PITANJA S PROŠLIH ROKOVA- GEOPOLITIKA

1. Objasnite tri razloga zbog kojih Klaus Dodds vidi značaj feminističkih teoretičara u razvoju kritičke geopolitike:
Prvi razlog predstavlja potrebu da se istraži kako se geopolitika stvara te predstavlja određenoj publici. Ako želimo razumjeti svjetsku politiku
treb amo znati da je ona prožeta društvenim i kulturnim značenjem, a postojeći globalni politički sistem nije prirodan i neizbježan.
Drugi razlog ukazuje na to da se geopolitika počela shvaćati kao oblik diskursa, sposoban da stvori i raširi prostorne predstave svjetske politike.
Ovaj razlog ima za cilj da odgovri kako se političkim jezikom došlo do nekih saznanja o postojećoj geopolitici identiteta.
Treći razlog ukazuje na to da je globalna geopolitika isprepletena sa pitanjima pola i polnih razlika kao što su rasno i klasno pitanje. Globalne
političke granice su propustljivije kada se radi o kapitalu, nego kada se radi o ljudima, ali su propustljivije više za muškarce nego za žene. Da bi
se mogao bolje shvatiti utjecaj nacionalnih granuca, sigurnosti, sukoba i seoba, potrebno je povezati globalnu politiku sa svakodnevnim
geografijama odnosa između polova.

2. Kritički nastrojeni pisci iz oblasti geopolitike predložili su tročlanu podjelu:

1. Praktična geopolitika koja se na priče kojima se koriste tvorci javnih politika i političari u stvarnoj praksi vanjske politike (vanjska politika,
biroktarija, političke institucije)
2. Popularna geopolitika koja se odnosi na priče o svjetskoj politici koje svoj izričaj pronalaze u popularnoj kulturi države, u filmovima, časopisima,
romanima i crtanim filmovima. Ovaj tio neformalne geopolitike šalje geopolitičke poruke, bez utjecaja političara, običnim ljudima.
3. Formalna geopolitika koja se odnosi na napredne geopolitičke teorije i vizije stvorene od strane intelektualaca i državnika (strategijski instituti,
politički instituti i naučni svijet).

Michael Mann- četiri temelja društvene moći

Politička moć koja se odnosi na centraliziranu teritorijalnu regulaciju društvenog života od strane državnog birokratskog aparata. Vojska i
policija su u ovom segmentu korektivne snage. Organi vlasti formuliraju i provode zakone. Politička moć je subjekt strasvene borbe među
različitim socijalnim grupama zato što je nagarada, nakon preuzimanja državnih organa, velika.
Ideološka moć je moć oblikovanja, formuliranja i mobiliziranja vrijednosti, normi i rituala koji karakteriziraju čovjekov društveni život. To je
moć za usmjeravanjem kulture u određenim pravcima, određivanjem dominantnih vrijednosti društva, određivanje koje će se norme smatrati
legalnim i koji će rituali karakterizirati život zajednice. Religijske institucije, masovni mediji, političke stranke i think-tankovi su neki od
izvora ideološke moći u društvu.
Ekonomska moć je moć koja počiva na cirkulaciji proizvodnje, distribucije, razmjene i konzumacije u društvu. Veza između ljudi i oblika
proizvodnje i potrošnje nekog društva stvara klasni sustav s vektorima moći koji se razlikuju od države do države. Moć može biti
koncentrirana u rukama klase malih posjednika, ili široko disperzirana u društvu ovisnom o pravilima ekonomske akumulacije koja su na
snazi.
Vojna moć je moć koja proizilazi iz sigurnosne i odbrambene organizacije određene države. Moć se nalazi u rukama vojnih elita koje su dio
različitih državnih ureda zaduženih za osiguravanje nacionalne sigurnosti. Uloga ureda veoma važna za opstanak države te onim mogu
upravljati značajnim dijelom državnih resursa. U nekim slučajevima, vojne elite mogu preuzeti cijeli državni aparat ili postati vođe države
zbog zamijećenih kvaliteta kakve imaju vođe.

