Kolegij govori o kulturnim tragovima hrvatskog naroda

- Kulturna baština:
1. Materijalna – crkve, tvrđave i dr.
2. Nematerijalna (duhovna) – knjige, glazba, slikarstvo, …

Kultura :
a) Elitna (kanonska) – predstavlja stupove obrazovanja
b) Popularna (masovna)
c) Narodna (pučka) – anonimna, nema autorstva, kuktura koju je narod stvarao kroz stoljeća

- Hrvati dolaze na područje koje je već bilo nastanjeno – prvotno Keltima, kasnije Ilirima i plemenima keltsko – ilirskog
podrijetla, a zatim Grcima i Rimljanima
- 4. st. p. n. e. dolazak Grka i osnivanje prvih gradova na otocima i na obali: Vis (Issa), Stari Grad (Pharos) na Hvaru, Korčula
(Melaina Korkyra), Trogir (Tragos), Stobreč (Epetion).
- 3. st. p. n. e. – postupno osvajanje ilirskog područja od strane Rimljana koji romaniziraju domaće stanovništvo – potomke
Kelta, Ilire, Grke – koji postupno poprimaju rimsku kulturu i jezik – razvoj cesta, trgovine, pojava prvih obrta, raznih
umijeća, ribarstvo, brodogradnja, pomorske vještine, vinogradarstvo, maslinarstvo – grade se velebne građevine: arena u
Puli, Eufrazijeva bazilika u Poreču, Dioklecijanova palača u Splitu, …
- Mnogi elementi društvenog uređenja baštinjeni su od Rimljana

- Vrlo je malo pisanih tragova o životu Hrvata u prvim stoljećima, prije i nakon doseljenja na današnje životne prostore

1. Etnogeneza
2. Prvi historiografski zapisi o Hrvatima
3. Kristijanizacija
4. Počeci pismenosti

1. Etnogeneza – grana historiografije koja se bavi analizom nastanka neke zajednice. Razvija se tek od napoleonskih ratova
kada se među narodima na određenim područjima, počevši od Njemačke, počinje rađati svijest o jedinstvenoj naciji. Odlazi
se u prošlost kako bi se pronašla neka zajednička polazna točka.
- nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva dolazi do pojave germanskih i slavenskih plemena koja ili nadvladaju ili se
asimiliraju s domaćim stanovništvom na određenim područjima
- J. G. Herder – začetnik etnogeneze kao znanstvene discipline
- razvoju etnogeneze pridonijela je ponajviše filologija koja jezikom ukazuje na međusobnu pripadnost određenih skupa ljudi
nekoj naciji – sjedinjenje nacije u jedinstvenom jeziku – nema nacije s više jezika
- esencijalistička koncepcija nacije
- origo gentis – priča o postanku naroda (zajednička priča)
- Eric Hobsbawm – „Izmišljanje tradicije“
- Benedict Anderson – „Nacija, zamišljena zajednica“
- marksistička ideja – promatra naciju kao konstrukt

2. Prvi historiografski zapisi o Hrvatima

- prvi tragovi hrvatskog imena u Perziji – Horoathos
- 2./3. st. n.e. ušće rijeke Don – prvi spomen hrvatskog imena u Europi
- iransko podrijetlo – jedna od teorija hrvatskog podrijetla koja se ne može negirati, ali ni u potpunosti potvrditi
- hrvatska plemena prije doseljenja na ove prostore žive na području Rusije, zapadne Ukrajine, južne Poljske i SI Češke –
područje oko rijeke Wisle poznato kao i Bijela Hrvatska – na tim prostorima izmiješanost i povezanost s ostalim narodima,
ponajviše s Avarima
- 614. g. Hrvati i Avari (Obri) razaraju Salonu, najveći rimski grad na jadranskoj obali nakon čega dolazi do razilaženja
- ilirsko se stanovništvo postupno slavenizira, dok određeni dio romanskog stanovništvo bježi u brda (budući pravoslavni Vlasi)
i u gradove
- u 9. st. Avari se asimiliraju s drugim narodima Europe i nestaju s političke scene
- slavenska plemena koloniziraju cjelokupni Balkanski poluotok i obalu Jadranskog mora
- prvi se zapisi koji govore o doseljavanju Hrvata pojavljuju tek u 10. stoljeću, 350 godina nakon doseljena

1
- bizantski car Konstantin Porfirogenet u svom djelu „De administrando imperio“ – najvažniji dokument koji opisuje dolazak
Hrvata na današnje prostore na poziv biz. Cara Heraklija kako bi potjerali Avare nakon slavensko-bizantske provale
- središta Hrvata na novim prostorima – oko rijeke Cetine i rijeke Bosne
- dolazak Hrvata predvođenih petoricom braće: Kluk, Lobel, Kosenc, Muhlo i Hrvat te dvije sestre: Tuga i Buga.
- zatečeno je stanovništvo – keltsko, ilirsko grčko, rimsko, romansko – pobijeno, asimilirano, protjerano, …
- Hrvati po dolasku zavladali rimskim provincijama Ilirikom i Panonijom
- na čelu njihovih plemena je arhont
- Nastaju dvije kneževine: Primorska i Panonska Hrvatska
- Hrvati se naseljavaju u Istri, oko rijeke Neretve, oko rijeke Bosne
- stapanje Hrvata, Ilira i Avara(njihovih ostataka) traje stoljećima

3. Kristijanizacija/Pokrštavanje Hrvata
- kršćanstvo se u hrvatske krajeve širi iz Bizanta, posebice iz njegovih središta Akvileja i Ravenna, ali i iz samog Rima
- prema caru Konstantinu Porfirogenetu Hrvati su pokršteni za vrijeme vladavine kneza Borne (810. – 821.); knez Primorske
Hrvatske
- ninski knez Višeslav kršten među prvima – Višeslavova krstionica
- (peccatum originale = izvorni grijeh tj Istočni grijeh)
- pokrštavanjem se prima i pismo – počinje preuzimanje zapadne kulture
- Hrvati su među prvima primili kršćanstvo, ponajviše zbog njegovog središta Rima
- pleter – izvorna hrvatska tradicija – pleterna ornamentika: jedan od nacionalnih simbola
- prvi hrvatski spomenici zapisani su u kamenu i u znaku su latinskog jezika
*- 888. g. – kameni odlomak iz Gornjeg Muća s imenom kneza Branimira – najstariji datirani hrvatski kameni spomenik – prvi
put uklesano hrvatsko ime
- većina sačuvanih kamenih spomenika – pregrade u crkvama
- ime kneza Branimira pronađenu i u Šopotu kod Benkovca
- oko 850. g. kamena oltarna pregrada – Rižinice/Solin – spomen kneza Trpimira
- oko 850./852. – knez Trpimir sebe naziva „dux Chroatorum“
- 895. g. – knez Muncimir – Uzdolje kod Knina- kameni odlomak
- Dalmacija, dalmatinska obala – tadašnji epicentar razvoja hrvatske države i kulture
- romansko stanovništvo poslije razaranja Salone naseljava Dioklecijanovu palaču u Splitu i nastaje prva biskupija, Splitska.
- romansko stanovništvo naseljava i Trogir, Zadar, Krk, Osor, Rab, Dubrovnik, …
- krajem 9. st. osnovana biskupija u Ninu – crkva Sv. Križa – biskupija prvotno pod Akvilejom pa izravno pod Rimom
- ninski biskup Grgur početkom 10 st. – bori se za samostalnost od Rima i za obrede na narodnom, starohrvatskom jeziku
- za vrijeme kralja Tomislava – Splitski crkveni sabor 928. g. – sukob Ninske i Splitske biskupije oko primata u hrvatskoj državi
– pobjeda Splitske biskupije; Ninska se gasi
- Splitska nadbiskupija kao nasljednica Sv. Dujma

