PRESTANAK UGOVORA O RADU

Vraćanje radnika na posao u slučaju nedopuštenog otkaza ( objasnite )?

(1) Ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije dopušten i da radni odnos nije prestao,
naložit će vraćanje radnika na posao.
(2) Radnik koji osporava dopuštenost otkaza može tražiti da sud privremeno, do
okončanja spora, naloži njegovo vraćanje na posao.

U kojem se obliku sastavlja sporazum o prestanku ugovora o radu, tko može

otkazati ugovor o radu i može li se otkazati ugovor o radu sklopljen na određeno
vrijeme ?

Sporazum o prestanku ugovora o radu mora biti zaključen u pisanom obliku.

Poslodavac i radnik mogu otkazati ugovor o radu.
Ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme može se redovito otkazati samo ako je
takva mogućnost otkazivanja predviđena ugovorom.

Sudski raskid ugovora o radu ( objasnite )?

(1) Ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije dopušten, a radniku nije prihvatljivo
nastaviti radni odnos, sud će na zahtjev radnika odrediti dan prestanka radnog
odnosa i dosuditi mu naknadu štete u iznosu od najmanje tri, a najviše osam
propisanih ili ugovorenih mjesečnih plaća toga radnika, ovisno o trajanju radnoga
odnosa, starosti te obvezama uzdržavanja koje terete radnika.
(2) Odluku iz stavka 1. ovoga članka sud može donijeti i na zahtjev poslodavca, ako
postoje okolnosti koje opravdano upućuju na to da nastavak radnog odnosa, uz
uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nije moguć.
(3) Poslodavac i radnik mogu zahtjev za prestanak ugovora o radu, na način iz
stavaka 1. i 2. ovoga članka, podnijeti do zaključenja glavne rasprave pred sudom
prvog stupnja.
Redoviti otkaz ugovora o radu (navedite u kojim slučajevima i tko može otkazati
ugovor o radu?

Ugovor o radu mogu otkazati poslodavac i radnik

Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok
(redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog, u slučaju:

1. ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih,

tehnoloških ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz)
2. ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog
odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani
otkaz)
3. ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim
ponašanjem radnika) ili
4. ako radnik nije zadovoljio na probnom radu (otkaz zbog nezadovoljavanja na
probnom radu).

Radnik može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ne
navodeći za to razlog.

Postupak prije otkazivanja ( objasnite na koju vrstu otkazivanja se odnosi )?

(1) Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, poslodavac je

dužan radnika pisano upozoriti na obvezu iz radnog odnosa i ukazati mu na
mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede te obveze, osim ako postoje okolnosti
zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini.
(2) Prije redovitog ili izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika,
poslodavac je dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje
okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini.

Poslodavac je otkazao radniku poslovno uvjetovanim otkazom ( objasnite o čemu

mora voditi računa, zabrane i dužnosti )?

Poslodavac koji je poslovno uvjetovanim otkazom otkazao radniku, ne smije šest

mjeseci od dana dostave odluke o otkazu ugovora o radu radniku, na istim
poslovima zaposliti drugog radnika.
Ako u tom roku nastane potreba zapošljavanja zbog obavljanja istih poslova,
poslodavac je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu radniku kojem je otkazao iz
poslovno uvjetovanih razloga.
Otpremnina ( objasnite tko ima pravo i kada na otpremninu? )

Radnik kojem poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada, osim ako
se otkazuje zbog razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu
u iznosu koji se određuje s obzirom na dužinu prethodnog neprekidnog trajanja
radnog odnosa s tim poslodavcem.

Otkazni rok ( objasnite kada počinje teći, a kada ne teče)?

(1) Otkazni rok počinje teći danom dostave otkaza ugovora o radu.
(2) Otkazni rok ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog,
posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom
radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji
dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s
težim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu te za vrijeme privremene
nesposobnosti za rad tijekom liječenja ili oporavka od ozljede na radu ili
profesionalne bolesti, te vršenja dužnosti i prava državljana u obrani.
(3) Otkazni rok ne teče za vrijeme privremene nesposobnosti za rad.

Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora ( objasnite kada se primjenjuje, te

postupanje radnika u tom slučaju?

