Noga

Noga je povezana sa skeletom trupa preko sakroilijačnog zgloba i snažnim ligmenatima

između sakruma i ilijačne kosti. Deli se na četiri regije: glutealna, femoralna, kruralna
(potkolenica) i stopalo. Regionalna anatomija podrazumeva proučavanje kostiju, mišića,
krvnih sudova i nerava noge.

Kosti noge (ossa membri inferioris)

Kosti noge se dele na:

• Kosti kuka (ossa coxae)

• Kosti natkolenice (ossa femoris)
• Kosti potkolenice (ossa cruris)
• Kosti stopala (ossa pedis)

Kosti kuka. U kuku se nalazi jedna velika kost os coxae, koja se sastoji iz tri međusubno
srasle kosti: os ilium, os pubicum i os ischium. U embrionalnom periodu ovo su zasebne
kosti, ali pre rođeenja međusobno srastaju formirajući jedinstvenu kost.

Na os ilium se razlikuju telo (corpus ossis ilii) i krilo (ala ossi ilii). Na spoljašnjoj strani tela
ilijačne kosti se nalazi zglobna čašica (acetabulum), koja služi za zglobljavanje sa glavom
butne kosti i formiranje zgloba kuka. Krilo ilijačne kosti (ala ossis ilii) ima dve strane:
unutrašnju (karlična) i spoljašnju (potkožnu). Na spoljašnjoj strani se nalaze tri glutealne
linije (lineae gluteales superior, inferior i posterior) na kojima se pripajaju glutealni mišići.
Gornja ivica krila je široka. Naziva se crista iliaca. Na svom prednjem kraju se završava sa
dve bodlje (spina iliaca anterior superior i spina iliaca anterior inferior), a na zadnjem kraju
su spina iliaca posterior superior i spina iliaca posterior inferior. Spina iliaca anterior superior
i spina iliaca posterior superior su veće, lako se pipaju ispod kože i imaju topografski značaj.

Preponska kost (osss pubicum) učestvuje u formiranju prednjeg dela zglobne čašice. Ima dve
grane (ramus superior i ramus inferior), koje odozgo i spreda ograničavaju zaporni otvor
(foramen obturatorium). Na gornjoj strani gornje grane, od spolja put unutra razlikuju se
eminentia ileopubica, pecten ossis pubis i crista obturatoria. Leva i desna pubična kost su
međusobno spojene u nepokretnom zglobu (simphysis).

Sedalna kost (oss ischii) se sastoji iz tela (corpus ossis ischii) i grane (ramus ossis ischii).
Telo gradi zadnji deo acetabuluma i nastavlja se naniže do sedalne kvrge (tuber ischiadicum).
Od tubera se, u anteromedijalnom pravcu nastavlja ramus ischiadicum, koji se završava
sedalnom bodljom (spina ischiadica). Sedalna i pubična kost ograničavaju foramen
obturatorium.

Leva i desna karlična kost, zajedno sa sakrumom i kokcigealnom kosti, grade koštanu karlicu.
Kosti natkolenice. U natkolenici se nalaze dve kosti: butna kost (femur) i čašica (patella).

Na femuru se razlikuju dva kraja (gornji i donji) i telo. Na gornjem okrajku femura
(extremitas superior femoris) nalazi se glava (caput femoris) koja služi za zglobljavanje sa
acetabulumom ilijačne kosti. Glava je od ostalog dela gornjeg okrajka odvojena vratom
(collum femoris). Na zadnjoj strani gornjeg okrajka se nalaze dve kvrge (trochanter major i
trochanter minor) međusobno povezane koštanim grebenom (crista intertrochanterica).
Trochanter major se inferiorno nastavlja sa tuborositas glutea, a trochanter minor sa linea
pectinea, koje se na zadnjoj strani tela femura nastavljaju koštanom linijom (linea aspera). Na
donjem okrajku se nalaze lateralni i medijalni kondili (condylus lateralis et medialis), koji su
na prednjoj strani donjeg okrajka međusobno razdvojeni interkondilarnom jamom (fossa
intercondylaris). Na zadnjoj strani donjeg okrajka se nalazi trouglasta povšina (facies
patellaris), koja čini dno zatkolene jame (fossa poplitealis).

