Izvorni znanstveni rad 27

Original scientific paper UDK 691.32:620.193

https://doi.org/10.32762/zr.22.1.2

PRORAČUN PRODORA KLORIDA U BETON

ANALYSIS OF CHLORIDE PENETRATION IN

CONCRETE

Anton Bogdanić*, Joško Ožbolt**

Sažetak
Na armiranobetonskim konstrukcijama izloženim agresivnom okolišu često
nastaju oštećenja uslijed korozije armature izazvane kloridnim ionima. Oštećenja
nastaju u obliku pukotina i odlamanja zaštitnog sloja betona uslijed bubrenja
produkata korozije, što nepovoljno utječe na nosivost i trajnost konstrukcije. Povrh
toga, površina poprečnog presjeka armature smanjuje se istovremeno s procesom
degradacije betona. No, oštećenja se javljaju neposredno nakon depasivacije čelika
uslijed kritične koncentracije kloridnih iona u blizini armature. Vrijeme koje je
potrebno da kritična koncentracija kloridnih iona prodre do armature naziva se
faza inicijacije, a osnovni cilj ovog rada je procjena njezinog trajanja. Trajanje faze
inicijacije moguće je predvidjeti ukoliko se u obzir uzmu transportni procesi koji se
odvijaju kroz zaštitni sloj betona. Najvažniji fizikalni procesi vezani uz fazu inicijacije
su transport kapilarne vode, kloridnih iona te topline. Stoga je u okviru ovog rada
razvijen 2D numerički model pomoću metode konačnih razlika, koji simulira
navedene transportne procese. Primjena modela pokazana je na numeričkom
primjeru u kojem je kvadratni poprečni presjek armiranobetonskog stupa izložen
agresivnim morskim uvjetima. Proračun je proveden kako bi se istražio utjecaj širine
pukotina na trajanje faze inicijacije. Numerički rezultati pokazuju da raspucalost
zaštitnog sloja betona značajno smanjuje trajanje faze inicijacije, a samim time i
uporabni vijek konstrukcija.

Ključne riječi: korozija, armirani beton, transportni procesi, faza inicijacije, metoda
konačnih razlika

* Sveučilište u Rijeci, Građevinski fakultet, Radmile Matejčić 3, 51000 Rijeka

E-mail: anton.bogdanic@gradri.uniri.hr
** Sveučilište u Stuttgartu, Institut za građevinske materijale, Pfaffenwaldring 4, 70569 Stuttgart
E-mail: ozbolt@iwb.uni-stuttgart.de

Rad zaprimljen: 28. 7. 2019. Rad prihvaćen: 9. 10. 2019.

28 GF • ZBORNIK RADOVA

Abstract
Reinforced concrete structures exposed to aggressive environmental conditions
often exhibit damage caused by chloride-induced corrosion of reinforcement. The
damage occurs in the form of cracking and spalling of the concrete cover due to
the expansion of corrosion products, which adversely affects the bearing capacity
and durability of structures. Moreover, the cross-sectional area of reinforcement
decreases simultaneously with concrete deterioration. However, the damage occurs
shortly after steel depassivation caused by critical chloride concentration in the
vicinity of the reinforcement. The time necessary for critical chloride concentration
to reach the reinforcement is called initiation phase and the main objective of this
paper is to estimate its duration. The duration of the initiation phase is possible
to predict if transport processes, which take place through the concrete cover, are
accounted for. The most important physical processes related to steel depassivation
are the transport of capillary water, chloride and heat. Therefore, the development
of a 2D is presented in this paper. The model is based on the finite difference method
and simulates aforementioned transport processes. The application of the model
is shown on a numerical example in which a square cross-section of a reinforced
concrete column is exposed to aggressive maritime conditions. The analysis is carried
out to investigate the influence of crack width in concrete cover on the duration of
the initiation phase. The numerical results show that the cracking of concrete cover
significantly reduces the duration of the initiation phase, and, consequently, the
service life of structures.

Key words: corrosion, reinforced concrete, transport processes, initiation phase,

finite difference method

1. Uvod
Korozija armature izazvana prisutnošću kloridnih iona jedan je
od glavnih uzroka za skraćenje uporabnog vijeka armiranobetonskih
konstrukcija izloženih agresivnom okolišu. Dakle, najugroženije su
konstrukcije u blizini mora ili one izložene solima za odmrzavanje.
Armaturi zahvaćenoj korozijom postepeno se smanjuje površina poprečnog
presjeka, a istovremeno nastaju produkti korozije čiji je volumen i do šest
puta veći od volumena pasivne armature [1]. Povećanje volumena uzrokuje
dodatna naprezanja u betonu u blizini armature koja mogu rezultirati
pukotinama i odlamanjem zaštitnog sloja betona. Oštećenja u zaštitnom
sloju, uzrokovana bubrenjem korozijskih produkata ili nekim drugim
djelovanjima, pogoduju prodoru agresivnih tvari te ubrzavaju proces
korozije [2]. Spomenuta oštećenja betona i armature negativno utječu na
nosivost i trajnost cijele konstrukcije.
Proces korozije moguće je promatrati kroz dva vremenska perioda
koji se nazivaju faza inicijacije i faza propagacije [3],[4]. Tijekom faze
A. Bogdanić, J. Ožbolt • Proračun prodora klorida u beton 29

inicijacije kloridni ioni prodiru u zaštitni sloj betona. U određenom

trenutku uporabnog vijeka konstrukcije javlja se depasivacija armature, tj.
oštećenje pasivnog sloja armature uslijed kritične koncentracije kloridnih
iona. Depasivacija armature predstavlja početak faze propagacije tijekom
koje dolazi do elektrokemijskog razaranja čelika i stvaranja korozijskih
produkata. Dakle, važno je da faza inicijacije potraje što dulje kako bi
oštećenje konstrukcije uslijed procesa korozije nastalo čim kasnije.
Stoga je cilj ovog rada uz pomoć dvodimenzionalnog numeričkog
modela predvidjeti trajanje faze inicijacije. Kako bi rezultati modela bili
što vjernija slika stvarnog stanja, potrebno je riješiti linearne i nelinearne
parcijalne diferencijalne jednadžbe koje opisuju transportne procese
tijekom faze inicijacije.
U okviru rada objašnjeni su transportni procesi te je ukratko prikazan
postupak njihovog modeliranja pomoću metode konačnih razlika.
Osim toga, prikazani su i rezultati parametarske analize gdje je model
upotrijebljen kako bi se ispitao utjecaj širine pukotine u zaštitnom sloju
betona na trajanje faze inicijacije.

2. Transportni procesi tijekom faze inicijacije

Tijekom faze inicijacije odvijaju se transporti kapilarne vode, topline,
kisika, kloridnih te OHˉ iona. Za trajanje faze inicijacije svakako je najvažniji
transport kloridnih iona. No, dokazano je da raspodjela kapilarne vode i
temperature direktno utječu na transport kloridnih iona [5]. Dakle, kako bi
se čim preciznije odredilo trajanje faze inicijacije, potrebno je u obz
se čim preciznije odredilo trajanje faze inicijacije, potrebno je u obzir uzeti
transporte kapilarne vode, topline i kloridnih iona. Sukladno naved
transporte kapilarne vode, topline i kloridnih iona. Sukladno navedenom,
transport kisika te OHˉ iona nisu uzeti u obzir u okviru ovog rada.
transport kisika te OHˉ iona nisu uzeti u obzir unutar ovog rada.
Pretpostavljajući daPretpostavljajući da je uproces
je proces hidratacije betonuhidratacije u betonu
završen, model za završen, mo
opisivanje
opisivanje transportnih transportnih
procesa procesa u dvodimenzionalnom
u dvodimenzionalnom prostoru i vremenuprostoru i vr
uključuje varijable: uključuje varijable:
• θw(x,y,t) – volumni• udio porne–vode
θw(x,y,t) u betonu
volumni (m3vode
udio porne /m3betona
vode ) , (m3 /m3
u betonu vode betona
• Cc(x,y,t) – koncentracija slobodnih kloridnih iona (kgcl /m3porne -
• Cc(x,y,t) – koncentracija slobodnih kloridnih iona (kgcl /m3porn
-
otopine)
• Ccb(x,y,t)
• Ccb(x,y,t) – koncentracija – koncentracija
vezanih kloridnih iona vezanih kloridnih
(kgcl-/m 3
betona) iona (kgcl /m beton
- 3

