Sveučilište u Zagrebu

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

Tehnička logistika
dr. sc. Damir Budimir

TEMA:
OSNOVE POUZDANOSTI
- Definicija pouzdanosti
- Funkcije nepouzdanosti i pouzdanosti
- Funkcije gustoće i intenziteta otkaza
- Izračun na temelju podataka iz eksploatacije
- Svojstva funkcija

Zagreb, 06.03.2019.
Opće prihvaćena definicija pouzdanosti je:
7

Pouzdanost u svojoj definiciji ima četiri osnovna elementa:

1. nivo povjerenja,
2. zahtijevana funkcija, funkcija namjene,
3. tijek zadanog perioda vremena,
4. zadani uvjeti.

KRAĆE: Pouzdanost (reliability) sredstva je vjerojatnost da će sredstvo izvršiti

zadanu funkciju u zadanim u uvjetima i u tijeku zadanog vremena.

Nivo povjerenja – zbog odstupanja procjene pouzdanosti od stvarne vrijednosti uvodi se

pojam nivo povjerenja. To je vjerojatnost da je neki parametar u granicama dozvoljenih
odstupanja, u nekom intervalu. Ako se kaže da je pouzdanost nekog sustava 0,9 na nivou
povjerenja 95% to znači da postoji rizik od 5%.

Matematička oblik definicija pouzdanosti:

R(t) = P (T > t), t ≥ 0
Gdje je R(t) funkcija pouzdanosti.
 Funkcije nepouzdanosti i gustoće otkaza

Komplementarna funkcija pouzdanosti je nepouzdanost F(t), odnosno to je

vjerojatnost otkaza sredstva, tj.:
𝐹𝐹 𝑡𝑡 = 𝑃𝑃 𝑇𝑇 < 𝑡𝑡 , 𝑡𝑡 ≥ 0
(Pokazuje vjerojatnost da će sustav otkazati do vremena t.)

𝑅𝑅(𝑡𝑡) + 𝐹𝐹(𝑡𝑡) = 1 𝑑𝑑𝑑𝑑(𝑡𝑡) 𝑑𝑑𝑑𝑑(𝑡𝑡)

+ =0
𝑑𝑑𝑑𝑑 𝑑𝑑𝑑𝑑
1.0
𝑑𝑑𝑑𝑑(𝑡𝑡)
𝑓𝑓(𝑡𝑡) = ,
𝑑𝑑𝑑𝑑
F(t)
0.5 Prvu derivaciju pouzdanosti nazivamo :
R(t) 𝑑𝑑𝑑𝑑(𝑡𝑡)
𝜌𝜌(𝑡𝑡) =
𝑑𝑑𝑑𝑑
Funkciju gustoće bezotkaznog rada
0.0
t
Promjena pouzdanosti i nepouzdanosti tijekom vremena
Odnos funkcije pouzdanosti, nepouzdanosti i gustoće otkaza
𝑑𝑑𝑑𝑑(𝑡𝑡) t
𝑓𝑓(𝑡𝑡) = , 1 − R(t ) = F (t ) = ∫ f (t )dt
𝑑𝑑𝑑𝑑
0
dR(t )
f (t ) = −
dt
t ∞
R(t ) = 1 − ∫ f (t )dt = ∫ f (t )dt
0 t

(u statistici f(𝑡𝑡) zovemo kumulativna funkcija

raspodjele / razdiobe / distribucije otkaza)
Funkcija gustoće otkaza
 Statistička procjena:

Izračun funkcije gustoće otkaza na temelju podataka iz eksploatacije

Pouzdanost definirana na gore navedeni način može se i statistički procijeniti. Ako

imamo na početku eksploatacije (t=0 ) n elemenata ili sklopova i ako je do vremena
t otkazalo N(t) elemenata ili n(t) je ukupan broj ispravnih elemenata do trenutka t,
onda je funkcija pouzdanosti jednaka:
𝑛𝑛(𝑡𝑡) 𝑛𝑛(𝑡𝑡)
𝑅𝑅(𝑡𝑡) = =
𝑛𝑛 𝑛𝑛 𝑡𝑡 + 𝑁𝑁(𝑡𝑡)
N(t) = n – n(t) , Broj elementa koji su otkazali do trenutka t.
 Funkcija intenziteta otkaza
𝑛𝑛 − 𝑁𝑁(𝑡𝑡) 𝑁𝑁(𝑡𝑡) 𝑛𝑛(𝑡𝑡)
𝑅𝑅(𝑡𝑡) = =1− =
𝑛𝑛 𝑛𝑛 𝑛𝑛 𝑁𝑁(𝑡𝑡)
𝑑𝑑𝑅𝑅(𝑡𝑡) 𝑑𝑑 1 −
Diferenciranjem lijeve i desne strane jednadžbe dobije se: 𝑛𝑛
=
𝑑𝑑𝑑𝑑 𝑑𝑑𝑑𝑑

𝑑𝑑𝑅𝑅(𝑡𝑡) 1 𝑑𝑑𝑁𝑁(𝑡𝑡)
=−
𝑑𝑑𝑑𝑑 𝑛𝑛 𝑑𝑑𝑑𝑑
Množenjem s n i dijeljenjem s n(t) slijedi:
𝑛𝑛 𝑑𝑑𝑅𝑅(𝑡𝑡) 1 𝑑𝑑𝑁𝑁(𝑡𝑡)
=−
𝑛𝑛(𝑡𝑡) 𝑑𝑑𝑑𝑑 𝑛𝑛(𝑡𝑡) 𝑑𝑑𝑑𝑑
1 𝑑𝑑𝑅𝑅(𝑡𝑡) 1 𝑑𝑑𝑁𝑁(𝑡𝑡)
− =
𝑅𝑅(𝑡𝑡) 𝑑𝑑𝑑𝑑 𝑛𝑛(𝑡𝑡) 𝑑𝑑𝑑𝑑

Lijeva i desna strana su izrazi za funkciju intenziteta otkaza λ(t) pa je:

(Funkcija intenziteta otkaza pokazuje promjenu 𝟏𝟏 𝒅𝒅𝒅𝒅(𝒕𝒕) 𝒇𝒇(𝒕𝒕)

𝝀𝝀(𝒕𝒕) = − 𝝀𝝀(𝒕𝒕) =
intenziteta otkaza tijekom životnog vijeka sustava) 𝑹𝑹(𝒕𝒕) 𝒅𝒅𝒅𝒅 𝑹𝑹(𝒕𝒕)
Pošto je R(0)=1 i integracijom jednadžbe dobije se:
𝑅𝑅 𝑡𝑡 t 𝑡𝑡
𝑑𝑑𝑑𝑑 𝑡𝑡
� = − � 𝜆𝜆 𝑡𝑡 � 𝑑𝑑𝑑𝑑 ln 𝑅𝑅 𝑡𝑡 = − � 𝜆𝜆 (𝑡𝑡) � 𝑑𝑑𝑑𝑑
𝑅𝑅 𝑡𝑡
1 0 0
 𝑡𝑡
− ∫0 𝜆𝜆(𝑡𝑡)�𝑑𝑑𝑑𝑑
𝑅𝑅 𝑡𝑡 = 𝑒𝑒

Često se funkcija intenziteta otkaza u literaturi umjesto 𝜆𝜆 𝑡𝑡 označava sa ℎ(𝑡𝑡) i ima

eng. naziv hazard function. Definira se još i kumulativna funkcija intenziteta
otkaza (cumulative hazard function) sa 𝐻𝐻(𝑡𝑡) i definira se kao:

𝑡𝑡
𝐻𝐻 𝑡𝑡 = � 𝜆𝜆 𝑡𝑡 𝑑𝑑𝑑𝑑
0

Kumulativna funkcija intenziteta otkaza pokazuje očekivani broj otkaza do

vremena t pri određenim uvjetima. Pri tome se pretpostavlja da je intenzitet otkaza
prije popravke jednak intenzitetu otkaza nakon popravke („as bad as old“).
Tablica, funkcijske veze između pokazatelja pouzdanosti.

