VISOKA ŠKOLA „CEPS- CENTAR ZA POSLOVNE STUDIJE“ KISELJAK

STUDIJSKI PROGRAM

ENERGETIKA

SEMINARSKI RAD

ZNAČAJ PREDUZETNIŠTVA

Kiseljak, 2021. godine.

 Značaj preduzetništva

VISOKA ŠKOLA „CEPS- CENTAR ZA POSLOVNE STUDIJE“ KISELJAK

STUDIJSKI PROGRAM

ENERGETIKA

SEMINARSKI RAD

ZNAČAJ PREDUZETNIŠTVA

Mentor: Student:

Prof. dr Petar Tamamović, dipl. ing Kemal Ražanica

2
 Značaj preduzetništva

SADRŽAJ

UVOD.........................................................................................................................................4
1. POVJESNI RAZVOJ PREDUZETNIŠTVA.......................................................................5
2. PREDUZETNIŠTVO I PREDUZETNIK...........................................................................7
2.1. Preduzetništvo..........................................................................................................7
2.2. Preduzetnik...............................................................................................................8
3. KARAKTERISTIKE USPJEŠNOG PREDUZETNIKA..................................................10
4. ZNAČAJ PREDUZETNIŠTVA I PREDUZETNIKA......................................................11
5. KONKURENTSKE PREDNOSTI MALOG I SREDNJEG PREDUZETNIŠTVA.........13
6. PREDUZETNIČKI PROJEKAT.......................................................................................15
6.1. Životni ciklus preduzetničkog projekta..................................................................16
7. ZAKLJUČAK....................................................................................................................18
Literatura...................................................................................................................................19

3
 Značaj preduzetništva

UVOD

Tema ovog seminarskog rada je značaj preduzetnika i preduzetništva . Pojašnjen je

pojam preduzetnika i preduzetništva. Preduzetništvo, aktivnost preduzetnika može se opisati
kao dinamičan proces neprestanog mjenjanja i gospodarske strukture i njezine učinkovitosti u
kojemu pojedinci preuzimaju rizik glede rezultata poslovne akcije. Preduzetnik je nositelj
preduzetništva odnosno osoba koja ima odgovornost i sposobnost poslovnog čovjeka te
kreativnost, inovativnost, sposobnost uočavanja povoljnih prigoda za poduzetničke pothvate,
koja raspolaže kapitalom za ostvarivanje pothvata i samostalno donosi odluke.
Preduzetništvo kao specifična poslovna i razvojna filozofija dugo je bilo podcijenjeno
i gotovo potpuno odbačeno. To znači da Preduzetništvo kao ideja i praksa nije novijeg datuma
mada se u teoriji govori o afirmaciji ideje preduzetništva tek pojavom kapitalizma. Povijesno
gledano Preduzetništvo se tijekom vremena različito tretiralo i manifestiralo. Ako se kaže da
je Preduzetništvo staro koliko i ljudska civilizacija to ne znači da su njegove karakteristike
iste u svim stadijima razvitka civilizacije.
Ako zanemarimo pretpovijesno razdoblje, Preduzetništvo se u ostalim razdobljima
razvoja ljudskog društva različito usmjeravalo. Ipak, suvremeno se Preduzetništvo javlja tek
pojavom kapitalizma, a puni procvat ostvaruje u fazi liberalnog kapitalizma. Temeljna ideja
preduzetništva ponovo se zapostavlja pojavom monopolskog kapitalizma i stvaranja moćnih
nacionalnih i internacionalnih korporacija.
U svakom slučaju od početaka pa do potpune afirmacije poduzetničke filozofije
poprilično je dugo razdoblje u kojem su se javile, na teorijskom području, brojne škole u
kojima se izučava ovaj fenomen. Tako danas imamo potpunu viziju nastanka preduzetništva,
njegovog razvoja i značaja u suvremenim uvjetima razvoja gospodarstva.

