IZVANEUROPSKE KULTURE I

MODERNA UMJETNOST

1. PREDAVANJE – 26.2.2024.
-

 KONZULTACIJE: ponedjeljak 17-18:30h (najava mailom)

 UKUPAN BROJ BODOVA IZ KOLOKVIJA/ISPITA = 85
 BODOVI IZ SEMINARA = 15
 KOLOKVIJI
o ponedjeljak, 15. 4. 2024., 14.45 sati, A126
o ponedjeljak, 3. 6. 2024., 14.45 sati, A126
 LJETNI ROK
o ponedjeljak, 3. 6. 2024., 14.45 sati, A126 (predrok)
o ponedjeljak, 17. 6. 2024., 14 sati, D VI
o ponedjeljak, 1. 7. 2024., 14 sati, D VI
 JESENSKI ROK
o ponedjeljak, 2. 9. 2024., 14 sati, D VI
o ponedjeljak, 16. 9. 2024., 14 sati, D VI
 OCJENJIVANJE:
o 91 – 100: odličan (5)
o 81 – 90: vrlo dobar (4)
o 71 – 80: dobar (3)
o 61 – 70: dovoljan (2)
o 0 – 60: nedovoljan (1)
 OBAVEZNA LITERATURA:
o Umjetnost 20. stoljeća, ur. Walter F. Ingo, Zagreb: Taschen / VBZ, 2005.
(poglavlja koja se odnose na građu koja se obrađuje na predavanjima) – građa se
može svladati i iz drugih publikacija posvećenih umjetnosti 20. stoljeća
 o Petrine Archer-Straw, Negrophilia: Avant-Garde Paris and Black Culture in the
1920s, London: Thames & Hudson, 2000., str. 9−21, 107-119.
o Whitney Chadwick, "Fetishizing Fashion/Fetishizing Culture: Man Ray's 'Noire et
blanche'", u: Oxford Art Journal, br. 2, 1995., str. 3-17. (link)
o Colta Feller Ives, The Great Wave: The Influence of Japanese Woodcuts on French
Prints, New York: The Metropolitan Museum of Art, 1974. (uvod i poglavlja o
Manetu, Degasu, Cassatt, Toulouse-Lautrecu i Gauguinu, link)
o Hal Foster, Rosalind Krauss, Yve-Alain Bois, Benjamin Buchloh, Art since 1900:
Modernism, Antimodernism, Postmodernism, London: Thames & Hudson, 2004.
(poglavlja: 1903, str. 64−69.; 1907, str. 78−84.; 1911., str. 106−111; 1955a, str.
373−378; 1989, str. 617−621; 1992, 624−629.; 1993c, 639−644) (link 1, link 2)
o Patricia Leighten, "The White Peril and L'Art nègre: Picasso, Primitivism, and
Anticolonialism", u: The Art Bulletin, br. 4, 1990., str. 609 - 630. (link)
o Gill Perry, "Primitivism and the 'Modern'", u: Charles Harrison, Francis Frascina,
Gill Perry, Primitivism, Cubism, Abstraction: The Early Twentieth Century,
London, New Haven: Yale University Press, 1993., str. 3−85.
o J. de Sousa-Leão, "Frans Post in Brazil", u: The Burlington Magazine for
Connoisseurs, br. 468, 1942., 58-60. (link)
o Linda Weintraub, Making Contemporary Art: How Today's Artists Think and Work,
London: Thames & Hudson, 2003. (poglavlje: "The Kaleidoscope of Black
Experience: Chris Ofili", str. 166-173)
o Ghislaine Wood, "The Exotic", u: Art Deco 1910-1939, London: V&A
Publications, 2003., str. 125−137.
