• Svjetsko je more izvor života na • Na svjetskom se moru oblikuju važni

Zemlji, a istovremeno čini golemu robni tokovi koji povezuju globalno

plovnu površinu koja omogućuje
odvijanje pomorskoga prometa i ostalih
pomorskih djelatnosti.
• Pomorski promet je najvažnija
pomorska djelatnost, koja omogućuje
globalno gospodarsko povezivanje. Oko
dvije trećine ukupnoga međunarodnog
robnog prometa obavlja se putem
mora!!
tržište. Krajnje točke pomorskih
robnih tokova a ujedno i ishodišta svih
pomorskih djelatnosti jesu LUKE.
One funkcioniraju kao točke u kojima
se fokusiraju različite gospodarske,
političke i kulturne silnice, ali ujedno i
kao oscilatori koji dalje "emitiraju" te
silnice u prostor zaleđa (hinterland) i
morskoga pročelja (foreland).

• Dugo nakon Velikih geografskih otkrić

otkrića najprometniji
ocean bio je Atlantik,
Atlantik, posebno zbog frekventnih veza
između Europe i Angloamerike.
Angloamerike. • U novije vrijeme doš
doš lo je do znač
značajnih Rang Luka Drž
Država Teret (tone)
promjena na rang listi vodeć
vodećih svjetskih luka. 2005. 2006.
• Atlantske luke Europe i SAD-
SAD-a osvarivale su najveć
najveći
promet među svjetskim lukama,
lukama, posebice London, Od 2005. najveć
najveći promet ostvaruje se u luci 1. Shanghai China 378,962,000 443,170,000
2. Singapore Singapore 362,600,000 390,100,000
Rotterdam, New York, Le Havre, Porto, Lisabon i dr. Shanghai, koji svojim obujmom uvelike nadilazi
Međutim,
Međutim, krajem 20. st.st. i poč
početkom 21. st.
st. prvenstvo u 3. Rotterdam Netherlands 352,593,000 370,400,000
godiš
godiš nji promet u lukama Singapore i
pomorskom prometu preuzele su pomorske rute i luke 4. Ningbo-Zhoushan China 225,850,000 359,330,000
Rotterdam, a zatim i ostalim svjetskim lukama.
na Pacifiku.
Pacifiku. 5. Guangzhou China 215,190,000 250,360,000
• Rast pomorskog prometa na Pacifiku posljedica je sve • Znakovito je da je među deset najveć
najvećih 6. Tianjin China 206,161,000 240,690,000
intenzivnijih vanjskotrgovinskih veza među svjetskih luka čak š est iz Kine! 7. Hong Kong China 220,879,000 230,139,000
dalekoistoč
dalekoistočnim zemljama te veza između 8. Busan South Korea 215,032,399 217,217,227
dalekoistoč
dalekoistočnih zemalja s jedne te Angloamerike i 9. South Louisiana USA 225,486,741 192,548,883
Australije s druge strane.
strane. 10. Houston USA 183,254,400 192,023,109

1
Rang Luka Drž
Država Kontejner (TEU)
2005. 2006.
1. Singapore Singapore 21,329,100 23,192,200
2. Hong Kong China 21,984,000 22,602,000
• Shanghai je luka i jedan od najveć
najvećih gradova
3. Shanghai China 14,554,100 18,084,000
Kine,
Kine, jedno od najvaž
najvažnijih ekonomskih središ
središ ta
u svijetu.
svijetu.
4. Shenzhen China 13,659,000 16,196,700
5. Busan South Korea 11,491,968 11,843,151 • Iako su lokalni uvijeti nepovoljni Shanghai je
6. Kaohsiung Taiwan 9,714,115 9,471,056 postao svjetska luka zbog svog geografskog
polož
položaja.Lež
aja.Leži pored krivudavog Huangpua, u
7. Rotterdam Netherlands 8,291,994 9,286,756 koji se prelijevaju plime vode Yangtzea.
• Najč
Najčeš ća prevož
prevožena roba su ugljen ,minerali i
8. Hamburg Germany 7,003,479 8,087,545
nafta. Suvremeni je Shanghai po robnom
9. Dubai UAE 6,428,883 7,619,000
prometu vodeć
vodeća kineska luka s prvim
10. Los Angeles USA 7,321,440 7,484,624
kontejnerskim terminalom u zemlji(izgrađen
zemlji(izgrađen
11. Long Beach USA 5,779,852 6,709,818 potkraj 1970-
1970-ih godina).
12. Antwerp Belgium 6,063,746 6,488,000

• Do druge polovice 19 st. Singapore je mala

ribarska luka.Nakon otvaranja Sueskog kanala
naglo prerasta u važ
važan punkt za opskrbu brodova
ugljenom.
• Singapore se protež
proteže duž
duž juž
južne obale u duljini
oko 20 km.Ubraja se se među najveć
najveće svjetske luke.
• Godiš
Godiš nje prima viš
viš e od 30 000 brodova,odnosno
viš
viš e od 80 dnevno.Raspolaž
dnevno.Raspolaže sa prostranim
skladiš
skladiš tima,velikim tankovima za naftu i naftne
derivate te brojnim dizalicama.

