SINKOPA U OOM

Sinkopa je prolazan gubitak svijesti zbog hipoperfuzije mozga karakteriziran naglim

nastupom, kratkim trajanjem i potpunim oporavkom.

PROLAZAN GUBITAK SVIJESTI TRAUMATSKI

NETRAUMATSKI

OSTALO
EPILEPTIČKI NAPAD
SINKOPA -psihogeno
-refleksna -subclavian steal sy
-ortostatska -VB TIA
-kardijalna! -SAH
-metabolički poremečaji - hipoglikemija,
hipoksija, hipokapnija
-intoksikacija

Bitno je razlikovati sinkopu od ostalih stanja s prolaznim gubitkom svijesti:

- Je li gubitak svijesti bio potpun?

- Je li imao brz početak i kratko trajanje?
- Je li oporavak bio spontan, potpun i bez posljedica?
- Je li bolesnik izgubio položaj tijela?

Ukoliko su svi odgovori pozitivni sa velikom vjerojatnošću smo utvrdili da se radi o

sinkopi.

SINKOPA DRUGI GUBITCI SVIJESTI

GUBITAK SVIJESTI potpun metabolički poremečaj, intoksikacija, VB
TIA - nepotpun
POČETAK brz SAH - postepen gubitak svijesti uz
glavobolju
TRAJANJE kratkotrajan psihogeni, metabolički, intoksikacija -
dugo traju
OPORAVAK spontan, potpun, nakon EPI - dugotrajna konfuznost,
bez posljedica bolovi u mišićima, glavobolja, pospanost
GUBITAK POLOŽAJA TIJELA uvijek gubitak parcijalni EPi i absansi - ne gube položaj
položaja

*Iako se grčevi mogu javiti i kod sinkope, oni su kratkotrajni i javljaju se nakon, a ne
istovremeno sa gubitkom svijesti. Također ugriz jezika i inkontinencija karakterističniji su za
konvulzije.
*Za psihogene gubitke svijesti karakteristično ja da su oči zatvorene (za razliku od sinkope i
EPI), nema trigera i nema prodroma, a javljaju se često (i nekoliko puta dnevno).
Vrste sinkopa:

REFLEKSNA (vazovagalna):
-<40g, često se ponavljala ranije, isprovocirana neugodnim mirisom, zvukom, boli
(npr vađenje krvi), nakon dugotrajnog stajanja, u zagušljivim prostorijama s puno
ljudi, za vrijeme obroka, često uz presinkopu (vegetativni simptomi - bljedilo,
znojenje, omaglica, mučnina)
-kod pritiska na karotidni sinus (npr okretanje glave)
-kod Valsalvinog manevra, kašljanja, defekacije

ORTOSTATSKA:
-nakon ustajanja
-nakon obroka
-lijekovi koji izazivaju vazodilataciju ili depleciju volumena (diuretici, nitrati,
antihipertenzivi)
-autonomna insuficijencija (DM, Parkinson..)
-deplecija volumena (anemija, dehidracija..)

KARDIJALNA:
-aritmije (OA poz na naglu srčanu smrt, nastup u ležećem položaju ili u naporu,
sinkopa kojoj prethode palpitacije..)
-strukturalne bolesti srca - KMP, stenoze zalistaka, tm srca, akutna zbivanja - AIM,
disekcija aorte, tamponada, PE (grudna bol, dispneja, palpitacije..)

EKG - bifascikularni blok, produljeni QRS, AV blokovi , bradikardija <50, pauze >3 sec,
SVT, fibrilacija/undulacija atrija, sindromi preekscitacije, VT, kratki/dugi QT,
promjene ST segm, neg T valovi, znaci HLK

Sumnja na kardijalnu sinkopu:

- od ranije dg IBS ili strukturalne srčane bolesti (posebno IM, srčano zatajenje s
niskom istisnom frakcijom)
- grudna bol, dispneja, bol u trbuhu, glavobolja
-sinkopa u naporu ili u ležećem položaju
-sinkopa koja nastaje neposredno nakon palpitacija

Oprez! i u sljedećim situacijama pogotovo uz patološki EKG:

- >50g
- poz OA na iznenadnu srčanu smrt <40g
- bez prodroma (omaglica, znojenje, mučnina)
-sinkopa u sjedećem položaju
-RR <90
Kod procjene vrste sinkope najbitniji su ANAMNESTIČKI/HETEROANAMNESTIČKI
podaci - vidi gore.