o Prezentacije i ostali materijali postavljeni na Omegi
 U kontekstu umjetnosti, kada govorimo o izvaneuropskim kulturama, taj odnos prema
Drugima se mijenja tijekom 19.st. i 20.st.; današnje vrijeme vrlo veliku pažnju posvećuje
korektnosti odnosa prema bilo kojem fenomenu ili pojavama koje su vrlo često u
kontekstu zapadnjačkog društva, mahom tijekom 20.st., na neki način nekorektno se
odnosila
 Izvaneuropske kulture, a ponajprije odnos prema afričkoj i oceanijskoj kulturi odn
svojevrsnim produktima tribalnih kultura je nešto što se drastično promijenilo u
recentnome periodu – vidjet ćemo na koji način se ti odnosi prema drugima mijenjaju u
kontekstu zapadne kulture
 Zapadna kultura je u prvom redu europocentrična kultura koja svoje produkte doživljava
kao one koji su ultimativni i ključni i ona zapravo sve proučava i gleda u odnosu prema
samoj sebi; u tome smislu odnos prema izvaneurop. kulturama se i mijenjao i kada
govorimo o tom terminu PRIMITIVIZAM koji se vrlo dugo koristio govorimo o terminu
koji se u svom kontekstu prenio na zapadne povijesti umjetnosti i odnos prema drugim
kulturama te koji se redovito upotrebljavao. Taj termin je imao dugu tradiciju – ono što su
umjetnici stvarali u Italiji u kontekstu flamanske umjetnosti 14/15.st. se klasificiralo
terminom primitivno u odnosu na ono što će se razvijati u kontekstu visoke renesanse. Taj
termin se tijekom 19.st. koristio mahom za umjetnost 14/15.st. a onda krajem 19.st. termin
primitivno se počeo koristiti i za razl produkte drugih kultura (perzijske, razl azijskih
kultura,itd) gdje se redovito u tom promišljanju uspostavljala ta distinkcija u odnosu na
ono što nastaje na prostoru zapadne Europe. Taj se termin gledao iz konteksta
pejorativnog odnosa gdje se primitivno gleda kao nešto što je manje vrijedno, nešto što
je u odnosu na zapadnu kulturu manje civilizirano, manje kulturno, ono što tek treba
civilizirati. To imamo u kontekstu zapadne kulture , sa kolonijalnim politikama koje
ćemo redovito spominjati budući da jedan od načina legitimiranja odn opravdavanja
kolonijalnih politika velikih kolon.sila je bio taj da oni zapravo civiliziraju te različite
kulture i narode čije prostore zaposijedaju odn čije resurse koriste – tu je ta ideja da
zapadni čovjek koji je civiliziran dođe i te „manje kultivirane odn civilizirane“ narode
zapravo upoznaje sa kulturom gdje se oni naravno doživljavaju kao primitivni i manje
vrijedni – europocentrični rakurs itekako prisutan.
 Paralelno se razvija i drugačije, pozitivno, valoriziranje termina primitivnoga =
možemo ga gledati u kontestu onoga što je J.J.Russeau nazivao „plemeniti divljak“ gdje
se kroz ideju onoga da je „primitivni“ čovjek u stvari onaj koji je jednostavan, bliži
prirodi, koji je manje pod utjecajem zapadnoga inudrijaliziranog, konzumerističkog
društva i koji još uvijek ima tu jednu iskonsku kategoriju.
o Brojni autori, poput Paula Gaugina kada odlazi na Tahiti, idu u potragu za
„izgubljenim rajem", u otkrivanje nekih kultura koje su nepatvorene – lajtmotiv
tog vremena koji je kontinuiran u kulturi i umjetnosti
 Gaugin s jedne strane ide u Bretagnu zato što ga fascinira iskonskost života
Bretonaca, a kasnije onda i fizički odlazi na Tahiti s idejom da će otkriti
nešto što je iskonsko (Tahiti je u to vrijeme daleko od te ideje koju je
zamišljao)
 U Europi, od 15.st., postoji fascinacija sa Drugima i drugačijima, ona je trajala i u
razl oblicima je činila sastavni dio tzv. ENTERTAINMENT INDUSTRY
o Jules Chéret, Les Zolous u Folies-Bergère, 1878.
 Plakat za izvedbe u Folie Bergere gdje su se redovito stvarale i izvodile
razl predstave u kojima su bilo autohtoni narodi bilo oni koji su glumili
druge i drugačije izvodili izvedbe koje rekreiraju kulture koje su oni
percipirali kao manje civilizirane ali isto tako i fascinantne i egzotične
 Rasprava o Drugima i odnosu prema Drugima tijekom ovog perioda (fokus na 20.st.) je
redovito i razgovor o percepciji onoga što mi gledamo kao drugo i drugačije te o
jednoj fascinaciji onime što nam je strano
 Čitav niz izložbi koje su se odvijale zadnjih 30/40 godina su problematizirale pitanje
odnosa prema Drugome
o Na različite su načine pristupale odnosu prema izvaneurop.kulturama
o Brojni povjesničari umjetnosti su se bavili pitanjem odnosa prema
izvaneurop.kulturama odn vezom između izvaneur.kultura i produkcije zapadnog
umjetničkog kanona
o Jedna od izložbi koja se među prvima na velika vrata pozabavila utjecajem azijske
i oceanijske umjetnosti na razvoj zapadne umjetnosti – izložba koja se održala u
MOMA-i Primitivism in 20th Century Art: Affinity of the Tribal and the
Modern, MOMA, 1984./1985., William Rubin
 Već sam taj termin primitivizam kao i termin Tribal se više ne koriste u
kritičkom diskursu s obzirom da konotira plemensko odn negativnu
konotaciju
o Kada se govori o odnosu prema drugim kulturama, jedna od ovih izložbi Africa
Remix: Contemporary art of a Continent, putujuća izložba, 2004./2005., Simon
Njami je bila zanimljiva jer je postavila pitanje odnosa prema terminologiji kada
govorimo o Drugima i drugačijima, jer mi npr kada govorimo „afrička umjetnost“
koliko je to ustvari globalizirajuće poimanje. Ova izložba naglasak je stavila na
formalno iščitavanje i formalne stilske uzorke što je označilo i oblikovanje
kataloga jer su autori izvlačili djela u kojima se onda mogu ogledati utjecaji
afričke i oceanijske plastike i onda stavljali po principu maska koja je citirana u
nekom djelu. Ta je izložba s jedne strane skrenula pažnju na utjecaj
 izvaneurop.kultura na formalnoj razini ali joj se jako kritiziralo to što je na neki
način lišila to značenjskih i interpretacijskih razina i svela na formalno i stilsko.
o Kada se nakon nekoliko godina održala izložba Magiciens de la terre, Centre
Georges Pompidou, La Vilette, 1989., Jean Hubert Martin, ona je kroz odabir
pola zapadnjačkih umjetnika pola Drugih htjela iznivelirati stanje.
o L’invention du savage, Musée du Quai Branly, Pariz, 2011. – 2012.