• T(x,y,t) – temperatura u poprečnom

• T(x,y,t) presjeku
– temperatura u (°C)
poprečnom presjeku (°C)
2.1. Transport kapilarne vode kapilarne vode
2.1 Transport
Transport kapilarne vode opisan
Tranport je preko
kapilarne vode nelinearne paraboličke
opisan je preko nelinearne para
parcijalne diferencijalne jednadžbe [6]:
parcijalne diferencijalne jednadžbe [6]:
∂θw
= 𝛻𝛻𝛻𝛻 (Dw(θw)𝛻𝛻𝛻𝛻θw) , (1)
∂t
pri čemu nelinearnost proizlazi iz činjenice da je koeficijent d
kapilarne vode Dw (m2/s) ovisan o volumnom udjelu porne vo
Ovisnost koeficijenta difuzije o sadržaju vlage može se opisati p
eksponencijalne funkcije koja glasi:
 2.1 Transport kapilarne vode
Tranport kapilarne
Tranport kapilarne vode vode opisankapilarne
opisan
Tranport
Tranport je preko
je prekovode
kapilarne nelinearne
nelinearne
vode paraboličke
opisanparaboličke
opisan jeje preko
preko nelinearne
nelinearne para
par
parcijalnediferencijalne
parcijalne diferencijalneparcijalne jednadžbe
jednadžbe
parcijalne [6]:
[6]:
diferencijalne
diferencijalne jednadžbe [6]:
30 GF • ZBORNIK RADOVA jednadžbe [6]:
∂θww
∂θ ∂θ
𝛻𝛻𝛻𝛻θww)),, ∂θw==𝛻𝛻𝛻𝛻𝛻𝛻𝛻𝛻(D
w
==𝛻𝛻𝛻𝛻𝛻𝛻𝛻𝛻((DDww((θθww))𝛻𝛻𝛻𝛻θ (Dww(θ
(θww))𝛻𝛻𝛻𝛻θ
𝛻𝛻𝛻𝛻θww)), , (1)
(1)
∂t
∂t ∂t∂t
pri čemu
pri čemu nelinearnost
nelinearnostpri proizlazi
proizlazi
pri čemu iziz činjenice da
činjenice
čemu nelinearnost
nelinearnost da je koeficijent
je
proizlazi koeficijent
proizlazi difuzije
difuzije
iziz činjenice
činjenice da
da jeje koeficijent
koeficijent
kapilarne vode
kapilarne vode D D
Dw (m
(m
ww (mkapilarne
22 /s) ovisanvode
kapilarne vode DDww(m
2/s) ovisan o volumnom
/s) ovisan o volumnom (m/s)
2 udjelu
udjelu
2/s) ovisan
ovisanporne
porne
porne vode
vode
oo volumnom
volumnom θθ
θw w..udjelu
w. udjelu porne
porne vv
Ovisnost koeficijenta
Ovisnost koeficijenta difuzije difuzije
Ovisnost oo sadržaju
sadržaju vlage
vlage može
može
difuzije se
se
o opisati
opisati
Ovisnost koeficijenta difuzije o sadržaju vlage može se opisatip
koeficijenta sadržaju pomoću
pomoću
vlage može se opisati
eksponencijalnefunkcije
eksponencijalne funkcije kojaglasi:
koja glasi:
eksponencijalne
eksponencijalne funkcije
funkcijekoja kojaglasi:
glasi:
��
𝑛𝑛𝑛𝑛𝜃𝜃𝜃𝜃𝑤𝑤𝑤𝑤𝑤𝑤𝑤𝑤 �
= DD00𝑒𝑒𝑒𝑒𝑒𝑒𝑒𝑒𝑛𝑛𝑛𝑛𝜃𝜃𝜃𝜃
DDww = ,, DDww==DD0𝑒𝑒𝑒𝑒0𝑒𝑒𝑒𝑒𝑛𝑛𝑛𝑛𝜃𝜃𝜃𝜃�𝑤𝑤𝑤𝑤,
𝑛𝑛𝑛𝑛𝜃𝜃𝜃𝜃
𝑤𝑤𝑤𝑤
, (2)
(2)
gdje je
gdje je konstanta
konstanta𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷granična
jekonstanta granična
00 granična vrijednost,
vrijednost, a0 nnje
a 𝐷𝐷𝐷𝐷an jefaktor
faktorvrijednost,
oblika.Član
oblika. Član ̅ =
a n𝜃𝜃𝜃𝜃𝜃𝜃𝜃𝜃̅ je =
gdje
gdjejejevrijednost,
konstanta
konstanta 𝐷𝐷𝐷𝐷 je faktor
granična oblika. Član faktor oblika. Čla
0 granična vrijednost, a n𝑤𝑤𝑤𝑤𝑤𝑤𝑤𝑤je faktor oblika. Čl
−θθwiwi))//((θθwd
((θθww− wd−−θθwiwi)) je(θ
je − θ
normirani
normirani) / (θ θ
sadržaj
sadržaj
sadržaj
− ) vode,
vode,
je pri
pri čemu
čemu
normirani
(θww − θwiwi)/(θwdwd − θwiwi) je normirani sadržaj su
su θθ
sadržaj i
i
vode,
wd vode,
wd
wd i θθwi pri
wi
wi pri čemu
čemususu θθ
saturiraniiipočetni
saturirani sadržaj
početnisadržaj vode.
vode.
saturirani
saturiranii ipočetni
početnisadržajsadržajvode.vode.
2.2.Transport
2.2
2.2 Transportkloridnih
Transport kloridnih
kloridnih iona
iona
iona
2.2
2.2 Transport
Transportkloridnih
kloridnihiona
iona
Kloridni ioni
Kloridni ioni tijekom tijekom Kloridni faze inicijacije
faze
Kloridni inicijacije
ioniioni tijekom prodiru
prodiru
tijekom fazeuu beton
faze beton
inicijacije
inicijacije različitim
različitim prodiru
prodiru uu beton beton rar
transportnim
transportnim mehanizmima mehanizmima poput
poput difuzije,
transportnim
transportnim difuzije,
mehanizmima
mehanizmima konvekcije,
konvekcije, poput
poput apsorpcije
apsorpcijedifuzije,
difuzije, itd.
itd.konvekcije, [2].
[2].
konvekcije, apsorpcije
apsorpcije
Većinamatematičkih
Većina matematičkihmodela modela
Većina
Većinakoji
koji opisujutransport
opisuju
matematičkih
matematičkih transport
modela
modela kloridnih
kloridnih
koji
kojiopisuju opisuju ionatransport
iona uključuje
uključuje
transportkloridnih kloridnihiona ionauk
u
samo difuziju.
samo difuziju. Najjednostavniji Najjednostavniji samo jednodimenzionalni
jednodimenzionalni
difuziju. Najjednostavniji
samo difuziju. Najjednostavniji jednodimenzionalni matematičk matematički
matematičkijednodimenzionalni model,
model, matematički
kojise
koji setemelji temeljina pretpostavci
napretpostavci
pretpostavci koji da
kojisese da je
temelji
temelji koeficijent
jekoeficijent
koeficijent
na difuzije𝐷𝐷𝐷𝐷
difuzije
difuzije
napretpostavci
pretpostavci 𝐷𝐷𝐷𝐷D
da 000je
da konstantan,
konstantan,
koeficijentglasi:
jekoeficijent glasi:
difuzije𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷00konstanta
difuzije konstant
2
∂𝐶𝐶𝐶𝐶
∂𝐶𝐶𝐶𝐶 2
𝜕𝜕𝜕𝜕𝜕𝜕𝜕𝜕 𝐶𝐶𝐶𝐶𝐶𝐶𝐶𝐶 ∂𝐶𝐶𝐶𝐶
∂𝐶𝐶𝐶𝐶
2
𝜕𝜕𝜕𝜕𝜕𝜕𝜕𝜕 2𝐶𝐶𝐶𝐶𝐶𝐶𝐶𝐶
=𝐷𝐷𝐷𝐷00 22 ,,
=𝐷𝐷𝐷𝐷 =𝐷𝐷𝐷𝐷 00 2 , ,
=𝐷𝐷𝐷𝐷 (3)
(3)
∂t ∂t ∂𝑥𝑥𝑥𝑥
∂𝑥𝑥𝑥𝑥 ∂t∂t ∂𝑥𝑥𝑥𝑥
∂𝑥𝑥𝑥𝑥 2
Jednadžba
Jednadžba
Jednadžba (1)
(1) je linearna
(1) jejelinearna linearna
parabolička
parabolička
Jednadžba
Jednadžba
parabolička (1) diferencijalna
(1)diferencijalna
je jelinearna
linearnaparabolička
diferencijalna
jednadžba
jednadžba
parabolička
jednadžba
za
za koju,
za koju,koju,uz
diferencijalna
diferencijalna uz
uz jednadžba
jednadžbazazak
određenepretpostavke,
određene pretpostavke,određene postoji
postoji ii analitičko
analitičko
pretpostavke, rješenje.
rješenje.
postoji No,
No, modeli
modeli bazirani
bazirani na
na
određene pretpostavke, postoji određene pretpostavke,
i analitičko rješenje. postoji No,i modeliianalitičko
analitičko baziranirješenje.
rješenje. na No,No,modelimodelibaz
ba
difuzijiprimjenjivi
difuziji primjenjivisu suza zadifuziji
konstrukcije
konstrukcije
difuziji primjenjivi
primjenjivi konstantne
konstantne susu zaza vlažnosti,ali
vlažnosti,
konstrukcije
konstrukcije alikonstantne
podcjenjuju
podcjenjuju
konstantne vlažnosti,
vlažnosti, ali
alipodc
pod
difuziji primjenjivi su za konstrukcije konstantne vlažnosti, ali podcjenjuju
količinukloridnih
količinu kloridnihiona ionauukoličinu konstrukcijama
konstrukcijama
količinu kloridnih
kloridnih koje
koje
iona
iona suuizložene
su uizložene
konstrukcijama
konstrukcijama procesima
procesima koje
koje sušenja
sušenja su suizložene
izloženeprocesima
procesima
količinu
i vlaženja. kloridnih U zonama iona u konstrukcijama
sušenja i vlaženja potrebno koje suuzeti
je izložene u obzir procesima
i transport
sušenja i vlaženja. i vlaženja. U zonama U zonamasušenjasušenjai vlaženja i potrebno
vlaženja potrebno je uzeti je uuzeti
obzir u iobzir
transport i
kloridnih iona uslijed gibanja kapilarne vode u kojoj su otopljeni [1].
transport kloridnih kloridnih iona iona uslijed gibanja
uslijed gibanja kapilarne kapilarne vode u kojoj kojojsu otopljeni
otopljeni [1].
Navedena pojava naziva se konvekcija i odvija sevode punoubrže odsudifuzije.
[1]. Navedena pojava naziva se konvekcija i odvija