FIZIKALNI PREGLED

-mjerimo puls (aritmije)

-RR u ležećem položaju nakon 5 min, te u stojećem položaju nakon 3 min. Ukoliko je
došlo do pada RR >20/10 ili se RR spustio <90 vjerovatno se radi o ortostatskoj
hipotenziji (pogotovo ako se pritom javljaju i simptomi)
-tražimo znakove anemije ili dehidracije (bljedilo, suhe sluznice)
-srce i pluća (šumovi, zatajenje)
-abdomen (unutarnje krvarenje)
-DR pregled (krvarenje)
-neurološki pregled (TIA VB sliva može dati sinkopu, ali uz žarišne ispade - ataksiju,
slabost udova, kljenut očnih živaca..)
-SaO2 (hipoksija - zatajenje, PTE)
-glukometrija
-EKG - vidi gore

Kod sumnje na kardijalnu sinkopu pacijenta šaljemo kardiologu na daljnju obradu,

ovisno o stanju samostalno s C2 up, ili u pratnji HMP.
Kod sumnje na epi napad ili ostale uzroke gubitka svijesti šaljemo neurologu na
daljnju obradu.
U slučaju da je anamnestički i fizikalnim pregledom dijagnoza refleksne ili ortostatske
sinkope jasna upućujemo na rutinski LAB radi isključivanja anemije ili blažih
metaboličkih poremečaja. U obzir dolazi i KMAT radi detektiranja pada RR.

LIJEČENJE
Liječenje refleksne i ortostatske sinkope uglavnom je u domeni SOM-a. Pacijente
savjetujemo da izbjegavaju naglo ustajanje, dugotrajno stajanje, naprezanje kod
obavljanja nužde, da se ne izlažu visokim temp, ne jedu obilne obroke (pogotovo
ugljikohidratne) zbog postprandijalne hipotenzije, izbjegavaju akoholna pića i teže
fizičke napore. Dnevno moraju uzimati min 8g soli i 2-2.5 l vode. Preporuča se i
vježbanje abdominalnih te mišića nogu kao i upotreba odjeće za potporu (čarape za
vene, steznici..). Pomaže i spavanje s podignutim uzglavljem. Treba korigirati
kroničnu terapiju koja može provocirati hipotenziju, te ciljanu vrijednost RR ostaviti
na gornjoj granici. Bitno je izbjegavati sve provocirajuće čimbenike te kod pojave
prodroma odmah leći. Ukoliko prodromi traju dovoljno dugo mogu i čučnuti ili
prekrižiti noge (smanjuje dotok krvi u nogama).
Kod autonomnih poremećaja u obzir dolazi fludrokortizon i midodrin (neurolog).
Kod sinkope karotidnog sinusa u obzir dolazi pace maker (kardiolog).
Liječenje kardijalne sinkope i drugih uzroka gubitka svijesti je u domeni SKZZ.
Autor: Adrijana Tomas (adrijanatomas@gmail.com)

https://academic.oup.com/eurheartj/article/39/21/1883/4939241

http://test.helixinfo.com/wp-content/uploads/2010/04/smjerrnice%20sinkopa.pdf

https://www.aafp.org/afp/2017/0301/p303.html#afp20170301p303-t1

https://www.reliasmedia.com/articles/136970-evaluation-of-syncope

https://www.mdedge.com/familymedicine/article/145852/cardiology/management-adults-syncope

http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-simptomi/sinkopa