Fakultet za matematiku

Diplomski sveučilišni studij Matematike i Informatike-nastavnički smjer

DNEVNIK PRAKSE

Kolegij: Metodička praksa iz matematike II

Nositelj kolegija: dr. sc. Marina Šimac
Studentica: Sandra Obadić
Mentorica u školi: Sonja Eberling

Rijeka, 2024.
1
 1. Tjedan prakse

Prije početka same nastavne prakse kolegica Doris Petrušić i ja smo se dogovorile sa
mentoricom profesoricom Sonjom Eberling u koje vrijeme i kada ćemo doći u školu te smo
razmijenile e-mail adrese radi lakše komunikacije. Stručna praksa u Osnovnoj školi Vladimir
Gordan započela nam je 13. ožujka 2024. godine u 7:50 kada smo se našle sa mentoricom. Za
sam početak mentorica nam je pokazala u kojoj ćemo učionici ćemo slušati njezina
predavanja, dala nam je svoj raspored sati te nas uputila u samu literaturu (udžbenike) koje
djeca koriste tijekom nastave. Sama nastava u ovoj školi se održava samo u jutarnjoj smijeni
od 8:00 do 12:20 sati. Nastavnica održava sate petim i šestim razredima koji su podijeljeni u
dvije grupe, odnosno a i b razrede. Kako nastavnica srijedom po rasporedu ima 4 sata tako
smo se odmah i s njom dogovorile kako ćemo dolaziti srijedom u terminu od 8:00 do 11:30.
Osim regularne nastave, nastavnica ponedjeljkom ujutro održava dodatnu nastavu, dok
četvrtkom održava dopunsku nastavu. Također je i razrednica 5. b razredu.

Raspored sati:

Učenička literatura:

1. Eberling, S., Grbac, N., Janeš, S., Mrkonjić, I., MOJA MATEMATIKA- udžbenik iz
matematike za 5. razred osnovne škole, Alka script, Zagreb 2020.
2. Eberling, S., Grbac, N., Janeš, S., Mrkonjić, I., MOJA MATEMATIKA- udžbenik iz
matematike za 6. razred osnovne škole, Alka script, Zagreb 2020.

Kao što sam već rekla nastavni sati srijedom održavaju se u jutarnjem terminu između 8:00 i
11:30. Prvi sat bili su prisutni učenici 5. a razreda, drugi sat učenici 6. a razreda, treći učenici
5. b razreda i četvrti učenici 6. b razreda.

2
Prvi nastavni sat kod učenika 5. a razreda započeo je ponavljanjem i uvježbavanjem gradiva
rastav broja na proste faktore. Također tijekom nastave diskutirali su o djeljivosti dvaju
prirodnih brojeva koristeći zapis broja na proste faktore. Na početku mi se odmah sviđalo
kako nastavnica odmah pripremi zadatak za učenike, koji prikaže na projektoru, dok ona
zapisuje izostane i današnji sat. Tijekom cijelog sata zadaci su prikazani na projektoru te ih
učenici na taj način prepisuju i zapisuju u svoje bilježnice, dok nastavnica sve ostalo
postupno, korak po korak, zapisuje na ploču. Također tijekom sata, kako se rješavao zadatak
po zadatak nastavnica je cijelo vrijeme komunicirala i prozivala učenike te nije rješavala
zadatke svojim tempom već je maksimalno uključivala učenike u samu nastavu. Takav način
rada me posebno dojmio kako time odlično održava i zadržava koncentraciju samih učenika,
jer oni moraju biti stalno spremi i pratiti situaciju kako u bilo kojem trenutku mogu biti
prozvani za idući korak. Također jedan učenik ne rješava sam cijeli zadatak, kako bi možda
bio slučaj da ih nastavnica izvodi na ploču jedan po jedan, već jedan zadatak riješi po pet
učenika ovisno o samoj težini i duljini i oni odgovaraju sa svojih mjesta te time ne moraju
dolaziti na ploči i ustajati. To je svakako prednost kako se zna izgubiti dosta vremena kada
učenik po učenik izlazi pred ploču. Tijekom rješavanja zadataka nastavnica se izražavala
izrazito precizno te je upozoravala učenike da ponove neprecizne rečenice, da paze što govore
i što znači to što su rekli. Naprimjer kada je na početku pitala što znači da je broj prost.
Učenici su odgovorili da je to broj koji ima samo dva djelitelja. Zatim ih je pitanjima i
primjerima navela da zaključe kako mora biti riječ najprije o prirodnom broju (za primjer ih
pita ako je broj 2.7 prost), a zatim da taj broj nema samo ni barem već točno dva djelitelja.
Isto tako svidjelo mi se kako testira znanje učenika kada im je rekla sljedeća rečenica je
sigurno točna: „Svaki prirodan broj je ili prost ili složen.“. Učenici su odmah reagirali i
ispravili nastavnicu te rekli kako 1 nije ni prost ni složen kako ima samo jednog djelitelja,
samog sebe. Tijekom cijelog nastavnog sata na ovaj način ispravlja svaku krivu učenikovu
rečenicu te ponavlja više puta ono što je ispravno. Smatram da je ovakav način predavanja
izrazito koristan i vrlo dobar te pohvaljujem nastavnicu, jer treba imati puno strpljenja i
snalažljivosti na taj način voditi učenike. Učenici 5. a uspjeli su riješiti 4 zadatka, od kojih je
zadnji zadatak imao tri podzadatka. Za kraj nastave nastavnica im zadaje domaću zadaću te ih
podsjeća kako imaju rok za predaju matematičke lektire do ovog petka.