naziva se konvekcija i odvija se puno brže od difuzije. se puno brže od difuzije.
Osim Osim difuzije
difuzije i konvekcije,
i konvekcije, u obzir
u obzir je
je jeuzeto
uzeto i vezivanje
i vezivanje kloridnih iona za
Osim difuzije i konvekcije, u obzir uzeto i vezivanjekloridnih kloridnihiona iona za
zaprodukte
produkte
produkte hidratacije.
hidratacije. Stoga
hidratacije.Stoga
se transport kloridnih
Stogasesetransport transport kloridnih
kloridnih iona ionamože možeopisati
iona može
opisati
opisati
pomoću
pomoću sljedeće
sljedeće nelinearne
nelinearne parcijalne
parcijalne diferencijalne
diferencijalne jednadžbe
jednadžbe [6]:[6]:
pomoću sljedeće nelinearne parcijalne diferencijalne jednadžbe [6]:
∂𝐶𝐶𝐶𝐶𝑐𝑐𝑐𝑐 ∂𝐶𝐶𝐶𝐶𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐
θw ∂𝐶𝐶𝐶𝐶=𝑐𝑐𝑐𝑐 𝛻𝛻𝛻𝛻 (θw𝐷𝐷𝐷𝐷𝑐𝑐𝑐𝑐 (h, 𝑇𝑇𝑇𝑇)𝛻𝛻𝛻𝛻𝐶𝐶𝐶𝐶c) + Dw(θw)𝛻𝛻𝛻𝛻θw𝛻𝛻𝛻𝛻𝐶𝐶𝐶𝐶c − ∂𝐶𝐶𝐶𝐶𝑐𝑐𝑐𝑐,𝑐𝑐𝑐𝑐 (4)
θw∂t = 𝛻𝛻𝛻𝛻 (θw𝐷𝐷𝐷𝐷𝑐𝑐𝑐𝑐 (h, 𝑇𝑇𝑇𝑇)𝛻𝛻𝛻𝛻𝐶𝐶𝐶𝐶c) + Dw(θw)𝛻𝛻𝛻𝛻θw𝛻𝛻𝛻𝛻𝐶𝐶𝐶𝐶c −∂t , (4) (4)
∂t ∂t
gdje je 𝐷𝐷𝐷𝐷𝐶𝐶𝐶𝐶 (m2/s) koeficijent difuzije kloridnih iona. Koeficijent difuzije
gdje gdje je DjeCje 𝐷𝐷𝐷𝐷 (m (m /s)
𝐶𝐶𝐶𝐶 2/s)
2 koeficijent
koeficijent difuzijedifuzije kloridnih
kloridnih iona.iona. Koeficijent difuzije
izražen kao funkcija relativne vlažnosti u porama h iKoeficijent
temperature difuzije betona
izražen izražen je kao funkcija relativne vlažnosti u porama h i temperature betonabetona
je kao funkcija relativne vlažnosti u porama h i temperature T:
T:
T:
−1
(1 − ℎ )4 4 −1 𝑈𝑈𝑈𝑈 1 1
𝐷𝐷𝐷𝐷𝑐𝑐𝑐𝑐 (h, 𝑇𝑇𝑇𝑇)= 𝐷𝐷𝐷𝐷𝑐𝑐𝑐𝑐,𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅 ∙ �1 + (1 − ℎ4)� ∙ 𝑒𝑒𝑒𝑒𝑥𝑥𝑥𝑥𝑒𝑒𝑒𝑒 � 𝑈𝑈𝑈𝑈 � 1 − �� 1 , (5)(5)
(5)
𝐷𝐷𝐷𝐷𝑐𝑐𝑐𝑐 (h, 𝑇𝑇𝑇𝑇)= 𝐷𝐷𝐷𝐷𝑐𝑐𝑐𝑐,𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅 ∙ �1 + (1 − ℎ𝑐𝑐𝑐𝑐 ) 4 � ∙ 𝑒𝑒𝑒𝑒𝑥𝑥𝑥𝑥𝑒𝑒𝑒𝑒𝑅𝑅𝑅𝑅� 𝑇𝑇𝑇𝑇�𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅 − 𝑇𝑇𝑇𝑇 �� ,
(1 − ℎ𝑐𝑐𝑐𝑐 ) 𝑅𝑅𝑅𝑅 𝑇𝑇𝑇𝑇𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅 𝑇𝑇𝑇𝑇
pripri čemu
pri čemu
čemu jejeDje 𝐷𝐷𝐷𝐷𝑐𝑐𝑐𝑐,𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅 referentna
referentna
𝐷𝐷𝐷𝐷𝑐𝑐𝑐𝑐,𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅
vrijednost
vrijednost
referentna vrijednost zaza standardne
standardne
za standardne uvjete uvjete
uvjete (T(𝑇𝑇𝑇𝑇
𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅= =
(𝑇𝑇𝑇𝑇 23℃, 23℃,
c,Ref Ref 𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅 = 23℃,
te 𝑡𝑡𝑡𝑡=𝑅𝑅𝑅𝑅 𝑡𝑡𝑡𝑡28
= dana,28 dana, h = 1), ℎ =konstanta 1), konstanta ℎ𝑐𝑐𝑐𝑐 ima vrijednost
ima vrijednost 0.75 [1], a 0.75 U i R su [1],aktivacijska
a 𝑈𝑈𝑈𝑈 i 𝑅𝑅𝑅𝑅 su
𝑅𝑅𝑅𝑅 = 28 dana, ℎ = 1), konstanta ℎ𝑐𝑐𝑐𝑐 ima vrijednost 0.75 [1], a 𝑈𝑈𝑈𝑈 i 𝑅𝑅𝑅𝑅 su
aktivacijska
energija za proces energija za proces
difuzije klorida difuzije te klorida te plinska
univerzalna univerzalna konstanta. plinska
aktivacijska energija za proces difuzije klorida te univerzalna plinska
konstanta. Za određivanje odnosa relativne vlažnosti h te udjela kapilarne
konstanta. Za određivanje odnosa relativne vlažnosti h te udjela kapilarne
vode θw korišten je tzv. BSB adsorbcijske izoterme. Detalje vezane uz BSB
vode θw korišten je tzv. BSB adsorbcijske izoterme. Detalje vezane uz BSB
model moguće je pronaći u [1]. Jednadžba koja daje linearnu zavisnost
model moguće je pronaći u [1]. Jednadžba koja daje linearnu zavisnost
koncentracije vezanih i slobodnih kloridnih iona je sljedeća:
koncentracije vezanih i slobodnih kloridnih iona je sljedeća:
 −1
(1 − ℎ )4 𝑈𝑈𝑈𝑈 1 1
𝐷𝐷𝐷𝐷𝑐𝑐𝑐𝑐 (h, 𝑇𝑇𝑇𝑇)= 𝐷𝐷𝐷𝐷𝑐𝑐𝑐𝑐,𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅 ∙ �1 + � ∙ 𝑒𝑒𝑒𝑒𝑥𝑥𝑥𝑥𝑒𝑒𝑒𝑒 � � − �� ,
(1 − ℎ𝑐𝑐𝑐𝑐 )4 𝑅𝑅𝑅𝑅 𝑇𝑇𝑇𝑇𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅 𝑇𝑇𝑇𝑇
A. Bogdanić, J. Ožbolt • Proračun prodora klorida u beton 31
pri čemu je 𝐷𝐷𝐷𝐷𝑐𝑐𝑐𝑐,𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅 referentna vrijednost za standardne uvjete (𝑇𝑇𝑇𝑇𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅
𝑡𝑡𝑡𝑡𝑅𝑅𝑅𝑅 = 28 dana, ℎ = 1), konstanta ℎ𝑐𝑐𝑐𝑐 ima vrijednost 0.75 [1], a 𝑈𝑈𝑈𝑈
aktivacijska energija za proces difuzije klorida te univerzalna
Za određivanje odnosa
konstanta. relativne vlažnosti hodnosa
Za određivanje te udjela kapilarne
relativne vodeh te udjela ka
vlažnosti
θw korišten je tzv. vode BSB θadsorbcijske izoterme. Detalje vezane uz BSB
w korišten je tzv. BSB adsorbcijske izoterme. Detalje vezane
model moguće je pronaći
model moguće je pronaćikoja
u [1]. Jednadžba dajeJednadžba
u [1]. linearnu zavisnost
koja daje linearnu za
koncentracije vezanih i slobodnih kloridnih iona je sljedeća:
koncentracije vezanih i slobodnih kloridnih iona je sljedeća:
∂Ccb
= 𝑘𝑘𝑘𝑘𝑟𝑟𝑟𝑟 (𝛼𝛼𝛼𝛼𝐶𝐶𝐶𝐶𝑐𝑐𝑐𝑐 − 𝐶𝐶𝐶𝐶𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐 ) , (6)
∂t
pri čemu
pri čemu je kr koeficijent je 𝑘𝑘𝑘𝑘𝑟𝑟𝑟𝑟 koeficijent
vezivanja (1/s), dokvezivanja konstanta (1/s), dok konstanta
α opisuje vezu 𝛼𝛼𝛼𝛼 opisu
slobodnih i vezanihslobodnih
kloridnih iiona, vezanih kloridnih
a u ovom raduiona, a u ovom
usvojena radu usvojena je vri
je vrijednost
α = 0.7 [2],[7]. 𝛼𝛼𝛼𝛼 = 0.7 [2],[7].
U literaturi se mogu pronaći
U literaturi modeli temeljeni
se mogu isključivo
pronaći modelina difuziji,isključivo
temeljeni pri na difu
čemu se koeficijentčemu difuzije uzima kao konstantna
se koeficijent difuzije uzima kao konstantna varijabla varijabla [8]. Iako su [8]. Iako
takvi modeli znatnomodeli
jednostavniji za implementaciju,
znatno jednostavniji njihova primjena
za implementaciju, njihovana primjena na
stvarne konstrukcijekonstrukcije
je ograničena jer su konstrukcije
je ograničena u pravilu izložene
jer su konstrukcije u pravilu izložene su
sušenju i vlaženju tevlaženju
konstantnoj promjeni temperature
te konstantnoj promjeni temperature betona i vlažnosti porbetona i vlažnosti
pora. Stoga je za općenitu
je za općenitu primjenu primjenu vrlo vrlo važno u jednadžbe
važno u jednadžbe uključiti
uključiti konvekti
konvektivni dio, vezivanje slobodnih klorida, kao
vezivanje slobodnih klorida, kao i ovisnost koeficijenta dif i ovisnost koeficijenta
difuzije o temperaturi i vlažnosti ipora.
temperaturi vlažnosti pora.
2.3. Prijenos topline2.3 Prijenos topline
Distribucija temperature u poprečnom
Distribucija presjeku
temperature dobivena jepresjeku
u poprečnom na temelju
dobivena je na
konstitutivnog zakona za protok topline
konstitutivnog i očuvanja
zakona energije
za protok toplineputem sljedeće
i očuvanja energije putem s
linearne parcijalne diferencijalne jednadžbe
linearne parcijalne [7]:
diferencijalne jednadžbe [7]:
∂T
=0.
𝜆𝜆𝜆𝜆∆𝑇𝑇𝑇𝑇 − 𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐 (7)
∂t
Za razliku od (1) i (4),Za razliku od(7)
jednadžba (1)jei linearna
(4), jednadžba
jer su (7) je linearna
toplinska jer su toplinska vo
vodljivost
λ (W/(m∙K)), toplinski(W/(m∙K)),
kapacitet c toplinski
(J/(kg∙K))kapacitet c (J/(kg∙K))
te gustoća te gustoća
ρ (kg/m ) uzeti
3
kao 𝑐𝑐𝑐𝑐 (kg/m3)
konstantni parametri. konstantni parametri.