3. Četiri geopolitičke tradicije Velike Britanije? (Na osnovu djela Timothyja Garton Asha, Slobodni svijet 2004):
1. otok u svijetu/ mala Engleska
2. svjetski otok / kozmopolitska Britanija
3. europska Britanija u obliku aktivnog člana Europske Unije
4. američka Britanija – Britanija u posebnom partnerstvu sa Sjedinjenim Američkim Državama
Moguća peta vizija Tonyja Blaira koji Veliku Britaniju gleda kao most koji povezuje Ameriku i Europu ( Ash pogrešno naziva Blair Bridge Project /
Blairov projekt mosta)

4. Obilježja formalne, popularne i praktične geopolitike po Klausu Doddsu.

Geopolitička imaginacija- geopolitička predstavljanja sebe i drugog

Geopolitička karta svijeta – prostorno predstavljanje granica i opasnosti
Popularna geopolitika- masovni mediji, film, romani, stripovi
Praktična geopolitika – vanjska politika, birokracija, političke institucije
Formalna geopolitika- strategijski instituti, politički institut, naučni svijet

Koje tri dimenzije kritičke geopolitike razlikujemo kod O'Tuathaila?

a. Dekompozicija geopolitičkih tradicija
b. Dekompozicija savremenih diskursa
c. Istraživanje suštinskog značenja pojmova kao što su «mjesto» i «politika»

1) Zaokružite geopolitičke elemente koji su prema Klausu Doddsu bili karakteristični za administraciju Billa Klintona (1993-2001)
a) Globalizacija
b) Vojna moć
c) Informaticka moć
d) Preempcija
e) Preventivna
f) Međunarodno pravo
g) Multilateralizam
h) Unilateralizam
i) Globalni rat protiv terorizma

2) Zaokružite geopolitičke elemente koji su prema Klausu Doddsu bili karakteristični za administraciju Georga Busha mlađeg
a) Globalizacija
b) Informaticka moć
c) Preventiva
d) Međunarodno pravo
e) Multilateralizam
f) Unilateralizam
g) Globalni rat protiv terorizma

3) Geopolitički elementi koji su prema Klausu Dodsu bili karakteristični za administraciju Billa Clintona?
Pragmatični internacionalizam, Selektivni multilateralizam i enlargement.

4) Šta Gearoid O'Tuathail podrazumjeva pod željeznim trokutom?

Željezni trokut je primjer inklinirajuće strukture interesa u političkom životu Sjedinjenih Američkih Država. Prva strana trokuta čini odbrambena
industrija SAD-a koja je tijekom historije akumulirala profit osiguravajući unosne ugovore iz državnog proračuna za odbranu. Korporativna strategija
odbrrambene industrije jeste navesti SAD da troše još veće iznose na željezne proizvode koje oni izrađuju. Druga strana trokuta čine moćni političari u
Kongresu SAD-a koji su tijesno povezani s korporacijama vojne industrije preko donacija u njihovim političkim kampanjama. Političarima je u interesu
alocirati sredstva za vojnu odbranu u svoje okruge i držati vojne baze u svojim okruzima otvorene da bi ih na taj način smatrali zaslužnim i ponovo
izabrali. Treću stranicu trokuta čine vođe u ministarstvu odbrane SAD-a koji teže povećanju vlastite moći i moći svojih agencija osiguravajući sve veće
razine državne dotacije. Željezni trokut podrazumjeva spajanje vojne, ekonomske i političke moći, ali zahtjeva i ideološku moć koja bi trebala
racionalizirati ogromnu razinu potrošnje koja je zastupljena u hisstoriji ovog sustava. Političari, vojna industrija i generali moraju opravdati ugovore koje
potpisuju poreznim obveznicima čiji novac troše i objasniti profit koji akumuliraju. Opravdanje je osigurano općim geopolitičkim diskursom SAD-a,
dominantnim pričama o američkoj misiji u svijetu i prijetnjama i opasnostima s kojim se suočava.

1) Iz koja tri faktora proističe ideološka funkcija geopolitike:

a)političke orjentacije i ideološke pozicije autora
b)socijalnih zahtjeva vladajućih krugova
c)teorijsko – metodoloških refleksija iz humanističkih znanosti

 Geopolitičke tradicije u Rusiji:

Rusija u Europi povezana sa dugom povijesnom tradicijom vesternizacije u liku Petra Velikog I grad St. Petersburga. Zapadnjaci tvrde da Rusija
mora usvojiti zapadne modele I institucije ne bi li se modernizirala I postigla ekonomski napredak.

Suprotna tradicija tvrdi da je Rusija isključivo euroazijska teritorija I država.