4. Počeci pismenosti/ prvi spomenici

- opismenjavanje usko vezano uz religiju
- solunska braća Konstantin (Ćiril) i Metod – osmislili naše prvo pismo
- 862. g. – odlazak Ćirila i Metoda u Moravsku na poziv kneza Rastislava da osmisle pismo radi lakšeg širenja kršćanstva i radi
suprostavljanja njemačkom utjecaju i obredu na latinskom – želio je obrede na narodnom jeziku
*- obredni jezik – osmislili su staroslavenski/starocrkveni jezik kao obredni jezik za upotrebu u liturgiji kako bi ga mogli
razumjeti svi Slaveni
- staroslavenski crkveni jezik – najstariji slavenski književni jezik – pisan na dva pisma: glagoljici i ćirilici
*- Redakcija crkvenoslavenskog jezika – upliv domaćih/lokalnih riječi u staroslavenski crkveni jezik

Hrvatska je kultura tropismena:

1. Glagoljica 2. Ćirilica 3. Latinica

1. Glagoljica
- njome je napisan najveći dio kanonskih djela u Slavena do 12. st., a najduže se zadržala u uporabi u Hrvatskoj, sve do 19. pa i
20. stoljeća
- glagoljati = govoriti
- Glagoljica: Obla i uglata
2
 - na razvoj glagoljice najviše utjecao grčki alfabet, dok je neki smatraju kao autohtono pismo
- Ćiril stvorio glagoljicu prije 863. g.
*
- Glagoljica – jedan od naših nacionalnih simbola

2. Ćirilica
- jedno od slavenskih pisama koje čini i dio hrvatske kulture
- kraj 11. st/poč. 12. st. – ulazak ćirilice u hrvatsku kulturu
- upotrebljavana u hrvatskim krajevima – Bosna, Poljica, Slavonija, Jadranska obala, Dubrovnik, Istra
*- Bosančica – hrvatska ćirilica
- „Dubrovački molitvenik“

Kralj Petar Krešimir IV

- Vladao od1058. do 1074. g.
- Vrhunac hrvatske političke moći – vladao Hrvatskom u njenom najvećem opsegu
- Za njegove vladavine osnivaju se prvi hrvatski samorodni gradovi – Šibenik i Biograd n/m; stolovao u Šibeniku i Biogradu
- Jadransko more zove „Mare nostrum“- naše more
- Izdavao povelje te darivao crkve i samostane
Kralj Dmitar Zvonimir
- vladao od 1076. do 1089. g.
- Okrunio se u Solinu; stolovao u Kninu
- Izgradio baziliku u Biskupiji kod Knina
- Ubijen na Saboru u Kosovu kod Knina – tražio da Hrvatska pošalje vojnike u Križarski rat; Zvonimirova kletva

Kralj Petar Svačić (Snačić?!)

- Posljednji hrvatski kralj narodne krvi

- 1097. g. – poraz u bitci na planini Gvozd; ubijen u bitci
- 1102. – Pacta conventa – Hrvatska ulazi u personalnu uniju s Mađarskom i priznaje Arpadoviće za kraljeve – kralj Koloman
okrunjen u Biogradu n/m

*Baščanska ploča

1100.g.

- Hrvatski glagoljski epigrafski spomenik

- Benediktinski samostan Sv. Lucije, Jurandvor, otok Krk
- Čuva se u atriju HAZU – a
- Natpis u 13 redaka
- Pisana oblom glagoljicom; staroslavenski jezik s čakavskom redakcijom
- Tekst sastavio opat Držiha – govori o darivanju ledine za gradnju crkve
- Pravni dokument – darovnica hrvatskog kralja Zvonimira

*Vinodolski zakonik

- 1288. g.
- Najstariji zakonski tekst na hrvatskom jeziku
- Izvornik nije sačuvan
- Prijepis iz 16. st.
- Pergamena, kurziva glagoljica

*Povaljska listina

- 1250. g.
- Najstariji ćirilićni spomenik hrvatske kulture
- Hrvatski i staroslavenski crkveni jezik

Grškovićev apostol

- Prva polovica 12. st.

- Odlomak iz djela apostolskih

3
 - Iz oble u uglatu glagoljicu
- Srednja Bosna
- Staroslavenski, štokavska redakcija

*Istarski razvod

- 1325. g. Pravni akt – govori o granicama posjeda u Istri

*Historia salonitana

- Druga polovica 13. st.

- Toma arhiđakon
- Često najvažniji izvor za srednjovjekovnu povijest Hrvata
- Historiografski dokument
- Biskupsko djelo – posebni žanr
- Djelo o povijesti splitske biskupije uz opis šire povijesti

*Ljetopis popa Dukljanina

- Obuhvaća povijest Duklje (današnja Crna Gora)

- Govori također i o hrvatskoj i srpskoj povijesti
- Sredina 12. st.

Hrvatska srednjovjekovna književnost

- Crkvena; latinski jezik – univerzalni učeni jezik Europe:

1. Liturgijski tekstovi – rađeni za obrede
2. Biblijski tekstovi – prijevodi, legende, apokrifi, viđenja, životi svetaca (vitae sanctorum), prenja (kontrasti) – borba načela za i
protiv, mirakuli, vizije, homilije (crkvene propovijedi), poučna proza, moralistička proza, crkvena prikazanja (postaje: Raj,
Čistilište, Pakao), svjetovna književnost (prve pripovijetke, romani, …)
- Romanac Trojski (roman o Troji)
- Aleksandrida (roman o Aleksandru Velikom)

HUMANIZAM – 14. stoljeće

- Humanus = lat. ljudski

- A divinis ad humana 0 od božanskog prema ljudskom
- Italija – epicentar humanizma; mediteranska urbana civilizacija
- Pobuna ljudskog duha – sekularizacija ljudskog duha i kulture; otklon od crkvenog učenja – oslonac na antiku i
helenizam
- Hrvati rano došli u doticaj s humanizmom zbog:
a) blizine Italije
b) trgovačke i kulturne veze s Italijom
c) odlazak na studij u talijanska središta (prva sveučilišta)
d) tradicija latinskog jezika na području Hrvatske

- Hrvatska obala – žarište razvoja humanizma kod nas – početak 15. st. – Split, Trogir, Zadar, Dubrovnik.
- * Politička rascjepkanost Hrvatske i prodor Turaka – uzrok različitog razvoja humanizma na našim prostorima (Krbavska
bitka, 1493. g.; Sisačka bitka, 1593. g.)

Humanizam = latinizam

- Prihvaćanje latinskog jezika – latinski postaje jezik učenih, kulturnih krugova, diplomacije i jezik sporazumijevanja
među narodima Europe

Jedinstvena obilježja humanističke kulture:

1) Latinski jezik
2) Osjećaj povijesnosti – na temelju stvarnih izvora, a ne na temelju religijskih spisa
3) Kultura antike
- Francesco Petrarca – 14. st. – začetnik humanizma; „Kanconijer“; petrarkizam – oponašanje Petrarke i njegovanje kulta
lijepe žene
4
 - Erazmo Rotterdamski – začetnik filozofije u srednjem vijeku

1) Latinski jezik

- Hrvatski latinizam
- Sve do 1847. g. latinski je jezil službeni jezik Hrvatskog Sabora
- Jezik – politike, diplomacije, Crkve, škole, međunarodne komunikacije („lingua franca“), obrazovanih ljudi
- Svi su narodi Europe pripadali univerzalnoj kulturi budući da su se svi koristili latinskim jezikom kao sredstvom
kominikacije
- Historia salonitana, Ljetopi popa Dukljanina – pisano latinskim jezikom

Hrvatski latinisti:

# IVAN ČESMIČKI (Janus Pannonius)

- Pjesnik, državnik, biskup u Mađarskoj

- 456 epigrama, elegije (tužaljke), epovi, govori, epistole (pisma), panegirici (pjesme u nečiju slavu)

# JURAJ ŠIŽGORIĆ (Georgius Sisgoreus)

- Latinist, pjesnik
- „O položaju Ilirije i grada Šibenika“ – Ilirija kao sinonim za Hrvatsku – opisuje porijeklo i običaje ilirskog naroda:
začetnik srednjovjekovnog ilirizma

# ANTUN VRANČIĆ

- Djelovao na dvoru kralja Matije Korvina

- Biskup, učenjak, diplomat, pjesnik (pisao čak i erotske stihove), poliglot
- Veze s Erazmom Rotterdamskim
- U tekstovima isticao svoje hrvatsko porijeklo i jezik