3. Numerički model
3. Numerički model
Složene parcijalne
Složene parcijalne diferencijalne diferencijalne
jednadžbe jednadžbe
koje opisuju koje opisuju
fizikalne
procese u prirodi najčešće je nemoguće riješiti
procese u prirodi najčešće je nemoguće riješiti analitičkim putem. Stoga je analitičkim putem
razvijen niz numeričkih metoda pomoću
razvijen niz numeričkih metoda pomoću kojih je moguće dobiti približno kojih je moguće dobiti
rješenje promatranogrješenje
problema.promatranog
U ovom radu problema. U ovom
vremenska radu vremenska i
i prostorna
diskretizacija parcijalnih diferencijalnih jednadžbi provedena je pomoćuprovedena je
diskretizacija parcijalnih diferencijalnih jednadžbi
metode konačnih razlikametode
koja konačnih razlika
diferencijalnu koja diferencijalnu
jednadžbu pretvara u jednadžbu
sustav pretvara
linearnih ili nelinearnih jednadžbi. Treba
linearnih ili nelinearnih jednadžbi. Treba naglasiti da su se sustavi naglasiti da su s
nelinearnih jednadžbinelinearnih jednadžbi
rješavali pomoću rješavali metode
Newtonove pomoćukojaNewtonove
se vrlo metode ko
često
često primjenjuje u tu svrhu. primjenjuje u tu svrhu.

3.1 Vremenska i prostorna diskretizacija

Jednadžba (7), najjednostavnija od korištenih jednadžbi, poslu
primjer za vremensku i prostornu diskretizaciju u prav
ravninskom koordinatnom sustavu. Laplaceov operator ∆ u ra
razvijen niz numeričkih rješenje metoda
diskretizacija promatranog pomoću parcijalnih kojih problema. jediferencijalnih
moguće U ovomdobitijednadžbi približno
radu vremenska
provedena i prostoje pom
rješenje promatranog problema.
diskretizacija U ovom
parcijalnih
metode konačnih razlika koja diferencijalnu jednadžbu pretvara radu vremenska
diferencijalnih i prostorna
jednadžbi provedena je pomo u su
diskretizacija
32
parcijalnih metode
linearnih diferencijalnihkonačnih ili
GF • ZBORNIK RADOVA nelinearnih jednadžbi
razlika koja provedena
diferencijalnu
jednadžbi. Treba je pomoću
jednadžbunaglasiti pretvara
da su seu sus
su
metode konačnih razlika linearnih koja diferencijalnu
nelinearnih ili jednadžbi nelinearnihrješavali jednadžbu jednadžbi. pomoćupretvara
Treba unaglasiti
Newtonove sustav metode da su koja se sust se
linearnih ili nelinearnih čestojednadžbi.
nelinearnih primjenjuje jednadžbi Treba
u turješavali svrhu. naglasiti pomoću da suNewtonove se sustavi metode koja se v
nelinearnih jednadžbi često rješavali primjenjuje pomoću u tuNewtonove
svrhu. metode koja se vrlo
3.1. primjenjuje
često Vremenska ui prostorna tu svrhu. diskretizacija
3.1 Vremenska i prostorna diskretizacija
Jednadžba (7),3.1 Vremenska i prostorna
najjednostavnija od korištenih diskretizacija jednadžbi, poslužit
3.1 Jednadžba (7), najjednostavnija od korištenih jednadžbi, poslužit će
ćeVremenska
kao primjeri prostorna za vremensku Jednadžba
diskretizacija i prostornu diskretizaciju u pravokutnom
primjer za (7), vremenskunajjednostavnija i prostornu od korištenih diskretizaciju jednadžbi,uposlužit pravokut će k
ravninskom
Jednadžba (7), koordinatnom
najjednostavnija
primjer sustavu.
za vremensku od Laplaceov
korištenih operator
jednadžbi,
i sustavu.
prostornu u
poslužit ravninskom
diskretizaciju će kao
ravninskom koordinatnom Laplaceov operatoru ∆pravokutn u ravnins
pravokutnom
primjer za vremensku koordinatnomravninskom i prostornusustavu koordinatnom poprima diskretizaciju oblik:
sustavu. uLaplaceov
pravokutnom operator ∆ u ravninsk
pravokutnom koordinatnom sustavu poprima oblik:
ravninskom koordinatnom pravokutnom sustavu. Laplaceov
koordinatnom sustavu ∆
operator u ravninskom
poprima oblik:
pravokutnom koordinatnom sustavu
2
∂2poprima ∂2 oblik:
∆ = ∇ =∂2 2 +∂2 2 . (8)
2 2 ∆ = ∇ 2
= ∂x + ∂y .
∂ ∂ ∂x 2 ∂y 2
∆ = ∇2 = 2 + 2Jednadžbu . (7) možemonačin: zapisati na sljedeći način: (8)
Jednadžbu ∂x (7) možemo ∂y zapisati na sljedeći
Jednadžbu (7) možemo zapisati na sljedeći način:
Jednadžbu (7) možemo zapisati ∂T 𝜆𝜆𝜆𝜆 na ∂2 𝑇𝑇𝑇𝑇 ∂način:
sljedeći
2
𝑇𝑇𝑇𝑇
∂T∂t =𝜆𝜆𝜆𝜆𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐 ∂� ∂x 2
𝑇𝑇𝑇𝑇 2 +∂ ∂y 2
𝑇𝑇𝑇𝑇 2 � .
∂T 𝜆𝜆𝜆𝜆 ∂2 𝑇𝑇𝑇𝑇 ∂2 𝑇𝑇𝑇𝑇 ∂t = 𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐 � ∂x 2 + ∂y 2 � . (9)
= � 2 + Pri � .diskretiziranju jednadžbi koristila se implicitna (9) shema (tzv. Backw
∂t 𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐 ∂x ∂y 2

