Eurozona, s naglaskom ulaska RH u Eurozonu

SADRŽAJ

1. UVOD.....................................................................................................................................1

2. POJAM I OBILJEŽJA EUROZONE.....................................................................................2

2.1. Povijest eura i eurozone...................................................................................................4

2.2. Kriteriji za uvođenje eura i prednosti njegova uvođenja..................................................5

3. ULAZAK REPUBLIKE HRVATSKE U EUROZONU........................................................8

3.1. Učinak uvođenja eura na međunarodnu razmjenu i ulaganja........................................11

3.2. Učinci uvođenja eura na kretanje potrošačkih cijena i percepcije inflacije...................12

4. ZAKLJUČAK.......................................................................................................................14

LITERATURA.........................................................................................................................15

POPIS SLIKA, TABLICA I GRAFIKONA.............................................................................17

 1. UVOD
Ulazak Hrvatske u Europsku uniju bio je relativno dug i rezultirao je brojnim
promjenama. Unatoč činjenici da teče već četvrta godina otkako je Hrvatska dio europske
obitelji, još uvijek nije prihvatila euro kao službenu valutu i postala članica Eurozone. Za
ulazak Hrvatske u Eurozonu postavljeni su brojni kriteriji, poput otklanjanja valutnog rizika
na način da krediti više neće ovisiti o tečaju kune u odnosu na euro. Ulazak Hrvatske u
Eurozonu donijet će brojne prednosti, poput smanjenja kamatnih stopa, olakšanja
usporedivosti cijena, smanjenja troškova prekograničnog plaćanja te poticanja međunarodne
trgovine i turizma. Sve to pozitivno bi se trebalo odraziti i na investicije i konkurentnost
domaćih poduzeća, kao i povećati povjerenje međunarodnih ulagača.

Predmet ovoga rada je Eurozona, a cilj je promotriti ulazak Hrvatske u Eurozonu i

očekivanja od iste. Sadržaj rada sastoji se od četiri poglavlja. Prvo poglavlje je uvod u rad, u
kojem se određuju predmet i cilj rada te struktura rada. U drugom poglavlju definira se pojam
Eurozone i donosi povijesni pregled nastanka Eurozone, kao i kriteriji za ulazak u istu i
prednosti uvođenja eura. U trećem poglavlju analizira se ulazak Hrvatske u Eurozonu, donose
prednosti i očekivanja do kojih se nastoji doći uvođenjem eura te prikazuje ispunjenje uvjeta
za prelazak na euro. Također, u ovom poglavlju promatra se učinak uvođenja eura u
Hrvatskoj na međunarodnu razmjenu i ulaganja i kretanje potrošačkih cijena i percepcije
inflacije. Četvrto poglavlje je zaključak rada, u kojem se iznose zaključci cjelokupnog rada.
 2. POJAM I OBILJEŽJA EUROZONE
Eurozonom se službeno naziva europodručje i to je monetarna unija 19 od 28 država
članica Europske unije koje su usvojile euro kao svoju zajedničku valutu i jedino legalno
sredstvo plaćanja. Monetarna vlast eurozone naziva se Eurosustav, a preostalih devet članica
Europske unije i dalje koriste vlastite nacionalne valute, iako je većina njih u budućnosti
dužna usvojiti euro.

Uvođenje eura 2002. godine rezultat je dugih priprema tijekom 40 godina. Europska
središnja banka i Europska komisija nadležne su za održavanje vrijednosti i stabilnosti eura te
za utvrđivanje kriterija za ulazak država članica u europodručje, a ta jedinstvena valuta
opipljivi je dokaz europske integracije te ima posebnu povijest dizajna, uvođenja i politika.
Iako je prelazak na euro izvršen prije gotovo 20 godina, u nekim je državama još uvijek
moguće zamijeniti stare nacionalne novčanice i kovanice za jedinstvenu europsku valutu. 1

Euro je tijekom godina postao druga najvažnija valuta u međunarodnom financijskom

sustavu, odmah nakon američkog dolara. Prema podacima Europske središnje banke (ECB), u
euru se ostvaruje 35,7% međunarodnih plaćanja (39,9% u dolaru) dok je 20% globalnih
deviznih rezervi u toj valuti (62,7% u dolaru). U trgovini valutama euro također drži drugo
mjesto sa 15,7% udjela dok dolar drži 43,8%. Od 1999. godine do danas eurozona je narasla s
početnih 11 na sadašnjih 19 članica. U tom je razdoblju vrijednost gospodarstva država koje
koriste euro skočila za 72%, sa 6,5 bilijuna eura na 11,2 bilijuna eura, a moglo bi se reći da se
radi o odličnom rezultatu s obzirom na goleme ekonomske razlike među članicama. 2

Članice Europske unije, koje se nalaze u Eurozoni i koriste euro kao službenu valutu
plaćanja, jesu: Austrija, Belgija, Cipar, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Irska, Italija,
Latvija, Litva, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Malta, Portugal, Slovačka, Slovenija i
Španjolska. Uz navedene države, Kosovo i Crna Gora (koje nisu države članice Europske
unije), također koriste euro kao službenu valutu. Također, svaka država članica ima svoj
poseban oblik eurokovanice, po kojem se razlikuje od ostalih članica Eurozone.