# FAUST VRANČIĆ

- Znanstvenik (tehnika) – djelo „Machinae novae“ – izumio padobran (Homo volantis)

- 1595. g. - Petojezični rječnik: „Rječnik pet najplemenitijih europskih jezika latinskoga, talijanskoga, njemačkoga,
dalmatinskoga i mađarskoga“ – za hrvatski jezik koristi naziv „dalmatinski“

# JURAJ DRAGIŠIĆ

- Filozof, teolog
- Pisao djela iz područja filozofije, teologije, logike
- Značajno teološko djelo: „O naravi nebeskih duhova koje zovemo anđelima“

# MARKO MARULIĆ (1450. – 1524.)

- Otac hrvatske književnosti

- 90% djela pisao na latinskom jeziku
- Religiozno- didaktički karakter djela
- „Evanđelistar“ (1480. – 1500.) – prvo izdanje 1516. g.
- „Institutio benevivendi …“ 1496.
- * ep „Davidijada“ – njegovo najveće djelo na latinskom – 2167 stihova, 14 pjevanja
- „Judita“, 1501. g. – prvo izdanje 1521. g.

# ILIJA CRIJEVIĆ (Aelius Cervinus)

- „poeta laureatus“ – donio za ciklus ljubavnih pjesama

# MATIJA VLAČIĆ ILIRIK (Flacius Illyricus)

- Začetnik protestantizma kod nas

# MARKANTUN de DOMINIS (Marco Antonio de Dominis)

- „O crkvenoj republici“, 1617. g.

5
# RUĐER JOSIP BOŠKOVIĆ (Josepho Boscovich)

- Isusovac, matematičar, fizičar, astronom, pjesnik

- Pisao dnevnike npr. „Dnevnik s putovanja u Carigrad“
- Primljen u Royal society, London; osnovao zvjezdarnicu u Milanu
- 1758. g. – „Philosophia naturalis theoria…“
- Pisao na latinskom; svojoj sestri Anici pisao na hrvatskom jeziku

KULTURNA BAŠTINA HUMANIZMA

1. ROMANIKA

- * prvi graditeljski stil u Europi nakon duge krize

- Estetska koncepcija, urbana kultura – počinje uspon gradova zahvaljujući razvoju trgovine
- Podizanje kulturnog standarda
- Romanički stil – 11. st. – najviše u 12. i 13. stoljeću
- prijelaz u panonski prostor, ali slabo
- sv. Donat, Zadar, predromanika, 9. st.
- * katedrala u Rabu, 11. st. – najstarija romanička crkva u Hrvatskoj
- Katedrala sv. Tripuna, Kotor, 12. st.
- Katedrala sv. Stošije, Zadar, 12. st. – kasnoromanička crkva
- Zvonik katedrale u Rabu, 13. st.
- Crkva sv. Krševana, Zadar, 12. st.
- Zvonik sv. Duje, Split, 13. st. – ogledni primjer dalmatinske romanike – mauzolej cara Dioklecijana u 8. st. pretvoren u
katedralu
- Katedrala sv. Lovre, Trogir, prva plovica 13. st. – Radovanov portal

# MAJSTOR RADOVAN

- Radovanov portal: dovršen 1240. g. – prikaz biblijskih scena (Novi zavjet); prikaz iz svakodnevnog života
srednjovjekovnog čovjeka; prikaz radova po mjesecima u godini; realistička poetska vizija – život lokalnog puka u 13. st.

# ANDRIJA BUVINA

- Portal splitske katedrale – prav plovica13. st.

- 28 polja, plitki reljef – prikazane slike iz Evanđelja; utjecaj bizantske umjetnosti – pokazuje visoki stupanj razvoja
lokalne radionice i tradicije

# STEČCI („bilig“)

- Nadgrobni spomenici – 13. do 16. st.

- Njihova gradnja prestaje dolaskom Turaka
- 3500 stećaka u Hrvatskoj; oko 65 000 u BiH
- Lokacije: Knin, Drniš, izvor Cetine, Lika, Slavonija
- Horizontalno položen monolit
- Kovači – majstori koji su izrađivali stećke
- Dijaci – pisali naslove na stećcima
- Motivi: križ, rozeta, ljiljan, polumjesec, mač, …
- Epigrafski natpisi na stećcima pisani bosančicom
- 15. st. – podjela stećaka na konfesionalne: katoličke, pravoslavne, bogumilske i židovske

Prijelaz:

- Klaustar franjevačkog samostana u Dubrovniku prijelaz iz romanike u gotiku – vrhunac srednjovjekovne plastike;
bogatstvo oblika na stupovima

2. GOTIKA – 12. – 15. st.

- Gothicus = lat. gotski

- Posljednje veliko stilsko razdoblje srednjega vijeka; supostoji s romanikom
- Javlja se i kod nas, ponajviše na obali, ali i također na kontinentu (Hrvatsko zagorje)
6
 - Naizraženiji na crkvenim objektima – dominira također u svjetovnoj arhitekturi u 14. stoljeću
- Dominikanski samostan, Dubrovnik
- Franjevački samostan, Zadar
- Franjevački samostan, Šibenik

# GOTICO FIORITO = cvjetna gotika

- Palača Cipico, Trogir

# Šibenik

- Juraj Dalmatinac (1410., Zadar – 1473., Šibenik)– najveći graditelj ovog stila
- Šibenska katedrala – građena od 1431. do 1536. g. – najznačajniji graditelji: Juraj Dalmatinac, Nikola Firentinac (1475.
g.); Juarj Dalmatinac dodao kupolu, krstionicu (1443. g.), sakristiju, 71 glavu na fasadi koje realistično prikazuju njegove
suvremenike iz grada Šibenika; prvorazredni spomenik nacionalne kulture

# Dubrovnik
- Najpoznatiji graditelji: Michelozzi, Juraj Dalmatinac, Onofrio di Giordano
- 1667. g. katastrofalni potres – vrhunac i početak pada Dubrovačke republike (1808.)
- Knežev dvor – obnovljen 1689. g.
- Palača Sponza (Divina) – 1516. – 1522. g.
- Orlandov stup, 1418. g. – simbol dubrovačke slobode; čest u Hanzeatskim gradovima – simbol slobode trgovanja
- Gradski zvonik 1447. g.
- Zaštitnik: sv, Vlaho – čest gradski motiv
- Tvrđave: Lovrijenac, 14 st.; Revelin 15. st.; Minčeta 1464. g.

# Gotika u hrvatskoj unutrašnjosti

- Prvenstveno samostanske građevine: cisterciti, franjevci, dominikanci, pavlini – zaslužni za proširenje gotike u
unutrašnjost
- Cistercitski samostan u Topuskom, stara zagrebačka katedrala (1264. g.) – nova nakon potresa 1880. g.
- Crkva sv. Duha u Požegi
- Portal crkve sv. Marka, Zagreb – ostatak od prijašnje crkve

# Gotičko slikarstvo u Hrvatskoj

- Julije Klović, 1498. g. – Hrvatsko primorje; djelovao u Rimu

- Andrija Medulić, 1503. g. – Zadar; djelovao u Veneciji
- Lucijan Vranjanin – djeluje i gradi po Italiji i Francuskoj

# Ples smrti = fr. Danse macabre

- Vincent iz Kastva, 1471. g.

- Crkva sv. Marije, Beram (Istra)
- Vizija strašnog suda; groteskna kompozicija– prisutni svi slojevi društva od bogataša do Pape
- Pučka vizija pravednosti – „konačna smrt čeka tlačitelje“ tj zlo mora biti kažnjeno

HRVATSKA RENESANSA

- Renesansa = obnova
- Uspon tiskarstva – Johannes Gutenberg oko 1440. g.
- *Inkunabule – sva djela tiskana do 1500. g.
- *Inkunabula = prvotisak
- * 1483. – Misal po zakonu rimskoga dvora – prva hrvatska tiskana knjiga; prva hrvatska inkunabula; mjesto tiskanja (?):
Kosinj, Modruš
- Prva hrvatska tiskara – Kosinj (Lika), 1491. g.
- Druga hrvatska tiskara – Senj, 1494. g.