Primjenjuje se na slučaj kada poslodavac otkaže ugovor i istodobno predloži radniku

sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima.
Ako u tom slučaju radnik prihvati ponudu poslodavca, pridržava pravo pred
nadležnim sudom osporavati dopuštenost takvog otkaza ugovora.
(3) O ponudi za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima radnik se mora
izjasniti u roku koji odredi poslodavac, a koji ne smije biti kraći od osam dana.
(4) U slučaju otkaza iz stavka 1. ovoga članka, rok iz članka 133. stavka 1. ovoga
Zakona teče od dana kada se radnik izjasnio o odbijanju ponude za sklapanje
ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima ili od dana isteka roka koji je za
izjašnjenje o dostavljenoj ponudi odredio poslodavac, ako se radnik nije izjasnio o
primljenoj ponudi ili se izjasnio nakon isteka ostavljenog roka.
Objasnite određivanje otkaznog roka za radnika koji je kod poslodavca proveo u
radnom odnosu neprekidno 20 godina, te za radnika kojem se ugovor o radu
otkazuje zbog povrede obveze iz radnog odnosa?

Otkazni rok radniku koji je kod poslodavca proveo u radnom odnosu neprekidno
dvadeset godina, povećava se za dva tjedna ako je radnik navršio pedeset godina
života, a za mjesec dana ako je navršio pedeset pet godina života.
Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog povrede obveze iz radnog odnosa
(otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) utvrđuje se otkazni rok u dužini
polovice otkaznih rokova utvrđenih u stavcima 1. i 2. čl. 122. Zakona o radu

Neopravdani razlozi za otkaz ( objasnite )?

(1) Privremena nenazočnost na radu zbog bolesti ili ozljede nije opravdani razlog za
otkaz ugovora o radu.
(2) Podnošenje žalbe ili tužbe, odnosno sudjelovanje u postupku protiv poslodavca
zbog povrede zakona, drugog propisa, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu,
odnosno obraćanje radnika nadležnim tijelima državne vlasti, ne predstavlja
opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.
(3) Obraćanje radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri
podnošenje prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne
vlasti, ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.

Načini prestanka ugovora o radu ( navedite )?

Ugovor o radu prestaje:

1) smrću radnika
2) smrću poslodavca fizičke osobe ili prestankom obrta po sili zakona ili brisanjem
trgovca pojedinca iz registra u skladu s posebnim propisima
3) istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme
4) kada radnik navrši šezdeset pet godina života i petnaest godina mirovinskog
staža, osim ako se poslodavac i radnik drukčije ne dogovore
5) sporazumom radnika i poslodavca
6) dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog
potpunog gubitka radne sposobnosti za rad
7) otkazom
8) odlukom nadležnog suda.
Najmanje trajanje otkaznog roka u slučaju redovitog otkaza – navedite ?

U slučaju redovitog otkaza otkazni rok je najmanje:

1. dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo
neprekidno manje od jedne godine
2. mjesec dana, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo
neprekidno jednu godinu
3. mjesec dana i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog
poslodavca proveo neprekidno dvije godine
4. dva mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo
neprekidno pet godina
5. dva mjeseca i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog
poslodavca proveo neprekidno deset godina
6. tri mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo
neprekidno dvadeset godina.

Na koji je način moguće odrediti kraći otkazni rok i u kojem slučaju?

Kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu može se odrediti kraći otkazni rok za
radnika nego za poslodavca od roka određenog u stavku 1. čl. 122. Zakona o radu, za
slučaj kada radnik otkazuje ugovor o radu.

Koja je dužnost poslodavca prema radniku koji je tijekom otkaznog roka

oslobođen obveze rada, te koja su prava radnika koji radi tijekom otkaznog roka?

Radniku koji je tijekom otkaznog roka oslobođen obveze rada, poslodavac je dužan
isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznoga
roka.
Za vrijeme otkaznoga roka radnik ima pravo uz naknadu plaće biti odsutan s rada
najmanje četiri sata tjedno radi traženja novog zaposlenja.
Izvanredni otkaz ugovora o radu ( objasnite )?

(1) Poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog
na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili
ugovorenog otkaznoga roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teške povrede
obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih
okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.
(2) Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku od petnaest dana od
dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.
(3) Stranka ugovora o radu koja, u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, izvanredno
otkaže ugovor o radu, ima pravo od stranke koja je kriva za otkaz tražiti naknadu
štete zbog neizvršenja ugovorom o radu preuzetih obveza.

Iznos otpremnine ( navedite način ugovaranja )?