Drugi nastavni sat kod učenika 6. a razreda započeo je satom ponavljanja. Učenici su
obrađivali gradivo razlomaka. U prvom su zadatku učenici uspoređivali brojeve. Brojevi su
bili zapisani u različitim oblicima, pa je tako trebalo najprije pojednostaviti izraze kako bi se

3
ta dva broja mogla usporediti. Na jednak način kako i kod petog razred nastavnica pristupa
učenicima. Na projektoru se nalazi zadatak koji se trenutno rješava. Nastavnica zapisuje
rješenje korak po korak prozivajući učenike kako bi joj govorili što treba raditi. Navodi
učenike da pročitaju točno same brojeve, pa tako ih potiče da broj zapisan u decimalnom
obliku čitaju kao 0 cijelih i 4 desetinke, mješoviti broj u obliku 1 cijelo i jedna polovina itd.
Svidjelo mi se kako je kod primjera 1/20 je li veće ili manje od 4/1 navodila učenike neka joj
kažu kakvi su to razlomci. Pa su učenici precizno naveli kako je 1/20 pravi razlomak (kako je
brojnik manji od nazivnika) pa nam je manji od 1. Dok su za 4/1 rekli da je to prividni
razlomak, što mi je bilo baš zanimljivo kako još za taj pojam nisam čula, te su rekli kako je on
jednak prirodnom broju 4. Na taj su način učenici lijepo usporedili zadane brojeve. Nakon
zadataka iz uspoređivanja učenici su prešli na zadatke u kojima su trebali izračunati izraz
poštujući pravila prednosti računskih operacija. Također računali su sa nenegativnim
racionalnim brojevima. Kod rješavanja ovih zadataka svidjelo mi se to kao je nastavnica
prilikom zbrajanja razlomaka sa različitim nazivnicima upitala učenike što trebaju napraviti, a
oni su odmah znali kako trebaju svesti razlomak na zajednički nazivnik te prilikom ovog
primjera bilo je riječ o razlomcima sa nazivnicima 5 i 6, a učenici su odmah rekli kako su ta
dva broja relativno prosta te da je tada zajednički nazivnik 30. Način na koji su učenici
odgovaraju na pitanja nastavnice može se vidjeti da imaju znanja, dobu podlogu prethodnih
gradiva te da lijepo povezuju. Zadnji zadatak koji su radili bio je zadan riječima te je glasio:
1 21 1
„Zbroj brojeva i podijeli brojem .“. Kod ovog zadatka me se dojmilo kako je
4 3 6
nastavnica poticala učenike neka ne čitaju o kojim se brojevima radi te neka samo pročitaju
tekst zadatka. Svi učenici su odmah rukama krenuli pokazivati zagrade, na taj način
pokazujući kako se u zadatku trebaju koristiti zagrade, tj. da se najprije zbroje brojevi, a zatim
da se dijeli. Za kraj sata nastavnica im je zadala domaću zadaću.

