OŠ Banija

Katolički vjeronauk

ISLAM

Autor: Leon Krznar 8.b

Glavni pomagać: Enis Izahiri 8.b
 ALLAH(BOG)
Njihov Bog se zove Allah što na arapskom znači Bog i on je svemoguć .
Muslimani smatraju kako vjerovanje u Allaha predstavlja prvu temeljnu
istinu islama, a ono također spada u gajb( Gajb je sve ono što je skriveno od
čovjeka. Gajb ne podrazumijeva ono što je vidljivo, što oči vide i o čemu
svjedoče. Sve to ne smatra se gajbom koji treba da bude daleko od očiju.),
doktrinu vjerovanja u neznano. To znači da vjernicima Alahov lik nije
poznat, a njegovo biće je, prema islamskom učenju, nedokučivo ljudskom
razumu. Svaki pokušaj likovnog prikaza Alaha muslimanskim vjernicima
predstavlja teški grijeh.

-Alahovo ime ispisano kaligrafskim arapskim pismom

 OSNIVANJE
Muhammed je rođen u Mekki 570. godine. Oko 610. godine počeo je
ashabima prenositi objavu koju je primao od Allaha posredstvom
meleka Džebraila. Objava je poslije objedinjena u Kur ‘an. U Kur’ anu
se tvrdi da je Allah jedan, milostiv i svemoćan, Kao i da nadzire Tok
događaja. Na Sudnjem Danu ljudima će se suditi prema njihovim
djelima što će rezultirati njihovim odlaskom u džennet ili džehennem.
Bogati sloj Kerejšija pobunio se protiv nove religije kao i zbog osude
njihovog ponašanja u Kur’ anu i počeo progoniti Muhammeda i
njegove sljedbenike. Godine 622. Muhammed se iz Mekke seli u
Medinu i taj čin zvan hidžra označava prekretnicu u islamu te je
iskorišten kao period u odnosu na koji se računa vrijeme u islamskom
svijetu. Kur'anom su propisane mnoge stvari između ostalih i namaz,
zekat, post (tokom mjeseca ramazana) i hodočašće (hadždž) u Mekku.
Objavom Kur'ana, i primanjem islama od strane Muhammedovih
najbližih poznanika, prvobitno je uspostavljena zajednica a potom i
islamska država.
[13:41]
Država je u početku bila savez plemena ili rodova ali vremenom je i
organizaciono jačala. Nakon Muhammedove smrti, na čelu države bio
je halifa. Kako su Arapi bili nomadski i ratnički narod, učestali su
njihovi napadi i osvajanja susjednih zemalja. U dvanaest godina nakon
Muhammedove smrti osvojena su područja današnjih država Sirije,
Iraka, Libije i Irana. Ta teritorijalna ekspanzija nastavila se i tokom
narednih vijekova. Na zapadu je zauzeta Sjeverna Afrika do Atlantika,
Tarik ibn Zijad je 711. godine sa svojim trupama prešao na teritoriju
današnje Španije a islam se proširio do Carigrada i Pakistana. U
mnogim od tih područja islam je postao glavna religija. Islam se širio
miroljubivim načinom: muslimanski trgovci s karavanima deva
proširili su ga u Sjevernu Afriku, pomorci na istočnu obalu Afrike, iz
Indije se proširio na Indoneziju, Maleziju i Filipine. Tokom 15. i 16.
vijeka postojala su tri velika muslimanska carstva: Osmanlijsko carstvo
koje je zauzimalo dijelove Bliskog istoka, Balkana i dijelove Sjeverne
Afrike; zatim Safavidska dinastija u širem području današnjeg Irana,
Pakistana, Iraka, kavkaskih država i zapadne Turske, te Mogulsko
carstvo u Indiji i jugoistočnoj Aziji. Ova carstva su svoj uspon
zasnovale na otkriću i iskorištavanju modernih oružja za to doba, kao
što je barut i topovi, te daleko efikasnijoj administraciji od zemalja
srednjovjekovne Evrope. Novi period u historiji islama počinje oko
1500. kada se Vasco da Gama iskrcao u Indiji, čime počinje europski
uticaj na taj dio islamskog svijeta. Puna snaga zapadnog ekonomskog
uticaja osjetila se s industrijskom revolucijom, a vojna s Napoleonovim
prodorom u Egipat, što je u konačnici utjecalo na opadanje moći
muslimanskih država.
 KURAN( SVETA KNJIGA)