1
Europska unija (2019) Euro, [online] Dostupno na: https://europa.eu/european-union/about-eu/euro_hr
[26.08.2019.]
2
Pili, T. (2018) Tek šest država iskoristilo je sve dobrobiti koje nudi eurozona, a među gubitnicima su tri velika
gospodarstva. [online] Dostupno na: http://www.poslovni.hr/svijet-i-regija/tek-sest-drzava-iskoristilo-je-sve-
dobrobiti-koje-nudi-eurozona-348503 [26.08.2019.]
 Slika 1. Države u Eurozoni

Izvor: Agence France Presse (2019) EU ministers strike shaky compromise on eurozone budget. [online]
Dostupno na: https://www.ednh.news/eu-ministers-strike-shaky-compromise-on-eurozone-budget/ [26.08.2019.]

Eurozona odnosno europodručje danas čiji drugo najveće gospodarsko područje na

svijetu s više od 340 milijuna stanovnika, a prosječni dohodak po stanovniku drugi je najveći
među vodećim svjetskim gospodarstvima. Promatrano kao cjelina, europodručje je najveći
izvoznik u svijetu, a euro je druga najvažnija valuta. Osim toga, oko 60 zemalja izravno ili
neizravno vezuje svoju valutu uz euro.3

3
Hrvatska narodna banka (2017) Euro u Hrvatskoj. [online] Dostupno na:
https://euro.hnb.hr/documents/2070751/2104255/euro-u-hrvatskoj.pdf/ef0b0ce6-a325-4e22-b061-06b33257a753
[26.08.2019.]
 Uvođenjem zajedničke valute u više zemalja nestaje potreba za zamjenom različitih
valuta, a time i transakcijski troškovi koji proizlaze iz razlike između kupovnog i prodajnog
tečaja strane valute te provizije mjenjača pri obavljanju konverzije. Obavljanje plaćanja
znatno je jednostavnije, a povećavaju se transparentnost i usporedivost cijena među zemljama.
Navedene su prednosti važne i za potrošače, jer im, osim smanjenja troškova, zajednička
valuta olakšava odluke o kupnji, što može biti posebice važno u sektorima u kojima je velika
zastupljenost gotovinskih transakcija ili internetske trgovine. Također, smanjuje se moguća
diskriminacija potrošača na različitim tržištima jer se proizvođačima otežava diferenciranje
cijena.4

2.1. Povijest eura i eurozone

Eurozona je stvorena sa prvih 11 država članica dana 1. siječnja 1999. godine, a prvo
proširenje eurozone na Grčku dogodilo se 1. siječnja 2001. godine, samo godinu dana prije
fizičkog ulaska eura u promet. Sljedeća proširenja bila su države koje su se pridružile
Europskoj uniji 2004. godine, a zatim su se 1. siječnja te godine pridružile eurozoni sljedeće
države: Slovenija (2007.), Cipar (2008.), Malta (2008.), Slovačka (2009.), Estonija (2011.) ,
Latvija (2014.) i Litva (2015.).5

Eurom upravlja Europska središnja banka, ali s obzirom da ga dijeli 19 zemalja, to

komplicira upravljanje njime. Svaka zemlja postavlja svoju fiskalnu politiku koja utječe na
vrijednost eura. U početku je bilo predloženo da euro koriste sve države članice Europske
unije, pa se svih 28 zemalja članica obvezalo na prihvaćanje eura kad su ušle u Europsku
uniju. No, postoje i određeni kriteriji koje države članice moraju ispuniti prije nego uvedu
euro kao svoju službenu valutu. To je utvrđeno Maastrichtskim ugovorom, a s obzirom da
devet članica Europske unije još uvijek ne ispunjavaju postavljene kriterije, do sada nisu bile
u mogućnosti prihvatiti euro. Od 2018. godine to su bile Bugarska, Hrvatska, Češka, Danska,
Mađarska, Poljska, Rumunjska, Švedska i Velika Britanija.6