Kosti potkolenice. U potkolenici se nalaze dve kosti: golenjača (tibia) i lišnjača (fibula).

Tibia ima telo (corpus) i dva okrajka: gornji (extremitas superior) i donji (extremitas inferior).
Na gornjem okrajku se nalaze dva kondila (condylus lateralis i condylus medialis tibiae),
međusobno razdvojena sa eminetnia intercondylaris. Kondili tibije služe za zglobljavanje sa
kondilima femura i formiranje zgloba kolena. Na prednjoj strani gornjeg okrajka, ispod
kondila, nalazi se koštana kvrga (tuberositas tibiae). Na zadnjoj strani tela je linea solea.
Prednja oštra ivica tela tibije se nalazi neposredno ispod kože i lako se pipa na potkolenici.
Na unutrašnjem delu donjeg okrajka se nalazi koštani šiljak (malleolus medialis).

Fibula ima telo (corpus) i dva kraja: (extremitas superior) i donji (extremitas inferior). Na
gornjem okrajku fibule se nalazi glava (caput fibulae), a na gornjem delu glave je vrh (apex
fibulae). Na glavi se nalazi i zglobna površina (facies articularis capitis fibulae) za
zglobljavanje sa gornjim okrajkom tibije. Glava je od tela odvojena vratom (collum fibullae).
Donji okrajak fibule čini malleolus lateralis. Na njemu se nalazi zglobna površina (facies
articularis malleoli) za zglobljavanje sa donjim okrajkom tibije. Tibija i fibula su pored
zglobnih veza u predelima gornjih i donjih okrajaka, međusobnno povezane i međukoštanom
membranom (membrana interossea). Inferiorni deo donjeg okrajka tibije i oba maleolusa čine
jednistvenu zglobnu površinu za zglobljavanje sa skočnom kosti (talus) i formiranje skočnog
zgloba.

Kosti stopala (ossa pedis).

U stopalu ima ukupno 26 kostiju raspoređenih u tri grupe:

• Kosti nožja (ossa tarsi) 7 kostiju

• Kosti donožja (ossa metatarsi) 5 kostiju
• Kosti prstiju (phalngae digitorum) 16 kostiju

Kosti nožja (ossa tarsi) su raspoređene u dva reda. Proksimalni red čine dve kosti: skočna
kost (talus) i petna kost (calcaneus), a u distalnom redu se nalazi pet kostiju: ossa cuboideum,
naviculare, cuneiforme medialis, cuneiforme intermedia i cuneiforme lateralis.
Na talusu se nalazi zzglobna površina za zglobljavanje sa tibijom i fibilom (skočni zglob). Na
donjem delu petne kosti se nalazi tuberositas calcanea (peta), a na zadnjoj strani tuberculum
calcanea (pripoj Ahilove tetive).

Metatarzalne kosti se označavaju reednim brojevima od I do V, počev od lateralno pa prema

medijalno. Za razliku od šake, gde se palac nalazi na lateralnoj strani, kod stopala je palac na
medijalnoj strani stopala. Palac ima dve (proksimalnu i distalnu), a svi ostali prsti po tri
falange (proksimalnu, intermedijalnu i distalnu).

Zglobovi noge (articulationes membri inferioris)

Zglob kuka (articulatio coxae)

Zglobne površine su acetabulum ilijačne kosti i glava femura (caput femoris). Zglob je
obavijen zglobnom kapsulom koja ima unutrašnju sinovijalnu i spoljašnju fibroznu
membranu. Dodatno ga pojačavaju ligamenti: ligamenta iliofemoralis, pubofemoralis i
ishiofemoralis. U zglobu kuka se vrše sledeći pokreti: abdukcija, adukcija, fleksija,
ekstenzija, unutrašnja i spoljašnja rotacija i cirkumdukcija.