Pri diskretiziranju Pri diskretiziranju

Euler)
jednadžbi u kojoj
koristila jednadžbi
prostornese implicitna koristila
derivacije shema se(tzv. implicitna
diskretiziramo Backward shema
u vremenskom (tzv. Backw ko
Pri diskretiziranju jednadžbi Euler)
n+1. u
Zamijenimo koristila
kojoj prostornese
li implicitna
derivacije derivacije u shema
(9) s (tzv.
diskretiziramo
konačnim Backward u
razlikama, vremenskom pri tome kora
kori
Euler) u kojoj prostorne derivacije diskretiziramo u vremenskom koraku
Euler) u kojoj prostorne n+1. derivacije
Zamijenimo
implicitnu shemu, diskretiziramo
li derivacije
dobivamo u
(9)vremenskom
udiskretiziranu
s konačnim koraku pri tome korist
razlikama,
jednažbu:
n+1. Zamijenimo li derivacije u (9) s konačnim razlikama, pri tome koristeći
n+1. Zamijenimo li derivacije implicitnu u (9) shemu, s𝑛𝑛𝑛𝑛konačnim dobivamo razlikama,
diskretiziranu pri tome koristeći
𝑛𝑛𝑛𝑛+1 jednažbu:
implicitnu shemu, dobivamo 𝑛𝑛𝑛𝑛+1diskretiziranu
𝑇𝑇𝑇𝑇𝑖𝑖𝑖𝑖,𝑗𝑗𝑗𝑗 − 𝑇𝑇𝑇𝑇𝑖𝑖𝑖𝑖,𝑗𝑗𝑗𝑗 𝜆𝜆𝜆𝜆 𝑇𝑇𝑇𝑇jednažbu: jednadžbu:
𝑛𝑛𝑛𝑛+1 𝑛𝑛𝑛𝑛+1
𝑖𝑖𝑖𝑖−1,𝑗𝑗𝑗𝑗 − 2𝑇𝑇𝑇𝑇𝑖𝑖𝑖𝑖,𝑗𝑗𝑗𝑗 + 𝑇𝑇𝑇𝑇𝑖𝑖𝑖𝑖+1,𝑗𝑗𝑗𝑗
𝑛𝑛𝑛𝑛+1
𝑇𝑇𝑇𝑇𝑖𝑖𝑖𝑖,𝑗𝑗𝑗𝑗−1 𝑛𝑛𝑛𝑛+1
− 2𝑇𝑇𝑇𝑇𝑖𝑖𝑖𝑖,𝑗𝑗𝑗𝑗 𝑛𝑛𝑛𝑛+1
+ 𝑇𝑇𝑇𝑇𝑖𝑖𝑖𝑖,𝑗𝑗𝑗𝑗+1
implicitnu shemu, dobivamo 𝑛𝑛𝑛𝑛+1diskretiziranu 𝑛𝑛𝑛𝑛 = � 𝑛𝑛𝑛𝑛+1 𝑛𝑛𝑛𝑛+1 𝑛𝑛𝑛𝑛+1 + 𝑛𝑛𝑛𝑛+1 𝑛𝑛𝑛𝑛+1 𝑛𝑛𝑛𝑛+1 �,
𝑇𝑇𝑇𝑇𝑖𝑖𝑖𝑖,𝑗𝑗𝑗𝑗 − ∆t 𝑇𝑇𝑇𝑇𝑖𝑖𝑖𝑖,𝑗𝑗𝑗𝑗 𝜆𝜆𝜆𝜆𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐 𝑇𝑇𝑇𝑇𝑖𝑖𝑖𝑖−1,𝑗𝑗𝑗𝑗 − 2𝑇𝑇𝑇𝑇𝑖𝑖𝑖𝑖,𝑗𝑗𝑗𝑗 ∆x 2𝑛𝑛𝑛𝑛+1 + 𝑇𝑇𝑇𝑇𝑖𝑖𝑖𝑖+1,𝑗𝑗𝑗𝑗 𝑇𝑇𝑇𝑇𝑖𝑖𝑖𝑖,𝑗𝑗𝑗𝑗−1 − 2𝑇𝑇𝑇𝑇𝑖𝑖𝑖𝑖,𝑗𝑗𝑗𝑗∆y 2 + 𝑇𝑇𝑇𝑇𝑖𝑖𝑖𝑖,𝑗𝑗𝑗𝑗+1 � ,
𝑛𝑛𝑛𝑛+1 𝑛𝑛𝑛𝑛 𝑛𝑛𝑛𝑛+1 𝑛𝑛𝑛𝑛+1 = 𝑛𝑛𝑛𝑛+1 � 𝑛𝑛𝑛𝑛+1 +
𝑛𝑛𝑛𝑛+1
𝑇𝑇𝑇𝑇𝑖𝑖𝑖𝑖,𝑗𝑗𝑗𝑗 − 𝑇𝑇𝑇𝑇𝑖𝑖𝑖𝑖,𝑗𝑗𝑗𝑗 𝜆𝜆𝜆𝜆 𝑇𝑇𝑇𝑇𝑖𝑖𝑖𝑖−1,𝑗𝑗𝑗𝑗 − 2𝑇𝑇𝑇𝑇 ∆t𝑖𝑖𝑖𝑖,𝑗𝑗𝑗𝑗 + 𝑇𝑇𝑇𝑇𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐 𝑖𝑖𝑖𝑖+1,𝑗𝑗𝑗𝑗 𝑇𝑇𝑇𝑇𝑖𝑖𝑖𝑖,𝑗𝑗𝑗𝑗−1 − ∆x2𝑇𝑇𝑇𝑇
2 𝑖𝑖𝑖𝑖,𝑗𝑗𝑗𝑗 + 𝑇𝑇𝑇𝑇𝑖𝑖𝑖𝑖,𝑗𝑗𝑗𝑗+1 ∆y 2 (
= � pri čemu je ∆t vremenski + korak, a ∆x i ∆y � , prostorni
su (10)
(10) koraci. Jedna
∆t 𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐 ∆x 2 ∆y 2
pri (10)čemu vrijedi je ∆tzavremenski svaki čvor korak, diskretiziranoga ∆x i ∆y modela, su prostorni pri čemu koraci. treba Jednadž
pazi
pri
pričemu čemuje je ∆t∆tvremenski vremenski(10)se rubni korak,
vrijedi korak, uvjeti za a a∆x ∆xi ∆y
svaki
uzmu i čvor
∆y usuobzir suprostorni
diskretiziranog
prostorni
u jednadžbama koraci.
koraci. Jednadžba
modela,Jednadžba
rubnih pričvorova.
čemu treba paziti
(10)
(10)vrijedi vrijedizazasvaki svakise čvor rubni
čvor diskretiziranog uvjeti uzmu umodela,
diskretiziranog obzir upri
modela, pričemu
jednadžbama čemutreba treba paziti
rubnih pazitida čvorova.
da
sese
rubni uvjeti uzmu u obzir
rubni uvjeti uzmu u obzir u jednadžbama rubnih čvorova. u jednadžbama rubnih čvorova.
Na sličan način diskretizirane su sve parcijalne diferencijalne jednadžbe,
Na sličan način diskretizirane su sve parcijalne diferencijalne jednadžbe,
a kao primjer još se može izdvojiti prostorna diskretizacija difuzivnog člana
a kao primjer još se može izdvojiti prostorna diskretizacija difuzivnog člana
u (1). U nastavku se prikazuje izvod za jednu prostornu varijablu jer je za
u (1). U nastavku se prikazuje izvod za jednu prostornu varijablu jer je za
drugu prostornu varijablu postupak identičan. Osim toga, u članovima je
drugu prostornu varijablu postupak identičan. Osim toga, u članovima je
izostavljena oznaka vremenskog koraka, a pored koeficijenta difuzije ne
izostavljena oznaka vremenskog koraka, a pored koeficijenta difuzije ne
piše se zavisnost o udjelu porne vode kako bi zapis bio čim jednostavniji.
piše se zavisnost o udjelu porne vode kako bi zapis bio čim jednostavniji.
(Dw𝛻𝛻𝛻𝛻θw)𝑖𝑖𝑖𝑖+1/2 − (Dw𝛻𝛻𝛻𝛻θw)𝑖𝑖𝑖𝑖−1/2
𝛻𝛻𝛻𝛻(Dw(θw)𝛻𝛻𝛻𝛻θw) = 𝛻𝛻𝛻𝛻 (Dw𝛻𝛻𝛻𝛻θw) =
∆𝑥𝑥𝑥𝑥
(11)
1 θw𝑖𝑖𝑖𝑖+1 − θw𝑖𝑖𝑖𝑖 θw𝑖𝑖𝑖𝑖 − θw𝑖𝑖𝑖𝑖−1
= ∙ �Dw𝑖𝑖𝑖𝑖+1/2 − Dw𝑖𝑖𝑖𝑖−1/2 � (11)
∆𝑥𝑥𝑥𝑥 ∆𝑥𝑥𝑥𝑥 ∆𝑥𝑥𝑥𝑥
Treba primijetiti da su u trenutnom zapisu (11) koeficijenti difuzije
Treba primijetiti da su u trenutnom zapisu (11) koeficijenti difuzije
izračunati u fiktivnim točkama u kojima nisu poznate vrijednost udjela
izračunati u fiktivnim točkama u kojima nisu poznate vrijednost
porne vode. Stoga se ti članovi zapisuju preko stvarnih čvorova
udjela porne vode. Stoga se ti članovi zapisuju preko stvarnih čvorova
diskretiziranog modela na sljedeći način [8]:
diskretiziranog modela na sljedeći način [8]:
1
Dw𝑖𝑖𝑖𝑖+1/2 ≈ ∙ �Dw(θw𝑖𝑖𝑖𝑖+1 ) + Dw(θw𝑖𝑖𝑖𝑖 )�, (12)
2
1
Dw𝑖𝑖𝑖𝑖−1/2 ≈ ∙ �Dw(θw𝑖𝑖𝑖𝑖 ) + Dw(θw𝑖𝑖𝑖𝑖−1 )�, (13)
2
 = ∆𝑥𝑥𝑥𝑥 ∙1�Dww𝑖𝑖𝑖𝑖+1/2
𝑖𝑖𝑖𝑖+1/2 θw∆𝑥𝑥𝑥𝑥
𝑖𝑖𝑖𝑖+1 − θw𝑖𝑖𝑖𝑖
− Dww𝑖𝑖𝑖𝑖−1/2
𝑖𝑖𝑖𝑖−1/2 θw∆𝑥𝑥𝑥𝑥 � (11)
𝑖𝑖𝑖𝑖 − θw𝑖𝑖𝑖𝑖−1 (11)
∆𝑥𝑥𝑥𝑥
= ∙ �Dw𝑖𝑖𝑖𝑖+1/2 ∆𝑥𝑥𝑥𝑥 − Dw𝑖𝑖𝑖𝑖−1/2 ∆𝑥𝑥𝑥𝑥 � (1
Treba primijetiti da su∆𝑥𝑥𝑥𝑥u trenutnom zapisu
∆𝑥𝑥𝑥𝑥 (11) koeficijenti ∆𝑥𝑥𝑥𝑥 difuzije
Treba primijetiti da su u trenutnom zapisu (11) koeficijenti difuzije
izračunati
A. Bogdanić, J. Ožbolt
Treba • Proračun u fiktivnim
prodora klorida
primijetiti točkama
su u ubeton u kojima nisu poznate(11) vrijednost
33 udjela
izračunati u fiktivnimdatočkama trenutnom
u kojima nisu zapisupoznate koeficijenti