4
Bukovšak, M., Ćudina, A., Pavić, N. (2017) Uvođenje eura u Hrvatskoj: mogući učinci na međunarodnu
razmjenu i ulaganja. Hrvatska narodna banka, Zagreb, str. 1.
5
European Commission (2019) The history of euro. [online] Dostupno na: https://ec.europa.eu/info/about-
european-commission/euro/history-euro/history-euro_en [26.08.2019.]
6
The Balance (2019) The Euro, Which Countries Use It, Its Pros and Cons. [online] Dostupno na:
https://www.thebalance.com/what-is-the-euro-3305928 [27.08.2019.]
 Jedinstvena valuta ima brojne prednosti: poduzećima se olakšava prekogranična
trgovina, gospodarstvo je uspješnije, a potrošači imaju veći izbor i više mogućnosti. Međutim,
prelazak na jedinstvenu valutu otežavao je niz političkih i gospodarskih prepreka: povremeno
slaba politička predanost, neslaganja o gospodarskim prioritetima i nestabilnost na
međunarodnim tržištima. Sve je to bilo potrebno prevladati kako bi se osigurao napredak
prema ekonomskoj i monetarnoj uniji. Prve tri godine bio je „nevidljiva” valuta, koja se
upotrebljavala samo za računovodstvene potrebe i elektronička plaćanja.7

Euro je zajednička valuta velikog dijela država članica Europske unije i jedan od
glavnih simbola europske integracije. Danas se euro koristi u 19 država članica. Kao
obračunska jedinica euro je uveden 1. siječnja 1999. godine, inicijalno u 11 država, a tri
godine kasnije, 1. siječnja 2002. godine, novčanice i kovanice eura ušle su u optjecaj u 12
država članica Europske unije i to je bila to najveća zamjena gotovine u povijesti. 8

2.2. Kriteriji za uvođenje eura i prednosti njegova uvođenja

Kriteriji za uvođenje zajedničke valute jasno su propisani Ugovorom iz Maastrichta
1992. godine i odnose se na stabilnost cijena, javnih financija, tečaja i dugoročnih kamatnih
stopa. Ti kriteriji postavljeni su zato da potaknu države članice na odgovorno ponašanje koje
će pogodovati ekonomskoj stabilnosti i tako ih pripremiti za ulazak u monetarnu uniju.
Sljedeća tablica prikazat će konvergencijske kriterije i načine njihova mjerenja.

7
Europska unija (2019) Povijest i svrha eura. [online] Dostupno na:
https://europa.eu/european-union/about-eu/euro/history-and-purpose-euro_hr [27.08.2019.]
8
Hrvatska narodna banka (2019) Povijest eura. [online] Dostupno na: https://euro.hnb.hr/-/povijest-eura
[27.08.2019.]
 Tablica 1. Konvergencijski kriteriji uvođenja eura
što se mjeri kako se mjeri konvergencijski kriteriji
usklađena stopa održiva razina stabilnosti cijena i prosječna stopa
stabilnost inflacije inflacije tijekom jedne godine prije ispitivanja koja ne
cijena maloprodajnih prelazi za više od 1,5 postotnih bodova stopu inflacije
cijena triju država članica koje su ostvarile najbolje rezultate
zdravlje javnih državni deficit i u trenutku ispitivanja nije u postupku u slučaju
financija dug prekomjernog deficita
kretanja tečajne
stabilnost stope u okviru
sudjelovanje u europskom tečajnom mehanizmu
deviznog europskog
tijekom dvije godine bez ozbiljnijih napetosti
tečaja tečajnog
mehanizma
ne više od dva postotna boda iznad stope triju država
trajnost dugoročne
članica koje su ostvarile najbolje rezultate u odnosu na
konvergencije kamatne stope
stabilnost cijena tijekom jedne godine prije ispitivanja
Izvor: Izrada autora prema Europska komisija (2018) Izvješće o konvergenciji 2018. Pregled napretka država
članica u pogledu spremnosti za uvođenje eura. [online] Dostupno na: europa.eu › rapid › press-release_MEMO-
18-3827_hr [27.08.2019.]