4
 Značaj preduzetništva

1. POVJESNI RAZVOJ PREDUZETNIŠTVA

Preduzetništvo postoji otkad je čovjeka. Prvi zapisi nam ukazuju na razne oblike
preduzetništva u rano doba, u egipatskoj, arapskoj i kineskoj civilizaciji. U antičko doba
poznati su različiti tipovi preduzetništva u staroj Grčkoj i Rimskom carstvu gdje kao različite
poduzetničke aktivnosti jačaju trgovina i novčarsko poslovanje. Preduzetništvo pod ovim
pojmom nastaje u srednjem vijeku između 12. i 15. stoljeća. Preduzetništvo je u prvo vrijeme
obuhvaćalo trgovinu, kreditne i mjenjačke poslove, brodarstvo, ali i osvajanje novih područja,
razbojništvo i gusarstvo. Kao osnovni tipovi preduzetnika u to vrijeme izdvajaju se gusari,
feudalci, državni činovnici, špekulanti, trgovci i obrtnici. Trgovati, u smislu velike trgovine,
značilo je opremiti i naoružati. Prvim preduzetnikom u povijesti se smatra Marko Polo, koji je
utvrdio trgovački put prema Dalekom Istoku. U svom poslovanju je potpisivao ugovore sa
trgovcima i bankarima da će im prodati njihovu robu. Trgovci tada nisu bili specijalizirani,
nego su prodavali različite proizvode, zavisno o dostupnosti.
Začeci trgovačkih poduzeća javljaju se vrlo rano, u Italiji već u 12. stoljeću kao
privremena društva, a najčešće su to bila obiteljska poduzeća. U to doba postojale su i
trgovačke gilde, udruženja trgovaca koje su imale za cilj pružanje uzajamne pomoći prilikom
trgovačkog posla; pritom se svaki trgovac bavio poslom na vlastiti rizik i za vlastiti račun, a
putovalo se karavanama i sa pratnjom radi sigurnosnih razloga. U kasnom srednjem vijeku
poduzeća postaju samostalni gospodarski subjekti pod vlastitim imenom, dok se u 17.st
Preduzetništvo počinje javljati kao masovna pojava. Tada dolazi do procvata raznih oblika
obrta i trgovačkih poduzeća koja su se bavila trgovinom različitim proizvodima, te dolazi do
porasta značaja međunarodne, a zatim i prekooceanske trgovine. Specijalizacija u trgovini i
bankarstvo javljaju se tek u 18. st.
Na prijelazu između 19. i 20. stoljeća s pojavom industrijske revolucije dolazi do
naglog porasta značaja preduzetništva u novonastalim industrijama. Ubrzo nakon industrijske
revolucije, s početkom masovne proizvodnje, opada uloga preduzetništva. Razvoj
poduzetničke djelatnosti zamijenjen je rastom i razvojem velikih industrijskih korporacija u
kojima se čovjek gubi kao osoba, a njegov osobni identitet poistovjećuje se sa idejom
kompanije. Istovremeno u tom razdoblju, u tadašnjim je socijalističkim zemljama

5
 Značaj preduzetništva

Preduzetništvo bilo sustavno potiskivano državnom planskom privredom u kojoj nije bilo
mjesta za razvitak pojedinačnih preduzetničkih aktivnosti. U moderno doba, pojavom
tehničko-tehnološke revolucije krajem 20. stoljeća s naglim razvojem informacijsko-
komunikacijske tehnologije i propasti socijalno društvenih uređenja Preduzetništvo ponovo
dobiva na intenzitetu i postaje temeljna gospodarska djelatnost. Velika ekonomska tranzicija
rezultirala je promjenom kritičnih proizvodnih resursa sa materijalnih na nematerijalne sa
jedne strane, te istodobno liberalizacija i privatizacija u post- komunističkim zemljama širom
je otvorila vrata novom poduzetničkom uzletu.