7
Renaissance = fran. obnova, ponovno rođenje

- Skretanje s duhovnih na sekularne teme

- Potraga za novim stvaralačkim duhom
- Renesansa – stilska formacija
- Nepovoljne političke prilike – 1493. g. Krbavska bitka – Hrvatska kao „membra disjecta“ = raskomadano tijelo
- Venecija osvaja hrvatsku obalu
- „Antemurale christianitatis“ = predziđe kršćanstva
- Bernardin Frankopan – Oratio pro Croatia, Nürnberg, 1522. g.
- Dubrovačka republika – oaza mira i prosperiteta
- Split – pod Venecijom od 1420. g. – unatoč teškim političkim prilikama (turska opasnost) iznimno razvijena kulturna
aktivnost

# MARKO MARULIĆ

- Otac hrvatske književnosti

- Latinist, plemić, odvjetnik, gradski bilježnik
- Splitski humanistički krug: Marko Marulić, Toma Niger, Franjo Božičević Natalis, Dmine Papalić

- *Začinjavci – anonimni stvaraoci; prethodnici Marka Marulića; naši srednjovjekovni pjesnici – pretežno religiozne teme,
ali prisutne i svjetovne – pisali na hrvatskom jeziku

» JUDITA – ep

- Epska pjesma u 6 pjevanja, 2126 stihova

- Napisana 1501. g., objavljena u Veneciji 1521. g.
- Prvi autorski ep na hrvatskom jeziku
- Dvojna inspiracija: stari klasici, „stari poet“ – pisali na latinskom jeziku i Začinjavci – pisali na hrvatskom jeziku
- Osim „starih poet“(Vergilije i dr.) i pjesnika njegovog doba, Marulić tražio inspiraciju i motive u Bibliji
- *Stih – dvostruko rimovani dvanaesterac
- Naš prvi renesansni ep – biblijsko-vergilijski ep
- Politička alegorija: Betulija = Split; Holofern = Turci
- Judita – utjelovljenje vjere u Boga i hrabrosti
- Povezuje latinsku tradiciju i hrvatsku baštinu

» SUZANA – biblijska poema

- 780 stihova

» MOLITVA SUPROTIVA TURKOM

- Nastala prije 1501. g., tiskana tek 1861. g.

- 172 stiha

» TUŽBA GRADA HIJEROZOLIMA

- Opasnost od Turaka

# Dubrovačka republika i književnost

- Od 1358. g. kao samostalan grad – pod protektoratom hrvatsko-ugarskog kralja

- Samostalnost do 1806. g. (francuska okupacija) – zahvaljujući trgovini i diplomaciji
- Vlast ima Velik knez – biran na samo mjesec dana
- Uspon u 15. st. – doba najveće izgradnje grada: palače, crkve, zidine, ljetnikovci, …
- Razvijen kazališni život. Putujuća kazališta
- Štokavski idiom, ijekavskog tipa – u doba ilirskog pokreta jedan od uzora u stavranju hrvatskog standardnog jezika
- Pismo: glagoljica, bosančica, latinica (tek od 16. st.)

» Počeci književnosti

- Trubadursko-petrarkistička lirika
8
 # NIKŠA RANJINA

- „Zbornik Nikše Ranjine“ – njime se Hrvatska uključuje u petrarkizam

- Popisivao pjesme dubrovačkih pjesnika
- Sadrži 800 pjesama, uglavnom potpisane, ali i pjesme anonimnih autora
- Uglavnom ljubavne pjesme
- Dvostruko rimovani dvanaesterac
- Ključan utjecaj: Francesco Petrarca
- Lirika: trubadurska, petrarkistička i domaći folklor
- Najviše pjesama napisali Šiško Menčetić (500) i Džore Držić (70); ostale potpisane pjesme napisali Mavro Vetranović i
Marin Krstičević
- Petrarkizam, petrarkistička lirika – kao moda ljubavne poezije Zapada (Tasso, Shakespeare, Bembo, Ariosto, …)

# ŠIŠKO MENČETIĆ

- Glavni predstavnik hrvatske trubadursko-petrarkističke lirike

- Petrarca stvorio sonet
- ( endecasillabo – talijanski jampski jedanasterac)
- Plagirao Petrarku (?)

# DŽORE DRŽIĆ

- „Odiljam se“ – džig pribili = ljiljan prebijeli – simbol nevinosti

- Uzimao motive iz narodne lirike
- Pisao pirne (svadbene) drame, ekloge
- „Radmio i Ljubmir“, pirna drama

HVARSKI KNJIŽEVNI KRUG

Hanibal Lucić Pisni ljuvene Petrarkistički kanconijer
osmerac
Jur nijedna na svit vila Najpjesma hrv petrarkizma
Robinja Drama, Venecija 1556 obj
Drama u stihu, 2x rim. 12
Čakavski idiom, štokavska redakcija
Petar Palača Tvrdalj, Hvar, plemić Ljubavne pjesme (nesačuvane)
Hektorović
Ribanje i ribarsko prigovaranje Putopisna poslanica-spjev
1556 napisao
(U djelu prisutne 2 tužaljke i ekloga) Venecija 1568 obj
3 pjevanja, 1700 stih, 2x rim 12
Mikša Jeđupka Cca 1525,1527
Pelegrinović Maskerata, ciganske pogladne pjesme
Petar Zoranić Planine 1 hrv roman
1536 (1569 Ven)
Intertekstualnost – naslanja se na tuđi tekst, prepun citata tuđih djela; biblijske
reference, Ovidije, Vergilije; humanistička tradicija: Petrarca, Boccaccio; naslanjanje
na Danteovu Božanstvenu komediju
Višeslojno, alegorijsko djelo
Putopisni detalji, geografski lokaliteti
Ključna intencija djela: proslavljanje ljepota domovine

- Uspon romana u renesansi – viteški, pikarski, pastoralni

- Hrvati su u slavenskom svijetu prvi imali roman

ZADARSKI KNJIŽEVNI KRUG

# BRNE KARNARUTIĆ

- Zadarski književni krug

9
 - „Vazeće Sigeta grada“ – 1584. g. , Venecija – objavljen posthumno – ep o padu Sigeta 1566. g. i pogibiji Nikole Šubića
Zrinskog – ulazak mita u književnost (Ante Starčević ruši kult N. Š. Zrinskog – služenje i obrana Habsburškog Carstva i
uzdiže kult pogibije Petra Zrinskog i Fran Krste Frankopana 1671. g. u Bečkom Novom Mjestu – Zrinsko-Frankopanska
urota)
- * Mitologem – mit koji ima stvarno uporište u narodu; stvarni događaji koji su zbog nacionalne važnosti prerasli u mit
- Spjev ima integracijski čimbenik – pogibija N.Š. Zrinskog važna ia za južne dijelove Hrvatske
- Antiturcica – kompleks djela o protuturskom raspoloženju
- U djelu autor i neprijatelju priznaje junaštvo – objektivno prikazivanje povijesnih događaja
- Ep – 4 pjevanja – dvostruko rimovani dvanaesterac

# JURAJ BARAKOVIĆ

- Zadarski književni krug

- „Vila Slovinka“ – ep, spjev – sadrži i bugarštice (tužne pjesme narativnog karaktera; bugariti = tužno pjevati) – „O majci
Margariti“

Dubrovačka renesansa

- 1434. g. otvorena srednja škola

- Djelovanje kazališnih družina

# MARIN GETALDIĆ (GHETALDUS)

# MAVRO VETRANOVIĆ

- Benediktinac; školovan u Italiji

- Upućen u narodnu i trubadursku poeziju
- Pisao religijske pjesme, epistole, …
- „Posvetilište Abramovo“ – drama/crkveno prikazanje – početci kazališta/simultane scene
- „Suzana čista“ – ep, lokalizirana biblijska tema – smještena u Dubrovnik