Zglob kolena (articulatio genu)

Zglob kolena se sastoji od zgloba između kondila femura i tibije i između femura i patele.

Zglobne površine: kondili femura i kondili tibije. Između ovih kondila su umetnuti
meniskusi, fibrokartilaginozne polumesačeste formacije koje omogućavaju bolje naleganje
zglobnih površina (meniscus medialis et meniscus lateralis). Zglobna kapsula, koja se sastoji
od sinovijalne i fibrozne opne, spolja je pojačana ligamentima: ligamenta collaterale mediale
et laterale (sa bočnih strana), popliteum obliquum, popliteum arcuatum (sa zadnje strane) i
patellare (sa prednje strane). Ligamentum cruciatum anterior et ligmentum cruciatum
posterior su dva ligamenta koja se nalaze unutar zglobne kapsule i direktno se pripajaju na
femuru, odnosno tibiji, čineći glavne stabilizatore u zglobu kolena. Pokreti u zglobu kolena
su fleksija i ekstenzija potkolenice, kao i minimalni pokreti unutrašnje i spoljašnje rotacije.

Gornji skočni zglob (articulatio talocruralis)

Zglobne površine: jedinstvenu proksimalnu zglobnu površinu grade facies articulares na

donjem okrajku tibije, lateralnom i medijalnom maleolusu, a distalna zglobna površina je na
talusu. Zglobnu čahuru pojačavaju dva snažna ligamenta: ligamenta collaterale mediale s.
deltoideum, et collaterale laterale koja se satoji iz lagamenata: ligg. calcaneofibulare i
talofibulare anterior et posterior. Pokreti su fleksija (plantarna fleksija), ekstenzija (dorzalna
fleksija), inverzija i everzija, kao i kružni pokreti.

Mišići noge (musculi membri inferioris)

Mišići noge se dele na:

• Mišići sedalne regije (mm. gluteti)

• Mišići natkolenice (mm. femoris)
 • Mišići potkolenice (mm. cruris)
• Mišići stopala (mm. pedis)

Mišići sedalne regije (mm. gluteti) se dele na:

1. Unutrašnja grupa (m. iliopsoas)

2. Spoljašnja grupa
• Površni sloj (m. gluteus maximus i m. tensor fasciae latae)
• Srednji sloj (m. gluteus medius)
• Duboki sloj (m. gluteus minimus i pelvitrohanterični mišići)

M. iliopsoas

Satoji iz m. iliacusa i m. psoas majora.

Pripoji. Gornji pripoj m. iliacusa je u fossa iliaca na unutrašnjoj strani krila ilijačne kosti, a
gornji pripoj m. psoas majora na poprečnim nastavcima lumbalnih pršljenova. U donjem delu
oba se mišića spajaju i zajedničkom snažnom teivom pripajaju na trochanter minor femoris.

Inervacija. N. femoralis, bočne grane plexus lumbalisa.

Funkcija. Fleksija natkolenice u zglobu kuka.

Mm. glutei (maximus, medius i minimus)

Raspoređeni u tri dubinska sloja, jedan ispod drugog: površnom (m. gluteus maximus),
srednjem (m. gluteus medius) i dubokom (m. gluteus minimus).

Pripoji. Proksimalni pripoj glutealnih mišića je na spoljašnjoj strani krila ilijačne kosti na
odgovarajućim koštanim linijama (linea glutea superior, inferior i posterior). Distalno se
pripajaju na trochanter major humeri.

Inervacija. nn. gluteti superior et inferior (bočne grane plexus sacralisa).

Funkcija: Ekstenzija, abdukcija i spoljašnja rotacija natkolenice u zglobu kuka.

M. tensor fasciae latae

Pripoji. Gornji na crista iliaca i spina iliaca anterior inferior, a donji na ilijotibijalnom traktu
femura.