Kur'an (arapski: ‫ القرآن‬al-qur'ān), u prenesenom prijevodu "čitanje",

također zvan El-Kur'ān el-Karīm, jest sveta knjiga islama, objavljen na
arapskom jeziku. Muslimani vjeruju da je Kur'an objava Božijih riječi i
kulminacija Božije objave čovječanstvu, preko Božijeg poslanika
Muhammeda u periodu od 23 godine preko meleka Džibrila. Objava
Kur'ana Objava Kur'ana je počela u mjesecu Ramazanu. Božiji poslanik
Muhammed je kao i obično meditirao u pećini Hira, kad mu se melek
Džibril ukazao i počeo sa: "Čitaj u ime Gospodara svoga koji stvara!"
Tada je Muhammed odgovorio da ne zna čitati, ali je Džibril nekoliko
puta ponovio "Čitaj!" To je bio Muhammedov prvi susret sa Džibrilom.
Objava Kur'ana u potpunosti trajala je 23 godine, jedan dio objavljen je
u Mekki, dok je drugi dio objavljen u Medini. U početku ljudi su ga
učili napamet a kasnije su počeli i da ga zapisuju. Noć kada je Allah
upotpunio Kur'an zove se Lejletul-kadr (Noć kadr). Muslimani kojim
arapski jezik nije maternji, nastoje ga učiti koliko su u mogućnosti.
Šafijski šerijatski pravnici smatraju da je dužnost (farz) da svaki
musliman treba učiti arapski jezik što je više moguće, jer je on "savršen
jezik" a istovremeno i jezik Objave. Kur'an spada među najčitanije
knjige na svijetu. Postoji veliki broj hafiza, tj. ljudi koji znaju čitav
Kur'an napamet. Prema registru Islamske zajednice u Bosni i
Hercegovini, u toj zemlji zvanično ima 282 hafiza. Kur'an kao uputa
Opisan je kao uputa za bogobojazne. U Kur'anu stoji: "Ramazan je
mjesec u kojem je počelo objavljivanje Kur'ana, koji je uputa za sve
ljude." Što se tiče bogobojaznih, njima je Kur'an uputa, jer oni uzimaju
korist od njega i slijede "svjetlo koje iz njega svijetli". Što se tiče drugih,
Kur'an je uputa za njih zato što im objašnjava pravi put, oni mogu da
ga slijede
ili ne, ali ipak znaju da je to Allahov govor. Postoje dvije vrste upute:
Uputa nadahnuća tj. da čovjek bude nadahnut od Allaha u slijeđenju
pravog puta. Ograničena je samo na vjernike. Uputa objašnjenja i
namjeravanja tj. da čovjeku bude objašnjen pravi put, dobro i zlo, šteta
i korist. Ova uputa je opća za sve ljude. Kur'an upućuje ka onome što je
najispravnije tj. upućuje ka putu koji je najispravniji, najnepristrasniji i
najpravedniji. Kaže Allah: Zaista Kur'an upućuje ka onom što je
najispravnije i donosi radosne vijesti vjernicima koji čine dobra djela
da ih čeka velika nagrada
 DŽAMIJA ( MJESTO MOLITVE)

Džamija je islamska bogomolja, mjesto klanjanja, zajedničke molitve

muslimana. To, međutim, ne uključuje svetišta, objekte raznih sekti ili
drugih duhovnih građevina. U džamiji nema slika svetaca ili proroka, niti
religiozne glazbe. Umjesto slikovnih prikazivanja religioznih podloga Biblije
i priča o svecima, u džamijama se pojavljuje arapska kaligrafija, a umjesto
kršćanske crkvene glazbe predavanje iz Kurana, uvijek na arapskom jeziku. U
vrijeme ramazana se recitira cijeli kuran. Uz džamiju se često nalazi i
medresa, što je arapska riječ za školu, koja je prije svega islamska, religiozno
obilježena obrazovna ustanova i obično čini s džamijom jedinstveni
građevinski kompleks. Veličanstveni primjerci ove vrste arhitekture nalaze
se, primjerice, u Samarkandu.

