MATEMATIKA PITANJA GEOMETRIJA PROSTORA

TOČKE, PRAVCI I RAVNINE

1. Koji su osnovni pojmovi geometrije prostora?

To su: točke, pravci i ravnine
2. Objasni razliku između aksioma i teorema.
Aksiomi su tvrdnje koje se ne dokazuju, već se prihvaćaju kao
točne bez dvojbe. Teoremi ili poučci su tvrdnje koje se moraju
dokazivati.
3. Napiši aksiome geometrije prostora.
3.1. Kroz dvije različite točke prolazi točno jedan pravac.
3.2. Kroz tri točke koje ne leže na jednom pravcu prolazi
točno jedna ravnina.
3.3. Pravac koji prolazi kroz dvije različite točke ravnine
leže u toj ravnini.
3.4. Ako dvije različite ravnine imaju zajedničku točku, onda
se sijeku u pravcu.
3.5. Kroz svaku točku može se povući točno jedna paralela sa
zadanim pravcem.
4. Napiši i nacrtaj položaj dvaju pravaca u prostoru.
4.1. Pravci leže u istoj ravnini. a
a
4.2. Pravci ne leže u istoj ravnini. p π π

5. Kriteriji mimoilaznosti.
Ako jedan pravac leži u ravnini, a drugi pravac siječe tu ravninu
u jednoj točki koja ne pripada prvom pravcu, onda su oni
mimoilazni.
6. Napiši i nacrtaj sve načine na koje se može zadati ravnina.
6.1. Trima točkama koje ne leže na jednom pravcu.
6.2. Pravcem i točkom koja ne leži na njemu
6.3. Dvama pravcima koji se sijeku
6.4. Dvama paralelnim pravcima koji se ne podudaraju.

7. Napiši i nacrtaj u kojem međusobnom odnosu mogu biti dvije

ravnine.
7.1. One se podudaraju.
7.2. One se sijeku po nekom pravcu.
7.3. One se ne sijeku.
8. Objasni što znači komplanarne i kolinearne točke.
Za točke koje leže u jednoj ravnini kažemo da su komplanarne.
Za točke koje pripadaju jednom pravcu kažemo da su kolinearne.
9. Međusobni položaj pravca i ravnine.
Pravac i ravnina su ili paralelni ili se sijeku u jednoj točci.
10. Objasni što je ortogonalna projekcija točke na ravninu.
To je točka koja je okomito spuštena na ravninu te leži u toj
ravnini.
11. Definicija udaljenosti točke od ravnine.
Udaljenost točke od ravnine jednaka je udaljenost točke od
njezine ortogonalne projekcije na ravninu.
12. Odnos pravca i ravnine.
12.1. Pravac leži u ravnini.
12.2. Pravac i ravnina se sijeku, pri čemu pravac ne leži u
ravnini.
12.3. Pravac i ravnina nemaju presječnih točaka.

PRESLIKAVANJA PROSTORA

13. Osna simetrija.

Preslikavanje neke zadane točke (X) oko nekog zadanog pravca (p)
nazivamo osna simetriaj.
14. Centralna simetrija.
Preslikavanje neke zadane točke (X) oko neke druge istaknute
točke (Y) nazivamo centralna simetrija.
15. Homotetija
15.1. U ravnini
Jest promjena u ravnini gdje se iz fiksne točke (S – središte
homotetije), udaljenost množi sa zajedničkim koeficijentom (k
– koeficijent homotetije). Rezultat je uvećani/smanjeni lik.
15.2. U prostoru
Jest promjena u prostoru gdje se iz fiksne točke (S – središte
homotetije), udaljenost množi sa zajedničkim koeficijentom (k –
koeficijent homotetije). Rezultat je uvećano/smanjeno tjelo.

KUT IZMEĐU PRAVCA I RAVNINE KUT IZMEĐU DVIJU RAVNINA

16. Kut između pravca i ravnine.

Kut pravca i ravnine je kut između pravca i njegove ortogonalne
projekcije na ravninu.
17. Kut između dviju ravnina.
Kut između dviju ravnina jest kut koji zatvaraju pravci a i b.

POLIEDRI
18. Što je konveksni skup?
U konveksnom skupu je spojnica bilo kojih dviju njegovih
točaka sadržana u tom skupu (lijeva slika). U ne konveksnom skupu
postoje barem dvije njegove točke tako da njihova spojnica nije
sadržana u tom skupu (desna slika).

19. Što je konveksni poliedar?

Neka je A, B, C,… konačan skup točaka u prostoru koje nisu
komplanarne. Konveksan poliedar je najmanji konveksan skup koji
sadrži te točke.
20. Elementi poliedra.
STRANA poliedra je konveksan mnogokut.
BRID je dio poliedra u kojem se sastaju dvije strane.
VRH je krajnja točka brida. To je zajednička točka triju ili više
strana.
21. Što je pravilan poliedar?
Poliedar je pravilan ako mu sve strane čine sukladni mnogokuti, a
iz svakog vrha izlazi jednak broj bridova.
22. Napiši i objasni Eulerovu formulu.
𝑽+𝑺=𝑩+𝟐
V je broj vrhova, S je broj strana, a B je broj bridova poliedra.
Ona sugerira da neće biti moguće zamisliti bilo kakav poliedar s
unaprijed propisanim oblikom strana.
23. Nabroji i opiši pravilne poliedre.
23.1. Pravilan tetraedar → strane su mu sukladni
jednakostranični trokuti. Četiri strane; šest jednako dugih
bridova; četiri vrha.
23.2. Pravilni heksaedar (kocka) → strane su mu sukladni
kvadrati. Šest strana; dvanaest jednako dugih bridova; osam
vrhova.
23.3. Pravilni oktaedar → strane su mu sukladni
jednakostranični trokuti. Osam strana; dvanaest jednako dugih
bridova; šest vrhova
23.4. Pravilni dodekaedar → strane su mu pravilni peterokuti.
Dvanaest strana; triedest jednako dugih bridova; dvadeset
vrhova.
23.5. Pravilni ikosaedar → strane su mu sukladni
jednakostranični trokuti. Dvadeset strana; trideset jednako
dugih bridova; dvanaest vrhova.