6
 Značaj preduzetništva

2. PREDUZETNIŠTVO I PREDUZETNIK

Preduzetnik i Preduzetništvo su primarno povezani s poduzećem i u međusobnoj su

interaktivnosti, iako između njih postoji i razlika. Preduzetništvo je proces stvaranja
vrijednosti ujedinjavanjem jedinstvene kombinacije resursa u svrhu iskorištavanja prilike.
Predstavlja osnovu i ishodište poduzeća kao organizacijskog oblika djelovanja
preduzetnika.1
Preduzetništvu je imanentno privatno vlasništvo i slobodno djelovanje tržišta.
Međutim, obuhvaća i druge oblike vlasništva, poput javnog i mješovitog. Ipak, manje privatne
tvrtke imaju prednost jer se nalaze u vlasništvu pojedinaca ili manje skupine ljudi, te se
odluke u njima donose brže i lakše se prilagođavaju tržišnim promjenama.

2.1. Preduzetništvo

Preduzetništvo je dinamična i vrlo složena kategorija, ukupnost preduzetnikovih

organizacijskih, usmjeravajućih, nadzornih, voditeljskih i upravljačkih funkcija i ponašanja u
uvjetima rizičnosti i neizvjesnosti, usmjerena pronalaženju potrebne vrstei količine čimbenika
u procesu poslovanja, njihovog aktiviranja, kombiniranja te neprestano inoviranje sredstava
rada i procesa radi trajnog maksimiranja dobiti odnosno profita. Obuhvaća suzbijanje svake
osrednjosti osiguravanjem rentabilnosti, fleksibilnosti, dinamičnosti i adaptibilnosti
promjenama u okruženju i izazivanje promjena prije drugih.
Dakle, Preduzetništvo je ne samo poslovna nego i razvojna aktivnost. Riječ je o
procesu koji treba stalno istraživati i usavršavati s pogledom u budućnost. Suvremeno se
Preduzetništvo nikad ne miri s postojećim nego teži uspjehu i postignuću, inicijativi,
kreativnosti, preuzimanju rizika i odgovornosti, preduzetničkim pothvatima, nezavisnosti i
samostalnosti, razvija povjerenje u ljude i potrebu za uspješnijim korištenjem ljudskih
potencijala.
U novije vrijeme Preduzetništvo se u teoriji i praksi razvija u tri osnovna smjera, kao
individualno i korporacijsko (unutarnje) te skupno Preduzetništvo. Individualno
Preduzetništvo se temelji na tržišnoj konkurenciji malih poduzeća. Izražava jaku interakciju
1
M.,Škrtić, M.,Mikić, Preduzetništvo, Zagreb, 2011.

7
 Značaj preduzetništva

između upravljačke, vlasničke i rizične funkcije pri čemu se iskazuju pozitivne veze između
razvitka malih poduzeća i gospodarskog razvitka i učinkovitosti gospodarstva zemlje u
cijelini. Korporacijsko (unutarnje) Preduzetništvo podrazumijeva proces formiranja malih
relativno autonomnih preduzetničkih poduzeća u sklopu korporacije, kojima se dodjeljuju
potrebna sredstva i daje organizacijska samostalnost.
Cilj je da pojedinci s preduzetničkim idejama, talentom i sposobnošću realiziraju svoje
zamisli i ostanu unutar korporacije. Formiranjem malih unutarnjih i dinamičkih jedinica
unutar sebe, korporacija u cijelini postaje poduzetnija, fleksibilnija i adaptibilnija novim
promjenama u okruženju. Skupno Preduzetništvo – velik broj preduzetnika više postiže kada
su članovi skupine nego kao pojednici. Međutim, ako netko ne može nešto poduzeti na
vlastitu inicijativu neće moći ništa posebno učiniti ni kao član skupine. Skupni napor zapravo
pomaže pojedincima da prebrode strah od neuspjeha, povećaju svoje samopouzdanje i
pojačaju njihovu želju za postignućem.