vrijednost difuz
udjela
porne izračunati vode. Stoga se ti članovi zapisuju preko stvarnih čvorova
porne vode. uStoga fiktivnim se točkama
ti članoviu kojima zapisuju nisu poznate
preko vrijednost
stvarnih udj
čvorova
diskretiziranog
porne vode. modela
Stoga nase sljedeći
ti članovinačin [8]: zapisuju preko stvarnih čvoro
diskretiziranog modela na sljedeći način [8]:
diskretiziranog 1 modela na sljedeći način [8]:
Dw𝑖𝑖𝑖𝑖+1/2 ≈ 1 ∙ �Dw((θw𝑖𝑖𝑖𝑖+1 )) + Dw((θw𝑖𝑖𝑖𝑖 )� , (12) (12)
Dw𝑖𝑖𝑖𝑖+1/2 ≈ 2 ∙ 1�Dw θw𝑖𝑖𝑖𝑖+1 + Dw θw𝑖𝑖𝑖𝑖 )�, (12)
Dw𝑖𝑖𝑖𝑖+1/2 ≈ 2
1 2 ∙ �Dw θw𝑖𝑖𝑖𝑖+1 + Dw θw𝑖𝑖𝑖𝑖 ,
( ) ( )� (1
Dw𝑖𝑖𝑖𝑖−1/2 ≈ 1 ∙ �Dw((θw𝑖𝑖𝑖𝑖 )) + Dw((θw𝑖𝑖𝑖𝑖−1 )� , (13)
Dw𝑖𝑖𝑖𝑖−1/2 ≈ 2 ∙ 1�Dw θw𝑖𝑖𝑖𝑖 + Dw θw𝑖𝑖𝑖𝑖−1 )�, (13) (13)
2
Dw𝑖𝑖𝑖𝑖−1/2 ≈ ∙ w θw𝑖𝑖𝑖𝑖 + Dw θw𝑖𝑖𝑖𝑖−1 ,
�D ( ) ( )�
Kombiniranjem (11), 2 (12) i (13) dobije se diskretizirani oblik difuzivnog (1
Kombiniranjem Kombiniranjem (11), (12) i (13)(11), (12)
dobije se i (13) dobije
diskretizirani se diskretizirani oblik difuzivnog
člana jedandžbe
Kombiniranjem za (11),
transport (12) kapilarnei (13) dobije vode.se oblik difuzivnog
člana jednadžbe člana zajedandžbe
transport za transport
kapilarne vode.kapilarne vode. diskretizirani oblik difuzivn
člana jedandžbe za transport kapilarne vode.
3.2 Rubni uvjeti i postupak proračuna
3.2. Rubni uvjetiRubni
3.2 i postupak uvjetiproračuna
i postupak proračuna
3.2 PrilikomRubni uvjeti i postupak
određivanja proračuna
distribucije topline u poprečnom presjeku
Prilikom korišten Prilikom određivanja
određivanja distribucije distribucije
topline u topline u poprečnom
poprečnom presjeku
Prilikomje Robinov rubni uvjet,
određivanja pri čemu jetopline
distribucije poznataupresjeku
temperatura
poprečnom okoline presje
korišten
korišten je Robinov je Robinov
rubni uvjet, rubni uvjet,
pri čemu𝐵𝐵𝐵𝐵je𝑇𝑇𝑇𝑇 (poznata pri čemu je poznata
temperatura temperatura
okoline okoline
𝑇𝑇𝑇𝑇
𝑇𝑇𝑇𝑇 korišten
𝐸𝐸𝐸𝐸𝑥𝑥𝑥𝑥𝑥𝑥𝑥𝑥 i konvektivni
i konvektivni je Robinov koeficijent
rubni
koeficijent uvjet,
𝐵𝐵𝐵𝐵 (
W/(m
W/(mpri čemu
2∙K))
2 ∙K))
[9]:
je poznata
[9]: temperatura okoli
TExt i konvektivni 𝐸𝐸𝐸𝐸𝑥𝑥𝑥𝑥𝑥𝑥𝑥𝑥 koeficijent B (W/(m2∙K)) 𝑇𝑇𝑇𝑇[9]:
2 T koeficijent 𝐵𝐵𝐵𝐵 ( W/(m2∙K)) [9]:
𝑇𝑇𝑇𝑇𝐸𝐸𝐸𝐸𝑥𝑥𝑥𝑥𝑥𝑥𝑥𝑥∂i22konvektivni
𝑇𝑇𝑇𝑇 ∂2 𝑇𝑇𝑇𝑇 𝑇𝑇𝑇𝑇
𝜆𝜆𝜆𝜆 �∂ 𝑇𝑇𝑇𝑇2 2+ ∂ 𝑇𝑇𝑇𝑇2 2� =𝐵𝐵𝐵𝐵𝑇𝑇𝑇𝑇 ((𝑇𝑇𝑇𝑇 − 𝑇𝑇𝑇𝑇𝐸𝐸𝐸𝐸𝐸𝐸𝐸𝐸𝐸𝐸𝐸𝐸 )) . (14)
𝜆𝜆𝜆𝜆 � ∂x∂ +
2 𝑇𝑇𝑇𝑇 ∂y
� =𝐵𝐵𝐵𝐵
∂ 𝑇𝑇𝑇𝑇 𝑇𝑇𝑇𝑇
2
𝑇𝑇𝑇𝑇 − 𝑇𝑇𝑇𝑇 𝐸𝐸𝐸𝐸𝐸𝐸𝐸𝐸𝐸𝐸𝐸𝐸 . (14)
∂x ∂y
𝜆𝜆𝜆𝜆 � 2 + 2 � =𝐵𝐵𝐵𝐵𝑇𝑇𝑇𝑇 (𝑇𝑇𝑇𝑇 − 𝑇𝑇𝑇𝑇𝐸𝐸𝐸𝐸𝐸𝐸𝐸𝐸𝐸𝐸𝐸𝐸 ) . (14)
∂x ∂y (1
Za određivanje volumnog udjela kapilarne vode i slobodnih kloridnih iona
Za određivanje volumnog udjela kapilarne vode i slobodnih kloridnih iona
korišteniZa određivanjesu Dirichletovi
volumnog rubni udjela uvjetikapilarne koji se u vode metodi konačnih kloridnih
i slobodnih razlika vrlo io
Za određivanje korišteni volumnog su Dirichletovi
udjela rubni
kapilarne uvjetii koji
vode slobodnih se u metodi
kloridnih konačnih
iona razlika vrlo
jednostavno
korišteni uzimaju
su u
Dirichletovi obzir. rubni uvjeti koji se u metodi konačnih razlika v
jednostavno uzimaju u obzir.
korišteni su Dirichletovi rubni uvjeti koji se u metodi konačnih razlika vrlo
jednostavno uzimaju jednostavno
Kako ubiobzir. uzimaju u obzir.
se proračun mogao provesti, na početku je, osim rubnih uvjeta,
Kako bi se proračun mogao provesti, na početku je, osim rubnih uvjeta,
Kako bi se potrebno
proračun Kakozadati zadati
mogao
bi i početne
provesti,mogao
se proračun uvjete
na početku za raspodjelu
provesti, je, osim kloridnih
rubnih
na početku uvjeta,
je, iona,
osim topline
rubnih uvjeii
potrebno i početne uvjete za raspodjelu kloridnih iona, topline
potrebno zadati kapilarne i početne vode u početnom trenutku 𝑡𝑡𝑡𝑡 = 0. Zatim se u svakom vremenskom
kapilarnepotrebno vode uuvjete
zadati početnom za raspodjelu
i početne trenutku uvjete 𝑡𝑡𝑡𝑡kloridnih za= 0. Zatimiona,
raspodjelu topline vremenskom
se ukloridnih
svakom i iona, toplin
kapilarne vode koraku u
kapilarnepočetnom najprije vode računa
trenutku
u početnomdistribucija
t = 0. Zatim
trenutku temperature
se u 𝑡𝑡𝑡𝑡 =
svakom
0. Zatim i volumni
vremenskom
se u svakomudiovremensko
kapilarne
koraku najprije računa distribucija temperature i volumni udio kapilarne
koraku najprije vode koraku u poprečnom
računa distribucija
najprije presjeku,
računa temperature
distribucija a nakon i volumni toga dobiveni
temperature rezultati
udio ikapilarne
volumni služe
udio kao
kapilar
vode u poprečnom presjeku, a nakon toga dobiveni rezultati služe kao
vode u poprečnomulazni parametri
presjeku, za rješavanje jednadžbi vezanih uz prodor kloridnih iona.
ulazni vodeparametri u poprečnom zaa rješavanje
nakonpresjeku, toga jednadžbidobiveni
a nakonvezanih rezultati
toga dobiveni služe rezultati
uz prodor kao
kloridnih služe
iona.k
ulazni parametri ulazni za rješavanje
parametrijednadžbiza rješavanje vezanih jednadžbiuz prodor kloridnih
vezanih iona. kloridnih ion
uz prodor