(2) Otpremnina se ne smije ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od jedne

trećine prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka
ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca.
(3) Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu
nije određeno drukčije, ukupan iznos otpremnine iz stavka 2. ovoga članka ne može
biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije
prestanka ugovora o radu.
OSIGURANJE ZA SLUČAJ NEZAPOSLENOSTI

Zakon koji uređuje navedeno pitanje (osiguranje za slučaj nezaposlenosti)

Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti

Priznanja prava za vrijeme nezaposlenosti (3 kumulativna uvjeta)

Za priznavanje prava na novčanu naknadu kod nezaposlenih osoba moraju biti

ispunjena tri kumulativna uvjeta:

1. prijava Zavodu u propisanom roku ( 30 dana ) – izuzetak – u slučaju

opravdanih razloga u roku od 8 dana po njihovu prestanku, ali ne dulje od 60
dana
2. da radni odnos nije prestao ni krivnjom ni voljom radnika ( postoje izuzeci)
3. da u trenutku prestanka radnog odnosa ima najmanje 9 mjeseci rada u
posljednja 24 mjeseca

Prestanak prava na novčanu naknadu

Pravo na novčanu naknadu prestaje ako nezaposlena osoba:

1. zasnuje radni odnos

2. istekom razdoblja za koje je imala pravo na novčanu naknadu
3. bude zatečena na radu, bez ugovora, potvrde
4. registrira obrt, tvrtku ili postane poljoprivredni osiguranik
5. nastupi na odsluženje vojnog roka i na kaznu zatvora duže od 6 mjeseci
6. navrši 65 godina ako ispunjava uvjete za mirovinu po bilo kojoj osnovi
7. ne javi se Zavodu 2 mjeseca uzastopce
Prava za vrijeme nezaposlenosti

Nezaposlena osoba može pod određenim uvjetima ostvariti pravo na:

1. novčanu naknadu
2. mirovinsko osiguranje
3. novčanu pomoć i naknadu troškova za vrijeme obrazovanja
4. jednokratnu novčanu pomoć i naknadu putnih i selidbenih troškova
5. novčanu naknadu, osobe koje su bile zaposlene u inozemstvu
6. zdravstveno osiguranje

Postupak ostvarivanja prava za vrijeme nezaposlenosti

Prava za vrijeme nezaposlenosti nezaposlena osoba ostvaruje u HZZ. Postupak se

pokreće na zahtjev nezaposlene osobe. U postupku rješavanja o pravima
nezaposlenih osoba za vrijeme nezaposlenosti primjenuju se odredbe Zakona o
općem upravnom postupku. O žalbi protiv rješenja prvog stupnja odlučuje nadležno
tijelo Zavoda određeno Statutom Zavoda. Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.

Nezaposlena osoba koja ostvaruje prava dužna je u roku od 15 dana prijaviti HZZ
svaku okolnost koja utječe na promjenu ili prestanak prava.

Obustava isplate novčane naknade

Isplaćivanje novčane naknade obustavlja se:

1. ako se ne javi Zavodu jednom mjesečno

2. za vrijeme trajanja obrazovanja na koje ga uputi Zavod
3. za vrijeme odsluženja vojnog roka
4. tijekom izdržavanja kazne zatvora do 6 mjeseci
5. za onoliko mjeseci koliko iznosi kvocijent koji se dobije dijeljenjem ukupno
ostvarenog primitka, odnosno dohotka s najvišim iznosom novčane naknade
Nezaposlena osoba koja nema pravo na novčanu naknadu

Pravo na novčanu naknadu nema nezaposlena osoba kojoj je radni odnos prestao:

1. otkazom ( osim izvanrednog otkaza uzrokovanog skrivljenim ponašanjem

poslodavca)
2. sporazumom o prestanku radnog odnosa
3. ako nije zadovoljila na probnom radu, tijekom pripravničkog , tj. vježbeničkog
staža ili nije položila državni ispit
4. otkaz skrivljenim ponašanjem radnika
5. zbog izvršavanja kazne duže od 6 mjeseci

Koja se nezaposlena osoba smatra aktivnim tražiteljem posla

Smatra se da nezaposlena osoba aktivno traži posao ako se:

 redovito javlja Zavodu

 podnosi molbe za posao ili se javlja na oglase i natječaje
 pridržava se profesionalnog plana zapošljavanja HZZO-a

Evidencija nezaposlenih i ostalih tražitelja zaposlenja (tko vodi i tko se smatra

nezaposlenom osobom)

Evidenciju nezaposlenih osoba vodi Zavod za zapošljavanje na osnovi prijave

nezaposlene osobe.