# NIKOLA NALJEŠKOVIĆ

- U početku petrarkist
- Komedija „comedia erudita“ (učena komedija) – za poznavanje djela nužno poznavanje drugih djela iz kanona
- Likovi: pastiri, mitološka bića
- Pisao komedije jednočinke
- Nalješkevićeve komedije su tzv. „male komedije“; slike iz dubrovačkog života – scenski realizam, društvena morfologija

# MARIN DRŽIĆ (1508. – 1567.) zvan Vidra

- Komediograf, pjesnik – petrarkist; pučanin

- Originalan i anticipativan; prethodnik Shakespearea (1564. – 1616.) i Moliera
- U kanonu tek u 20. st.
- Srednju školu završio u Dubrovniku; studij u Sieni; tajnik grofa Regendota
- 1543. se vraća u Dubrovnik; pokopan u Veneciji
- Pisao Cosimu Mediciju urotnička pisma protiv Dubrovačke republike
- Velik broj djela nestao; dio nađenih nepotpun
- „Pjesni juvljene“ – ljubavne pjesme; petrarkizam; dvostruko rimovani dvanaesterac
- * Sekundarni petrarkizam – uzor nije Petrarka već njegovi oponašatelji

Držićeve komedije
Tirena Novela od Stanca

10
 pastoralna drama: mitološko 1551. g. tiskana u Veneciji;
alegorijski sadržaj; jednočinka,
idealizacija zbilje; pokladna šala,
Moreška – inkorporirana u tekst komedija u stihovima
dvostruko rimovani dvanaesterac

Skup Dundo Maroje

Skup (osobno ime); nedovršena komedija, objavljena 1930.
komedija na tragu Plauta; izvedena 1551. g.;
posthumno objavljena; scenski adaptirao Marko Fotez 1930ih
komedija o škrtosti (davno prije radnja smještena u Rimu
Shakespeareovog Mletačkog trgovca i Molierova likovi: Maro, Maroje, Ugo Tudeški, Laura,
Škrtca) Petrunjela, Popiva, Pomet
Kronotop – usidren u vremenu i mjestu nastanka Pomet Trpeza: nomen est omen, hedonist,
epikurejac, razborit, prilagođava se situaciji,
strpljiv, gospodar situacije, praktičan,
renesansni čovjek
slavi se ovozemaljsko, hvata kairos – posebni
trenutak sreće po receptu „uhvati sreću u
pravom trenutku“
Humanitas = Fortuna + Virtu – nužan spoj za
ljudsku sreću– ideal renesanse – sklad i
mjera = harmonija između ljudskog i
duhovnog----
Pomet – tipični izdanak renesansne filozofije i
duha „novus homo“

- 1667. g. razoran potres; kraj procvata Dubrovačke republike

ANTEMURALE CHRISTIANITATIS

# BOSNA

- 10. – 12. st. različiti vladari

- Od 12. st. do Turaka – samostalna; vlada ban, od 1396. g. vlada kralj; od 1136. g. hrvatsko – ugarski kralj ujedno i kralj
Bosne
- Kralj Tvrtko Kotromanić
- Nejedinstvena konfesionalna pripadnost
- Crkva bosanska tzv. Krstjani – gnostička učenja, Papa ih smatrao herezom; vrhunac doživjela za Kulina bana; drukčiji
odnos i status kod naroda – nije imala posjede, nije ubirala desetinu; postojala do Turaka
- Turci postupno dolaze od 1386. g. – bosanski ih vladari često zvali u pomoć zbog konfesionalnih sukoba
- 1463. g. pad Bosne – „Bosna šaptom pade“ – Stjepan Tomašević: posljednji bosanski kralj. 1482. pad Hercegovine
- Ahdnama – povelja za katolike o uživanju pojedinih povlastica npr. garancija vjerskih sloboda
- Potkraj 17. st. ¾ stanovništva islamizirano – dio vjernika triju konfesija prihvaća islam zbog beneficija – krstjani
prihvaćaju islam kao nastavak svog učenja
- Kralj Matija Korvin postavlja Nikolu Iločkog za kralja Bosne

RELIQUIAE RELIQUIARUM
- 1493. Krbavska bitka – ban Derenčin – početak hrvatske martirologije
- Konstantne promjene hrvatskih granica – postaje rubna zemlja
- 1593. g. bitka kod Siska – hrvatska pobjeda i kraj turskog nadiranja
- „Reliquiae reliquiarum“ – „ostaci ostataka“ nekad slavne kraljevine
- Vojna krajina – uspostavljena na oslobođenim područjima – pod direktnom vlašću Beča
- Raseljavanje stanovništva – u Bosni ostalo samo 20 000 Hrvata
- Antun Vrančić naglašavao svoju „natione Croatae“
11
 - 1526. g. Mohačka bitka – nakon nje počinju borbe za prijestolje – Ivan Zapolja i Ferdinand Habsburški pretendenti
- * 1. 1. 1527. g. – Sabor u Cetingradu – Ferdinand izabran za hrvatskog kralja – prva službena uporaba hrvatske
šahovnice na nekom dokumentu
- * 1566. g. bitka kod Sigeta – Nikola Šubić Zrinski – bitka koja je za Hrvate postala više od bitke: mit, legenda –
Mitologem
- Ferenc Črnko – sastavio detaljan opis bitke – najvrjedniji i glavni izvor – Črnko svjedok i sudionik bitke
- 1651. g. „Adrianskoga mora sirena“ – napisao Nikola Zrinski (na mađarskom); 1660. g. hrvatski prijevod – Petar Zrinski
(njegov brat)
- ( Pavao Ritter Vitezović – „Odiljenje Sigetsko“; Theodore Körner – „Zrinyi“; Ivan pl. Zajc – 1876. g. opera „Nikola
Šubić Zrinski“: libreto – Hugo Badalić)

Osijek u doba osmanlija

- 1526. g. pad Osijeka u turske ruke

- Požeški sandžak – upravna jedinica velikog dijela Slavonije; ejalet – središte u Budimpešti
- Trgovačka i prometna važnost Osijeka
- Muslimansko stanovništvo dolazi odmah nakon okupacije
- Kasim –pašina džamija na mjestu današn je crkve sv. Mihaela
- Evlija Ćelebi – putopisac; opisao grad Osijek i unutrašnjost njegovih džamija
- Grobnica obitelji Korogy pretvorena u Sulejman-hanovu džamiju
- Slojevi društva:
1. Asker – viši sloj: vojni zapovjednici, vjerski poglavari, financijska uprava, ajari
- niži sloj: spahije, begovi, pripadnici uprave, svećenici
2. Građani – trgovci, obrtnici, gradski poljoprivrednici
3.Raja – običan narod
4. Poseban sloj – invalidi, robovi, zarobljenici, stranci, diplomati

- Snažna islamizacija stanovništva

- Sulejmanov most 1566. g. – Osijek – Darda 8km; Osijek postaje važno prometno središte – most spalio Nikola Zrinski
1663. g.
- 1569. g. – 2500 stanovnika; 1680. g. – 15 000 stanovnika
- 1680. g. – početak kraja turske vladavine u Osijeku
- 1687. g. oslobođen od Turaka
- „Nudel – Glocke“ – zvonjava u čast konačnog oslobođenja od turske opasnosti 1690. g. (11h)

SELJAČKA BUNA 1573. g.