Prema Europskoj komisiji (2018), prednosti pristupanja europodručju su raznovrsne i

očituju se na više razina, od razine pojedinaca i poduzeća do razine cijelog nacionalnog
gospodarstva i obuhvaćaju:

- stabilne cijene – tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća mnoge

države članice Europske unije imale su vrlo visoku stopu inflacije, neke čak 20% ili
više, a inflacija je pala kad su započele s pripremama za uvođenje eura. Od njegova
uvođenja inflacija u europodručju iznosi manje od 2%, a stabilnost cijena znači bolju
zaštitu kupovne moći i vrijednosti ušteđevine građana,
- transparentnije i kompetitivnije tržište – eurom se povećava transparentnost cijena na
jedinstvenom tržištu, a potrošači lako mogu usporediti cijene u više država i pronaći
najbolju cijenu proizvoda ili usluge. Većom transparentnošću cijena povećava se i
tržišno natjecanje među trgovcima i dobavljačima, čime se povećava pritisak na
snižavanje cijena,
- niži troškovi putovanja – u europodručju nema troškova mijenjanja novca na
granicama, što putovanje čini jeftinijim i jednostavnijim,
- intenzivnija prekogranična trgovinska razmjena – u europodručju poduzeća nemaju
potrebu koristiti različite valute, a prije samog uvođenja eura, poduzeća su morala
uzimati u obzir rizik tečajnih razlika te se procjenjuje da su samo troškovi konverzije u
 Europskoj uniji svake godine iznosili od 20 do 25 milijardi eura. U europodručju nema
tečajnih rizika ni troškova mijenjanja novca, što olakšava prekograničnu trgovinu,
- intenzivnija međunarodna trgovinska razmjena – europodručje je velik i otvoren
trgovinski blok, a to poslovanje u eurima čini privlačnim i za druge države koje
sudjeluju u trgovinskoj razmjeni, koje imaju mogućnost pristupiti velikom tržištu s
jedinstvenom valutom,
- bolji pristup kapitalu – euro je dao snažan poticaj integraciji financijskih tržišta diljem
europodručja, a protok kapitala je lakši zahvaljujući nestanku tečajnih razlika, što
ulagateljima omogućuje da svoj kapital prenesu u dijelove europodručja u kojima će
se moći najučinkovitije iskoristiti.
 3. ULAZAK REPUBLIKE HRVATSKE U EUROZONU
Republika Hrvatska postala je punopravna članica Europske unije 1. srpnja, a obvezala
se da će uvesti euro kao službenu valutu nakon što ispuni potrebne uvjete. Iako članica
Europske unije, Hrvatska još uvijek ne pripada schengenskom prostoru, a ima 11 zastupnika u
Europskom parlamentu. Republika Hrvatska postala je 28. članica Europske unije i time je
ostvarila jedan od svojih glavnih vanjskopolitičkih ciljeva te je postala partner ostalim
državama članicama u daljnjem razvoju europskog projekta, ali i osigurala svoju
prepoznatljivost u svijetu.

U listopadu 2017. godine objavljena je Strategija za uvođenje eura kao službene valute
u Hrvatskoj, a premda još nije pokrenut formalni postupak uvođenja eura, Hrvatska je
spremna započeti taj proces s obzirom na stabilnost cijena i valutnog tečaja, a smjer smanjenja
proračunskog manjka i javnog duga također je pozitivan za ispunjavanje kriterija za uvođenje
eura.9

Tablica 2. Očekivanja od uvođenja eura za Hrvatsku

nestaje valutni rizik, rata kredita neće ovisiti o tečaju kune u odnosu na euro
smanjuju se kamatne stope
olakšana je usporedivost cijena
nestaju mjenjački troškovi, a troškovi prekograničnih plaćanja se smanjuju
poticanje međunarodne trgovine i turizma, olakšavanje putovanja
pozitivan učinak na investicije – niže kamatne stope povećat će konkurentnost
domaćih poduzeća, što pridonosi investicijama i zapošljavanju
povećanje povjerenja međunarodnih ulagača prema Hrvatskoj
troškovi uvođenja eura bit će jednokratni i niski, a koristi trajne i relativno visoke
Izvor: Izrada autora prema Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (2018) Pet godina članstva Hrvatske u
Europskoj uniji, [online] Dostupno na: http://www.mvep.hr/files/file/2018/181022-pet-godina-clanstva-hrvatske-
u-europskoj-uniji.pdf [28.08.2019.]

Može se reći da bi uvođenjem eura kao službene valute, Hrvatska imala puno više
prednosti od troškova koji se povezuju s njegovim uvođenjem, a također, prelazak države na
euro valutu donijet će brojne dobrobiti i koristi, čak i više nego ne to slučaj kod ostalih država
članica Europske unije. Razlog tome leži u činjenici da je Hrvatska prezadužena, počevši od

9
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (2018) Pet godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji, [online]
Dostupno na: http://www.mvep.hr/files/file/2018/181022-pet-godina-clanstva-hrvatske-u-europskoj-uniji.pdf
[28.08.2019.]
same države, poduzeća svih oblika te stanovništva, stoga bi uvođenje eura uklonilo valutni
rizik za sve. Također, Republika Hrvatska sudjeluje u robnoj razmjeni sa svim državama
članicama Europske unije, a kao turistički orijentirana država, također će ostvariti prednosti
od uvođenja eura, jer se neće konstantno morati vršiti konverzija jedne valute u drugu.
Navedeno će potkrijepiti sljedeći grafikon, koji prikazuje zaduženost stanovnika Republike
Hrvatske prema valuti, a vidljivo je kako je 58,8% stanovništva zaduženo u stranoj valuti, dok
41,2% građana ima dug u domaćoj valuti, kuni.

