kao preferiranog stila obiteljskog
života i naglašavanje uloge žene kao majke upućuju na promoviranje tradicionalnih obrazaca
obiteljskog života i uloga kao poželjnog modela ponašanja mladih u odrasloj dobi.

31 Stavovi nastavnika/ca o poučavanju o rodnoj ravnopravnosti u školi

N=136 nastavnika/ca hrv. jezika iz 15% OŠ u RHPrema Baranović, Jugović i Doolan (2008)

32 Stavovi nastavnika/ca o poučavanju o rodnoj ravnopravnosti u školi

38% nastavnika/ca nije nikada obrađivalo probleme vezane za rodnu nejednakost i stereotipe
na nastavi, a 62% je (iako ih 97% smatra da djecu treba podučiti rodnoj ravnopravnosti u okviru
hrvatskog jezika).45% ne bi željeli pohađati edukaciju na temu ravnopravnosti žena i muškaraca
(32% neodlučnih, 24% želi edukaciju).N=136 nastavnika/ca hrv. jezika iz 15% OŠ u RHPrema
Baranović, Jugović i Doolan (2008)

33 Zaključak predavanjaJednaka prava na obrazovanje žena i muškaraca u HrvatskojUnatoč

povećavanju broja žena na fakultetima, obrazovni odabiri žena i muškaraca u nekim područjima
su još uvijek stereotipniDjevojke podcjenjuju svoje obrazovne uspjehe i sposobnosti u odnosu
na mladićeTradicionalne rodne uloge i stereotipi mogu odvratiti učenike/ce od rodno
nestereotipnih obrazovnih odabiraImplikacija: važno je osmisliti rodno osjetljive intervencijske
programe za mlade (dekonstrukcija tradicionalnih rodnih uloga, pružanje točnih informacija o
zanimanjima…)Prikazi likova u čitankama su rodno stereotipni, a nastavnici/e su podržavaju
rodnu ravnopravnost u obrazovanju više na deklarativnoj razini nego stvarnom
praksomImplikacija: sustav obrazovanja bi trebao biti rodno osjetljiviji

34 Rodne politike u obrazovanju

Rodne politike u obrazovanju u zemljama EU => najčešći cilj je nadići tradicionalne rodne uloge i
stereotiperazličite mjere za postizanje tog cilja: profesionalna orijentacija, rodno osjetljivo
poučavanje i revizija kurikuluma (Eurydice, 2010)Hrvatska nacionalna strategija za
ravnopravnost spolova => definirane su mjere za postizanje rodno uravnoteženih
profesionalnih odabira žena i muškaraca i za uvođenje rodno osjetljivog obrazovanja u hrvatsko
školstvoedukacije za ostvarenje tih mjera ne postoje ili su malobrojne i ne provode se sustavno
(Ured za ravnopravnost spolova Vlade RH, 2010)mogućnosti za osmišljavanje programa za
rodno osjetljivo obrazovanje i profesionalnu orijentaciju velike => psihološka struka, u suradnji
s ostalima, bi se mogla aktivnije uključiti u njihovu izradu i provedbu

Broj upisanih na visokoškolskim ustanovama prema polu

Ukupno ženski muški

2022/202
3 76,962 46,642 30,320
2021/202
2 79,148 47,670 31,478
2020/202
1 82,744 49,218 33,526
2019/202
0 82,909 48,875 34,034
2018/201
9 89,016 52,009 37,007
2017/201
8 89,016 54,283 40,859
2016/201
7 102,232 57,928 44,304
2015/201
6 106,975 60,151 46,824
2014/201
5 108,475 60,761 47,714
2013/201
4 111,906 62,394 49,512
2012/201
3 112,607 62,266 50,341
2011/201
2 115,907 64,508 51,399
2010/201
1 115,538 64,574 50,964

Ukupno ženski muški %zenski

2022/202
3 76,962 46,642 30,320 60.60
2021/202
2 79,148 47,670 31,478 60.23
2020/202
1 82,744 49,218 33,526 59.48
2019/202
0 82,909 48,875 34,034 58.95
2018/201
9 89,016 52,009 37,007 58.43
2017/201
8 89,016 54,283 40,859 60.98
2016/201
7 102,232 57,928 44,304 56.66
2015/201
6 106,975 60,151 46,824 56.23
2014/201
5 108,475 60,761 47,714 56.01
2013/201
4 111,906 62,394 49,512 55.76
2012/201
3 112,607 62,266 50,341 55.29
2011/201
2 115,907 64,508 51,399 55.65
2010/201
1 115,538 64,574 50,964 55.89