Treća geopolitička tradicija vidi Rusiju kao most između istoka I zapada, između Europe I Azije. (Graham Smith)

 Američke vanjskopolitičke škole

Nazvane prema predsjednicima. Mead

1. Wilsonijanci

2. Hamiltonijanci

3. Jeffersonijanci

4. Jacksonijanci

 Stvaranje I tretiranje geopolitičkih diskursa:

- Neki stvoreni od strane državnih institucija ( vanjskopolitičke birokracije, vojne akademije ili državna sveučilišta) temelj su političkog života
države
- Drugi proizvod civilnog društva
- Određeni diskursi izrastaju iz privatnih istraživanja I političkih institucija često nazvanih think-tankovima ili tvornicama ideja posvećenih
stvaranju ili širenju određenih tipova ideja. Neki od think-tankova promoviraju geopolitički diskurs koji podrazumijeva ogromne izdatke za
odbranu, vojni izvoz I potpomaganje favoriziranih zemalja bez obzira kako se odnose prema ljudskim pravima.

Geopoliticki diskursi koji su sadrzani u strateskim studijama......... izvjestajima i politickim doktrinama predstavljaju izrazaj

a.popularna geopolitika
b.strukturne geopolitike

c.prakticna geopolitika
d.formalna geopolitika
 Zaokruzite faktore koji uvjetuju geopoliticku kulturu .....

a.historija
b.birokratska organizacija
c.velicina populacije
d.svi odgovori su pogresni

19.Kriticka geopolitika odbacuje

a.drzavno-centricni pogled na svijet

b.individualisticki pogled na svijet
c.kriticki pogled na svijet
d.svi odgovori su tacni

Geopoliticki diskurs koji se odnosi na napredne geopoliticke teorije i vizije od strane intelektualaca i drzavnika nazivamo?

a.popularna geopolitika
b.mikrogeopolitika

c.prakticna geopolitika
d.formalna geopolitika

12.Michael Mann identificira cetiri temelja drustvene moci.Moc koja se odnosi na centraliziranu teritorijalnu regulaciju drustvenog zivota
od strane drzavnog birokratskog aprata naziva se?

a.ideoloska moc
b.vojna moc
c. politicka moc

d. ekonomska moc

Predstavnici kriticke geopolitike smatraju da smo svi ukorijenjeni u vlastitim kulturoloskim pogledima na svijeti njegovoj kulturnoj
konstrukciji?

a. Da
b.ne

Geopoliticki diskursi koje su sadrzani u filmovima casospisima drzavnim ritualima i sl. Sadrzaj su?

a)popularne geopolitike
b)formalne geopolitike
c)strukturne geopolitike
d)prakticne geopolitike

3.Ako imamo u vidu Cohenovu rasclambu regija onda Evropsku uniju mozemo oznaciti kao?

Geostratesku regiju

2) Sta su glavni faktori u popularnoj geopolitici?

a) Strateski instituti
b) Stripovi
c) Naucni savjeti
d) Masovni mediji

3) Ko su glavni akteri u prakticnoj geopolitici?

a) Strateski instituti (provjeriti)
b) Birokratija
c) Politicke institucije
d) Masovni mediji

4) Koje tri analitičke dimenzije razlikujemo u savremenoj geopolitici?

A. ekonomska
B. kulturno - istorijska
C. vojnostrateška i politička

5) Iz koja tri faktora proističe ideološka funkcija geopolitike:

a)političke orjentacije i ideološke pozicije autora
b)socijalnih zahtjeva vladajućih krugova
c)teorijsko – metodoloških refleksija iz humanističkih znanosti
1) Koji je prema Josephu Nyeu sistemski uzrok Drugog svjetskog rata?
Nedovršeni posao Prvog svjetskog rata.

2) Koji su prema Josephu Nyeu unutrašnji uzroci Drugog svjetskog rata?

Velika depresija (ekonomski kolaps), klasne podjele i ideološki sukobi zapadnih demokratija, politika izolacionizma koje su vodile SAD.

3) Prema Josephu Nyu u sistemske uzroke Hladnog rata spadaju:

A. Drugi svjetski rat
B. Staljinova paranoja
C. Trumanov strah od izolacionizma SAD
D. Smanjenje komunikacije i ideološki procesi
E. Bipolarnost
F. Multipolarnost

'Drugi hladni rat' vezuje se za period administracije:

a) Harrya Trumana

b) Lyndona Johnsona

c) Billa Clintona

d) Georgea Busha mlađeg

e) Ronalda Reagana

Koji neokonzervativni geopolitičar svijet dijeli na „funkcionalno jezgro“ i „neintegrirani jaz“ ?