𝒇𝒇(𝒕𝒕)
𝝀𝝀(𝒕𝒕) =
𝑹𝑹(𝒕𝒕)
Intenzitet otkaza - brzina otkazivanja/kvarenja (failure rate)

Vjerojatnost da će element otkazati u razdoblju (𝑡𝑡, 𝑡𝑡 + Δ𝑡𝑡) pod uvjetom da je element

bio ispravan (tj. da nije otkazao) do vremena t, može se dobiti koristeći se formulom
za izračun uvjetne vjerojatnosti za dva događaja A i B :

𝑝𝑝(𝐴𝐴 ⋂ 𝐵𝐵)
𝑝𝑝 𝐴𝐴 𝐵𝐵 =
𝑝𝑝(𝐵𝐵)

Događaj A predstavlja otkaz do vremena 𝑡𝑡 + Δ𝑡𝑡 , a događaj B da element nije

otkazao do vremena t.

Vjerojatnost da je element nije otkazao do vremena t (događaj B) , tj. vjerojatnost da

je vrijeme otkaza T veće od vremena t je:
𝑝𝑝 𝑇𝑇 > 𝑡𝑡 = 𝑅𝑅 𝑡𝑡

Vjerojatnost da element nije otkazao do vremena t, tj. da je vrijeme otkaza T>t i da je

otkazao u vremenu 𝑡𝑡 + Δ𝑡𝑡 , jednaka je događaju da će element otkazati u vremenskom
razdoblju 𝑡𝑡, 𝑡𝑡 + Δ𝑡𝑡 , te je ta vjerojatnost događaja jednaka:

𝑝𝑝 𝐴𝐴⋂𝐵𝐵 = 𝑝𝑝 𝑡𝑡 < 𝑇𝑇 ≤ 𝑡𝑡 + Δ𝑡𝑡 = 𝐹𝐹 𝑡𝑡 + Δ𝑡𝑡 − 𝐹𝐹(𝑡𝑡)

Koristeći se izrazom za uvjetnu vjerojatnost, sada možemo napisat izraz za izračun
vjerojatnost da će element otkazati u razdoblju (𝑡𝑡, 𝑡𝑡 + Δ𝑡𝑡) pod uvjetom da je element bio
ispravan (tj. da nije otkazao) do vremena:

𝐹𝐹 𝑡𝑡 + Δ𝑡𝑡 − 𝐹𝐹(𝑡𝑡) ∆𝐹𝐹(𝑡𝑡)

𝑝𝑝 𝑡𝑡 < 𝑇𝑇 ≤ 𝑡𝑡 + ∆𝑡𝑡 𝑇𝑇 > 𝑡𝑡 = =
𝑅𝑅(𝑡𝑡) 𝑅𝑅(𝑡𝑡)
Ako gornji izraz podijelimo s ∆𝑡𝑡 i dopustimo da ∆𝑡𝑡 → 0 dobit će se funkcija intenziteta
otkaza (failure rate function) 𝜆𝜆 𝑡𝑡 :

∆𝐹𝐹(𝑡𝑡) 1 𝑑𝑑𝑑𝑑(𝑡𝑡) 1 𝑓𝑓(𝑡𝑡)

𝜆𝜆 𝑡𝑡 = lim = =
𝛥𝛥𝛥𝛥→∞ 𝛥𝛥𝛥𝛥 𝑅𝑅(𝑡𝑡 ) 𝑑𝑑𝑑𝑑 𝑅𝑅(𝑡𝑡 ) 𝑅𝑅(𝑡𝑡)

