PREDSTAVLJENA NAJNOVIJA IZDANJA POŽEŠKE BISKUPIJE

U Dvorani sv. Terezije u Požegi, 9. veljače održano je predstavljanje triju knjiga u izdanju Požeške
biskupije: Šematizam Požeške biskupije, Katedrala sv. Terezije u Požegi i Svetište Gospe Voćinske.
Promociji je bio nazočan i biskup Antun Škvorčević, autor posljednjih dviju monografija.
Predstavljanjem je moderirao Marijan Pavelić, koji je u uvodnoj riječi među ostalim rekao:«Nedavno
proslavljena 25. obljetnica Požeške biskupije potaknula nas je da se osvrnemo na život naše mjesne
Crkve. Uz svoje prvotno evangelizacijsko poslanje, ova je mlada biskupija obogatila naše društvo na
području kulture i povijesti, umjetnosti, odgoja i obrazovanja, ekumenizma, pastoralnog, karitativnog i
drugog djelovanja. O plodonosnoj izdavačkoj djelatnosti svjedoče brojna djela, a danas smo se okupili
kako bismo predstavili posljednja tri izdanja koja su ugledala svjetlo dana minule građanske godine.
Knjige će nam predstaviti Stjepan Kožul, Katarina Horvat-Levaj i Biserka Rauter Plančić.»

MN: Šematizam Požeške biskupije

Uvodeći u predstavljanje najnovije iz serije Bibliotheca historica Dioecesis Poseganae, moderator

Pavelić je kazao da Šematizam Požeške biskupije, koji je tiskan o 25. obljetnici Biskupije, donosi
temeljit uvid u život požeške mjesne Crkve s njezinim stanjem na kraju 2022. godine. Spomenuta
publikacija je rad skupine autora pod uredničkim vodstvom Ivice Žuljevića. Predstavljajući prvog
govornika, rekao je da Stjepan Kožul, kanonik Prvostolnog kaptola u Zagrebu, autor mnogih
znanstvenih knjiga, članaka i prikaza o temama iz crkvene povijesti i umjetnosti; da je suradnički
višestruko povezan s Požeškom biskupijom, a prema mišljenju mnogih najbolji je poznavatelj crkvene
povijesti Zagrebačke nadbiskupije.

Kanonik Stjepan Kožul istaknuo je da je danas u Požegi svojevrsni „Dan knjige“ jer se ovom
promocijom vrjednuje život i rast požeške mjesne Crkve, njezine pastoralne, vjerske i kulturne baštine
od njezine uspostave 1997. godine do danas, a ovo djelo to nam sažeto otkriva i zapisuje. Kazao je da
ova promocija ima i svoju povijesnu dimenziju jer se odvija u „Zlatnoj dolini“ koja je pozlaćena dugim
vjekovima kršćanstva, odnosno nazočnosti Kristovih vjernika na ovim prostorima u ustanovama
Katoličke Crkve. Istaknuo je tijesnu povezanost zapadne i srednje Slavonije i matične biskupije „slavne
crkve Zagrebačke“ (Alma Ecclesia Zagrebiensis) kojoj su na čelu bili zaslužni pastiri, a osobito tri velika
pastira i kardinala Svete Majke Crkve iz 20. stoljeća: kardinal bl. Alojzije Stepinac, kardinal Franjo
Šeper i kardinal Franjo Kuharić. Podsjetio je da je velik dio novouspostavljene Požeške biskupije bio u
Domovinskom ratu opustošena zemlja. Trebalo je u tom času imati vjere i pouzdanja da se preuzme
ranjena i razorena baština, te započne djelo obnove i izgradnje žive mjesne Crkve, istaknuo je
predstavljač.