-Robert Kagan

-Samuel Huntington

-Thomas P.Barnett

-Francis Fukuyama

Koji teoretičar smatra da je Zapad „postpovijesni“ dok se ostatak svijeta napreže u „povijesnom“?
Francis Fukuyama.

Koje elemente geopolitičke analize definira Raymond Aron?

a. geografsku shematizaciju spoljnopolitičke strategije,

b. geografsko-ekonomsku ocjenu nacionalnih resursa,
c. interpretaciju tih resursa u diplomatskoj djelatnosti, pri čemu se prepliću realne veze sa životom i slučajni elementi sredine.

Zaokruzite faktore koji uvjetuju geopoliticku kulturu drzave

a) geografski polozaj drzave

b)velicina populacije
c)mreze moci unutar drzave
d)svi odgovori su tacni

4) Elaborirajte odnos između geopolitike i civilizacije (Klaus Dodds „Geopolitika“)?

5) Koja je država prema Klausu Doddsu predstavljala „Prvi svijet“ tokom Hladnog rata?
SAD

6) Koja je država prema Klausu Doddsu predstavljala „Drugi svijet“ tokom Hladnog rata?
Sovjetski Savez

7) Koju je funkciju prema Klausu Doddsu imao termin „Treći svijet“ tokom Hladnog rata?
Omogućio je da se u političku geografiju hladnog rata uvede tročlana podjela svijeta u kojoj su SAD kao «prvi svijet», a Sovjetski savez kao «drugi
svijet» bore za prevlast.

8) Djelo jednog američkog geostratega je prema Klausu Doddsu ostvarilo značajan utjecaj na oblikovanje njemačke geopolitičke misli 20-tih i 30-
tih godina XX. stoljeća. O kojem se geostrategu i djelu radi?
Thomas Mahan, Uticaj pomorske sile na istoriju.

GEAROID O'TUATHAIL

2) Zbog čega je prema Gearoidu Tuathilu koncept civilizacija Samuela Huntingtona prepun kontradikcija?
Zato sto su civilizacije analitičke rukotvorevine koje nisu utemeljene na stvarnosti. Civilizacije se očito mijenjaju i preklapaju, uzdižu i propadaju, dijele i
spajaju. Time želi potvrditi da i ako su razdjeljnice između njih rijetko oštre, one su stvarne ali ako su razdjeljnice rijetko oštre, tada to poništava njegove
 tvrdnje o linijama, sukobima i razapetim zemljama. Cijela radnja o sukobljavanju izvornih različitosti neutemeljena je ako se civilizacije ne mogu
razlikovati jedna od druge. Također on nije ni siguran koliko ih ima (civilizacija).

3) Koje su prema Gearoidu O'Tuathailu bile namjere vanjske politike Mihaila Gorbačova?
Gorbačova vanjska politika bila je radikalna i namjerno oblikovana tako da uskrati Reganovoj administraciji nametnuti “imidž neprijatelja” i Sovjetskog
Saveza kao “carstva zla”. Lansirajući politiku otvorenosti (Glasnost) u sovjetskom društvu 1986. Gorbačov je započeo radikalno restruktuiranje i obnovu
(Perestrojka) Sovjetskog Saveza temeljene na moderniziranim i humanijim komunističkim principima. Proglašivši kako “niti jedna zemlja ne posjeduje
monopol nad istinom” signalizirao je kraj Brežnjevljeve doktrine kao vodećeg geopolitičkog principa u odnosima SSSR-a s komunističkim režimima
Istočne Europe. Dok je njegov pokušaj za spasom komunističkog sustava i Sovjetskog Carstva propao, njegov “novi način političkog razmisljanja” u
sovjetskoj vanjskoj politici pomogao je u potkopavanju hladnoratovskog geopolitičkog diskursa.

1) Glavna prijetnja prema Samuelu Huntingtonu sa kojom se suocava zapadna civilizacija ?

