FILOZOFIJA – pitanja za ponavljanje (priprema za pisanu provjeru znanja)

1. Definiraj sljedeće pojmove:

etika, antropologija, ontologija, epistemologija, apriorna spoznaja, aposteriorna
spoznaja, indukcija, dedukcija, arhe, bitak, bit, biće, racionalizam, empirizam

2. Navedi i objasni:
a. ontološke koncepcije
b. ontološka gledišta

3. ANTIČKA filozofija:
a. tko je „otac filozofije“ – Tales
b. navedi prve filozofe (kozmološko razdoblje)
c. Miletska škola – filozofi i njihovi prauzroci (arhe) svega što postoji
d. Protagora – antropologija „Čovjek je mjera svih stvari, onih koje jesu da jesu,
onih koje nisu da nisu“
e. Heraklit – bit svijeta (kretanje), prapočelo – vatra

f. Sokrat:
i. Navedi dvije metode filozofskog istraživanja (ironija, majeutika) i,
naravno, objasni ih
ii. „Znam da ništa ne znam“ – ironija
iii. Sokratov etički intelektualizam (Onaj tko zna što je dobro, činit će
dobro; onaj koji ne čini dobro, zapravo ne zna što je dobro ili ima krivo
znanje) – v. Skripta
iv. Zašto je Sokrat prezirao sofiste?

g. Platon:
i. usporedba sa spiljom
ii. Država ili o pravednosti: koja je glavna funkcija države (odgoj građana),
cilj Platonove države (sreća građana), na koje staleže Platon dijeli
građane države, kojem staležu pripada koji dio duše, tijela i
odgovarajuća vrlina
iii. objektivni idealizam
iv. demijurg
v. U Platonovoj hijerarhiji ideja, koja je najviša ideja?
vi. bit svega što postoji – ideje
vii. stupnjevi stvarnosti

h. Aristotel:
i. zoon politikon
ii. hilemorfizam (forma+materija)
i. Rene Descartes:
i. metodička sumnja
ii. 4 pravila metode
j. Francis Bacon
i. Idoli – objasni
ii. „Znanje je moć“
k. John Locke
i. 3 stupnja spoznaje
ii. tabula rasa
l. Immanuel Kant
i. kriticizam
ii. spoznaja (kopernikanski obrat), dva korijena ljudske spoznaje
iii. transcendentalna estetika, transcendentalna analitika,
transcendentalna dijalektika