MN: Prva među dijecezama

Ustvrdivši da je Šematizam Požeške biskupije napisan uzorno i po pravilu struke sa svim sastavnicama i
sadržajima koje pokazuju trenutačno stanje i sliku Biskupije, osoba i raznih ustanova, kanonik Kožul je
konkretno nabrojao spomenute sastavnice: ponajprije ono što spada na mjesnog biskupa, katedralu,
Stolni kaptol sv. Petra, biskupijska vijeća i međubiskupijske ustanove; zatim, Biskupski ordinarijat s
odgovornim osobama, službama, ustanovama, uredima i povjerenstvima; središnje ustanove i
katoličke škole; srednjevjekovne crkve i svetišta; katolička društva i udruge; teritorijalni ustroj Požeške
biskupije s njezinim arhiđakonatima, dekanatima i župama; abecedni popis župa s njihovim titularima
i danima klanjanja te članovima župnih ekonomskih i pastoralnih vijeća; i u završnici popis svećenika,
trajnih đakona, redovnika, redovnica, vjeroučitelja, odgojiteljica u vjeri, bogoslova, kolegijaša i
aspiranata, te statistika. «Uspostavom Požeške biskupije Požega je postala biskupski grad. Cvjetanjem
Božjih darova i bogatstvom brojnih pastoralnih, socijalnih i kulturnih inicijativa iznimnog i vrijednog
prvog pastira biskupa Antuna i njegovih suradnika Požega je postala nešto osobito i u mnogome prva
među dijecezama naše Domovine Hrvatske», ustvrdio je Stjepan Kožul. Još je rekao kako je ovaj
Šematizam opremljen geografskim kartama i bogatom foto-dokumentacijom, te je kao takav odista
slika dvadeset petogodišnjeg postojanja ove žive mjesne Crkve i svojevrsna potvrda da se ostvarila
želja njezina svetog utemeljitelja pape Ivana Pavla II. „da se preslavno djelo evangelizacije nastavi
novom snagom“ a sve to u duhu gesla biskupa Antuna: „Krist danas i uvijeke!“. Prvom i u radu
neumornom požeškom biskupu Antunu, njegovim suradnicima i urednicima čestitao je na
objavljivanju Šematizma.

MN: Katedrala sv. Terezije

Prije predstavljanja druge knjige Katedrala sv. Terezije u Požegi moderator Pavelić je kazao da ovo
treće izdanje knjige o požeškoj Katedrali pisano na hrvatskom i engleskom jeziku, donosi kulturno-
povijesni prikaz najvažnijeg sakralnog zdanja Požeške biskupije, u kojem autor biskup Škvorčević pruža
najvažnije informacije prikladne za hodočasnike i druge posjetitelje. Napomenuo je kako je ovo
izdanje prošireno dodatkom o glavnom oltaru s obnovljenim visokim kasnobaroknim drvenim
svijećnjacima te o završnom uređenju kapele sv. Ivana Pavla II. u kripti Katedrale. Nakon cjelovitog i
aktualnog prikaza arhitekture katedralnog interijera, u knjizi su dodane i fotografije liturgijskih slavlja s
vjernicima, koje omogućuju cjelovitiji uvid u njezinu sakralnu dimenziju. Predstavljajući pak
ravnateljicu Instituta za povijest umjetnosti Katarinu Horvat-Levaj, kazao je da je ona autorica brojnih
znanstvenih radova i knjiga, međunarodno priznata kao stručnjak za arhitekturu i urbanizam starijih
stilskih razdoblja, posebno baroka. Da je riječ o vrsnoj poznavateljici požeške prvostolnice svjedoči
činjenica da je urednica nedavno izdane velike stručne monografije Požeška Katedrala nastale u
suradnji Požeške biskupije, Instituta za povijest umjetnosti i ArTresora iz Zagreba.

Ravnateljica Katarina Horvat-Levaj ustvrdila je da je potreba za trećim dopunjenim izdanjem

monografije Katedrala sv. Terezije u Požegi autora biskupa Škvorčevića tek godinu dana nakon njezina
drugog izdanja potvrda da su i knjiga i njezin autor izvrsni. Kazala je da za razliku od opsežne
znanstvene monografije „Požeška Katedrala“ koja je namijenjena užem krugu čitatelja, ova
monografija upućena je širokoj kulturnoj javnosti. Govoreći o autoru biskupu Škvorčeviću naglasila je
da je on ne samo jedinstveni promicatelj umjetnosti, nego i vrsni poznavatelj povijesti umjetnosti i
arhitekture, a tu tvrdnju potvrđuje usklađenost između dviju spomenutih monografija. Također je
naglasila suradnju i povezanost Instituta za povijest umjetnosti i biskupa Antuna, koja datira još iz
vremena prije osnutka Požeške biskupije u doba pripreme velike izložbe „Sveti trag – 900 godina
umjetnosti Zagrebačke nadbiskupije“ u muzeju Mimara 1994. godine, kad je biskup Antun bio
predsjednik Organizacijskog odbora spomenutog projekta. U kratkim crtama prikazala je povijest
obnove crkve sv. Terezije Avilske u Požegi. Govoreći o ulozi biskupa Antuna u tom djelu obnove
ustvrdila je: «Takvo znanje i ukus, takva briga za sakralnu umjetničku baštinu, takvo poznavanje
temeljne uloge Crkve i umjetnosti jednostavno nema premca u našoj novijoj praksi ni u Hrvatskoj ni u
inozemstvu, barem u meni poznatim primjerima našeg kulturološki bliskog okruženja.» Kao najveću
zaslugu biskupa Antuna istaknula je uređenje crkve sv. Terezije za katedralna slavlja u skladu s
liturgijskom reformom Drugoga vatikanskog sabora; izgradnju kripte katedrale, odnosno kapele sv.
Ivana Pavla II. s impresivnom svečevom figurom; postavljanje Riznice katedrale i izgradnju
Dijecezanskog muzeja u njezinoj neposrednoj blizini.