 Muzej izvaneuropskih kultura
 Izložba se bavila, na temelju velikog istraživačkog projekta, prikazom
Drugih u kontekstu umjetnosti i kulture s time da su uključili i sve one koji
se tumače kao čudaci, „freak-show“ koji je bio jedan od segmenata te
izvođačke industrije koja se javljala u Europi tijekom 19/20.st.
 Oni su kroz prikaz onih koji su drugačiji, bilo da je riječ o Gonsalvusima
(Lavinia Fontana, Portret Antoinette Gonsalvus, 1585.) koji su bili
specifični po tome što su bili vrlo kosmati, bilo da je riječ o svojevrsnim
došljacima odn pripadnicima razl kultura koji su tijekom 15. st dolazili na
razl.europske dvorove i koji su izazivali pažnju svojom različitošću .
 U kontekstu ne samo te dvorske kulture već i ukontekstu popularne kulture
i izvedbi u razl cirkusima, cabaretima, su se također dovodili i koristili
ljudi koji su bili drugačiji - Saartjie Baartman – La Belle Hottentot /
Hotentotska Venera (1789. – 1815.).
 Imala je steatopigiju koja je specifična za određene narode iz Južne
Afrike – nakupljanje masnoće u području stražnjice i bedara
 Došla je u Europu kao rob i onda je bila izlagana po razl sajmovima
gdje se kroz njeno izlaganje nju prezentiralo kao drugačiju – kao
dio te egzotizacije drugih i drugačijih koji su se redovito
predstavljali diljem Europe; kada je preminula njezini su razl
djelovi tijela do 70-ih bili izlagani u pariškom muzeju čovjeka
 S jedne strane imamo izvedbe u Folie Berger – izvedbe različitih plemena, razl
protagonista ušli su u prostor te izvedbene industrije; s druge strane u kontekstu
kolonijalnih i svjetskih izložbi su se kreirali human zoo – u prostoru velikih izložbi
dovode se brojni pripadnici neke zajednice ili nekoga plemena koji rekreiraju svoj
svakodnevni život – kolonijalne izložbe koje su trebale opravdati kolonijalnu politiku
o Kolonijalna izložba, Exposition Universalle de Bruxelles, 1910.
 o Exposition coloniale internationale, Pariz, 1931.
 Paul Gauguin
o Umjetnik koji je u kontekstu šireg razvoja umjetnosti kraja 19/poč.20.st. bio
percipiran kao onaj koji je razotkrio novu kulturu; njegove kompozicije su
zanimljiv spoj tradicije zapadnog slikarstva i kompozicijskih shema starih majstora
izmješanih u jedan novi kontekst tema vezanih uz kulturu koju je otkrivao na
Tahitiju
 Za razl od autora koji posežu za dalekim kulturama, autori vezani uz PLAVI JAHAČ i
ekspresionisti će se okrenuti prema bližoj kulturi, „lokalnom primitivizmu“, produktima
narodne umjetnosti odn pučke umjetnosti u kojoj oni prepoznaju tu jednu neposrednost
koju onda prenose i čije ideje koriste i u vlastitoj umjetnosti
 U okviru MOSTA – autori su imali vlastito iskustvo boravka u razl dalekim krajevima,
poznavali su i bili su inspirirani etnografskim zbirkama koje su viđali u Dresdenu, Berlinu
itd.
 U zadnje vrijeme je jedan velik broj izložbi posvećen promišljanju upravo tog utjecaja
izvaneurop.kultura na zapadnu umjetnost – Picasso Primitif, Musée du Quai Branly
Jacques Chirac, Pariz, 2017.
 U okviru DADAIZMA
o Koristili su izvaneurop.kulture na razl razinama; posebno važan im je bio magijski
potencijal maski (Marcel Janco oblikuje maske koje onda Sophie Tauber koristi u
svojim izvedbama); posezali su ne samo za oblikovnim već i duhovnim
kategorijama koje su iščitavali u kontekstu razl kultura
o Man Ray u svojim fotografijama na razl načine koristi i referira se na
izvaneurop.kulture (Noire et blanche, 1926. – Kiki Montparnasse u interakciji s
crnačkom maskom)
 Modigliani. Revolution des Primitivismus, Albertina, Beč, 2021. – 2022.
 Prvi crnački balet – stvaranje svijeta - Ballets suedois, La Création du Monde, 1923