Inervacija. N. gluteus superficialis

Funkcija. Stabilizacija zgloba kolena pri ekstenziji.

Pelvitrohanterični mišići

Ova grupa od pet mišića se označavaju kao pelvitrohanterični zbog toga što se pripajaju
jednim krajem na kostima karlice (pelvis), a drugim na femuru.
U pelvitrohanterične mišiće spadaju:

• M. piriformis
• M. gemellus superior
• M. gemellus inferior
• Mm. obturatorius externus et internus
• M. quadratus femoris

Pripopji. Unutrašnji pripoji pelvitrohanteričnih mišića su na sakrumu i ishijadičnoj kosti, a

spoljašnji na trochanter major femoris.

Inervacija. n. obturatorius internus, bočne grane lumbalnog i sakralnog pleksusa

Funkcija. Spoljašnja rotacija i ekstenzija natkolenice u zglobu kuka.

Tabela. Mišići kuka: pripoji, inervacija i funkcija

Mišić Lateralni pripoj Medijalni pripoj Inervacija Funkcija

Glutealni:
Spoljašnja strana
Ekstenzija, abdukcija i
Gluteus maximus krila ilijačne kosti Nn. gluteti superior
Trochanter spoljašnja rotacija
između glutealnih et inferior (bočne
Gluteus medius minor femoris natkolenice u zglobu
linija (superior, grane pl. sacralisa)
kuka
inferior i posterior)
Gluteus minimus

Crista iliaca ispod

Ilioitibijalni trakt N. gluteus Stabilizacija zgloba
Tensor fasciae latae spina aliaca anterior
femura superficialis kolena pri ekstenziji
inferior

Pelvitrohanterični:

Piriformis N. obturatorius
internus, bočne Spoljašnja rotacija i
Gemelus superior Trochanter grane lumbalnog i
Sacrum i os ichii ekstenzija natkolenice u
Gemelus inferior minor femoris sakralnog pleksusa
zglobu kuka

Obturatorius

Quadratus lumborum

Mišići natkolenice (musculi femoris)

Mišići natkolenice se dele u tri grupe (lože): prednju, zadnju i unutrašnju:

• Prednja loža
Prednju ložu čine m. quadriceps femoris i m. sartorius. M. quadriceps femoris ima
četiri glave: m. rectus femoris, m. vastus lateralis, m.vastus medialis i m. vastus
intermedius.
 • Zadnja loža
Zadnju ložu čine m. biceps femoris (ima dve glave), m. semimembranosus i m.
semitendinosus.
• Unutrašnja grupa
Unutrašnju grupu čini pet mišića: m. pectineus, m. adductor longus, m. adductor
brevis, m. adductor magnus i m. gracilis. Svi ovi mišići zajedno vrše funkciju
adukcije natkolenice, tako da se označavaju zajedničkim imenom kao aduktori buta.

Tabela. Mišići natkolenice: pripoji, inervacija i funkcija

Funkcija
Mišić Gornji pripoj Donji pripoj Inervacija
Fleksija buta u kuku i
SIAI (rectus) Tuberositas
Quadriceps ekstenzija potkolenice
telo humerusa tibiae (lig. N. femoralis
femoris u kolenu.
(vastusi) patellae)
Fleksija buta u kuku i
Prednja strana
fleksija potkolenice u
Sartorius SIAS tibije medijalno N. femoralis
kolenu
od tuberositasa
Tuber N. ischiadicusFleksija
ischiadicum potkolenice i
Biceps femoris (caput longum) Caput fibulae N. ischiadicus ekstenzija i lateralna
Telo femura rotacija buta
(caput breve)
Fleksija potkolenice,
Semitendinosus ekstenzija i medijalna
Tubrositas ischii Condylus tibiae N. ischiadicus
semimembranosus rotacija natkolenice

Aduktori buta:
pectineus Duž linea aspera Snažna adukcija i
N. obturatorius
adductor longus Os pubicum i os na telu femura, umerena medijalna
N. femoralis
adductor brevis ischii gornji okrajak rotacija natkolenice
N. ischiadicus
adductor magnus tibije (gracilis)
gracilis

Mišići potkolenice

Mišići potkolenice se dele u tri grupe: prednja, zadnja i unutrašnja.

