1.

Uvod u nuklearnu fiziku obuhvata proučavanje strukture jezgra atoma, interakcija između nukleona
(protona i neutrona), kao i različite vrste nuklearnih reakcija. Glavni koncepti uključuju stabilnost
jezgra, radioaktivni raspad, fuziju i fisiju.

Stabilnost jezgra atoma ovisi o balansu između broja protona i neutrona. Jezgra s previše ili premalo
nukleona u odnosu na idealan omjer može biti nestabilna i podložna radioaktivnom raspadu.

Radioaktivni raspad je proces u kojem nestabilno jezgro emitira čestice ili elektromagnetsko zračenje
kako bi postiglo stabilnost. Ovo može rezultirati promjenom u elementarnom sastavu atoma.

Fuzija je proces spajanja jezgara lakših elemenata poput vodika u teže elemente poput helija, pri
čemu se oslobađa ogromna količina energije. Ovaj proces je ključan za rad zvijezda poput Sunca.

Fisija, s druge strane, je proces cijepanja teških jezgara, poput urana ili plutonija, na manje jezgre uz
oslobađanje energije. To je osnova za nuklearnu energiju i nuklearno oružje.

Primjene nuklearne fizike su širokog spektra. U medicini, nuklearna medicina koristi radioaktivne
izotope za dijagnostiku i liječenje bolesti poput raka. U industriji, nuklearna tehnologija se koristi za
kontrolu kvalitete, mjerenje debljine materijala, i sterilizaciju. U energetici, nuklearna fuzija i fisija se
koriste za proizvodnju električne energije, s fuzijom koja predstavlja potencijalno čist i neiscrpan izvor
energije u budućnosti.

Ukratko, nuklearna fizika je ključno područje koje ima veliki utjecaj na našu svakodnevnicu, od
medicinskih tretmana do proizvodnje energije.

2. Definicija nuklearne fizike

Nuklearna fizika je grana fizike koja proučava strukturu, sastav i ponašanje jezgra atoma, kao i
nuklearne sile koje djeluju unutar jezgra. Ovo područje istražuje i procese fisije, u kojima se teška
jezgra razdvajaju na manje uz oslobađanje energije, te fuzije, u kojoj se lagana jezgra spajaju u teže
uz oslobađanje energije.

Primjena nuklearne fizike u medicini je ključna. Nuklearna medicina koristi principe nuklearne fizike
za dijagnostiku i terapiju različitih medicinskih stanja. Radioaktivni izotopi se koriste za označavanje i
praćenje bolesti poput raka i bolesti srca, kao i za terapijske svrhe, poput tretiranja tumora.

Nuklearna fizika također pruža temelje za istraživanje svemira. Omogućuje nam razumijevanje
formiranja elemenata u zvijezdama, kosmičkih zraka i drugih fundamentalnih procesa u svemiru.
Istraživanje kosmičkih zraka pomaže u razumijevanju kozmičke radijacije i njenog utjecaja na život na
Zemlji, dok proučavanje formiranja elemenata u zvijezdama doprinosi našem znanju o evoluciji
univerzuma.

3. Značaj nuklearnih reaktora i oružja u suvremenom svijetu

Značaj nuklearnih reaktora i oružja u suvremenom svijetu može se sagledati kroz nekoliko ključnih
aspekata
  Energetska proizvodnja: Nuklearni reaktori igraju ključnu ulogu u proizvodnji električne
energije širom svijeta. Oni pružaju velike količine čiste i pouzdane energije. Nuklearna
energija ima prednost u tome što ne proizvodi CO2 emisije tijekom proizvodnje električne
energije, što je važno u borbi protiv klimatskih promjena.
 Globalna sigurnost: Kontrola nuklearnih reaktora i oružja od presudne je važnosti za globalnu
sigurnost. Sprečavanje neovlaštenog pristupa nuklearnim materijalima i tehnologiji ključno je
za sprječavanje neželjenih nesreća ili zloupotreba. Međunarodni sporazumi poput
Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja (NPT) i međunarodni nadzor nuklearnih
postrojenja igraju ključnu ulogu u očuvanju globalne sigurnosti.
 Medicinska primjena: Nuklearni reaktori proizvode zračenje koje se koristi za liječenje raka,
dijagnostičke testove i istraživanje bioloških uzoraka. Primjerice, radioaktivni izotopi se
koriste za označavanje tumora u dijagnostici, a zračenje se koristi za terapiju raka. Osim toga,
nuklearna medicina ima ulogu u istraživanju i razvoju novih metoda liječenja i dijagnostike.

Ukratko, nuklearni reaktori i oružje imaju dubok i složen utjecaj na suvremeni svijet, od energetske
proizvodnje do globalne sigurnosti i medicinske primjene. Očuvanje sigurnosti i kontrola nuklearnih
tehnologija ključni su aspekti u održavanju stabilnosti i napretka društva.

4.Nuklearni reaktori

Nuklearni reaktori su ključni za proizvodnju električne energije i imaju važnu ulogu u svjetskoj
energetici. Evo nekoliko ključnih aspekata vezanih uz nuklearne reaktore:

1. **Povijest:** Prvi nuklearni reaktor s izlaznom električnom energijom izgrađen je 1951. godine u
SAD-u. Taj reaktor, nazvan Experimental Breeder Reactor I (EBR-I), postavio je temelje za kasniji
razvoj nuklearne energije u svrhu proizvodnje električne energije. Od tada, tehnologija nuklearnih
reaktora je značajno napredovala, uz razvoj različitih tipova reaktora s različitim karakteristikama i
primjenama.