4. Primjena numeričkog modela

Razvijeni numerički model iskorišten je kako bi se istražio utjecaj
pukotine na koncentraciju slobodnih kloridnih iona i, posljedično,
na trajanje faze inicijacije. Stoga je numerička analiza provedena za
neraspucali poprečni presjek te za poprečni presjek s pukotinom širine
0,075 mm i 0,1 mm. Pozicija pukotine u poprečnom presjeku prikazana
je na Slici 1, a modelirana duljina pukotine je 8 cm. Treba naglasiti da
armatura nije modelirana u punom profilu, tj. ne predstavlja barijeru
kloridnim ionima.
34 GF • ZBORNIK RADOVA

4.1. Parametri usvojeni u numeričkoj analizi

Numerička analiza provedena je na primjeru kvadratnog poprečnog
presjeka armiranobetonskog stupa (Slika 1). Materijalni parametri korišteni
u ovoj analizi prikazani su u Tablici 1, a usvojeni su na temelju vrijednosti
koje su korištene u dostupnim radovima na ovu temu [1], [2], [7].

Tablica 1. Materijalni parametri

Parametar Mjerna jedinica Vrijednost

Vodocemetni omjer, v/c - 0,36
Ekvivalentno vrijeme hidratacije, te dani 180
Koeficijent vezivanja, kr 1/s 10-5
Univerzalna plinska konstanta, R kJ/molK 8,31x10-3
Aktivacijska energija difuzije klorida, U kJ/mol 44,6
Toplinska vodljivost, λ W/mK 2,1
Toplinski kapacitet, c J/kgK 900
Konvektivni koeficijent, BT W/m K 2
9
Gustoća betona, ρ kg/m 3
2500
Volumni udio vode u saturiranom betonu, wd m /m 3 3
0,1
Faktor oblika, n - 6,4
Koeficijent difuzije kapilarne vode u
m2/s 2,2x10-10
neraspucalom betonu, D0
Koeficijent difuzije kloridnih iona u
m2/s 5,5x10-12
neraspucalom betonu, Dc,Ref

Pukotina je modelirana na način da je koeficijent difuzije kapilarne vode

D0 ovisan o širini same pukotine. Oblik krivulje za difuznost u pukotini (Slika
2), primijenjen u modelu, dobiven je na temelju eksperimentalnih rezultata
za permeabilnost u raspucanom i potpuno saturiranom betonu [2]. Utjecaj
pukotina na povećanje koeficijenta difuzije vode usvojen je na način da se
koeficijent difuzije faktorizira normaliziranim koeficijentom permeabilnosti.
Stoga za širinu pukotine 0,075 mm vrijednost koeficijenta difuzije kapilarne
vode iznosi 3,9x10-10, dok je za širinu pukotine 0.1 mm korištena vrijednost
2,9x10-9. Treba naglasiti da se na licu stupa pretpostavlja maksimalna
širina pukotine, koja se zatim smanjuje prema vrhu pukotine. Kako nije
točno određeno na koji način se širina pukotine smanjuje, u modelu se
pretpostavlja linearno smanjenje koeficijenta difuzije od lica stupa do vrha
pukotine. Naravno, na vrhu pukotine koeficijent difuzije kapilarne vode
poprima vrijednost za neraspucalo stanje betona.
A. Bogdanić, J. Ožbolt • Proračun prodora klorida u beton 35

Slika 1. Poprečni presjek kvadratnog armiranobetonskog stupa

Slika 2. Normalizirana permeabilnost u ovisnosti o širini pukotine [2]

Početni i rubni uvjeti prikazani su u Tablici 2. Vidljivo je da u početnom

trenutku u poprečnom presjeku nisu prisutni kloridni ioni, a i volumni udio
kapilarne vode je vrlo mali. Zatim se poprečni presjek izlaže konstantnoj
koncentraciji kloridnih iona koja odgovara vrlo agresivnom okolišu [2],[7],
te znatno većem volumnom udjelu kapilarne vode. Nadalje, temperatura
okoline zadana je kao sinusna krivulja koja ima maksimalnu vrijednost
30°C i minimalnu vrijednost od -10°C, a period sinusne krivulje je
jedna godina. Takav način zadavanja rubnih uvjeta oponaša promjenu
36 GF • ZBORNIK RADOVA

temperature s obzirom na godišnja doba. Treba napomenuti da proračun

započinje u jesenskom razdoblju s prosječnom temperaturom od 10 °C. Na
Slici 3 dodatno je prikazano na koji način temperatura utječe na koeficijent
difuzije klorida. Vidljivo je da se za minimalnu temperaturu (zimsko
razdoblje) koeficijent difuzije značajno smanji u odnosu na referentnu
vrijednost, dok se u ljetnom razdoblju poveća za otprilike 50% u odnosu na
referentni koeficijent difuzije.