2.2. Preduzetnik

Preduzetnik je nositelj preduzetništva odnosno osoba koja ima odgovornost i

sposobnost poslovnog čovjeka te kreativnost, inovativnost, sposobnost brzog uočavanja
problema i povoljnih prigoda za poduzetničke pothvate, koja raspolaže kapitalom za
ostvarivanje pothvata i samostalno donosi odluke što se odnose na djelatnost u kojoj djeluje.
Preduzetnik nalazi, kombinira, aktivira i optimizira čimbenike procesa, usmjerava poslovne
aktivnosti, osniva poduzeće, pokretač je i nositelj promjena, nadaren poslovnim duhom,
opsjednut razvojnim nemirom i težnjom za postignućima, bogat znanjem o poslovima i
ljudima, strateg, uzoran, pošten i otvoren, smion ali i razborit, oprezan ali ne i bojažljiv,
vjeruje u ljude, uspješno komunicira, samouvjeren je, marljiv i uporan u radu; zna postaviti
prave ciljeve u pravo vrijeme i sposoban je razumijeti signale iz okruženja. Motiviran je
ponajviše željom za pobjedom i uspješan u ostvarivanju ciljeva svoga pothvata i aktivnosti. 2
Poznajemo 4 tipa preduzetnika. To su sljedeći preduzetnik-pionir, preduzetnik-maher,
preduzetnik-strateg, preduzetnik-trener. Preduzetnik-pionir je vezan uz fazu stvaranja
poduzeća, on obično osniva tvrtku, pun je želja, ideja, odlučnosti, snage i velikih
individualnosti, te se potpuno posvećuje poduzeću. Ukoliko ga zanima neka ideja nastojat će
ju ostvariti. Preduzetnik-maher je poželjan u drugoj fazi, odnosno u fazi rasta poduzeća. To je

2
J.,Deželjin i dr. Preduzetnički menedžment, Zagreb, 1999.

8
 Značaj preduzetništva

autoritativna, ambiciozna, snažna i organizirana osoba koja brzo kreće naprijed, ali slabosti su
mu nedostatak inovacija, ideja i vizija. Preduzetnik-strateg je poželjan u trećoj fazi razvitka
poduzeća jer tada dolazi do diferencijacije.
On je vrlo angažiran, mislitelj, i ispunjen je željom za uspjehom, kreativan je,
dalekovidan i redovito školovan. Sklon je davanju većih sloboda u odlučivanju te
decentralizaciji poduzeća na organizacijske jedinice, jer je svjestan da ne može sam
kontrolirati cijelo poduzeće. Preduzetnik-trener odgovara u četvrtoj fazi razvitka poduzeća.
Tada dolazi do konsolidacije poduzeća. On širi pozitivno raspoloženje. Njegov uvjet je biti u
središtu zbivanja te postizati unutarnju harmoniju u poduzeću i razvijati dobre međuljudske
odnose. Ovakav preduzetnik motivira suradnike i koordinira njihov rad. On poput trenera tima
igrača-konsolidira poduzeće. Nedostaju mu odlučnost, kreativnost i hrabrost, pa postignutom
stanju prijeti opasnost i birokratizacije i stagnacije. Svi ovi poduzetnici su podjednako važni
za poduzeće, svaki od njih u određenoj fazi njegova razvitka, ali sve počinje od preduzetnika
pionira jer je on osoba od koje sve polazi i koja sve pokreće.

9
 Značaj preduzetništva

3. KARAKTERISTIKE USPJEŠNOG PREDUZETNIKA

U literaturi je moguće pronaći više teorija o tome koje su temeljne karakteristike

uspješnog preduzetnika i uvjeta koji omogućuju uspješnu poduzetničku karijeru. Tu spada i
čuvena teorija četiri C i komparativne teorije preduzetništva. Pored ovih postoje još i brojni
drugi pristupi klasifikaciji tipova preduzetnika. Većina teorija i klasifikacija zasnovana je na
dominantnom pristupu u definiranju preduzetnika i preduzetništva, a to je, već toliko puta
naglašeno, na osnovu osobnih karakteristika pojedinca.
Teorija uspješnog preduzetnika ( i preduzetništva) koja polazi od četiri C tretira ga kroz ove
elemente:
 karakteristike (Characteristics),
 sposobnosti (Competencies),
 uvjeti (Cinditions), i
 kontekst (Context).
Karakteristike se odnose na psihološke osobine. Sposobnosti ukazuju na
posjedovanje određenih vještina. Uvjeti se odnose na pozitivno stanje u okruženju. Kontekst
valja shvatiti kao veze iz mikro okruženja koje pogoduju preduzetničkim funkcijama.
Navedeni elementi teorije četiri C mogu imati i pozitivan i negativan utjecaj na
Preduzetništvo. Samo s pozitivnim predznakom predstavljaju povoljnu atmosferu za odluku
pojedinca da se uputi u preduzetnički poduhvat.