2. **Funkcioniranje:** Nuklearni reaktori proizvode toplinsku energiju putem nuklearnih reakcija

fuzije ili fisije. Ova toplinska energija koristi se za stvaranje pare, koja pokreće turbine povezane s
generatorima električne energije. Ovisno o tipu reaktora, koristi se različiti materijali kao gorivo, a
procesi kontrole i regulacije reaktora također se razlikuju.

3. **Sigurnost:** U nuklearnim elektranama, posebna pažnja posvećuje se sigurnosnim mjerama

kako bi se spriječile nesreće i minimizirale potencijalne opasnosti. To uključuje sustave za kontrolu
reaktora, sustave hlađenja, zaštitne omotače i sustave za upravljanje nuklearnim otpadom. Nadzor i
redovno održavanje opreme također su ključni aspekti sigurnosti nuklearnih elektrana.

5. Princip rada nuklearnih reaktora

Princip rada nuklearnih reaktora temelji se na nekoliko ključnih aspekata:

Energetska proizvodnja: Nuklearni reaktori koriste proces fisije, u kojem teška jezgra, poput urana ili
plutonija, razgrađuju se na manje jezgre uz oslobađanje energije. Ova toplinska energija koristi se za
zagrijavanje vode ili drugog rashladnog medija kako bi se proizvela para. Para pokreće turbine, koje
zatim pokreću generatore električne energije. Na taj način, nuklearni reaktori proizvode velike
količine toplinske energije koja se pretvara u električnu energiju.

Sigurnost: Ključni aspekt rada nuklearnih reaktora je održavanje visokih sigurnosnih standarda kako
bi se zaštitili operatori, okoliš i javnost. To uključuje različite sigurnosne mjere, poput sustava za
kontrolu i regulaciju reaktora, sustava za hlađenje, zaštitnih omotača i sustava za upravljanje
nuklearnim materijalima. Redovno održavanje, nadzor i obuka osoblja također su ključni za siguran
rad nuklearnih elektrana.

Tretman radioaktivnog otpada: Nuklearni reaktori generiraju radioaktivni otpad koji zahtijeva
posebne mjere tretmana i zbrinjavanja. To uključuje procese poput ozračivanja, skladištenja i, u
nekim slučajevima, prerade otpada radi smanjenja volumena ili trajanja radioaktivnosti. Siguran i
odgovoran tretman radioaktivnog otpada ključan je za zaštitu okoliša i javnog zdravlja.

Ukupno gledano, princip rada nuklearnih reaktora oslanja se na proizvodnju toplinske energije putem
procesa fisije, uz istovremeno osiguravanje visokih sigurnosnih standarda i odgovornog tretmana
radioaktivnog otpada.

6.Vrste nuklearnih reaktora

Reaktori s teškom vodom: Ovi reaktori koriste tešku vodu (deuterij) kao moderator neutrona i obično
običnu vodu kao rashladni medij. Teška voda ima veću sposobnost usporavanja neutrona od obične
vode, što omogućava efikasnije korištenje prirodnog urana kao goriva. Reaktori s teškom vodom su
popularni u nekim zemljama, poput Kanade.

Reaktori na brzoj neutronskoj fuziji: Ovi reaktori koriste brze, ili neusporavane, neutrone u procesu
fisije. Obično koriste tečne metale poput tekućeg natrija kao rashladni medij. Brzi neutroni imaju
sposobnost potaknuti fisiju u materijalima koji se obično ne koriste kao gorivo u klasičnim
reaktorima, što omogućava učinkovitije korištenje nuklearnog goriva i smanjenje količine otpada.

Reaktori na torijev ciklus: Ova vrsta reaktora koristi torij kao primarno gorivo umjesto urana. Torijev
ciklus može biti potencijalno efikasniji i manje opasan od tradicionalnog uranskog ciklusa, te se
smatra perspektivnim za budućnost nuklearne energije.

Svaka od ovih vrsta nuklearnih reaktora ima svoje karakteristike, prednosti i izazove, te se odabir tipa
reaktora obično temelji na specifičnim potrebama, resursima i sigurnosnim zahtjevima.

7. Zaključak:

1. **Brz tehnološki napredak:** Nuklearna tehnologija je doživjela značajan napredak tijekom

posljednjih nekoliko desetljeća. Razvoj novih materijala, dizajna reaktora, i sigurnosnih protokola
rezultirao je stvaranjem sigurnijih i učinkovitijih nuklearnih reaktora. Ovaj napredak omogućava
razvoj nuklearne energije kao održive i konkurentne alternative
2. **Održiva energetska alternativa:** Nuklearna energija ima potencijal da pridonese smanjenju
emisija stakleničkih plinova i pruži stabilan izvor električne energije za buduće generacije. Kao
energetski izvor bez emisije CO2 tijekom rada, nuklearna energija može igrati važnu ulogu u borbi
protiv klimatskih promjena i diversifikaciji energetskog portfelja.

3. **Etički i društveni izazovi:** Korištenje nuklearne energije postavlja brojna etička, društvena i
politička pitanja. Rasprave se vode o pitanjima kao što su sigurnost, upravljanje nuklearnim otpadom,
nuklearno naoružanje i pravedna raspodjela resursa. Postoje različite perspektive o prednostima i
rizicima nuklearne energije, a važno je da se ovi izazovi rješavaju s pažnjom i transparentnošću.

Ukupno gledano, nuklearna energija predstavlja važan element energetskog miks, ali zahtijeva
odgovoran pristup kako bi se osigurala sigurnost, zaštita okoliša i društvena prihvatljivost. Kroz daljnji
tehnološki razvoj, transparentnost i međunarodnu suradnju, nuklearna energija može igrati ključnu
ulogu u održavanju stabilnosti i održivosti globalnog energetskog sustava.