• Prednja grupa
Prednju grupu čine m. tibialis anterior, m. extensor hallucis longus, m. extensor
digitorum longus i m. peroneus (fibularis) tertius. Sve mišiće ove grupe inerviše n.
peroneus profundus, a po funkciji su dorzalni fleksori stopala i ekstenzori prstiju.
• Spoljnu grupu
Spoljnu grupu čine m. peroneus longus i m. peroneus brevis. Inervisani su od n.
peroneus superficialisa, a funkcija im je plantarna fleksija i pronacija stopala.
 • Zadnja grupa
• Površni sloj
M. triceps surae, koji ima tri glave: m. soleus i mm. gastrocnemius dexter et
sinister
• Duboki sloj
M. popliteus, m. tibialis posterior, m. flexor hallucis longus, m.flexor digitorum
longus. Inervisani su od n. tibialisa, a funkcija im je plantarna fleksija stopala i
fleksija prstiju.

Tabela. Mišići potkolenice: pripoji, inervacija i funkcija

Mišići Gornji pripoj Donji pripoj Inervacija Funkcija

Prednja grupa

Tibialis anterior

Extensor hallucis
longus Gornji okrajci tibije i Metatarzalne kosti N. peroneus Dorzalna fleksija stopala
fibule i falange pristiju profundus i prstiju
Extensor digitorum

Peroneus tertius

Spoljašnja grupa

Glava fibule i lateralni Ossa cuneiforme i

Peroneus longus
deo kondila tibije metacarpale I N. peroneus Plantarna fleksija i
superficialis pronacija stopala
Peroneus brevis Telo fibule Os metacarpale V

Zadnja grupa

Površni sloj

Triceps surae:

Gastrocnemius Epycondylus medialis

Calcaneus
medialis femoris N. tibialis Plantarna fleksija stopala
(Ahilova tetiva)
Gastrocnemius Epicondylus lateralis
lateralis femoris

Soleus Telo tibije i fibule

Duboki sloj

Otključavanje kolena,
Zadnji deo gornjeg Lateralni kondil
Popliteus N. tibilais lateralna rotacija femura
okrajka tibije femura
oko fiksirane tibije
 Os naviculare,
cuneiformne Stabilizacija unutrašnjeg
Zadnja strana tibije i
kosti, os luka uzdužnog svoda
Tibialis posterior fibule i interoselana n. tibialis
cuboideum, baze stopala, inverzija i
membrana
od II-IV plantarna fleksija stopala
metatrzalne kosti

Flexor digitorum
longus
Falange prstiju n. tibialis Fleksija prstiju
Flexor hallucis
longus

Mišići stopala (musculi pedis)

Mišići stopala se dele na dorzalne i plantarne, a plantarni se dele na tri grupe: unutrašnja,
srednja i lateralna.

Mišići unutrašnje grupe su zaduženi za pokrete palca (abdukcija, adukcija i fleksija), mišići
spoljašnje grupe za pokrete malog prsta (abdukcija, fleksija), a mišići srednje grupe za
pokrete ostalih prstiju (abdukcija, adukcija, fleksija, ekstenzija). U srednjoj grupi se nalaze 4
lumbrikalna i sedam interosealnih mišića raspoređenih u dva sloja. Dorzalne mišiće stopala
inerviše n. peroneus profundus, a plantarne n. plantaris lateralis i n. plantaris medialis, grane
n. tibialisa.

Krvni sudovi noge (arteriae et venae membri inferioris)

Abdominalna aorta se završava u visini IV lumbalnog pršljena deleći se na dve završne

grane: aa. iliacae communis dextra et sinistra. Svaka a. iliaca communis daje po dve završne
grane: a. iliaca interna et a. iliaca externa. A. iliaca interna je pretežno namenjena za
vaskularizaciju karličnih organa (njene bočne grane aa. glutea superior et inferior i a.
obturatoria vaskularizuju glutealnu regiju), a a. iliaca externa se ispod preponske veze
nastavlja sa a. femoralis, glavnom arterijom noge.