- Seljačka buna pod vodstvom Matije (Ambroza) Gubca
- Matija Gubec – simbol borbe za društvenu pravdu
- Razlog pobune: nameti, pljačke, silovanja, ubojstva seljaka, …
- Franjo Tahy – feudalac; šurjak N. Š. Zrinskog; sjedište u Stubici – u narodnoj predaji, imaginariju simbol zlobe feudalaca
- Geslo bune: „povratak starim pravicama“
- Cilj bune: ukidanje nameta, svladati feudalce oružjem, samostalno prikupljanje poreza, pravednije društvo
- Ilija Gregorić – zapovjednik seljačke vojske
- Hrvatski sabor proglasio seljake pobunjenicima
- 9. veljače 1573. g. glavna bitka kod Stubice
- Nakon poraza Gubec okrunjen užarenom željeznom krunom u Zagrebu
- Miklos Istvanffy – prvi kroničar bune
- Matija Gubec – tijekom vremena postao nacionalni simbol, mit – postao junakom za vrijeme hrvatskog narodnog
preporoda
- 1859. g. – Mirko Bogović – drama „Matija Gubec, kralj seljački“
- 1877. g. – August Šenoa – roman „Seljačka buna“ – klasično djelo historiografske fikcije
- Miroslav Krleža – „Balade Petrice Kerempuha“
- 1975. g. Karlo Metikoš – rock-opera „Gubec-beg“; Karlo Metikoš i Ivica Krajač

12
VOJNA KRAJINA

- Administrativno izdvojen teritorij na hrvatsko-turskoj granici

- Početci još za vrijeme kralja Matije Korvina – Senjska kapetanija, Jajačka banovina, Riječka kapetanija, Slavonska
krajina, …
- Stacionirana najamna vojska i austrijske vojne jedinice
- U početku pod upravom bana, od 1578. g. pod direktnom upravom Beča
- Doseljavanje Vlaha u prazne krajeve – prvo od strane Turaka, a kasnije masovno od strane Austrije
- Vlasi u vojnoj krajini – miješali se sa Srbima, integrirali s njima zbog iste vjere; nisu priznavali vlast bana; dobili zemlju,
a za uzvrat morali braniti zemlju od Turaka
- Vlasi – starosjedilačko romanizirano nomadsko stanovništvo; prvotno su bili katolici
- „Statuta walachorum“ – Vlaški statut tj. vlaško pravo – priznate povlastice
- U 18. st. ime Vlah nestaje polako iz službene uporabe
- 1881. g. konačna odluka o povratu/pripojenju Vojne krajine banskoj Hrvatskoj
- Ostala žarište budućih sukoba – jedan od uzroka Domovinskog rata: teritorij okupiran od Srba odgovara granicama
Vojne krajine
- Vojna krajina kao izvor kulture: svijet bogate kulturne tradicije; Erlangenski rukopis (zbirka pjesama); junačka djela,
hajdučko – turska novelistika pisana 1850 – ih: M. Bogović, J. Tombor, F. Becić, braća Filipović

USPON GRADOVA

- Od 15. st. značajan uspon gradova – središta kulture

- Grad – najposrednija ljudska intervencija u prirodi
- Neposredno vezan uz razdoblje renesanse
- Proces urbanizacije – novi gradovi: Dubrovnik, Korčula, Hvar. Šibenik, Senj, Rijeka
- Kopiran rimski model ulica: ulica Cardo (sjever-jug), ulica Decumanus (zapad-istok), na mjestu njihova susreta je glavni
trg Peristil
- Oktogonalni raspored ulica; u središtu glavni trg sa svim predstavnicima vlasti – Crkva, knežev dvor, vijećnica,
biskupova palača, …
- 1543. g. Zadar – gradska vrata, jačanje bedema
- 1540. g. Šibenik – tvrđava sv. Nikole
- Obnova gradova-fortifikacija
- Pojava kaštela – utvrđenih ljetnikovaca: sedam Kaštela kraj Splita, Svetvinčenat u Istri

Sjeverna Hrvatska – stvaranje utvrđenih trgovačkih središta „trgovišta“ –

- Varaždin (Stari grad),
- Zagreb (Kaptol i Gradec),
- Veliki Tabor – posjed obitelji Ratkaj 1502. – najbolje očuvani „burg“ u ovo dijelu Europe,
- Trakošćan – plemićka obitelj Drašković – građen 1564. – 1592. – mješavina stilova
- Čakovec 1546. g. posjed N. Š. Zrinskog
- Ozalj 1599. g. posjed Zrinskih – gradio Juraj Zrinski
- Ružica-grad (Orahovica) – najveća utvrđena rezidencija u kont. Hrvatskoj – propada 1543. g. nakon turskih osvajanja
- Ilok – najveći tvrđavski kompleks Slavonije – grofovi Iločki, Nikola i Lovro – 1526. pada pod Turke (1526. – 1688.) –
preuzima ga obitelj Odescalchi i preuređuje u baroknom stilu
- Đurđevac 1488. g.
- Pogranične utvrde – Nehaj (Senj) – podigao Ivan Lenković; Karlovac – zvjezdasti oblik tvrđave (tipično za nizinske
tvrđave) – arhitekt Giacomo Catano – vojni pragmatizam diktirao izgled grada

ODJEK PROTESTANTIZMA U HRVATSKOJ – KULTURNA REFORMACIJA

- Martin Luther – protest protiv Katoličke crkve ubog udaljavanja od Evanđelja

- Vjerski, duhovni, politički, kulturni pokret
- Naziv „protestantizam“ nastao 1529. g. u Speyeru
- Corpus Evangelicorum – drugi naziv za protestantizam
- Započeo u njemačkim kneževinama
- Vođe: Luther, Zwingli. Calvin
- Protestantizam u Hrvatskoj: dolazak iz pravca Slovenije, Mađarske i Venecije

13
 - Vojna krajina: imao utjecaj zbog njemačkih vojnika stacioniranih u Vojnoj krajini – najznačajniji širitelj: Ivan Ungnad,
zapovjednik
- Tordinci- održana kalvinistička sinoda
- *Urach, Njemačka (1561. – 1565.) – tiskara; prijevodi Biblije na njemački – tiskano 30 raznih djela na hrvatskom jeziku
i to na tri pisma (glagoljici, latinici i ćirilici) u 25 000 primjeraka!
- Primož Trubar – tiskao propagandne knjige za Slovence (uz pomoć koparskog biskupa Vergerija)
- 1563. g. hrvatski prijevod Novog Zavjeta: „Novi Teštament“ - najznačajniji hrvatski protestantski djelatnici: Stjepan
Konzul Istranin i Antun Dalmatin – prevodili latinske knjige na hrvatski
- 1564. g. nakon smrti Ivana Ungnada prestaju protestantski napori u Hrvatskoj i Sloveniji
- Protureformacija (Katolička obnova) – uništavanje tekovina protestantizma; 1604. zabranjen boravak protestanata u
Hravtskoj

# MATIJA VLAČIĆ ILIRIK (Flacius Illyricus)

- Nije sudjelovao u radu tiskare u Urachu

- Teološki pisac, lingvist, filozof, pisac
- 300 djela (naslova) različitih vrsta
- „Katalog svjedoka istine“ – priča o ratu protiv papizma
- Želio utemeljiti Ilirsku akademiju

- Iako je protestantizam dotaknuo samo „periferiju“ hrvatskog naroda, imao je velik utjecaj na hrvatsku kulturu i ostavio
najveće korijene u hrvatskoj eliti

- Glavna svijest protestantizma: treba se izdići iznad lokalnih govora i pronaći standardni jezik za cijelu Hrvatsku –
ovakvo razmišljanje postalo temelj za Gajevu reformu i uvođenje hrvatskog standardnog jezika

- Bartul Kašić, 1604. g. „Gramatika ilirskog jezika“

- Pojavljuje se želja za standardizacijom hrvatskog jezika (Protureformacija)

# IVAN PERGOŠIĆ

- „Decretum“, 1574. g. , Nedelišće – pravni spis (prijevod djela Verböczya)n- predstavlja nultu točku kajkavske
književnosti

# ANTUN VRAMEC

- „Kronika“, 1578. g., Ljubljana – obuhvaća djela od postanka svijeta do 1578. g.