10
 Značaj preduzetništva

4. ZNAČAJ PREDUZETNIŠTVA I PREDUZETNIKA

Naglašena mjesta među značajkama preduzetništva i preduzetnika zauzimaju

inovativnost, razumno preuzimanje rizika, samouvjerenost, uporan rad, sposobnost
postavljanja ciljeva i odgovornost.
Inovativnost je općenito najizrazitija značajka suvremenog preduzetništva.
Preduzetnike privlači da se uhvate u koštac s nepoznatim, rade stvari na nove i neočekivane
načine, upleću stare ideje u nove obrasce, više nude rješenja za problem nego izgovore.
Međutim u praksi se uloga preduzetnika razlikuje od uloge inovatora. Iako inovacija može biti
važna da bi se krenulo u poduzetništvo ona postaje preduzetničkom inovacijom tek kada se
uključi u proizvodnju i nađe svoj izraz u ponudi proizvoda u koji je ugrađena.
Razumno preuzimanje rizika. Svako novo poduzeće ili neki drugi preduzetnički
pothvat je rizik za preduzetnika. Vjerojatno će preduzetnik izbjegavati poslove u kojima je
mali izgled za uspjeh, ali ih neće motivirati ni poslovi koji su posve sigurni jer je u tom
slučaju vjerojatno riječ o poznatim pothvatima i sigurnim rezultatima. To nije ono što zanima
preduzetnike jer oni u pravilu smjeraju na poslove visokog rizika, a mogu završiti i s visokim
pozitivnim učincima. No to ne znači prihvaćati i prevelik rizik. Problem je naći pravu mjeru
između visine rizičnosti minusa-plusa. Poduzetnici mogu bit pomalo i avanturisti, što je
neusporedivo bolje nego biti „ziheraš“. Ali njihov avanturizam mora biti promišljen-moraju
biti razumni preuzimatelji rizika.
Samouvjerenost znači vjerovanje u sebe, da se može nadmašiti druge u istom ili
sličnom poslu, odnosno području aktivnosti, ali ne i umišljanje da jesu nešto što bi tek htijeli
biti. Pravi poduzetnici rijetko će prihvatiti status quo, vjerujući da ga mogu promijeniti prema
svojoj zamisli.
Uporan rad. Iza najvećih uspjeha koji su postigli pojedinci stajao je, prije svega,
uporan rad i sistematičan rad, a zatim talent. Poduzetnici pripadaju redovito u najupornije
ljude vođene žudnjom da nadmaše druge. Istraživanja u svijetu su pokazala da uspješni
poduzetnici-menadžeri rade prosječno 60 sati tjedno, a poduzetnici još više, posebice prvih
pet godina dok se posao ne uhoda. To međutim ne znači da poduzetnici rade bez odmora. Za
W.Churchila uporni radnici bili su „djeca sreće za koju su rad i užitak jedno te isto“.
Sposobnost postavljanja ciljeva. Poduzetnici često određuju sreću kao stremljenje ka
ciljevima pa makar se oni i ne postigli do kraja. U preduzetniku se stalno odvija proces
postavljanja i postizanja ciljeva. Već odabiranje i planiranje ciljeva, kao i svaki korak

11
 Značaj preduzetništva

potreban da bi se postigli, djeluje poticajno; postizanje jednih ciljeva kao rezultata aktivnosti
znači otvaranje vrata postavljanju novih ciljeva itd.
Odgovornost. Poduzetnici su u pravilu spremni preuzeti odgovornost za povjerenu ili
poduzetu aktivnost ali oni za to očekuju i odgovarajuće priznanje. Profit je mjerilo rezultata
izvršenja, a da bi se rezultat postigao treba se usredotočiti na stvari i ponašanja koja stvaraju
profit.