MN: Svetište Gospe Voćinske

O trećoj pak knjizi „Svetište Gospe Voćinske“ moderator Pavelić je kazao da u njoj autor biskup
Škvorčević pruža osnovne informacije o crkvi Majke Božje u Voćinu iz 15. stoljeća. Napomenuo je kako
je ovo treće izdanje prošireno izvještajem i fotografijama s proslave 25. obljetnice Požeške biskupije
kada je voćinska crkva svečano proglašena Manjom bazilikom. Predstavio je povjesničarku umjetnosti
Biserku Rauter Plančić, kazavši da je tri mandata, odnosno dvanaest godina djelovala kao ravnateljica
zagrebačke Moderne galerije, današnjeg Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti. Ostvarila je i
organizirala brojne domaće i međunarodne izložbe hrvatskih umjetnika. Svojim dugogodišnjim
iskustvom, izvanrednom stručnošću, pedantnim i predanim radom dala je velik doprinos pri uređenju
Dijecezanskog muzeja Požeške biskupije, klasifikaciji umjetničkih djela i organizaciji izložbi. Kao vrsni
poznavatelj moderne i suvremene umjetnosti i umjetnika, ostavila je neizbrisiv trag u seriji
biskupijskih izdanja Bibliotheca Ars Sacra Posegana među kojima je i spomenuta knjiga.

U svom izlaganju Biserka Rauter Plančić kazala je da je ovo treće prošireno izdanje monografije o
svetištu Gospe Voćinske važno za poznavanje značaja spomenutog svetišta u kontekstu duhovnih i
identitetskih kategorija kroz povijest požeškog kraja i šire slavonske regije. Ustvrdila je da su se u tom
kontekstu Požeška biskupija i njezin prvi biskup Antun Škvorčević pokazali ne samo stožernim
čuvarima vjere i duhovnog života u župama Biskupije, nego su se i dokazali kao marni predvoditelji
obnove razorenih sakralnih zdanja; kao osnivači i voditelji obrazovnih ustanova, utemeljitelji muzeja i
galerija. Kazala je da je monografija priređena i otisnuta uoči blagdana Gospe Voćinske 2023. godine, i
da se u njoj sabrani tekstualni prilozi i fotografije koje svjedoče golem značaj koji svetište Gospe
Voćinske ima za vjeru hodočasničkog naroda s prostora Požeške biskupije i šireg prostora zapadne
Slavonije. Svi tekstovi su bogato ilustrirani povijesnim i suvremenim fotografijama, koje nam
predočuju postignuti sklad iznova sagrađene izvorne arhitekture i umjetničkog blaga suvremene
provenijencije koje ju resi. U voćinskoj bazilici sve je u suglasju i sve zrači jedinstvenom simetrijom
sakralnosti i ljepote, zaključila je Biserka Rauter Plančić.

Promociju su obogatili članovi Zbora Katoličke osnovne škole u Požegi i članovi Dječjeg katedralnog
zbora koji su pod ravnanjem Ljube Šolić i uz pratnju katedralnog orguljaša Mihaela Mojzeša izveli
skladbe: „Ave Maria“ (I. Zajc), „O slugo Božji“ u čast bl. Alojziju Stepincu, drugog zaštitnika Požeške
biskupije, te skladbu „K Bogu sad“. Učenice pak Katoličke gimnazije u Požegi Katarina Musić i Viktoria
Barić izvele su skladbu „Adoramus te Christe“ Theodorea Duboisa.

OKVIR

Cvjetanjem Božjih darova i bogatstvom brojnih pastoralnih, socijalnih i kulturnih inicijativa iznimnog i
vrijednog prvog pastira biskupa Antuna i njegovih suradnika Požega je postala nešto osobito i u
mnogome prva među dijecezama naše Domovine Hrvatske, ustvrdio je Stjepan Kožul.
OKVIR

Požeška biskupija i njezin prvi biskup Antun Škvorčević pokazali su se ne samo stožernim čuvarima
vjere i duhovnog života u župama Biskupije, nego su se i dokazali kao marni predvoditelji obnove
razorenih sakralnih zdanja; kao osnivači i voditelji obrazovnih ustanova, utemeljitelji muzeja i galerija,
kazala je Biserka Rauter Plančić.