Treći nastavni sat kod učenika 5. b razreda imao je sličan tijek kao i kod učenika 5. a razreda.
Nastavnica je obrađivala iste zadatke i isto gradivo kao i sa 5. a razredom, odnosno radili su
rastav broja na proste faktore. Jedina veća razlika koja se mogla vidjeti je ta da su učenici 5. b
razreda bili malo sporiji te im je trebalo malo više vremena kao bi pohvatali neke stvari nego
li s učenicima 5. a razreda. Na kraju sata zadala im je zadatke za domaću zadaću.

Četvrti nastavni sat kod učenika 6. b razreda bilo je sličan nastavnom satu učenika 6. a
razreda kako su učenici također obrađivali gradivo razlomaka, uspoređivanje razlomaka te
računske operacije. Jedino je početak sata bio malo drugačiji, jer su učenici krenu sa dvojim

4
razlomcima kako nisu to gradivo uspjeli do kraja obraditi na prethodnom nastavnom satu.
Kod ovog dijela sata svidjelo mi se kako je nastavnica na dva načina riješila isti zadatak
koristeći različitu razlomačku crtu kao onu glavnu kako bi pokazala i uvjerila učenike kako
trebaju paziti kako prepisuju zadatak te koju razlomačku crtu koriste kao glavnu. Na kraju
sata zadala im je zadatke za domaću zadaću.

Broj sati prakse u prvom tjednu: 4

2. Tjedan prakse

U drugom nastavnom tjednu slušanja prakse našle smo se s mentoricom prije početka prvog
sata kako bi nam malo više ispričala o samim udžbenicima koji se koriste u školi. Nakon toga
odslušale smo 4 nastavna sata.

Bilješka o udžbenicima

U Osnovnoj školi Vladimir Gordan nastavnici biraju udžbenike svakih pet godina. Oni sada
trenutno koriste udžbenik izdavača Alka te je naša mentorica jedna od autorica udžbenika.
Sam udžbenik napisan je 2018. godine, 2019. godine pušten je kao eksperimentalni primjerak
u pete razrede te se koristi od 2020. godine u njihovoj školi. Nastavnica je napomenula kako
je to jedan od rijetkih udžbenika koji je napisan na način da slijedi kurikulum te je napisan
iznova. Također to je za sada jedini udžbenik koji u sebi sadrži i prvo te drugo polugodište pa
nije podijeljen u dva dijela. Osim samog udžbenika postoji i zbirka zadataka koja je dana u
digitalnom obliku. Tamo se nalazi puno dodatnih zadataka kako bi učenici imali pristup
različitim tipovima zadataka. Upravo su i to razlozi zbog kojih je i sam udžbenik izabran od
strane škole.

Sami udžbenici biraju se preko aplikacije, samostalno i anonimno. Nastavnici postavljaju prvi
i drugi izbor udžbenika te za to imaju određen broj dana da naprave. Nakon što glasaju,
udžbenici s najviše glasova postaju obavezni za sve razredne odjele toga smjera. Mentorica je
napomenula kako se nastavnici prije samog glasanja u školi znaju dogovoriti koji bi udžbenik
izabrali te si na taj način olakšaju glasovanje.

Prije ovog udžbenika nastavnica je rekla kako su koristili udžbenike izdavača Školske knjige,
a prije i izdavačke kuće Profil.

Prvi nastavni sat kod učenika 5. a razreda započeo je tako da je nastavnica učenicima
podijelila listiće za samovrednovanje (Slika1) koje trebaju ispuniti kod kuće kako bi dobili
uvid jesu li spremni za pisani ispit koji ih očekuje nakon praznika. Sviđa mi se taj koncept, jer
5
se na tome listiću ujedno i nalaze pojmovi koje učenici trebaju ponoviti za pisani ispit, jer
znaju da će se oni provjeravati u ispitu. Zatim su krenuli u rješavanje zadataka tako da su
ponavljaju različite zadatke iz cjeline Djeljivost u skupu prirodnih brojeva. Prvi na redu je bio
zadatak „Dan je opis tajanstvenog broja: broj je manji od 90, višekratnik je broja 15, djeljiv je
s 9. Koji je to broj?“. Sviđa mi se način na koji nastavnica postavlja pitanja učenicima i
navodi ih kako da započnu rješavanje samog zadatka. Također na ploču zapisuje sve što je
bitno u tome zadatku, a tek nakon toga kreće sa samim rješavanjem.