Tablica 2. Početni i rubni uvjeti

Parametar Početni uvjet Rubni uvjet

Volumni udio kapilarne vode, θw 0,01 m /m3 3
0,09 m3/m3
Temperatura, T 10 °C sinusoida
Koncentracija slobodnih kloridnih iona, Cc 0 kg/m 3
20 kg/m3
Koncentracija vezanih kloridnih iona, Ccb 0 kg/m3 -

Slika 3. Utjecaj temperature na koeficijent difuzije kloridnih iona

4.2. Rezultati numeričke analize i diskusija

U numeričkoj analizi usvojeni su sljedeći proračunski parametri:
• Vremenski korak: ∆t = 0.25 dana
• Ekvidistantni prostorni koraci: ∆x = ∆y = 0.01 m
• Kritična koncentracija kloridnih iona: Cc,crit = 7 kg/m3 [2]
A. Bogdanić, J. Ožbolt • Proračun prodora klorida u beton 37

Poprečni presjek bez oštećenja prvi je proračunat (Slika 4) kako bi se

rezultati kasnije mogli usporediti s rezultatima za raspucale presjeke.
Vidljivo je da niti nakon 50 godina, što je projektirani uporabni vijek za
uobičajene građevine i mostove manjeg značaja, koncentracija kloridnih
iona u blizini armature nije dosegla kritičnu vrijednost. Dakle, ukoliko
presjek nije oštećen i zaštitni sloj betona je dovoljno velik, depasivacija
armature ne bi se trebala pojaviti dugi niz godina. No, vrlo je teško zamisliti
betonsku konstrukciju bez pukotina jer one nastaju zbog niza razloga kao
što su opterećenje, puzanje i skupljanje betona, temperaturne promjene
itd. Na Slici 5 dodatno su prikazane koncentracije slobodnih klorida na
četvrtini presjeka zbog dvostruke simetrije za različita vremena izloženosti
presjeka.

Slika 4. Koncentracija slobodnih kloridnih iona u ovisnosti o udaljenosti

od izložene površine betona za presjek po sredini stupa
38 GF • ZBORNIK RADOVA

a)

b)

Slika 5. Koncentracije slobodnih kloridnih iona nakon:

a) 1 godine, b) 50 godina

Nadalje, isti proračun ponovljen s modeliranom pukotinom širine 0,075

mm te 0,1 mm. Rezultati su prikazani na Slici 6 te pokazuju da kloridni ioni
znatno lakše penetriraju u betonski presjek s porastom širine pukotine.
Za širinu pukotine 0,075 mm zabilježen porast koncentracija u odnosu na
referentni slučaj, ali on nije toliko drastičan jer je modificirani koeficijent
difuzije kapilarne vode tek dvostruko veći referentnog. Nasuprot tome,
za pukotinu širine 0,1 mm taj koeficijent je značajno veći što dovodi i do
znatno brže penetracije kloridnih iona u beton, što rezultira dostizanjem
kritične koncentracije za samo tri dana izloženosti poprečnog presjeka.
A. Bogdanić, J. Ožbolt • Proračun prodora klorida u beton 39

a)

b)

Slika 6. Koncentracija slobodnih kloridnih iona u ovisnosti o udaljenosti od izložene

površine betona za presjek po sredini stupa (kroz pukotinu) za:
a) pukotinu širine 0,075 mm, b) pukotinu širine 0,1 mm

Isto tako, treba primijetiti da se koncentracija kloridnih iona duž

pukotine s vremenom smanjuje, što je posebno vidljivo na Slici 6b. Ova
pojava može se objasniti činjenicom da se uravnotežavanjem sadržaja
kapilarne vode u presjeku smanjuje njen gradijent. Posljedično, konvektivni
prijenos klorida prestaje biti dominantan i transport se nadalje odvija
40 GF • ZBORNIK RADOVA

prvenstveno difuzivnim putem. Dakle, kloridni ioni šire se u beton oko

pukotine (Slika 7). Spomenuta pojava prikazana je i na Slici 8, gdje se vidi
prestanak rasta koncentracije iona nakon 10 dana izloženosti za točku na
armaturi. Naravno, nakon određenog vremena koncentracija duž pukotine
će ponovno početi rasti jer će se i koncentracije u blizini pukotine povećati.

a)

Difuzija

b)

Slika 7. Koncentracije slobodnih kloridnih iona za širinu pukotine 0,1 mm nakon:

a) 3 dana, b) 1 godine

U slučaju pukotine širine 0,1 mm kritična koncentracija kloridnih iona

zabilježena je već nakon 3 dana izloženosti, što je vrlo ekstremno. No, treba
naglasiti da je u ovom slučaju presjek s vrlo malim volumnim udjelom
kapilarne vode izložen velikom povećanju sadržaja kapilarne vode i
izuzetno agresivnom okolišu (20 kg/m3). Za usporedbu, mogu se pogledati
izmjerene vrijednosti koncentracije slobodnih klorida na Krčkom mostu
[8], pri čemu maksimalna koncentracija iznosi 10,75 kg/m3. Usvojeni
A. Bogdanić, J. Ožbolt • Proračun prodora klorida u beton 41

rubni uvjeti rezultiraju velikim gradijentom kapilarne vode u kojoj se

nalazi velika koncentracija kloridnih iona. Dakle, rubni uvjeti predstavljaju
ekstremnu situaciju, čija je vjerojatnost pojave u praksi vrlo mala. No, važno
je primijetiti da pojava širih pukotina značajno ubrzava prodor kloridnih
iona te posljedično smanjuje trajanje faze inicijacije.

Slika 8. Koncentracije slobodnih kloridnih iona u vremenu za točku na armaturi

(pukotina širine 0,1 mm)

5. Zaključak
Oštećenja armiranobetonskih konstrukcija uslijed pojave korozije mogu
imati značajne posljedice na nosivost i trajnost. Za svaku armiranobetonsku
konstrukciju najpovoljnije je da faza inicijacije potraje što dulje ili da do
korozije armature niti ne dođe. U okviru ovog rada razvijen je 2D numerički
model temeljen na metodi konačnih razlika koji omogućuje određivanje
trenutka u kojem dolazi do depasivacije armature. Kako bi to bilo moguće,
simulirani su transportni procesi kapilarne vode, kloridnih iona te
prijenos topline. Primjena modela pokazana je na primjeru kvadratnog
armiranobetonskog poprečnog presjeka gdje se ispitivao utjecaj pukotine
na trajanje faze inicijacije. Rezultati pokazuju da se s povećanjem širine
pukotina u zaštitnom sloju betona značajno skraćuje trajanje faze inicijacije
te se depasivacija armature javlja vrlo brzo nakon izlaganja poprečnog
presjeka agresivnom okolišu. Ova pojava rezultat je konvektivnog dijela
jednadžbe za transport kloridnih iona. Utjecaj konvektivnog dijela naglo
42 GF • ZBORNIK RADOVA

opada sa smanjenjem gradijenta kapilarne vode pa se transport kloridnih

iona nakon toga odvija kao difuzivni proces koji je znatno sporiji.
Razvijeni model daje dobar uvid u ponašanje transportnih procesa koji
se događaju u armiranobetonskom poprečnom presjeku. No, u budućnosti
model je svakako potrebno validirati eksperimentalnim istraživanjima.
Osim toga, rubne uvjete moguće je stohastički modelirati kako bi se
vjerodostojnije oponašalo stvarno stanje.

Literatura
[1] Martín-Pérez, B. (1999) Service Life Modelling of RC Highway Structures
Exposed to Chlorides. PhD thesis, University of Toronto, Canada
[2] Kušter Marić, M. (2013) Predviđanje uporabnog vijeka armiranobetonskih
mostova izloženih kloridima. Doktorski rad. Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska
[3] Bažant, Z. P. (1979a) Physical Model for Steel Corrosion in Concrete Sea
Structures – Theory. Journal of the Structural Division, ASCE, 105 (ST6), pp.
1137-1153.
[4] Bažant, Z.P. (1979b) Physical Model for Steel Corrosion in Concrete Sea
Structures – Application. Journal of the Structural Division, ASCE, 105, pp.
1155-1166.
[5] Saetta, A., Scotta, R., Vitaliani, R. (1993) Analysis of Chloride Diffusion into
Partial1y Saturated Concrete. ACI Materials Journal, 90 (5), pp. 441-451.
[6] Bear, J. & Bachmat, Y. (1991) Introduction to Modelling of Transport
Phenomena in Porous Media. Kluwer Academic Publishers: Dordrecth.
[7] Ožbolt, J., Balabanić, G., Periškić, G., Kušter, M. (2010) Modelling the Effect
of Damage on Transport Processes in Concrete. Construction and Building
Materials, 24(9), pp. 1638–1648.
[8] Torić, N., Balabanić, G., Kožar, I. (2010) Proračun prodora klorida u
armiranobetonski stup. GRAĐEVINAR, 62 (2), pp. 133-139.
[9] Solving nonlinear ODE and PDE problems. https://hplgit.github.io/num-
methods-for-PDEs/doc/pub/nonlin/pdf/nonlin-4print.pdf (15.07.2019.)
[10] Farlow, S. J. (1982) Partial Differential Equations for Scientists and Engineers.
John Wiley & Sons: New York