On je tvrdio da ce najveci izvor sukoba u buducnosti biti kultni. Glavni sukobi u globalnoj politici dogadjat ce se medju nacijama i grupama razlicitih
civilizacija. Huntington je izmislio novu hibridnu visecivilizacijsku mrezu koju naziva "konfucijansko-islamistickom poveznicom". To je sinteza
"naoruzanih drzava", koje su opasne i protiv kojih se zapad mora mobilizirati i djelovati. Taj novi neprijatelj se nesmiljeno vojno naoruzava, prijeteci
"zapadnim interesima, vrijednostima i moci".

2) Samuel P. Huntington ističe da bi u svijetu bez američkog primata bilo više demokratije i privrednog rasta a manje nasilja i nereda
Ne.

3) Sta se podrazumjeva pod pojasima nadzora (shatterbelts) koje je u geopolitiku uveo Sauel Cohen?
Bliski Istok i Sjeverna Afrika.

4) Koje modele svjetskog poretka kombinuje Soul Cohen?

Cohen kombinuje bipolarni s policentričnim modelom svjetskog poretka.

5) Na koje tri činjenice vezane za intelektualne nazore bliske realističkom pogledu na geopolitiku je ukazala feministicka teoricarka Donna
Haraway?
b) Kao prvo,treba istraziti kako se geopolitika stvara, te predstavlja određenoj politici. Ako želimo razumjeti svjetsku politiku moramo znati da je ona
prožeta društvenim i kulturnim začenjem.
c) Drugo,kao nužna posljedica rečenog , geopolitika se počela shvatati kao oblik diskursa,sposoban da stvori i raširi prostorne predstave svjetske politike.
d) Treće, globalna geopolitika je prepletena s pitanjima spola i spolnih razlika i drugim faktorima kao što su rasno i klasno pitanje.

Koja dva viđenja geostrategije nudi tvorac tog pojma Giacomo Durando?

S jedne strane, geostrategija bi bila disciplina koja proučava uticaj geografskih činioca na formiranje ljudskih skupina; a to je predmet proučavanja
geopolitike; s druge strane, geostrategija bi bila disciplina koja u nešto više vojničkom smislu pokušava objasniti uticaj geografije na vođenje ratova.

e) Sedamdesetih godina sa intencijom da se ljudska znanja o prostoru koriste za destrukciju hegemonije supersila francuski geopolitičar
Yves Lacoste uvoditermin:
Konfliktan geopolitika.

f) Kojom koncepcijom se francuski politički geograf Vidal de la Blache suprotstavio teriji geografskog determinizma koja je promoviran
u njemačkojpolitičkoj geografiji i geopolitici?
Posibilizam.

g) Prema Pascalu Loretu pod geoekonomijom se podrazumijeva analizaekonomskih strategija države?

Da.

h) Šta bivša državna sekretarka SAD Condoleezza Rice (Kondoliza Rajs) podrazumjeva pod „transformacionom diplomacijom“ u službi
američke geopolitike?
Da se s partnerima Amerike u cijelom svijetu izgrade i podrže demoratske države zasnovane na vladavini prava, koje će odgovoriti potrebama svojih
naroda. SAD moraju da pokušavaju da pomognu rast demokratskih pokreta i institucija u svakom narodu i svakoj kulturi kako bi stavile tačku na tiranije u
svijetu Takva diplomatija mora da se osloni na partnerstvo, a ne na pokroviteljstvo i mora se ostvariti s drugim narodima, a ne umjesto njih.

6) Najznačajnija država na istočnoj periferiji Evroazije koja ne predstavlja geostrateškog igrača jeste
Japan.

7) Ključni i dinamički geostrateški igrači na krajnjem zapadu Evroazije su

Francuska i Njemačka.

8) Geoekonomiju kao ,,analizuekonomskih strategija drzava" iznjedrila je

a) americka geopolitika
b) njemacka geopolitika
c) francuska geopolitika
d) ruska geopolitika
Ideal narodne nezavisnosti u privrednom smislu označava se terminom?
Autarkija

9) U kojoj panoblasti dominira franko – germanski tandem?

Euroafrika
Ostale panoblasti:
a. Evroafrika – ukojoj dominira franko-germanski tandem;
b. Pan-Rusija – sa uticajem u Persiji, Afganistanu i Indiji;
c. Istočna Azija – na čelu sa Japanom,
d. Sjeverna i Južna Amerika – pod rukovodstvom SAD.

10) Između dva svjetska rata teorija heartlanda je postala integralni dio
a) Ruske geopolitike
b) Njemačke geopolitike
c) Američke geopolitike.