Grafikon 1. Zaduženost građana Republike Hrvatske prema valuti, 2016. (u %)

dug u domaćoj valuti

dug u stranoj valuti

Izvor: Hrvatska narodna banka (2018) Euro u Hrvatskoj. [online] Dostupno na:
https://euro.hnb.hr/documents/2070751/2104255/euro-u-hrvatskoj.pdf/ef0b0ce6-a325-4e22-b061-06b33257a753
[28.08.2019.]

Za Hrvatsku je 2016. godina prva godina od početka članstva u Europskoj uniji, ali i
duže, u kojoj (osim članstva u tečajnom mehanizmu ERM II) ispunjava kriterije za uvođenje
eura. Naime, u toj godini proračunski manjak doveden je u dozvoljene okvire (ispod 3%
BDP-a), a javni dug se nalazi na silaznoj putanji, što je dovoljno za ispunjenje kriterija koji se
tiče javnih financija. U prethodnim godinama taj kriterij nije bio ispunjen. Iako je stopa
inflacije trenutno niska i u skladu s globalnim trendovima, a kamatne stope na dugoročne
državne obveznice imaju vrlo nisku razinu, Hrvatska unatoč dugogodišnjoj stabilnosti valute
tehnički još uvijek ne ispunjava kriterij stabilnosti tečaja jer nije započela sa sudjelovanjem u
tečajnom mehanizmu ERM II, što je trenutno ključan korak koji Hrvatska treba napraviti na
svom putu prema uvođenju eura.10

Sljedeća tablica prikazat će ispunjavanje kriterija za uvođenje eura u Hrvatskoj u

razdoblju od 2008-2016. godine. Vidljivo je kako je Hrvatskoj najveći problem bio
proračunski manjak i javni dug, dok su dugoročne kamatne stope, stabilnost tečaja i cijena
relativno stabilni. Stanje s proračunskim manjkom i javnim dugom popravljeno je u 2016.
godini te su u toj godini po prvi put i bili ispunjeni svi kriteriji.

Tablica 3. Ispunjavanje kriterija za uvođenje eura u Hrvatskoj u razdoblju od 2008-2016.

godine
2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
stabilnost cijena x x √ √ x x √ √ √
dugoročne
√ x √ √ x √ √ √ √
kamatne stope
stabilnost tečaja √ √ √ √ √ √ √ √ √
proračunski
√ x x x x x x x √
manjak
javni dug √ √ √ x x x x x √
Izvor: Hrvatska narodna banka (2018) Euro u Hrvatskoj. [online] Dostupno na:
https://euro.hnb.hr/documents/2070751/2104255/euro-u-hrvatskoj.pdf/ef0b0ce6-a325-4e22-b061-06b33257a753
[28.08.2019.]

U Republici Hrvatskoj provedena je anketa među stanovnicima o uvođenju eura i

općenito njihovo mišljenje o euru kao valuti. Euro je najčešće korišten za obavljanje plaćanja
(34%), potom kao sredstvo štednje (21%), a oko 11% građana ga je koristilo za iskazivanje
cijena skupih dobara. 37,8% građana nikada ne koristi euro prilikom plaćanja, ukupno 14% ga
koristi barem jednom mjesečno, a njih 27% ga koristi od dva do šest puta godišnje. Oko 52%
ispitanika smatra da bi Hrvatska trebala uvesti euro, pri čemu 17,7% njih smatra da bi euro
trebalo uvesti što prije, 20,8% za 5 godina, a 13,2% za 10 ili više godina. Udio građana koji
smatraju da Hrvatska nikada ne bi trebala uvesti euro iznosi 40,4%. Čak polovina (48%)

10
Hrvatska narodna banka (2018) Euro u Hrvatskoj. [online] Dostupno na:
https://euro.hnb.hr/documents/2070751/2104255/euro-u-hrvatskoj.pdf/ef0b0ce6-a325-4e22-b061-06b33257a753
[28.08.2019.]
građana strahuje od povećanja cijena i pada standarda nakon uvođenja eura kao službene
valute.11

Grafikon 2. Mišljenje građana Republike Hrvatske o uvođenju eura kao službene valute,
veljača 2019. (u %)

da
ne
ne znam

Izvor: Hrvatska narodna banka (2019) Istraživanje javnog mnijenja o uvođenju Eura. [online] Dostupno na:
https://www.hnb.hr/documents/20182/2627205/hn08032019_istrazivanje.pdf/a2d5bd19-1ed5-d171-4d38-
1af0d287f354?t=1552053541555 [28.08.2019.]