Slika 1

Drugi nastavni sat kod učenika 6. a razreda započeo je ponavljanjem što je to jednadžba. Pa
tako nastavnica ponavlja da je jednadžba jednakost u kojoj se pojavljuje nepoznanica. Isto
tako ih navodi da uvijek prilikom rješavanja jednadžbe trebaju imati na umu vagu kako bi
uvijek održali ravnotežu između lijeve i desne strane jednadžbe, odnosno ono što naprave na
jednoj strani trebaju napraviti i na drugoj strani. Sviđa mi takav način objašnjavanja te
smatram da je dobro ponuditi takve vizualne prikaze učenicima kako bi imali jasniju
predodžbu. Zatim kreću sa rješavanjem zadataka u kojima rješavaju razne linearne jednadžbe
s jednom nepoznanicom. Učenici rješavaju zadatke uz pomoć nastavnice koja ih korak po
korak zapisuje na ploču. Sviđa mi se kako nastavnica prilikom rješavanja zadataka lijepo
ponovi sve što je potrebno za rješavanje, pa tako prilikom rješavanja zadatka „3x=15“,
ponovila je da je x nepoznanica, a 3 koeficijent uz nepoznanicu. Također većinu tog što
nastavnica kaže, zapiše na ploču kako bi učenici to imali i zapisano u bilježnici. Prilikom
rješavanja ovog zadatka nastavnica im je i pružila grafički prikaz (Slika2) kako bi još više
učenicima približila o čemu je ovdje riječ.

6
 Slika 2

Zatim nastavnica proziva učenike te oni izlaze na ploču i rješavaju zadatke. Prilikom
rješavanja zadataka nastavnica potiče učenike koji su izašli pred ploču da se obraćaju ostalim
učenicima, da jasno pričaju što pišu na ploču te da ispituju svoje razredne kolege što nam je x
u danoj jednadžbi, a što koeficijent uz nepoznanicu. Na taj način učenici cijelo vrijeme
ponavljaju i utvrđuju gradivo te mi se sviđa taj način držanja sata.

Treći nastavni sat kod učenika 5. b razreda bio je identičan satu učenika u 5.a razredu pa su
tako učenici rješavali razne zadatke vezane uz djeljivost prirodnih brojeva uz pomoć
nastavnice.

Četvrti nastavni sat kod učenika 6. b razred bio je identičan satu učenicima 6.a razreda pa su
tako učenici rješavali zadatke vezane uz jednadžbu izlazeći na ploču i objašnjavajući dio po
dio samog zadatka.

Broj sati prakse u drugom tjednu: 4

Ukupan broj sati prakse: 8

3. Tjedan prakse

U trećem tjednu prakse nisam bila na nastavnoj praksi kako je mentorica bila nedostupna
zbog održavanja nacionalnih ispita.

Broj sati prakse u trećem tjednu: 0

Ukupan broj sati prakse: 8

7
 4. Tjedan prakse

U četvrtom tjednu prakse nisam bila na nastavnoj praksi kako su učenici bili na školskim
praznicima.

Broj sati prakse u četvrtom tjednu: 0

Ukupan broj sati prakse: 8

5. Tjedan prakse

U petom nastavnom tjednu slušanja prakse zamolile smo mentoricu da nam na velikom
odmoru kaže nešto više o školskoj dokumentaciji.

Školska dokumentacija

Ona nam je demonstrirala korištenje e-dnevnika, ističući ključne rubrike kao Dnevnik rada i
Imenik učenika. Naglasila je da ima pristup samo ocjenama matematike za učenike kojima
predaje, dok ostale informacije možemo vidjeti samo kao razrednici. Objasnila nam je da se u
Dnevnik rada bilježe sati i izostanci, dok u Imeniku možemo upisivati ocjene i bilješke za
svakog učenika. Također, naglasila je važnost unosa elemenata vrednovanja na početku
školske godine, te najavljivanje pisanih provjera dva tjedna unaprijed. Dodatno, istaknula je
obvezu arhiviranja i čuvanja ispita do kraja školske godine, s pravom roditelja da ih
pregledaju na dogovorenim sastancima. Uz e-dnevnik, spomenula je i e-maticu i matičnu
knjigu. Pokazala nam je matičnu knjigu te registar u kojem su navedena sva imena učenika
koja su pohađala školu i pokraj kojih piše u kojoj matičnoj knjizi se nalaze njihov podaci.
Također rekla je da se tamo mora sve upisati u slučaju da se izgube podaci koji su na e-matici.