11) Države koje sebe smatraju predodređenim za predstavljanje evropskih interesa spram Rusije su:
Francuska i Njemačka.

12) Šta se podrazumjeva pod geopolitičkom idejom “manifest destiny”?

Sudbinsku predodređenost sjevernoameričkog kontinenta za stvaranje Sjedinjenih Američkih Država.

13) Ruska geopolitička škola koja zagovara približavanje Zapadu naziva se

Atlantizam.

14) Sjedinjene Države su u hladnoratovskoj podjeli svijetskog prostora predstavljale:

Prvi svijet.

15) Zemlja EU koja se smatra labaratorijem za multinacionalnu saradnju, evropsku sigurnost i odbrambenu federalizaciju je:
Belgija.

16) Ruski geopoliticki pristup koji odbija univerzalisticki pristup kulruri naziva se:
a) Atlantizam
b) Slavenofilstvo
c) Sakralnost
d) Evrazijstvo (između ove dvije)

17) Ruski geopoliticki pristup koji odbija eurocentrizam naziva se

Slavenofilstvo ili evroazijstvo ...?

18) Koja od navedenih zemalja ne spadaju u Sjeverni Balkon?

a) Japan
b) Turska
c) Južna Koreja
d) Iran
19) Najznačajnija država na istočnoj periferiji Evroazije koja ne predstavlja geostrateškog igrača jeste
Japan.

20) Ključni i dinamički geostrateški igrači na krajnjem zapadu Evroazije su

Francuska i Njemačka.

21) Geoekonomiju kao ,,analizuekonomskih strategija drzava" iznjedrila je

a) americka geopolitika
b) njemacka geopolitika
c) francuska geopolitika
d) ruska geopolitika

22) Ideal narodne nezavisnosti u privrednom smislu označava se terminom?

Autarkija

23) U kojoj panoblasti dominira franko – germanski tandem?

Euroafrika
Ostale panoblasti:
e. Evroafrika – u kojoj dominira franko-germanski tandem;
f. Pan-Rusija – sa uticajem u Persiji, Afganistanu i Indiji;
g. Istočna Azija – na čelu sa Japanom,
h. Sjeverna i Južna Amerika – pod rukovodstvom SAD.

24) Između dva svjetska rata teorija heartlanda je postala integralni dio
d) Ruske geopolitike
e) Njemačke geopolitike
f) Američke geopolitike.
.

25) Države koje sebe smatraju predodređenim za predstavljanje evropskih interesa spram Rusije su:
Francuska i Njemačka.

26) Šta se podrazumjeva pod geopolitičkom idejom “manifest destiny”?

Sudbinsku predodređenost sjevernoameričkog kontinenta za stvaranje Sjedinjenih Američkih Država.
27) Ruska geopolitička škola koja zagovara približavanje Zapadu naziva se
Atlantizam.

28) Sjedinjene Države su u hladnoratovskoj podjeli svijetskog prostora predstavljale:

Prvi svijet.

29) Zemlja EU koja se smatra labaratorijem za multinacionalnu saradnju, evropsku sigurnost i odbrambenu federalizaciju je:
Belgija.

30) Ruski geopoliticki pristup koji odbija univerzalisticki pristup kulruri naziva se:
a) Atlantizam
b) Slavenofilstvo
c) Sakralnost
d) Evrazijstvo (između ove dvije)

31) Ruski geopoliticki pristup koji odbija eurocentrizam naziva se

Slavenofilstvo ili evroazijstvo ...?

32) Koja od navedenih zemalja ne spadaju u Sjeverni Balkon?

e) Japan
f) Turska
g) Južna Koreja
h) Iran

1.Zemlja EU koja se smatra labaratorijem za multinacionalnu saradnju, evropsku sigurnost i odbrambenu federalizaciju je:

a) Holandija

b) Luksemburg

c) Njemačka

d) BELGIJA

(0,5)

2. Koji teoretičar smatra da je Zapad „postpovijesni“ dok se ostatak svijeta napreže u „povijesnom“?

a) Zbigniew Brzezinski

b) Isaiah Bowman

c) Halford Mackinder

d) Fukuyama

(Zaokružite ili dopunite tačan odgovor)

(0,5)

3. Koja evropska zemlje prema Avijuckom preferira ideju Evrope nacija?

a) Njemačka

b) Francuska

c) Velika Britanija

(0,5)