3.1. Učinak uvođenja eura na međunarodnu razmjenu i ulaganja

Uvođenje eura bi trebalo povećati ulaganja iz zemalja izvan europodručja, neovisno o
njihovom obliku, jer ono omogućuje jednostavniji i jeftiniji ulazak poduzećima na tržište
većeg broja zemalja u europodručju. Nasuprot tome, ulaganja među zemljama europodručja
mogla bi se čak i smanjiti ako je riječ o horizontalnim stranim ulaganjima. S obzirom da
valutni troškovi nisu primarni poticaj postojanju vertikalnih stranih ulaganja, tada je i učinak
uvođenja eura na takve investicije neodređen. Uske veze Hrvatske s europodručjem prisutne
su u financijskim odnosima, jer su kod inozemnih ulaganja također najzastupljenija ona iz
zemalja europodručja, a prema dostupnim podacima o strukturi vlasničkih ulaganja, od
ukupnog stanja izravnih ulaganja u Hrvatsku u 2015. godini, više od 2/3 odnosilo se na
ulaganja iz zemalja europodručja, slično kao i u Sloveniji i Slovačkoj. I u strukturi ulaganja
hrvatskih rezidenata u inozemstvo također su jako zastupljena ulaganja u države
11
Hrvatska narodna banka (2019) Istraživanje javnog mnijenja o uvođenju Eura. [online] Dostupno na:
https://www.hnb.hr/documents/20182/2627205/hn08032019_istrazivanje.pdf/a2d5bd19-1ed5-d171-4d38-
1af0d287f354?t=1552053541555 [28.08.2019.]
europodručja, iako je njihova važnost i u apsolutnom i u relativnom iznosu mnogo
skromnija.12

Kada se promatra utjecaj eura na trgovinu i financijske veze između zemalja u

Europskoj uniji, inozemna strana ulaganja nezaobilazna su stavka, jer su usko povezana s
međunarodnom vanjskom trgovinom. Iako se pretpostavlja da kada država uvede euro kao
službenu valutu, to pozitivno djeluje na ulaganja, ne mora uvijek biti tako. Veza između
međunarodne trgovine i inozemnih ulaganja određuje mogući utjecaj uvođenja eura na
ulaganja.

Može se reći da bi uvođenje eura imalo pozitivan učinak na hrvatsko gospodarstvo,

prvenstveno u pogledu izravnih stranih ulaganja. Zajednička bi valuta mogla ohrabriti ulagače
smanjivanjem tečajnih neizvjesnosti i ostalih neformalnih prepreka ulaganjima. Kao važna
odrednica priljeva inozemnih izravnih ulaganja potvrđuje se uklanjanje tečajnog rizika, kao i
pripadanje Europskoj uniji. Osim navedenog, inozemna izravna ulaganja određena su i nizom
drugih činitelja, npr. uvjetima na svjetskim tržištima te u domaćem gospodarstvu, poput
poreznog opterećenja, cijene rada, kvalitete radne snage itd., a pritom bi uvođenje eura
smanjenjem valutnih rizika moglo poboljšati poslovnu klimu, pa tako i potaknuti inozemna
ulaganja.13

3.2. Učinci uvođenja eura na kretanje potrošačkih cijena i percepcije inflacije

U skladu s iskustvima drugih država članica Europske unije koje su dosad provele
konverziju svojih nacionalnih valuta u euro, očekuje se da će učinak konverzije kune u euro
na povećanje ukupne inflacije potrošačkih cijena u Hrvatskoj biti blag, a procijenjeno je da bi
učinak konverzije u Hrvatskoj mogao iznositi oko 0,20% (na povećanje indeksa potrošačkih
cijena), odnosno 0,37% (na povećanje harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena) u
razdoblju od pola godine prije i poslije konverzije. Konverzija bi mogla imati izraženiji
učinak na ukupnu inflaciju, a tako se ocjenjuje da bi najveći doprinos ukupnom porastu cijena
zbog konverzije mogle dati usluge smještaja i ugostiteljske usluge odnosno rekreativne i
kulturne usluge.14