Prvi nastavni sat kod učenika 5.a razreda započeo je ponavljanjem gradiva kojeg su učenici
obrađivali prije praznika. Konkretno ponavljali su zbrajanje decimalnih brojeva. Odnosno
kako prilikom zbrajanja trebamo potpisivati decimalne brojeve. Također su ponovili da za
zbrajanje decimalnih brojeva vrijede svojstva komutativnosti i asocijativnosti. Zatim je
nastavnica na ploču napisala naslov Oduzimanje prirodnih i decimalnih brojeva . Nakon toga
je ponovila da je u izrazu a−b=c , a umanjenik,b umanjitelj, a c razlika ili diferencija. Nakon
toga učenici su uz pomoć nastavnice krenuli rješavati zadatke vezane uz oduzimanje, najprije
prirodnih, a zatim i decimalnih brojeva. U ovom nastavnom satu se mi sviđalo kako je
nastavnica ravnalom odvajala zadatak od pomoćnog rada. Smatram da je tako učenicima
preglednije pratiti rješavanje zadataka te im je preglednije u bilježnici. Tijekom rješavanja
zadataka nastavnica je također često ponavljala kako je „broj koji umanjujemo“ umanjenik, a
8
„broj za koji umanjujemo“ umanjitelj. Također prilikom rješavanja zadataka pojavio se i
zadatak u kojem je umanjenik bio manji od umanjitelja. Kako učenici nisu obrađivali cijele
brojeve, nastavnica ih je upoznala da će to učiti sljedeće godine te kako oni moraju paziti da
im u zadatku umanjenik bude veći ili jednak od umanjitelja. Na taj način ih je u upoznala
kako kod oduzimanja prirodnih brojeva ne mogu mijenjati mjesta umanjeniku i umanjitelju,
jer neće dobiti isti rezultat. Koristeći sljedeći primjer: 19−12=7 , 12−19=?

( 23−10 )−17=13−7=6 ,23−(10−7)=23−3=20

Navodi učenike da za oduzimanje ne vrijede svojstva komutativnosti i asocijativnosti.

Drugi nastavni sat kod učenika 6.a razreda započeo je ponavljanjem onog što su učenici radili
prije praznika. Pa su tako učenici ponovili što je jednadžba, što znači riješiti jednadžbu
(odrediti nepoznanicu). Također učenici su ponovili što se događa kada se u jednadžbi pojavi
zagrada te kako se treba ponašati ako se ispred zagrade nalazi više, manje ili puta. Također
ponavljaju da ako se u jednadžbi pojavljuju razlomci, cijelu jednadžbu treba pomnožiti
zajedničkim nazivnikom. Također nastavnica ih potiče na to da prilikom rješavanja jednadžbi
da uvijek provjere dobiveno rješenje uvrštavajući ga u samu jednadžbu. Zatim je nastavnica
krenula rješavati zadatke na ploču. Najprije je rješavala jednadžbu u kojoj su se pojavljivali
razlomci. Sviđalo mi se kako je taj zadatak riješila na dva različita načina, kod prvog
rješavanja jednadžbe računala je sa razlomcima, dok je kod drugog rješavanja početnu
jednadžbu pomnožila sa zajedničkim nazivnikom. Na taj način je riješila još jedan zadatak u
kojem je učenicima također na dva načina pokazala kako mogu riješiti jednadžbu u kojoj se
pojavljuju razlomci. Tako je učenicima sugerirala kako bi bilo najbolje da odmah na početku
pomnože jednadžbu sa zajedničkim nazivnikom kako se ne bi prilikom rješavanja susreli sa
negativnim racionalnim brojevima. Pred kraj sata nastavnica je upoznala učenike sa
jednadžbama u kojima se pojavljuje apsolutna vrijednost. Sviđa mi se kako je nastavnica na
ravnalu i na ploči grafički prikazala da ova jednadžba ima 2 rješenja te su se učenici na taj
način prisjetili kako apsolutna vrijednost označava udaljenost broja od nule.