Femoralna arterija nasztavlja a. carotis externu ispod preponske veze (ligamentum inguinale).
Preponska veza je zategnuta između spinae iliacae anterior superior i pubične kosti.
Femoralna arterija se može napipati neposredno ispod preponske veze, na sredini linije koja
povezuje SIAS i simfizu pubične kosti. Spušta se unutrašnjom stranom natkolenice do
poplitealne jame gde se završava kao a. poplitealis. Najjače bočne granu su joj aa.
circumflexa femoralis lateralis et medialis za vaskularrizaciju zgloba kuka i a. profunda
media (glavna mišićna grana) za vaskularizaciju mišića natkolenice.

Arteria poplitea na gornjem uglu zatkolene (poplitealne) jame nastavlja femoralnu arteriju, a
na donjem uglu ove jame se završava granajući se na dve grane: a. tibialis anterior i a. tibialis
posterior. Daje male bočne grane za vaskularizaciju regije zgloba kolena.

Arteria tibialis anterior nastaje kao perdnja završna grana a. popliteae u zatkolenoj jami,
nakon čega se, prolazeći kroz otvor na interosealnoj membrani, usmerava ka napred,
spuštajući se prema stopalu uz prednju stranu interosealne membrane. Daje veći broj bočnih
mišićnih grana, a završna grana joj je a. dorsalis pedis.

Arteria tibialis posterior, po nastanku iz a. popliteae, spušta se zadnjom stranom potkolenice,

između m. soleusa i mm. gastrocnemiusa, u predelu medijalne strane korena stopala prolazi
kroz tarzalni tunel dajući dve završne grane: a. plantaris lateralis i a. plantaris medialis. Daje
veći broj bočnih mišićnih grana od kojih je najveća a. peronealis.

Arteria dorsalis pedis, kao završna grana a. tibialis anterior, vaskularizuje dorzalnu stranu
stopala. Njen puls kod većine ljudi može se napipati na dorzumu stopala.
Arteriae planaters lateralis et medialis, kao završne grane a. tibialis posterior, vaskularizuju
regiju tabana. A. plantarris lateralis je značajno većeg kalibra, koja u tabanu, zavijajući od
spolja put unutra gradi duboki arterijski luk (arcus plantaris profundus) od koga potiču grane
za vaskularizaciju prstiju. A. plantaris medialis vaskularizuje unutrašnju stranu palca.

Nervi noge (Nervi membri inferioris)

Nervi noge potiču iz dva nerva pleksusa:

• Plexus lumbalis
Nastaje iz prednjih grana I-III i delimično IV lumbalnog nerva
• Plexus sacralis
Nastaje iz prednjih grana IV (delimično), V i prva tri sakralna nerva

Plexus lumbalis

Smešten uz bočnu stranu lumbalnog dela kičmenog stuba u gornjem delu karlične duplje.
Svojim bočnim granama inerviše m. iliopsoas. Završne grane mu se dele na gornje, srednje i
donje. Gornje i srednje završne grane učestvuju u inervaciji ingvinalne i genitalne regije, a
njegove donje završne grane su n. obturatorius i n. femoralis, koje učestvuju u inervaciji
noge.

N. femoralis prolazi između ingvinalnog ligamenta i prednje ivice karlice i spušta se niz
natkolenicu njenom anteromedijalnom stranom. Motorno inerviše m. qaadriceps femoris, m.
sartorius i m. pectineus, a senzitivno kožu prednje strane natkolenice i unutrašnje strane
potkolenice.