- Teritorijalna rascjepkanost Hrvatske – tuđi vladari: Habsburgovci, Turci, Venecija

- Zagreb osim glavnog grada postaje i kulturno središte – 1607. g. otvorena isusovačka gimnazija

# ISUSOVCI

- Nosioci kulturnog života na sjeveru

- Otvaraju prve fakultete
- 1669. g. osnivaju zagrebačko sveučilište – teološki, pravni i filozofski fakultet
- Glavna poluga Protureformacije
- Njegovali latinske klasike kao temelj obrazovanja
- U svojim gimnazijama njegovali školsku dramu – 1558. g. prva kazališna (amaterska) predstava u isusovačkoj gimnaziji
– na latinskom jeziku

- Protureformacija – nabožno-didaktička literatura – tendencija u Rimu da se knjige za Hrvate tiskaju na jednom idiomu –
do tada čakavski idiom prevladava u hrvatskoj literaturi – npr. hrvatske protestantske knjige pisane čakavskim idiomom

# BARTUL KAŠIĆ
14
 - „Gramatika“ (Institutiones linguae Illyricae) 1604. g. – prva hrvatska gramatika – mješavina štokavskog i čakavskog
idioma
- „Ritual rimski“, „Sv. Venefrida“
- 1633. g. preveo Bibliju na štokavski („jezik bosanski“) – tiskana tek 1999. g. u Njemačkoj

# JAKOV MIKALJA

- 1649. g. „Blago jezika slovinskoga“ – „jezik bosanski“

# JURAJ KRIŽANIĆ

- Smatrao nužnim sjedinjenje svih Slavena i vjera kao protumjera germanskom utjecaju
- Želio stvoriti zajednički jezik za sve Slavene – Koine dialectos: tzv. Nadjezik svih Slavena
- „Politika“ – djelo nastalo za vrijeme progonstva u Sibiru

# PAVAO RITTER VITEZOVIĆ

- Prvi hrvatski nacionalni ideolog

- Radio kod Jakoba Vajkarda Valvasora; hranio se u Merlonu
- 1694. g. osnovana tiskara u Zagrebu – upravitelj Vitezović
- „Odiljenje Sigetsko“, 1684. g.
- „Kronika“, 1696. g. – nastavak kronike Antuna Vramca
- * “Croatia rediviva“, 1700. g., Zagreb – hrvatsko ime protegnuo na sve južne Slavene (sve nazvao Hrvatima):
Pankroatizam – „hrvatski maksimalizam“ – na ovo su se djelo pozivali ilirci 1840 – ih
- „Stematographia“ – rad o grbovima južnih Slavena
- „Dva stoljeća uplakane Hrvatske“ – metafora: Hrvatska u vrijeme osmanskih osvajanja; heksametri
- Zalagao se za „jedan glas, jedno slovo“ i za uvođenje dijakritičkih znakova – ć, č, đ, dž
- „Latinsko – hrvatski rječnik“
- Anticipator ilirskog pokreta

HRVATSKI MAGNATI

# ZRINSKI

- Najznačajnija velikaška obitelj u 16. i 17. stoljeću

- Izvorno knezovi Bribirski (okolica Šibenika) – porijeklo od 12. st.
- Nikola Šubić Zrinski, 1566. Sigetska bitka
- Hrvatski, ali i ugarski plemići (posjedi u obje kraljevine) – npr. braća Zrinski: Nikola (pisao na madžarskom), a Petar
(pisao na hrvatskom)
- Nikola Zrinski „Adrianskoga mora sirena“, 1651. g. – ep pisan na madžarskom jeziku (jedno od temeljnih djela
madžarske književnosti) -
- Petra Zrinski – preveo na hrvatski jezik bratovo djelo „Adrianskoga mora sirena“ – tiskano u Veneciji 1660. g. –
osnovica čakavska uz elemente kajkavštine i štokavštine – uz neke dodatke (psalmi i dr.) predstavlja skoro sasvim novo
djelo
- (Torquato Tasso „Oslobođeni Jeruzalem“ – uzor za „Adrianskoga mora sirenu“)

# FRANKOPANI

- Frangapanibus, Frankapani – knezovi krčki – Vrbnik, o. Krk

- Fran Krsto Frankopan – preveo Moliera na kajkavski („Jean Dandin“) – njegova sestra Katarina žena Petra Zrinskog
- „“Gartlic za čas kratiti“, 1671. g. – zbirka od 109 ljubavnih pjesama, ali sadrži i narodne i pobožne pjesme – prva
trubadurska lirika na hrvatskom sjeveru – objavljena 1936. g. u izvornom obliku

- Ana Katarina Zrinski „Putni tovaruš“, 1661. g., Venecija – molitvenik; stihovi čakavski uz kajkavski utjecaj

# UROTA ZRINSKO-FRANKOPANSKA

- Ideologem hrvatske povijesti

- Urota hrvatskih i mađarskih velikaša
- Hrvatska interpretacija: Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan – nositelji hrvatske državotvorne ideje
- Inozemna vizija: pobuna protiv centralizma bečkoga dvora
15
 - Vođe: Nikola Zrinski (nakon smrti mijenja ga brat Petar) i Ferenc Weseleny
- * pogubljeni 30. 4. 1671. u Bečkom Novom Mjestu
- Ivan (Gnade) Zrinski – posljednji Zrinski
- Posljedice: konfiskascija imovine i udar na hrvatsku političku neovisnost
- August Harambašić – lirika s temom urote
- Eugen Kumičić „Urota Zrinko-Franskopanska“
- August Šenoa
- Ante Starčević – najveći događaj u hrvatskoj povijesti

BAROK ≈ 1600. – 1750. g.

- Stilska formacija u književnosti

- Regionalizam – prva značajka hrv. Baroka
- Slovinstvo, ilirstvo – nadnacionalni, nadregionalni pojmovi
- 3 tipa baroka: 1. Dubrovnik – Dalmacija,
2. Kajkavska Hrvatska.
3. Slavonija

1. Dubrovačko – dalmatinski barokni kompleks

# STIJEPO ĐURĐEVIĆ
- poema „Pjesni ljuvljene“, „Derviš“
- „Derviš“ – maskerata; parodija petrarkističke lirike – prvi pu korištena strofa „sesta rima“ – osmerac
- Sesta rima (osmerac) – kanonska strofa u baroku

# IVAN GUNDULIĆ (ĐIVO) – nadimak Mačica

- Ljubavnu poeziju i žalovanje smatrao „porod od tmine“
- „Suze sina razmetnoga“, 1622. g., Venecija – poema: uklapa se u duh vremena (Protureformacija – odbacivanje
zemaljskih dobara i prihvaćanje duhovnog: ljepota je u ljudskoj duši, a ne u materijalnom) – sadrži tri plača: Sagrješenje,
Spoznanje i Skrušenje; osmeračke „sestine“; kićeni stihovi
- „Dubravka“, 1628. g. – nadahnuta duhom pastorale, melodrama; drama u stihovima – posmerac i dv. rim. Dvanaesterac –
gl. likovi: Miljenko i Dubravka – djelo prepuno alegorije: Dubravka (Dubrovnik), Miljenko (vlastela), Grdan (bogato
građanstvo)
- Gundulić je legalist: „vlast pripada onima koji su zaslužni za stvaranje Dubrovačke republike
- „Himna slobodi“ – zapravo je to himna slobodi Dubrovačke republike, a ne pojedinca

*Najpoznatiji ep: „Osman“, 1622. – 1638. g.;

- ep u 10 428 stihova – objavljen tek u 19. st.
- 20 pjevanja, nedostaju 2 (14. i 15. pjevanje – upitno jesu li uopće napisani)
- Dopunio ga (14. i 15. pj.) Ivan Mažuranić u 19. st.
- Osmerac „sesta rima“
- Opzicije: pobjeda kršćanstva nad islamom, Europa vs. Tursko carstvo, Istok vs. Zapad
- Najpoznatiji stih, 1. pjevanje:“Kolo od sreće uokoli vrteći se ne pristaje: tko bi gori, eto je doli, a tko doli gori ustaje.“
- Utjecaj T. Tassa „Oslobođeni Jeruzalem“
- Inspiracija: Bitka kod Haćima 1621. g. – poraz Osmana II (pobjeda Poljaka) i Osmanova smrt 1622. g.
- Sačuvan u 80 rukopisa
- Prvi put objavljen 1826. g. – kritičko izdanje 1877. g.
- Gundulić – njegov je nemjerljiv utjecaj na hrvatsku književnost