12
Bukovšak, M., Ćudina, A., Pavić, N. (2017) Uvođenje eura u Hrvatskoj: mogući učinci na međunarodnu
razmjenu i ulaganja. Hrvatska narodna banka, Pregledi P-33, str. 10.
13
Ibid.
14
Pufnik, A. (2017) Učinci uvođenja eura na kretanje potrošačkih cijena i percepcije inflacije: pregled
dosadašnjih iskustava i ocjena mogućih učinaka u Hrvatskoj, Pregledi P-34, str. 7.
 Uvođenje eura svakako će utjecati i na same građane, posebice na one koje imaju viša
primanja i dohotke, jer je udio dobara i usluga čije bi cijene mogle znatno porasti u njihovoj
potrošačkoj košarici veći (npr. ugostiteljske usluge, rekreativne usluge, vozila itd.), dok bi na
građane s nižim dohotkom to znatno manje utjecalo, stoga ni ne čudi činjenica da se građani
Hrvatske uglavnom protive uvođenju eura jer strahuju od manipuliranja cijenama.

Usklađenost poslovnih ciklusa Hrvatske s onima zemalja jezgre europodručja je

relativno visoka, a ta usklađenost nešto je veća u usporedbi s ostalim rubnim zemljama
Europske unije. Također, usklađenost ciklusa između Hrvatske i europodručja raste
neposredno prije globalne financijske krize te ovisno o promatranoj mjeri, ostaje na relativno
visokim razinama. Simetrični (zajednički) šokovi su dominantni za objašnjavanje dinamike
domaćeg BDP-a, dok su doprinosi asimetričnih šokova znatno manji. U razdoblju nakon
2006. godine, usklađenost ciklusa između Hrvatske i europodručja značajno je viša u odnosu
na razdoblje prije 2006. godine, a u posljednjih nekoliko godina raste važnost simetričnih
šokova za hrvatski BDP te u nedavnom razdoblju, navedeni simetrični šokovi, ovisno o
korištenoj mjeri, objašnjavaju između 75 i 85% dinamike hrvatskog BDP-a. Može se reći
kako uvođenje eura i s time povezano prihvaćanje zajedničke monetarne politike ne bi trebali
biti značajan trošak za hrvatsku ekonomiju s aspekta mogućnosti protucikličkog djelovanja
monetarne politike.15

4. ZAKLJUČAK
Eurozonom se službeno naziva europodručje i to je monetarna unija 19 od 28 država
članica Europske unije koje su usvojile euro kao svoju zajedničku valutu i jedino legalno

15
Kotarac, K., Kunovac, D., Ravnik, R. (2017) Usklađenost poslovnih ciklusa i ekonomskih šokova između
Hrvatske i država europodručja. Hrvatska narodna banka, Zagreb, str. 17.
sredstvo plaćanja, a euro je tijekom godina postao druga najvažnija valuta u međunarodnom
financijskom sustavu, odmah nakon američkog dolara.

Uvođenjem zajedničke valute u više zemalja nestaje potreba za zamjenom različitih

valuta, a time i transakcijski troškovi koji proizlaze iz razlike između kupovnog i prodajnog
tečaja strane valute te provizije mjenjača pri obavljanju konverzije. Obavljanje plaćanja
znatno je jednostavnije, a povećavaju se transparentnost i usporedivost cijena među zemljama.

Prije dvadesetak godina kuna je postala službeno platežno sredstvo u Republici

Hrvatskoj, no sa širenjem europskih integracija i željom Hrvatske da postane dio Europske
unije i samim ulaskom u tu zajednicu naroda, promijenili su se i želje i ciljevi, a jedan od njih
svakako je ulazak Hrvatske u Eurozonu odnosno uvođenje eura kao službene valute u
Hrvatskoj.

Uvođenje jedinstvene valute eura za građane Republike Hrvatske imalo bi više

prednosti nego nedostataka. Za početak, to bi dovelo do nižih kamatnih stopa za kredite,
nestao bi trošak konverzije, koji bi ostao na računima građana, turista i poduzeća i bio bi im
raspoloživ za ostale investicije. U skladu s tim, Hrvatska narodna banka u uskoj suradnji je sa
Europskom središnjom bankom kako bi pripremila Hrvatsku na ne tako daleko uvođenje eura
kao službene valute. Put Hrvatske u Eurozonu još uvijek je dug; Hrvatska mora ispuniti uvjete
Eurozone po pitanju različitih kriterija, od zdravstva i javne uprave, do obrazovanja,
ekonomije, bankarstva itd., jer to su sektori koji determiniraju hrvatsko gospodarstvo. Prema
ispitivanjima javnog mnijenja, većina građana Hrvatske ipak je za uvođenje eura kao službene
valute, a većina njih već i štednju vrši u eurima češće nego u kunama.