-Najveća Turska džamija

 PUT SPASENJA

Muslimani prate istih 10 Božjih zapovjedi kao i mi i poštuju ih strogo i mole

se 5 puta na dan. Nemaju određeni put spasenja. Molitva je jedna
od islamskih pet stubova , vodeći principi koje moraju slijediti svi vjernici
muslimani:

 hadždž: Hodočašće u Meku, najsvetije mjesto islama, koje svi

muslimani moraju obaviti barem jednom u životu.
 Sawm: Obredni post koji se promatra tijekom ramazana .
 šehada : Recitiranje islamske ispovijedi vjere, tzvKalimah('Nema Boga
osim Allaha, a Muhammed je njegov poslanik').
 Salat : Svakodnevne molitve, pravilno obdržavane.
 Zekat : Davanje u dobrotvorne svrhe i pomaganje siromašnima.

Muslimani pokazuju svoju vjernost aktivnim poštovanjem pet stubova islama

u svom svakodnevnom životu. Svakodnevna molitva je najvidljivije sredstvo
za to.

HADŽ- je u islamu namjera i putovanje (hodočašće) u Meku s ciljem

obavljanja određenih obreda posjete Kabi, najvećem islamskom svetištu u
određeno vrijeme (u posljednjem mjesecu hidžretske godine) i pod
određenim uvjetima.

SAWM- Sawm je arapski izraz koji se koristi za opisivanje čina posta.

Prošavši dob puberteta, muslimani su dužni postiti tijekom mjeseca
ramazana, što podrazumijeva suzdržavanje od hrane, pića, seksualnih
odnosa i neugodnog govora i ponašanja od izlaska do zalaska sunca.

ŠEHADA- rečenica je kojom svaki musliman ispovijeda svoju pripadnost

islamu, što je prvi stup islama. Tom rečenicom vjernik potvrđuje postojanje
samo Jednog Boga (Alaha) i da je Muhamed Alahov poslanik, odnosno
prorok. Šehadet se obavezno ispovijeda na arapskom jeziku, a
najjednostavniji oblik tog izraza (kod sunita) glasi: ‫( ال إله إال هللا محمد رسول هللا‬Lā
ilāhe illallāh, Muhammed resūlu-llāh.) - arapski Nema boga osim Alaha,
Muhamed je Alahov poslanik. ilāhe illallāh, Muhammed resūlu-llāh.) -
arapski Nema boga osim Alaha, Muhamed je Alahov poslanik.

SALAT- također se piše salah, arapski ṣalāt, dnevna obredna molitva

propisana svim muslimanima kao jedan od pet stupova islama (arkān al-
Islām). Postoji neslaganje među islamskim učenjacima o tome jesu li neki
odlomci o molitvi u muslimanskom svetom spisu, Kurʾānu, zapravo
reference na namaz.

ZEKAT- je u islamu obavezni milodar, izdvajanje točno određenog dijela

imetka u dobrotvorne svrhe, za sve one koji ispunjavaju uvjete za to. To je
četvrti stup islama, po tradicionalnom poretku,iako je po važnosti treća
praktična dužnost islama, po važnosti odmah nakon namaza.
 Bitne stvari o islamu koje nisam spomenuo

Islam isto vjeruje u Isusa i anđele.

Meleci(anđeli)- Druga temeljna istina glasi: Ve melai-ketihi - I vjerujem u
Njegove anđele (meleke), bezgriješna duhovna bića stvorena od svjetla (nur)
kako bi služila Alahu, pokoravala mu se i izvršavala njegove naredbe. Njihova
je dužnost veličati boga i izvršavati zadatke koje im je on dao, a odnose se na
održavanje svemira, navođenje ljudi na dobro i bilježenje njihovih djela,
kažnjavanje nevjernika, nošenje Alahovog prijestolja i sl. Najpoznatiji meleki
su: Džibril (Gabrijel), Mikail (Mihael), Azrail (Melek smrti) i Israfil (Rafael).
Meleci su bezgriješni, ne jedu, ne piju, nisu muškog ni ženskog roda, stvoreni
su od svjetla i žive od veličanja Alaha. Njihov broj poznat je samo Alahu. Ova
ispovijest podrazumijeva i vjerovanje u ostale dvije skupine duhovnih bića,
to su džini i njihovi zli pripadnici šejtani, koji su suprotnost od meleka,
ljudima čine zlo i nagovaraju ih na grijehe i nevjerovanje, a njihov je vladar
Iblis (Sotona, prkosnik).