# IVAN BUNIĆ VUČIĆ

- „Plandovanja“ – kanconijer; ljubavne pjesme, pastirske pjesme, prijevodi psalama, … - osmerac; neobične metafore,
barokni concetto – središnji pojam barokne poezije kojim se želi postići zbunjenost i začuđenost kod čitatelja
- „poeta doctus“ – učeni pjesnik: poznavanje drugih djela u svome tekstu
- „Mandaljena pokornica“ – religiozna poema, motiv iz Biblije – Marija Magdalena, obraćenica;11 000 stihova, osmeraca

16
# JUNIJE PALMOTIĆ

- Najplodniji dramatičar hrvatskog baroka

- Dramatizacija starogrčkih priča, djela Tassa i drugih; racionalna tematika
- 1632. g. „Pavlimir“ – dramatizacija priče o osnivanju grada Dubrovnika; praizvedba pred Dvorom u Dubrovniku

Barok – stilska formacija, nije jedinstven u svom razdoblju, ali dominira

# PETAR KANAVELIĆ

- Autor komedija, najznačajniji komediograf baroka

- „Vučistrah“, najpoznatije djelo

- Frančezarije – adaptacije Molierovih djela na dubrovački idiom (Jerko Škripalo, Džono Funkjelica, …) – adaptirano
sveukupno 23 djela, izvođena na otvorenom; kazališne družine – adaptirane tako da govore o dubrovačkoj sredini i
njezinim problemima

- Franatica Sorkočević – jedan od adaptora frančezarija

# IGNJAT ĐURĐEVIĆ

- Ljubavne pjesme (uzor su mu djela dubrovačkih petrarkista)

- „Uzdasi Mandaljene Pokornice“ – barokni plač, bogat ornatusima
- Ornatus – barokni ukras; prekomjernost ukrasa; bogata raskošna metaforika, bogatstvo stilskih figura

# JERKO KAVANJIN

- „Povijest vanđeoska“ – najveći ep u hrvatskoj književnosti: 32 000 stihova

BAROK U SLAVONIJI

- 1687. g. oslobođen Osijek od Turaka, Slavonija 1699. g.

- Književnost postaje utilitarna – opismenjavanje stanovništva

# ANTUN KANIŽLIĆ

- Molitvenici, katekizmi
- „Kamen pravi smutnje velike“
- „Sveta Rožalija“ najpoznatije djelo, 1780. g. – poema; nastavak na tradiciju dubrovačkog plača; barokni ornatus
# MATIJA PETAR KATANČIĆ
- „Fructus auctumnales“ (Jesenski plodovi) 1791. g.
- Prvi hrvatski klasicist – zagovornik obnove antičkih književnih vrsta i oblika

BAROKNA ARHITEKTURA

- Fortifikacije, crkve, dvorci, palače

- Novi gradovi – Tvrđa (Osijek), Bjelovar, …
- Crkve – Sv.Katarina , 1620.g. (Zagreb), Sv.Vid , 1638.(Rijeka), Dubrovačka katedrala (1671. – 1713.), Sv.Marija (Belec)
- Barokni dvorci – dvorac E.Savojskog (Bilje) 1707.g., dvorac Eltz (Vukovar) 1749.g., dvorac Turković (kutjevo),
Prandau-Norman (Valpovo). Odescalchi (Ilok), Pejačević (Našice), Esterhazy (darda)
- Dvorci u Zagorju – Oršić (G:Bistra), Bedeković (G:Bedekovčina), Miljana (obitelj Ratkay), Klenovnik (Varaždin),
Gredice (zabok)
- Palače – Patačić (Varaždin), Oršić (Zagreb)

# TVRĐA

- 1712. – 1722. g.
- Von Beckers, graditelj
17
 - Multietničko stanovništvo iz svih krajeva monarhije
- Trg sv.Trojstva (najstariji osječki trg), Kužni pil (udovica gen. Petrascha)
- Zgrada Generalata(današnji Rektorat) – u njoj prvo osj. Kazalište
- 1725. – 1748. crkva sv.Mihaela (na mjestu porušene Kasim-pašine džamije)
- Zgrada Glavne straže 1715./1729. g.

SLIKARSTVO U BAROKU

# BERNARDO BOBIĆ – oltarne slike

# IVAN RANGER – crkva u Belecu

# FEDERIKO BENKOVIĆ – „Žrtvovanje Izaka“

GLAZBA U BAROKU

- Potaknuta kontaktima s Italijom i Protureformacijom

- T. Cecchini, G. Puliti

# IVAN LUKAČIĆ

# VINKO JELIĆ (Šibenik) djelovao u Strasbourgu

# MIHAEL ŠILOBOD – „Chitara octochorda“

PROSVJETITELJSTVO

1) politička konstelacija

2) ideološko-filozofski impulsi

- organiziranje Vojne krajine- pod direktnom upravom Beča

- kolonijalni pristup Hrvatskoj – mjesto budućih ratova

- srednje škole nisu sekularne – drže i podučavaju isusovci, pavlini, franjevci

- 1699. sveučilište u Zagrebu (Isusovačka akademija) – 1770. postaje Kraljevska akademija

- Premještanje kulturnih središta s obale u unutrašnjost – Zagreb, Osijek, Varaždin, Karlovac Požega

- Prosvjetiteljsko-znanstvena usmjerenost – u središte dolazi racionalizam (epicentar racionalizma je Francuska i njezini

enciklopedisti – Diderot, Voltaire i dr.)
- Klasična naobrazba i latinski jezik – jezik učenih i Sabora
- Na hrvatskoj obali krajem 18. st. počinje prevladavati narodni jezik
- Budi se interes za nacionalnu povijest
- Razdoblje pisanja rječnika, gramatika – pisali ih duhovnici, pisci odgojitelji i prosvjetitelji – više nije važna kićenost
djela već edukacija
- Vrijeme racionalizma i empirizma

# ADAM BALTAZAR KRČELIĆ

- „Annuae“ (anali) – prati svaki važan događaj u bližoj i daljoj povijesti

# SARO CRIJEVIĆ

- „Biblioteka Ragusina“ – prvo književno historiografsko djelo u hrvatskoj povijesti

# IVAN BELOSTENEC
- „Gazophylacium“ – rječnik, enciklopedija

# ANDRIJA JAMBREŠIĆ
18
 - Latinski leksikon 1742. g.

# ARDELI DELLA BELLA

# KATARINA PATAČIĆ

- 1781. g. „Pesme horvatske“ – zbirka kajkavskih pjesama; 30 pjesama ljubavne (trubadurske) tematike, neke prevedene s
talijanskog

Prosvjetiteljstvo – tendencije

1. univerzalističke ideje

2. hrvatski patriotizam

- ove su dvije tendencije međusobno neodvojive

- Briga za napredak, za prosvjetiteljstvo

- Fiziokratizam – nastojati podići razinu obrazovanja seljaka jer je on temelj napretka svake zemlje
- Jozefinizam – pokret koji oslobađa dub starih kmetovskih stega, ali imao i negativnu stranu – pokušaj germanizacije kroz
školstvo

KNJIŽEVNOST U PROSVJETITELJSTVU

# FILIP GRABOVAC

- „Cvit razgovora“ 1747. g. – zbornik proznih tekstova za puk; religiozna i svjetovna proza, povijest; štokavska ikavica
- Visoko rodoljublje
- Ilirski = slovinski = hrvatski – smatrao da je to jedan jezik s tri imena

# ANDRIJA KAČIĆ MIOŠIĆ

- Prvi svehrvatski pisac (do njega su pisci bili vezani uz svoje područje)
- „Razgovor ugodni naroda slovinskoga“ – zbornik: epske pjesme i kronološki zapisi; antiturcica: antitursko raspoloženje u
djelu; ikavska štokavica dalmatinskoga tipa – prvo svehrvatsko djelo

# MATIJA ANTUN RELKOVIĆ

- Racionalist- trijumf razuma

- „Satir iliti divji čovik“ 1762. g., Dresden – kako poboljšati život slavonskog seljaka i da on odbaci običaje zaostale od
turskog doba
- Reprezentativno djelo hrvatskog prosvjetiteljstva

# VID DOŠEN

- „Aždaja sedmoglava“ 1768. g. – govori o sedam smrtnih grijeh

19