𝑑𝑑𝑑𝑑(𝑡𝑡)
𝑓𝑓(𝑡𝑡) 𝑑𝑑𝑑𝑑 1 𝑑𝑑𝑑𝑑(𝑡𝑡) 1 𝑑𝑑𝑑𝑑(𝑡𝑡)
𝜆𝜆(𝑡𝑡) = = = =−
𝑅𝑅(𝑡𝑡) 𝑅𝑅(𝑡𝑡) 𝑅𝑅(𝑡𝑡) 𝑑𝑑𝑑𝑑 𝑅𝑅(𝑡𝑡) 𝑑𝑑𝑑𝑑
Koristeći se predhodnom definicijom, intenzitet otkaza se može i statistički
odrediti praćenjem elementata u eksploataciji.
Temeljem statističkog praćenja u eksploataciji:
𝑁𝑁(𝛥𝛥𝛥𝛥)
𝑛𝑛 ⋅ 𝛥𝛥𝛥𝛥 𝑁𝑁(𝛥𝛥𝛥𝛥) 𝑁𝑁(𝛥𝛥𝛥𝛥)
𝜆𝜆(𝑡𝑡) = = =
𝑛𝑛 − 𝑁𝑁(𝑡𝑡) )
𝑛𝑛 − 𝑁𝑁(𝑡𝑡 𝛥𝛥𝛥𝛥 𝑛𝑛(𝑡𝑡) ⋅ 𝛥𝛥𝛥𝛥
𝑛𝑛

Funkcija gustoće otkaza i intenzitet otkaza:

Funkcija gustoće vjerojatnosti i funkcije intenziteta otkaza nisu vjerojatnost, ali se
pomoću njih mogu izračunati vjerojatnosti otkaza. Pri tome je potrebno je uočiti
razliku u između funkcije gustoće vjerojatnosti f(t) i funkcije intenziteta otkaza λ(t):
𝑁𝑁(∆𝑡𝑡)
− bezuvjetna vjerojatnost: 𝑝𝑝(𝑡𝑡 < 𝑇𝑇 ≤ 𝑡𝑡 + ∆𝑡𝑡) = 𝑓𝑓 𝑡𝑡 � ∆𝑡𝑡 =
𝑛𝑛

𝑁𝑁(∆𝑡𝑡)
− uvjetna vjerojatnost: 𝑝𝑝 𝑡𝑡 < 𝑇𝑇 ≤ 𝑡𝑡 + ∆𝑡𝑡 𝑇𝑇 > 𝑡𝑡 = 𝜆𝜆 𝑡𝑡 � ∆𝑡𝑡 =
𝑛𝑛(𝑡𝑡)
Iz prethodnog izraza se vidi i jedinica za mjerenje intenziteta otkaza, to je: [s-1]. Intenzitet
otkaza se može interpretirati i kao broj otkaza po jedinici vremena (u odnosu na n(t),
odnosno na ukupan broj stanja ¨u radu¨ do trenutka t). U tom slučaju može se reći da je
mjera intenziteta otkaza: [otkaza/s].
 Svojstva funkcije gustoće otkaza i funkcije nepouzdanosti
f(t) f(t)

a t a b t
F(t) F(t)
1 1

F(a) F(b)
F(a)

0 0
a t a b t
ZADATAK 1. U procesu rada radijalne bušilice dobivena su sljedeća vremena u satima:
Vrijeme, h

RAD 47 23 16 34 41 28 32 20 18 39

KVAR 2 4 3 2 5 3 1 5 2 -

Potrebno je:
a) prikazati vremensku sliku stanja RAD –ZASTOJ,
b) odrediti ukupno, srednje vrijeme i srednje kvadratno odstupanje vremena u RADU i KVARU.