2
 • Rotterdam je još
još između dva svjetska rata bio velika
luka. Prvenstveno je uvozna luka, tako da uvoz znatno
nadmaš
nadmaš uje izvoz.
• Najznač
Najznačajnije stavke u uvozu preko Rotterdamske
luke pored nafte, željezne rude, žitarica i ugljena čine
umjetno gnojivo, drvo, uljarice, kauč
kaučuk, kož
koža, pamuk,
vuna, kava, duhan, riž
riža, vino, juž
južno voć
voće i generalni
teret.
• Od žitarica uvoze se osim pš pš enice još
još ječ
ječam, raž
raž i
zob.Važ
zob.Važan dio u izvozu pored kamenog ugljena čine
koks, željezo, čelik, petrokemijski i kemijski proizvodi
te poljoprivredni proizvodi i generalni teret.
• Veliki dio prometa čini tranzitni teret koji obič
obično ne
prolazi kroz skladiš
skladiš ta nego iz luke nastavlja put dalje
brodovima unutraš
unutraš nje plovidbe,ž
plovidbe,željeznicama i
kamionima.Rotterdam je i najveć
najveća riječ
riječna luka Europe.

• New Orleans, grad i luka u drž

državi Lousiani.
• Hong Kong ide danas u red najveć
najvećih luč
lučkih emporija. • Jedna je od najvaž
najvažnijih i najveć
najvećih luka SAD po prometu
• Sidriš
Sidriš te je veoma prostrano te se ubraja u najveć
najveća i robe i njezinoj vrijednosti. Velika je univerzalna riječ
riječno-
no-
najudobnija sidriš
sidriš ta na svijetu. morska luka, poput Londona, New Yorka ili Hamburga.
• Roba se prekrcava brojnim dizalicama različ
različite • Najveć
Najveći dio brodskih vezova uređen je za prekrcaj raznih
vrsta generalnog tereta, dok su ostali specijalizirani za
nosivosti,kontejnerima i brodicama.Na gatovima se pojedine vrste rasutih ili tekuć
tekućih tereta.
nalaze željeznič
eljeznički kolosjeci i prostrana skladiš
skladiš ta. • Oko 18 km duljune operativne luke služ služi za generalni
• Luka Hong Kong ide po svom polož
položaju među najbolje teret, ali je jedan njezin dio uređen za konvencionalne
prirodne luke na svijetu , a po prometu u najž
najživlje linijske brodove, a drugi za kontejnerski.
svijetske luke.Luka je otvorena prema moru na dva • Svi luč
lučki terminali imaju uređaje i za noć
noćni prihvat
kraja i dovoljno duboka da u nju mogu pristati i brodova, te za potrebnu opskrbu(gorivo,voda,namirnice).
najveć
najveći oceanski brodovi.

3
 • Houston je luka u juž
južnom Texasu, SAD.
• Houstonska luka raspolaž
raspolaže najmodernijom
opremom opremom za ukrcaj pamuka,
elevatorima za žito koji istovremeno mogu
krcati dva broda i specijalnim uređajima za
prekrcaj željeza i pijeska.
• U luci su veliki pokriveni skladiš
skladiš ni prostor i
hladnjač
hladnjače, prostor za glomaznu robu i velike
cisterne za različ
različitu tekuć
tekuću robu.
• Luka je planski proš
proš irena i modernizirana,
naoč
naočito je znač
značajna izgradnja kontejnerskog
terminala.

• Grad i luka na jugozapadnoj obali otoka • U poč

početku 20. st. Hamburg je već
već glavna luka
privredno snaž
snažne Njemač
Njemačke i jedna od vodeć
vodećih luka
Taiwana. Europe.
• Unutraš
Unutraš nja je luka duboka 7.3 – 9 metara, • Po strukturi prometa Hamburš
Hamburš ka luka mož
može se
vanjsko sidriš
sidriš te 9-
9-13 metara. smatrati mješ
mješ ovitom, jer jedan njen dio služ
služi kako
univerzalna luka; ostali dijelovi specijalizirani su za
• U luci su brojna priveziš
priveziš ta za brodove s gazom pojedine vrste tereta.
do 10 metara. • Luka se dijeli na stari i novi dio.
• Na priveziš
priveziš tima su naftovodi, dizalice, • Postoji velik broj luč
lučkih basena; baseni luka za žito,
kontejnerski terminali, prostrana natkrivena luka za ugljen i rude, luke za drvo, voć
voće i živež
ivežne
skladiš
skladiš ta. namirnice i luka za naftu s rafinerijama.
• Luku zasipavaju pješ
pješ čani nanosi, pa se mora • Samo manji dio luč
luč kog basena služ
služi za iskrcaj i ukrcaj
često jaruž
jaružati. raznovrsne robe.