4. Nekadašnji ruski premijer Jevgenij Primakov je 90‐tih predlagao stvaranje strateškog evroazijskog trokuta :

. Moskva – Delhi – Peking

. Moskva – Ankara ‐ Tokio

. Moskva – Berlin – Pariz

5. Značaj rubnog dijela Evroazije u svojoj geopolitičkoj teoriji je isticao:

a) Francis Fukuyama

b) Henry Kissinger

c) George Kennan

d)_________________________

6. Koje tvorac koncepta “američkog Lebensrauma”:

a) Harrya Truman

b) Lyndona Johnson
c) Isaiah Bowman

d) Alfred Tayer Mahan

1.Sjedinjene Države su u hladnoratovskoj podjeli svijetskog prostora predstavljale:

a) Drugi svijet

b) Orjent

c) Treći svijet

d) Prvi svijet

2. Koji teoretičar smatra da je Zapad „postpovijesni“ dok se ostatak svijeta napreže u „povijesnom“?

a) Zbigniew Brzezinski

b) Isaiah Bowman

c) Halford Mackinder

d) Fukuyama

3. Koja evropska zemlje prema Avijuckom preferira ideju Evrope nacija?

a) Njemačka

b) Francuska

c) Velika Britanija

4. Zapadni Balkan je:

. geografski pojam

. povijesna kategorija

. geopolitički konstrukt koji nema uporište u prirodno‐geografskoj ni geografskoj stvarnosti.

5. Značaj rubnog dijela Evroazije u svojoj geopolitičkoj teoriji je isticao:

a) Francis Fukuyama

b) Henry Kissinger

c) George Kennan

Nicolas Spykman

5.Prema nekim teoreticarima poput E.P. Tompsonau oblikovanju fizickih izazova militarizmu supersila iintelektualnog izazova diskursima
geopolitickih podjela tokom hladnog rata kljucnu ulogu su imali'

a.sovjetski ekspanzionizam
b.mirovni pokret zapadnog bloka
c.americki imperijalizam
d.disidenstki pokreti istocnog bloka

6.Mikrogeopolitika smatra da je ponasanje drustvenih aktera

a.racionalno
b.kontradiktorno
c.koherentno
d.svi odgovori su pogresni

7.Kojim pojmom George Konrad oznacava moralnu snagu i civilnom drustvu koja oblikuje nepovjerenje i javno odbacivanje monopola
moci vladajuce klase u drzavi?

a.antigeopolitika
b.antipolitika
c.gradjansko drustvo
d.anaahija

8.Koja geopolitika prema P.M.Defargesu fokusirana na uspon i pad drzave te prestavlja znanost o sili?
a.klasicna geopolitika
b.mikrogeopolitika
c.kriticna geopolitika
d.svi odgovori su pogresni

10. Sta po Cohenu opredjeljuje geopoliticnost regije?

a.kulturna interakcija
b.vojna interakcija
c.ekonomska interakcija
d.svi odgovori su tacni

13.Protuhegemonijska trvenja i odbijanje naroda da se nad njim.....Routledge oznacavan terminom?

a.antipolitikom
b.antikolonijalzimom
c.antihegemonizmom

d.antigeopolitikom

14.Ako imamo u vidi Cohenovu analticiku podjelu regija onda ........ mozemo oznaciti kao

a.geopoliticku regiju
b.geostratesku regiju

c.ekonomsku regiju

d. politicku regiju

15.Prema Cohenu geopoliticka regija ima?

a.stratesku ulogu
b. Operativnu ulogu
c.takticku ulogu
d.svi odgovori su pogresni

16.Unutar fenomena deteritorijalziacije koje linije povezuju teritorij?

a.vertikalne
b.horizontalne
c.granicne:
d.svi odgovori su pogresni

Za administraciju kojeg američkog predsjednika se veže početak tzv.rata protiv terorizma? -Billa Clintona -Baracka Obame -Rumsfelda Regana -
Georgea Busha

14.Koji događaj je bio povod za početak tzv.rata protiv terorizma ? 11.septembar 2001. Teroristički napad u Americi.

15. Prema Gerrardu Toalu hladnoratovski geopoliticki sistem se sastojao od : -Dva konstutivna geopolitička poretka -Tri konstutivna geopolitička
poretka -Četiri konstutivna geopolitička poretka -Nijedan odgovor nije tačan

16. Objasnite vaš odgovor na prethodno pitanje : Rusija i SAD.... IDEALI DRUGAČIJI, KOMUNIZAM-KAPITALIZAM, PROMOCIJA
LIBERALIZMA.