RJEŠENJE:
a)
ni – broj pojava u radu

mj – broj pojava u zastoju

b) URADU:
Ukupno: Tur= 298 [h]
Srednje: Tur_srednje=29,8 [h]
Srednje kvadratno odstupanje: σ2=109,4[h] U KVARU:
σ =10,459 [h] Ukupno: TuK= 27 [h]
Srednje: TuK_srednje= 3 [h]
Srednje kvadratno odstupanje: σ2=109,4[h]
σuK =10,459 [h]
ZADATAK 2.
Ispitivanjem pouzdanosti 7 remena elektromotora dobivena su sljedeća vremena kvarova istih u satima: 260,
400, 540, 680, 800, 890, 1200. Za navedena vremena kvarova remena potrebno je prema intervalima kvara
analizirati sljedeće:
a) Odrediti broj intervala k,
b) Odrediti širinu intervala Δt,
c) Odrediti broj kvarova po intervalu N(Δt),
d) Izračunati pouzdanost R(t),
e) Izračunati nepouzdanost F(t),
f) Izračunati učestalost kvarova f(t),
g) Izračunati intenzitet kvarova 𝝀𝝀 𝒕𝒕 ,
h) Grafički prikazati funkcije R(t), F(t), f(t), 𝝀𝝀 𝒕𝒕 .
8
RJEŠENJE:
k = 4, ∆t = 300 h 7 n(t)
Broj otkaza po intervalu od 300h iznosi:
6

Interval ∆𝒕𝒕 (h) N(∆𝑡𝑡) n(t)

5
N(Δt)
n(t), N(Δt)

0 t=0 0 7
4
1 0-300 1 6
3

2 300-600 2 4
2

3 600-900 3 1 1

4 900-1200 1 0 0
0 200 400 600 800 1000 1200 1400
t [h]
 1.2
Funkcija pouzdanost se računa prema:
𝑛𝑛 − 𝑁𝑁(𝑡𝑡) 𝑁𝑁 𝑡𝑡 𝑛𝑛(𝑡𝑡)
𝑅𝑅 𝑡𝑡 = =1− = 1
𝑛𝑛 𝑛𝑛 𝑛𝑛

Računajući u odnosu na intervale, proizlazi:

0.8

7−𝑁𝑁 0 7−0
𝑅𝑅 0 = = = 1,00

R(t)
7 7 0.6
7 − 𝑁𝑁 300 7−1
𝑅𝑅 300 = = = 0,87
7 7 0.4
7 − 𝑁𝑁 600 7 − (1 + 2)
𝑅𝑅 600 = = = 0,57
7 7 0.2
7 − 𝑁𝑁 900 7 − (1 + 2 + 3)
𝑅𝑅 900 = = = 0,14
7 7 0
7 − 𝑁𝑁 1200 7 − (1 + 2 + 3 + 1) 0 200 400 600 800 1000 1200 [h] 1400
𝑅𝑅 1200 = = =0 t
7 7

Funkcija učestalosti se računa prema:

𝑵𝑵(∆𝒕𝒕)
𝒇𝒇 𝒕𝒕 =
𝒏𝒏 � ∆𝒕𝒕
∆𝑡𝑡 = 300 h, n = 7
𝑁𝑁(300) 1
𝑓𝑓 300 = = = 4,76 � 10−4 h−1
7 � 300 7 � 300
𝑁𝑁(300) 2
𝑓𝑓 600 = = = 9,25 � 10−4 h−1
7 � 300 7 � 300
𝑁𝑁(300) 3
𝑓𝑓 900 = = = 14,29 � 10−4 h−1
7 � 300 7 � 300
𝑁𝑁(300) 1
𝑓𝑓 1200 = = = 4,76 � 10−4 h−1
7 � 300 7 � 300
Funkcija intenziteta otkaza se računa prema:
𝑵𝑵(∆𝒕𝒕)
𝝀𝝀 𝒕𝒕 =
𝒏𝒏(𝒕𝒕) � ∆𝒕𝒕
Budući da smo podatke grupirali u intervale, ovdje će se računati n(t) kao srednja vrijednost otkaza nsr(t) u
intervalu ∆𝑡𝑡.
𝑛𝑛 𝑡𝑡 − ∆𝑡𝑡 + 𝑛𝑛(𝑡𝑡)
𝑛𝑛𝑠𝑠𝑠𝑠 (𝑡𝑡) =
2
te će radna formula za izračun intenziteta otkaza glasiti:

𝑁𝑁(∆𝑡𝑡) 𝑁𝑁(∆𝑡𝑡)
𝜆𝜆 𝑡𝑡 = =
𝑛𝑛𝑠𝑠𝑠𝑠 (𝑡𝑡) � ∆𝑡𝑡 𝑛𝑛 𝑡𝑡 − ∆𝑡𝑡 + 𝑛𝑛(𝑡𝑡)
� ∆𝑡𝑡
2
Slijedi izračun za t=300, 600, 900 i 1200 h:

𝑁𝑁(300) 1
𝜆𝜆 300 = = = 5,128 · 10−4 [1/ℎ]
𝑛𝑛 300 − 300 + 𝑛𝑛(300) 7+6
� 300 · 300
2 2
𝑁𝑁(300) 2
𝜆𝜆 600 = = = 13,33 · 10−4 [1/ℎ]
𝑛𝑛 600 − 300 + 𝑛𝑛(600) 6 + 4
� 300 · 300
2 2
𝑁𝑁(300) 3
𝜆𝜆 900 = = = 39,99 · 10−4 [1/ℎ]
𝑛𝑛 900 − 300 + 𝑛𝑛(300) 4+1
� 300 · 300
2 2
𝑁𝑁(300) 1
𝜆𝜆 1200 = = = 66,67 · 10−4 [1/ℎ]
𝑛𝑛 1200 − 300 + 𝑛𝑛(1200) 1+0
� 300 · 300
2 2
 80

70

60

f(t)
50
f(t), λ(t) • 10-4 [1/h]

40

30

λ(t)
20

10

0
0 200 400 600 t 800 1000 [h] 1200 1400
 Sveučilište u Zagrebu
FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

Tehnička logistika
prof. dr. sc. Ernest Bazijanac
dr. sc. Damir Budimir

TEMA:
Određivanje funkcije gustoće i intenziteta otkaza
u eksploataciji

Zagreb, 13.03.2019.
 PONAVLJANJE

Sredstva koja otkažu ne zamjenjuju se sa novima. Funkcija gustoće otkaza se dobije: Ako
imamo na početku eksploatacije (t=0 ) n elemenata i ako je do vremena t otkazalo N(t)
elemenata ili n(t) je ukupan broj ispravnih elemenata do trenutka t, onda je funkcija gustoće
otkaza:

N(∆t) – broj elemenata koji su otkazali u intervalu ∆t u okolini vremena t, 𝑁𝑁(Δ𝑡𝑡)

n – broj početnih elemenata kod t=0, 𝑓𝑓(𝑡𝑡) =
𝑛𝑛 ⋅ Δ𝑡𝑡
∆t – trajanje vremenskog intervala u kojem se promatraju otkazi.
Potrebno je naglasiti da ∆𝒕𝒕, odnosno t ne mora nužno
predstavljati mjeru vremena, već to mogu biti prijeđeni km,
sati rada motora, broj ciklusa npr. slijetanja i polijetanja,
broj ispaljenih metaka itd.

𝑁𝑁(∆𝑡𝑡)
𝜆𝜆 𝑡𝑡 =
𝑛𝑛(𝑡𝑡) � ∆𝑡𝑡

Statističko određivanje funkcija otkaza.