4
 • Nalazi se u juž
južnom dijelu Perzijskog zaljeva, na
sjeveroistoč
sjeveroistočnoj obali poluotoka Arabije.
• Da bi se zadovoljile potrebe izvoza sve već
većih količ
količina
nafte, izgrađena
izgrađena ja na mjestu stare luke,
luke, sa 3 m
dubine, nova luka Port Rashid, koja ima 15 vezova na
dubinu do 9 m za pristajanje tankera.
tankera.
• U luci je sagrađena stanica za opskrbu brodova
naftom, vodom i ostalim potrepš
potrepš tinama. Otvorena je
za promet 1972. godine.
• 1973. poč
počela je izgradnja remontnog brodogradiliš
brodogradiliš ta
za tankere.
• Od tada luka je opskrbljivana najsuvremenijim luč lučkim
uređajima,
uređajima, uključ
uključivš
ivš i i elektronske.

• Po svojoj velič
veličini,prometu i opremi luka Los Angeles ubraja se
među najveć
najveće i najvaž
najvažnije luke SAD.Lež
SAD.Leži u zaljevu San Pedru u
juž
južnoj Kaliforniji.
• Sastoji se od vanjske i unutraš
unutraš nje luke. Vanjska luka zaš
zaš tić
tićena je
sa dva velika lukobrana ,ima vodenu površ
površ inu od 325ha a sastoji
se od niza kanala.U tom dijelu luke nalazi se veliki naftni
terminal.Unutraš
terminal.Unutraš nja luka obuhvać
obuhvaća oko 360ha vodene površpovrš ine s
nizom kanala,bazena,dokova i brodskih vezova.U tom dijelu luke
nalazi se već
većina terminala ze različ
različite kategorije tereta s
gustom mrež
mrežom željeznič
eljezničkih kolosijeka i nekoliko željeznič
eljezničkih
postaja.
• Los Angeles ima izravne brodske veze sa svima glavnim lukama na
Tihom oceanu, te postiji redovita linija Europa-
Europa-Panamski kanal-
kanal-
Los Angeles-
Angeles-Seattle-
Seattle-Vancouver i obrnuto.
• Uvozi se najrazlič
najrazličitija roba,osobito
kopra,banane,drvo,kauč
kopra,banane,drvo,kaučuk,papir,kava,ž
uk,papir,kava,željezna roba i industrijski
proizvodi a izvozi nafta i njezini derivati,proizvodi petrokemijske
petrokemijske
industrije i roba š iroke potroš
potroš nje.

5
• Long Beach lež
leži u istoč
istočnom dijelu zaljeva San
Pedra. U prvom redu služ
služi prometu
metropolitanske regije Los Angeles-
Angeles- Long
Beach. Zbog već
većih dubina luka Long Beach je u
boljem polož
položaju od Los Angelesa, osobito
prometu nafte i rasutih tereta.
• Luka se sastoji od unutraš
unutraš nje, vanjske luke i
tri bazena.
• Uz promet nafte i rasutih tereta vrlo dobro
se razvija i kontejnerski promet.

• Grad i glavna luka Belgije na obali rijeke Schelde. Luka

je izgrađena u ratne svrhe,ali
svrhe,ali je kasnije služ
služila
trgovini.
• Luka sadrž
sadrži skladiš
skladiš ni natkriveni prostor,otvorena
slobodna skladiš
skladiš ta,različ
ta,različite dizalice,kontejnerski
ukrcajni mostovi,duga željeznič
eljeznička pruga radi
kontejnerskog prekrcaja.
• Preko Antwerpena se uvozi željezna
ruda,nafta,fosfati,kalijeve soli, sumpor, drvo, žito,
vuna, kava, voć
voće, mirodije, duhan, kauč
kaučuk, kaolin i
stoka; izvozi se ugljen, željezo, čelik, oruž
oružje, staklo,
strojevi, kemikalije, cement, lan i foto-
foto-papir.
• Antwerpen je najvaž
najvažnija europska prekrcajana luka za
žito,vunu i kož
kožu.

6
7