Isus - u islamu nema značaj koji ima u kršćanskoj religiji. U Kuranu ga se

spominje u 14 sura, odnosno u 93 ajeta. U toj svetoj knjizi islama Isus je
nazvan Isa. Islamska teologija vidi Isusa kao od Boga odabranog čovjeka, a ne
kao Boga. Može se reći da je islam preuzeo adopcionističku kristologiju, gdje
je Isus prorok, ali ne i Sin Božji. Islam smatra Isusa velikim prorokom, sinom
Marijinim. Za islam je Isus ponizni Božji poslanik, koji ima počasno mjesto u
nizu od 24 proroka i koji je navijestio dolazak posljednjega proroka ili
poslanika Muhameda koji je „Božji Poslanik i završetak vjerovjesnika“.Kuran,
odnosno islam odbacuje božanstvo Isusa Krista i smatra velikim grijehom
ako se Bogu pridaje još jedna osoba. Iz toga razloga su kršćani u Kuranu
okrivljeni od samoga Isusa. Kada se govori o Trojstvu, predodžba o njemu je
u izvoru islamske teologije iskrivljena. Može se reći da je Muhamedova
percepcija kršćanskoga nauka o Trojedinom Bogu zapravo trijalistička, a ne
trinitarna. U tom smislu, njegova predodžba je zapravo predodžba o tri boga.
Druga pogreška bila bi ta da je Muhamed tumačio Trojstvo kao zajednicu
Boga, Marije i Isusa. U tom smislu se može reći da islam ima svoju
isusologiju. Iako za islam Isus nije Bog, treba reći da je njegov lik istaknut i
časno opisan te da je Isus prikazan kao najveći prorok prije Muhameda. O
njegovu rođenju govori se da je rođen od Merjeme, odnosno Marije i to
posebnim Božjim zahvatom. Rođen je kao čovjek, ali bez oca i od čiste
djevice. Važna tema islama jest Sudnji dan. Kod govora o Sudnjem danu,
važno je reći da je islam gotovo složan sa židovstvom i kršćanstvom. Naime,
prema islamu, Bog će suditi svim ljudima po njihovim djelima i donijeti
istinski i vječni pravorijek o svakomu čovjeku. Božji će sud donijeti sankcije:
dobrima raj, a grješnicima pakao. Na kraju vremena će se Isus vratiti na
zemlju i tada će suditi ljudima. Na tom sudu će se odreći onih koji su ga
proglasili, odnosno učinili Bogom. Kada se govori o Isusovoj smrti, Kuran uči
da Isus nije umro na križu, već ga je Bog uzeo k sebi. Postoje dva teksta koja
govore o Isusovoj smrti. Prvi takav tekst jest u 4, 155- 159. Drugi tekst koji se
odnosi na govor o Isusovoj smrti jest u 3,52 – 55. U oba ova teksta se uočava
da se polemizira protiv Židova kao ljudi Knjige. U četvrtoj suri nalazi se niz
prijekora protiv njih. Oni su ubijali proroke, odbacivali Božje znakove. Jedan
od tih prijekora je i taj što govore da su ubili Isusa. U trećoj suri stoji sličan
prijekor da nisu vjerovali Isusu koji je to osjećao te su protiv njega kovali
zamke, ali im nije uspjelo ubiti ga. Prema Muhamedu, Isus je umro
prirodnom smrću. Na to se odnose riječi da ga je Bog uzeo k sebi. Može se
reći da se u islamu radi o reduciranoj figuri Isusa iz Nazareta. Gleda ga se
isključivo kao ljudsku i proročku figuru. Islam na Isusa gleda s poštovanjem.
Poštuje i prihvaća njegov navještaj, no niječe mu božanstvo. Činjenicu o
Isusovu rođenju i začeću posebnim Božjim zahvatom drže znakom Božje
svemoći.

Vjeruju u raj I pakao

žehennem ili džehenem (arapski: ‫ )جهنم‬islamski je izraz za pakao, a to je,

prema islamu, boravište na ahiretu (budućem svijetu) koje je Allah stvorio za
nevjernike i grešne ljude.

Džennet (ar. ‫)جّنة‬, je islamski naziv za raj, što bi značilo u doslovnom

prijevodu "vrt". Vizija dženneta malo se razlikuje od vizije raja u kršćanstvu i
judaizmu
 IZVORI

usmeni izvor - ime: Enis

-Prezime: Izahiri
-zanimanje: kickboxing
Web mjesta -
https://www.britannica.com/topic/salat
https://hr.ndu.ac/5-muslim-daily-prayer-times