Treći nastavni sat kod učenika 5. b razreda bio je identičan satu učenika 5.a razredu pa su tako
učenici rješavali razne zadatke vezane uz oduzimanje prirodnih brojeva.

Četvrti nastavni sat kod učenika 6. b razred bio je identičan satu učenika 6.a razreda pa su
tako učenici rješavali zadatke vezane uz jednadžbe.

9
Kako su sljedeći nastavni tjedan u srijedu izbori nemamo praksu, te kako tjedan dana
kasnije nastavnica ide na državno natjecanje sa učenicima odlučila sam otići na praksu i
u petak 12.4.

Pa sam tako u petak odslušala još 3 nastavna sata.

Prvi nastavni sat kod učenika 6.a razreda započeo je tako da je nastavnica učenicima zadala
zadatak s riječima u kojem se spominjao trokratnik nekog broja. Zatim je ponovila sa
učenicima da je trokratnik nekog broja je broj uvećan tri puta. Odnosno tri puta veći broj.
Zatim su učenici postavili zadatak te dobili jednadžbu s jednom nepoznanicom. Nakon
riješene jednadžbe krenuli su na sljedeći zadatak: „Koji broj umanjen za 12 daje isto kao i kad
1
ga pomnožiš s ?“. Tako je nastavnica zajedno s učenicima čitala dio po dio zadataka. Prvo
2
su označili x kao nepoznati broj, a zatim su napisali jednadžbu x−12=x ∙1 /2 . U nastavku sata
rješavali su slične zadatke sa riječima u kojima su trebali postaviti jednadžbu. Sviđalo mi se
kako nastavnica ide korak po korak prilikom postavljanja jednadžbe te potiče učenike da
razmišljaju i potiče ih da izraze svoje mišljenje. Tako su naprimjer imali zadatak u kojem su
učenici trebali zapisati „pet uzastopnih cijelih brojeva“. Nastavnica je najprije s njima
ponovila što su to cijeli brojevi te koja je oznaka za skup cijelih brojeva. Zatim su učenici
rekli kako bi to mogli napisati kao a, b, c, d, e. Nastavnica nije to ignorirala te im je objasnila
kako bi onda dobili jednadžbu s pet nepoznanica koju ne bi znali riješiti te kako će i kasnije
učiti da to nije moguće izračunati. Zatim su zajedno došli do zaključka kako bi izraz trebali
napisati kao a+ a+1+a+ 2+ a+3+ a+4 .

Drugi nastavni sat kod učenika 5.a razreda započeo je tako što je nastavnica zadala zadatak
učenicima te je jednog od učenika prozvala da ga pročita. Nakon što je učenik pročitao
zadatak nastavnica je maknula tekst zadatka i pitala druge učenike o čemu je u zadatku riječ.
Iznenadio me je ovaj pristup rješavanja zadatka, ali ga smatram korisnim kako su na taj način
učenici razmišljali više o samom zadatku te što se od njih tražilo. Učenici su zapravo uz
pomoć zadataka vježbali zbrajanje decimalnih brojeva. Također u samom zadatku su se
spominjali kilogrami, pa je nastavnica ponovila da se time izražava masa. Tijekom cijelog sata
učenici su vježbali oduzimanje i zbrajanje decimalnih brojeva. Sviđalo mi se da nastavnica
koristi pomoćni rad, koji je lijepo naznačila i odvojila ravnalom od ostatka zadataka. Poticala
je učenike da paze prilikom potpisivanja decimalnih brojeva tako da paze na decimalnu točku
te ih je poticala da pravilno čitaju decimalni zapis broja.

10
Treći nastavni sat kod učenika 6.b razreda bio je identičan satu učenika 6.a razredu pa su tako
učenici rješavali zadatke s riječima u kojima su trebali postaviti zadanu jednadžbu.

Broj sati prakse u petom tjednu: 7

Ukupan broj sati prakse: 15

11