LITERATURA
1. Agence France Presse (2019) EU ministers strike shaky compromise on eurozone
budget. [online] Dostupno na: https://www.ednh.news/eu-ministers-strike-shaky-
 compromise-on-eurozone-budget/ [26.08.2019.]
2. Bukovšak, M., Ćudina, A., Pavić, N. (2017) Uvođenje eura u Hrvatskoj: mogući
učinci na međunarodnu razmjenu i ulaganja. Hrvatska narodna banka, Zagreb, str. 1.
3. European Commission (2019) The history of euro. [online] Dostupno na:
https://ec.europa.eu/info/about-european-commission/euro/history-euro/history-
euro_en [26.08.2019.]
4. Europska komisija (2018) Izvješće o konvergenciji 2018. Pregled napretka država
članica u pogledu spremnosti za uvođenje eura. [online] Dostupno na: europa.eu ›
rapid › press-release_MEMO-18-3827_hr [27.08.2019.]
5. Europska unija (2019) Euro, [online] Dostupno na:
https://europa.eu/european-union/about-eu/euro_hr [26.08.2019.]
6. Europska unija (2019) Povijest i svrha eura. [online] Dostupno na:
https://europa.eu/european-union/about-eu/euro/history-and-purpose-euro_hr
[27.08.2019.]
7. Hrvatska narodna banka (2017) Euro u Hrvatskoj. [online] Dostupno na:
https://euro.hnb.hr/documents/2070751/2104255/euro-u-hrvatskoj.pdf/ef0b0ce6-a325-
4e22-b061-06b33257a753 [26.08.2019.]
8. Hrvatska narodna banka (2019) Povijest eura. [online] Dostupno na:
https://euro.hnb.hr/-/povijest-eura [27.08.2019.]
9. Hrvatska narodna banka (2018) Euro u Hrvatskoj. [online] Dostupno na:
https://euro.hnb.hr/documents/2070751/2104255/euro-u-hrvatskoj.pdf/ef0b0ce6-a325-
4e22-b061-06b33257a753 [28.08.2019.]
10. Hrvatska narodna banka (2019) Istraživanje javnog mnijenja o uvođenju Eura. [online]
Dostupno na:
https://www.hnb.hr/documents/20182/2627205/hn08032019_istrazivanje.pdf/
a2d5bd19-1ed5-d171-4d38-1af0d287f354?t=1552053541555 [28.08.2019.]
11. Kotarac, K., Kunovac, D., Ravnik, R. (2017) Usklađenost poslovnih ciklusa i
ekonomskih šokova između Hrvatske i država europodručja. Hrvatska narodna banka,
Zagreb
12. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (2018) Pet godina članstva Hrvatske u
Europskoj uniji, [online] Dostupno na: http://www.mvep.hr/files/file/2018/181022-
pet-godina-clanstva-hrvatske-u-europskoj-uniji.pdf [28.08.2019.]
13. Pili, T. (2018) Tek šest država iskoristilo je sve dobrobiti koje nudi eurozona, a među
gubitnicima su tri velika gospodarstva. [online] Dostupno na:
 http://www.poslovni.hr/svijet-i-regija/tek-sest-drzava-iskoristilo-je-sve-dobrobiti-koje-
nudi-eurozona-348503 [26.08.2019.]
14. The Balance (2019) The Euro, Which Countries Use It, Its Pros and Cons. [online]
Dostupno na: https://www.thebalance.com/what-is-the-euro-3305928 [27.08.2019.]
15. Pufnik, A. (2017) Učinci uvođenja eura na kretanje potrošačkih cijena i percepcije
inflacije: pregled dosadašnjih iskustava i ocjena mogućih učinaka u Hrvatskoj,
Pregledi P-34.

POPIS SLIKA I TABLICA

SLIKE

Slika 1. Države u Eurozoni

TABLICE

Tablica 1. Konvergencijski kriteriji uvođenja eura

Tablica 2. Očekivanja od uvođenja eura za Hrvatsku

Tablica 3. Ispunjavanje kriterija za uvođenje eura u Hrvatskoj u razdoblju od 2008-2016.

godine

GRAFIKONI

Grafikon 1. Zaduženost građana Republike Hrvatske prema valuti, 2016. (u %)

Grafikon 2. Mišljenje građana Republike Hrvatske o uvođenju eura kao službene valute,
veljača 2019. (u %)