12
 Značaj preduzetništva

5. KONKURENTSKE PREDNOSTI MALOG I SREDNJEG

PREDUZETNIŠTVA

Prednosti malog i srednjeg poduzetništva najbolje se mogu utvrditi usporedimo li ih s

velikim poduzećima. Malo poduzetništvo je dostupno svim pretendentima pod jednakim
uvjetima bez obzira na spol, dob ili stupanj naobrazbe 3. Većinu novih radnih mjesta stvaraju
male tvrtke jer veliki poslovni sustavi svoju konkurentsku prednost grade na masovnoj i
visoko robotiziranoj proizvodnji i time eliminiraju radnike iz proizvodnih procesa. Velika
poduzeća u stvaranju dodane vrijednosti koriste jeftinu i nisko obrazovanu radnu snagu što im
omogućuje mobilnost u zemlje trećeg svijeta gdje mogu pronaći jeftinu radnu snagu.
Mala poduzeća nude najveću mogućnost samozapošljavanja i stvaranja obiteljskog
posla. Premda mala poduzeća nisu dovoljno financijski jaka, a tržišni im je udio nasuprot
velikim korporacijskim sustavima gotovo beznačajan, svoju konkurentsku prednost zasnivaju
na razvoju novih i inovativnih proizvoda. U MSP poduzećima kreativni pojedinci ili mali
timovi razvijaju nove proizvode i time stvaraju dodanu vrijednost.
Prema nekim istraživanjima MSP proizvode 24 puta više inovacija po uloženom
dolaru u istraživanje i razvoj nego velika4. Ipak su inventivnost i intelektualni kapital malih
poduzeća snažan komplement velikim sustavima. MSP poduzeća ne mogu izazvati velike
socijalne probleme u slučaju propadanja jer zapošljavaju mali broj ljudi (prosjek u EU 19,
Hrvatska 4) , a često su to obiteljska poduzeća koja su najstabilniji dio svake privrede.
Nasuprot malim tvrtkama velika su državna poduzeća u tranzicijskim zemljama često
zlorabila svoj utjecaj na ekonomsku stabilnost države prijeteći otpuštanjem velikog broja
radnika da bi država sanirala dugove.
Mala su poduzeća amortizirala sve nagle poremećaje i krize u gospodarskim sustavima
kad su velike korporacije ili društvena poduzeća u postsocijalističkim zemljama otpuštale
radnike i smanjivale proizvodnju. Mala su poduzeća vrlo prilagodljiva na promjene i
poremećaje tržišta što ih čini stabilnijima i konkurentnijima u odnosu na velike i trome
sustave. Ona često diktiraju promjene na tržištu što potiče i velike korporacije na
transformaciju i ulaganje u razvoj. Upravo je ovo obilježje malih potaknulo velike sustave na
uvonenje unutarnje reorganizacije i reinženjeringa poslovnih procesa pod motom "Malo je