 Primjer određivanja funkcija pouzdanosti na temelju praćenja u eksploataciji

Izračun pokazatelja pouzdanosti na temelju velikog broja podataka o otkazima,

𝑛𝑛 𝑡𝑡 − ∆𝑡𝑡 + 𝒏𝒏(𝑡𝑡)
𝒏𝒏 𝑡𝑡 𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖 𝒏𝒏𝒔𝒔𝒔𝒔 (𝑡𝑡) =
2
ZADATAK:
Bilježeni su podatci o otkazima zrakoplova B-52 izvršavajući n=1000
misija od 2 do 24 sata i grupirani su u širinu razreda od Δt=2 sata, te su
prikazani u tablici. Grafom prikazati funkciju gustoće i intenziteta otkaza.
RJEŠENJE:
Usvajamo: R(0)=1, N(t=0)=0, n(t=0)=1000
𝑁𝑁(∆𝑡𝑡)
∆𝑡𝑡 ℎ 𝑁𝑁(∆𝑡𝑡) 𝑛𝑛𝒔𝒔𝒔𝒔 (𝑡𝑡) λ(t)=
∆𝑡𝑡�𝑛𝑛𝑠𝑠𝑠𝑠 (𝑡𝑡)
ℎ−1 f(t)=𝑁𝑁(∆𝑡𝑡)
∆𝑡𝑡�𝑛𝑛
ℎ −1
R(t)= 𝑛𝑛(𝑡𝑡)
𝑛𝑛
0-2 222
2-4 45
4-6 32
6-8 27
8-10 21
10-12 15
12-14 17
14-16 7
16-18 14
18-20 9
20-22 8
22-24 3
Riješiti u EXCEL-u DOMAĆA ZADAĆA
 Izračun pokazatelja pouzdanosti na temelju malog broja podataka o otkazima

ZADATAK:
Ispitivanjem na pouzdanost 8 motora dobivena su vremena otkaza u 103 km:
5, 15, 55, 100, 205, 300, 380, 400. Grafom prikazati funkciju gustoće i
intenziteta otkaza.

RJEŠENJE:

1 1 𝑛𝑛(𝑡𝑡)
∆𝑡𝑡 � 103 𝑘𝑘𝑘𝑘 𝑛𝑛(𝑡𝑡) λ(t) = 10−3 𝑘𝑘𝑘𝑘−1 f(t) = ∆𝑡𝑡�𝑛𝑛10−3 𝑘𝑘𝑘𝑘−1 R(t) =
∆𝑡𝑡�𝑛𝑛(𝑡𝑡) 𝑛𝑛

0-5 7
5-15 6
15-55 5
55-100 4
100-205 3
205-300 2
300-380 1
380-400 0

Riješiti u EXCEL-u DOMAĆA ZADAĆA

ZADATAK:
U toku ispitivanja 100 ležajeva od trenutka t=0 do trenutka t=200 h otkazalo je 15, a od t = 200 h
do t = 400 h još 10. Odredite:
- funkcije gustoće otkaza f(t) i gdje je :
- N(Δt) broj otkazalih ležajeva u vremenskom rasponu Δt
- intenzitet otkaza λ(t) za t=200 h i 400 h. - n broj ležajeva u trenutku t=0

RJEŠENJE: - n(t) broj ispravnih ležajeva u trenutku t.

Funkcija gustoće otkaza ili učestalost f(t) se računa prema:

𝑁𝑁(∆𝑡𝑡)
𝑓𝑓 𝑡𝑡 =
𝑛𝑛 � ∆𝑡𝑡
Širina vremenskog intervala Δt iznosi:
Δt = 200 - 0 = 400 - 200 = 200 h.
𝑓𝑓 200 = …

Intenzitet otkaza λ(t) računa se prema:

𝑁𝑁(∆𝑡𝑡)
𝜆𝜆 𝑡𝑡 =
𝑛𝑛(𝑡𝑡) � ∆𝑡𝑡

𝜆𝜆 200 = … = 8,8 � 10−4 h−1

𝜆𝜆 400 = … = 6,7 � 10−4 h−1