N. obturatorius nastaje u karlici iz lumbalnog pleksusa, karlicu napušta kroz obturatorni kanal
i dolazi u regiju unutrašnje strane natkolenice. Inerviše aduktore buta (izuzev adductor
magnusa kojeg inerviše ichiadicus i pectineusa kojeg inerviše femoralis) i kožu unutrašnjeg
dela natkolenice i zgloba kuka.

Plexus sacralis je smešten u maloj karlici. Bočne grane sakralnog pleksusa su n. gluteus
superior n. gluteus inferior (inervišu mišiće glutealne regije), i n. cutaneus femoris posterior
(inerviše kožu zadnje strane natkolenice).

N. ischiadicus je završna grana sakralnog pleksusa. Najveći je živac u ljudskom telu. Po

nastanku iz sakralnog pleksusa, karlicu napušta kroz foramen ischiadicum magnus ispod
piriformnog mišića, prolazi kroz glutealnu regiju i sredinom zadnje strane natkolenice se
spušta do poplitealne jame gde se završava deleći se na dve završne grane: n. tibialis i n.
peroneus communis. Ishijadični nerv inerviše mišiće zadnje lože buta, m. adductor magnus,
kao i mišiće zadnje strane potkolenice i prstiju (svojim završnim granama). Senzitivno
inerviše lateralnu stranu potkolenice i tabana (svojim završnim granama).

N. tibialis, po nastanku iz ishijadičnog nerva se spušta zadnjom stranom potkolenice

završavajući se u regiji stopala delenjem na dve završne grane: nn. plantaris lateralis et
medialis. Motorno inerviše mišiće zadnje lože potkolenice, a senzitivno kožu unutrašnje
strane potkolenice i stopala (nn. plantares).

N. peroneus communis se deli na dve završne grane: n. peroneus profundus i n. peroneus

superficialis. N. peroneus profundus inerviše mišiće prednje lože potkolenice. Spušta se
mediolateralno stranom potkolenice. N. peroneus superficialis inerviše mišiće spoljašnje lože
i kožu gornje strane stopala i prstiju.

Pri leziji n. tibialisa, dolazi do slabljenja mišića zadnje lože stopala. Pošto ovi mišići vrše
plantarnu fleksiju stopala, pacijenti sa ovim oštećenjem gube tu funkciju, odnosno ne mogu
da hodaju na prstima zahvaćene noge. Kod lezije n. peroneus profundusa, slabe mišići
prednje lože potkolenice. Ovi mišići normalno vrše funkciju dorzalne fleksije stopala, tako da
pacijenti sa ovom lezijom ne mogu da hodaju na peti zahvaćene noge. Do ovih povreda
najčešće dolazi kod lumbalne diskus hernije (lezija korenova L4-S1 od kojih potiču vlakna
tibijalnog živca) i S1-S2 od kojih potiču vlakna u sastavu n. peoneusa profundusa).

Topografska anatomija noge

Zatkolena jama (fossa poplitea)

Zatkolena jama se nalazi na zadnjoj strani kolena. Romboidnog je oblika. Gornje lateralni zid
joj gradi m. biceps femoris, gornje medijalni mm. semimembranosus et semitendinosus, donji
lateralni m. gastrocnemius lateralis, a donji medijalni m. gastrocnemius medialis. Donju
stranu gradi facies poplitea femoris, trouglasto koštano polje na zadnjoj strani donjeg okrajka
femura. Kroz fossa poplitea prolaze:

• N. tibialis
• N. peronus communis
• A. poplitea
• V. poplitea

Tunel nožja (tarsal tunnel)

Tunel nožja se nalazi na unutrašnjoj strani korena stopala. Unutrašnji zid grade koštani,
delimično udubljeni delovi malleolus medialis tibiae i zadnje medijalne strana talusa, a
spoljašnji zid retinaculum flexorum, koji se pripaja na medijalnom maleolusu i talusu. Kroz
tarzalni tunel prolaze:

• N. tibialis
• A. tibilais posterior
• V. tibilis posterior
• Tetive mm. popliteus, tibialis posterior, flexor digitorum longus, abductor halucis
longus.