3
Kuvačić – 1998
4
Bahtijarević-Šiber – 1994

13
 Značaj preduzetništva

lijepo" te je na taj način poduzetništvo, kao stil ponašanja i poslovne filozofije, uveden u
velike korporacijske sustave.
Mala poduzeća imaju kraći put od ideje do realizacije novog proizvoda što skraćuje
životni vijek i utječe na nastanak novih i kvalitetnijih proizvoda. Iako neki autori smatraju da
vlasništvo nije ključni čimbenik poduzetništva, odnos vlasništva i upravljačke funkcije u
poduzetništvu koja je često objedinjena u jednoj osobi, potiče racionalno i savjesno korištenje
kapitala i predstavlja dodatnu motivaciju za uspjeh. U velikim sustavima poglavito u
dioničkim društvima pojedinac, kao nositelj upravljačke funkcije, nestaje jer je vlasništvo
odvojeno od upravljanja ili dioničari – vlasnici samo nadziru rad uprave preko svojih
predstavnika u nadzornim odborima velikih tvrtki.
U malim poduzećima razina birokratiziranosti je niska jer je upravljačka funkcija često
personalizirana u vlasničkoj funkciji, a radnici i vlasnik-menadžer često obavlja iste poslove u
istom poslovnom prostoru.
Odnos prema ljudima koji su "ključ uspjeha" u malim sustavima, bolji je i humaniji
nego u velikim sustavima gdje se gubi osobnost. Mali sustavi, zbog tehnološki jednostavnijih
procesa ekološki su prihvatljiviji od velikih koji su glavni onečišćivači okoliša. Mala
poduzeća svojim udjelom u cjelokupnom broju poduzeća, znatno utječu na elastičnost
gospodarskog sustava jer svojom prilagodljivošću lakše napuštaju svoju domenu i započinju
proizvodnju novih proizvoda i usluga.

14
 Značaj preduzetništva

6. PREDUZETNIČKI PROJEKAT

Pojam projekt se rabi za opis aktivnosti koje poduzeća odnosno organizacije ne

obavljaju svakoga dana, već se takve djelatnosti obavljaju povremeno i prema potrebi, dakle
jedinstveni su i privremeni. Projekt je pothvat koji vodi ljude prema postavljenim ciljevima,
uključujući parametre troška, rasporeda i kvalitete. Važno je identificirati temeljne sastavnice
projekta:

 projekt je privremeni pothvat koji ima početak i kraj;

 za rezultat ima jedinstveni proizvod ili uslugu;
 jednokratan je, svaki sa svojim ciljem i namjenom koji su definirani;
 usmjeren je k određenom, prethodno definiranom cilju;
 ima vlastiti proračun;
 sadrži određene unaprijed propisane aktivnosti, koje čine životni ciklus projekta,
 potvrđuje kompetencije voditelja projekta (project managera) itd.

Investicijski projekt ima sva obilježja preduzetničkog projekta. Dakle, radi se o

privremenom pothvatu, koji ima početak i kraj, jasno definirane ciljeve (projektni zadatak),
ima vlastiti proračun (konstrukciju financiranja), sadrži određene unaprijed propisane
aktivnosti, koje čine (investiranje) u kupnju poljoprivrednog ili građevinskog zemljišta,
izgradnju ili adaptaciju poslovnog prostora, kupnju i montažu opreme, podizanje
dugogodišnjih nasada, nematerijalna ulaganja, ulaganja u trajna obrtna sredstva.

Međutim, važno je naglasiti da svaka investicija nije preduzetnički projekt. Primjerice

ulaganje za kupnju automobila za osobe potrebe jest investicija, ali nije preduzetnički pothvat.
Jednako tako investicija u gradnju auto-ceste nije preduzetnički pothvat. S druge, pak, strane
svaki preduzetnički projekt ne mora biti investicija, primjerice izrada sofware-a od strane
poduzetnika. Glede rečenoga investicijski projekt nije adekvatan naziv za preduzetnički
pothvat. Preduzetnički pothvat je jedinstven i neponovljiv pothvat u čijem epicentru se nalazi
poduzetnik – nositelj poduzetničke ideje i okretač projekta.

15
 Značaj preduzetništva

Opće karakteristike preduzetničkog projekta jesu:

 preduzetnički projekt je dokument koji pomaže uspjehu u poslu;
 njegova razrada zahtjeva vrijeme ali i resurse (novac, osnovna - stalna sredstva trajna
obrtna sredstva, ljudske resurse i dr.);
 pomaže poduzetniku pri elaboraciji njegove ideje;
 predočava financijske učinke koji su polazište za ocjenu učinkovitosti pothvata;
 doprinosi pregovaračkoj sposobnosti poduzetnika u privlačenju potencijalnih partnera
i financijera (banaka, fondova i drugih kreditora) itd.