17. Treći svijet u hladnoratovskom geopolitičkom sistemu su činile :

-Kapitalističke zemlje

-Komunističke zemlje

-Zemlje u razvoju

-Nijedan odgovor nije tačan

18. Koje zemlje su činile prvi svijet u hladnoratovskom geopolitičkom sistemu ? SAD, (i zapadne zemlje – provjeriti)

19. Intelektualci povezani sa projektom novog američkog stoljeća smatraju da SAD radi ovladavanja svijetom trebaju upotrijebiti : -Kulturnu
hegemoniju -Vojnu hegemoniju -Politicku hegemoniju -Ekonomsku hegemoniju (provjeriti)

20. U procesu deteritorijalizacije na značenju gube : -Vertikalne linije -Horizontalne linije -Teritorij -Svi odgovori su tačni

21. Gramatika rata se zamjenjuje gramatikom trgovine u : -Geostrategiji -Geoekonomiji -Geoglobalistici -Svi odgovori su netačni

22. Ako je geoekonomija nastavak geopolitike u miru, onda je ___________ nastavak geopolitike u ratu.

23. Geostrategija se prema Phillipu Moreuu Defargeu može izjednačiti sa :

-Mikrogeopolitikom
-Mikrostrategijom

-Velikom strategijom (NISAM SIGURAN 100%)

-Nijedan odgovor nije tačan

ANTIGEOPOLITIKA

Izrazi antigeopolitike se ogledaju u otporima prema državi i praktičnoj geopolitici koji se karektiriziraju kao geopolitika odozdo izbijajući iz nižeg
položaja unutar društva koje izaziva političku, vojnu, ekonomsku i kulturnu ekonomiju države i njenih elita. Ovi izazovi su protu-hegemonska
suparništva u kojima se otpor artikulira kao prisilna sila države u unutrašnjoj i vanjskoj politici kao i povlačenje privole naroda da se nad njima vlada
s visoka. Antigropolitika može biti uspostavljena kao politička i kulturna sila unutar civilnog društva kao što su institucije i organizacije koje nisu dio
procesaa materijalne proizvodnjr u eknomiji, niti kao dio organizacija koje financira i podupire država, formirajući dvije sile koje uobličuju dva
oblika protu-hegemonijske borbe. Prva izaziva materijalnu , ekonomsku i vojnu, silu države a druga izaziva opisivanje nametnuto od strane političkih
sila svijeta i različitim narodima, koje je ustrojeno da služi geopolitičkim interesima elita.

Oblici otpora u antigeopolitici: opozicijski diskursi intelektualaca disidenata, strategije i taktike društvenih pokreta i oružane insurekcije i terorizam.
Otpor može uobličiti osloboditeljske ili protuosloboditeljske ciljeve i djelovanje.

Otpor se može javiti unutar poredaka geopolitičke moći – slučak kada država guši određena demokratska prava u društvu.

Različiti oblici dominacije mogu se pojaviti unutar otpora, kao što su: stavranje internih hijerarhija, ušutkavanje disidenara, neravnopravni pritisci te
razlika u načinu određene hegemonije sile intenalizirane i reproducirane unutar otpora.

Određeni otpori su posljedice proširene dominantne moći države, poticani od države kako bi produžili unutarnje ili vanjske političke programe.

Otpori mogu biti nasilni ili nenasilni. Oblici nasilja: nasilje spram posjeda ( ne uključuje fizičko ozljeđivanje ljudi) koje može biti opisano kao
nenasilna sabotaža, oblici nasilja koji su usmjereni prema vojnim ciljevima (osoblje i oprema) te ovlici nasilja izvršeni protiv civila ili oni koji nisu
uključeni u borbu ( ovajj oblik nasilja je uključen u definiciju terorizma).

Antigeopolitičks praksa je uglavnom locirana unutar političkih granica države. U ovoj praksi često je sama država osnovni suparnik. S procesom
globalizacije, društvenih pokreta i ostalih oblika otpora koji se odvijaju na regionalnim, nacionalnim i međunarodnim razinama, i neovisno i kao dio
širih opozicijskih mreža, oni izazivaju elite, međunarodne institucije i globalne strukture dominacije.