Dakako, izrada preduzetničkog projekta nužno se mora temeljiti na anticipiranju

razvoja okruženja, analizi i projekciji mogućnosti poduzeća kao i aproksimaciji očekivane
interakcije ključnih čimbenika (stakeholdera) u poduzetničkom procesu, kao što su: kupci,
dobavljači, konkurencija, banke, vlada, jedinice lokalne/regionalne samouprave i druge
interesne skupine. Cilj preduzetničkog projekta je pomoći poduzeću da svoje ciljeve ostvaruje
uz što manje potresa, iznenađenja i neplaniranih (suvišnih i/ili nepotrebnih) aktivnosti.

6.1. Životni ciklus preduzetničkog projekta

Iz definicije preduzetničkog projekta vidi se da je to aktivnost koja je vremenski

ograničena, dakle projekt se aktivira (od ideje do komercijalizacije), živi (duže ili kraće
vrijeme koje nazivamo eksploatacijsko razdoblje) i zaključuje (završetak eksploatacijskog
razdoblja). Drugim riječima preduzetnički projekt, poput svih organskih sustava, stvari ili
pojava, ima svoj životni ciklus, koji se sastoji od tri faze: pripreme ili aktivizacije,
eksploatacije i završne faze. Svaka od navedene tri faze sastoji se od nekoliko podfaza i
aktivnosti:

 prva faza pripreme ili aktivizacije uključuje formuliranje ciljeva projekta (izrada
projektnog zadatka), ispitivanje tržišta, izbor tehnologije, izbor pravnog oblika tvrtke i
modeliranje organizacijske strukture (menadžment projekta), kadroviranje, izradu
marketinškog plana, izradu gantograma (popisa svih projektnih aktivnosti i njihovo
trajanje tijekom aktivizacijskog razdoblja), zaštitne mjere ( mjere zaštite na radu i

16
 Značaj preduzetništva

mjere zaštite okoliša), izradu financijskih projekcija, procjenjivanje učinaka projekta

(izrade ocjena učinkovitosti). Ova faza uključuje i možebitni pokusni rad
 druga faza tzv. eksploatacijsko razdoblje sastoji se od uvođenje novog proizvoda ili
usluge, uhodavanja i rasta (progresa) te razdoblja dostizanja projektirane (optimalne)
iskorištenosti kapaciteta;
 treća završna faza projekta sastoji se od donošenja strateških odluka o nastavku –
produžetku životnog ciklusa projekta ili, pak, o započinjanju novog projekta (novog
preduzetničkog projekta).

17
 Značaj preduzetništva

7. ZAKLJUČAK

Bit je preduzetništva prije svega kao ljudske intelektualne djelatnosti, u stvaranju

novih ideja i poduzimanju preduzetničkih pothvata, osiguranju potrebnih resursa za njihovu
realizaciju, kao i u stvaranju nove energije kroz različite kombinacije inputa.
Preduzetnička aktivnost, temeljena na pokretanju novih poslovnih pothvata bitna je
pretpostavka vitalnosti gospodarske strukture. Novi poslovni pothvati donose nove ideje, nove
tehnologije, novih proizvoda, izlazak na nova tržišta i na taj način doprinose povečanju
poslovne efikasnosti i konkurentnosti.
Uspješni preduzetnički pothvati ovise o tri osnovna činitelja: o inovativnom
poduzetniku, znanju potrebnom za osnivanje i razvijanje tvrtke te o suradnicima i kulturi
sredine.

18
 Značaj preduzetništva

LITERATURA

1. Deželjin J. i dr., Poduzetnički menadžment, Zagreb, 1999.

2. Dobre R., Poduzetništvo, Zadar, 2006.
3. Šipić N., Najdanović Z., Skripta Osnove poduzetništva, Zagreb, 2012.
4. Škrtić M., Mikić M., Poduzetništvo, Zagreb, 2011.
5. http://hr.wikipedia.org/wiki/Poduzetni%C5%A1tvo

19