Nezaposlenom osobom smatra se osoba sposobna ili djelomično sposobno za rad u

dobi od 15 do 65 godina koja nije u radnom odnosu, a aktivno traži posao i
raspoloživa je za rad i ako ne ostvaruje novčane premije.

Aktivna politika zapošljavanja

Mjere za poticanje zapošljavanja provode se na temelju programa kojeg donosi

Zavod, na temelju godišnjeg plana za poticanje zapošljavanja kojeg donosi Vlada RH,
a obuhvaća posebne programe za otvaranje novih radnih mjesta, zapošljavanje itd.
SOCIJALNO PRAVO

Sredstva zaštite (navedi i objasni svako)

1. davanja; u novcu; npr. mirovine, novčana naknada za vrijeme privremene

spriječenosti za rad i u naravi; npr. ortopedska pomagala
2. činjenja; u pružanju usluga; npr. primarna zdravstvena zaštita, specijalističko-
konzilijarna, medicinska rehabilitacija) što ih uživaju građani kada se nađu u
stanju socijalne potrebe, tj. kada nastupi jedan od osiguranih rizika, ukoliko
ispunjavaju propisane uvjete te ukoliko su zatražili to obavljanje ili činjenje

Socijalno pravo u subjektivnom smislu

Socijalno pravo u subjektivnom smislu je strogo osobno pravo fizičke osobe kao
titulara prava da od nadležne službe zahtjeva da mu se pruže određene socijalne
prestacije koje bi ublažile stanja socijalne potrebe.

Područja socijalnog prava

socijalno osiguranje i socijalna zaštita

Podjela socijalnog osiguranja

zdravstveno osiguranje, invalidsko osiguranje i mirovinsko osiguranje

Podjela socijalne zaštite

zaštita od obiteljskih tereta (doplatak za djecu), zaštita u svezi nezaposlenosti,

socijalna skrb, zaštita učesnika domovinskog rata
ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

Članovi obitelji osiguranika

članovi obitelji osiguranika

 članovi uže obitelji: supružnici ( bračni i izvanbračni sukladno propisima o

obiteljskim odnosima) i djeca ( rođena u braku, izvan braka ili posvojena,
pastorčad )
 članovi šire obitelji: roditelj, posvojitelji, djed ili baka, druga djeca uzeta na
uzdržavanje uz uvjete življenja u zajedničkom kućanstvu, ako nemaju
sredstava za uzdržavanje i ako ih osiguranik uzdržava

Temeljni propis koji uređuje pitanje obveznog zdravstvenog osiguranja i tijelo

koje provodi isti zakon

Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO).

Pravo na novčane naknade

1. naknada plaće - za vrijeme privremene nesposobnosti, odnosno spriječenosti

za rad zbog korištenja zdravstvene zaštite
2. novčanu naknadu zbog nemogućnosti obavljanja poslova na temelju kojih se
ostvaruju drugi primici od kojih se utvrđuju drugi dohotci
3. naknada troškova prijevoza - u svezi s korištenjem zdravstvene zaštite iz
obveznog zdravstvenog osiguranja

Prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja

1. pravo na zdravstvenu zaštitu

2. pravo na novčane naknade
Postupak ostvarivanja prava i obveza iz obveznog zdravstvenog osiguranja

Pravo na obvezno zdravstveno osiguranje utvrđuje se priznavanjem statusa

osigurane osobe u Zavodu. Osiguranoj osobi prestaje status osigurane osobe
prestankom okolnosti na temelju kojih je stekla taj status. Status osigurane osobe
dokazuje se posebnom ispravom.

Status osigurane osobe utvrđuje Zavod na osnovi prijave na obvezno zdravstveno

osiguranje koju prema odredbama Zakona podnosi obveznik plaćanja doprinosa,
osigurana osoba kada je ona obveznik plaćanja doprinosa, odnosno pravna ili fizička
osoba za osiguranu osobu. Prijava za obvezno zdravstveno osiguranje podnosi se u
roku od 15 dana od dana nastanka ili promjene okolnosti na osnovu kojih se stječe
status osigurane osobe. O pravima iz obveznog zdravstvenog osiguranja odlučuje
Zavod, bez donošenja rješenja. Radi zaštite prava osiguranim se osobama u Zavodu
osigurava drugostupanjsko rješavanje u postupku koji je pokrenula osigurana osoba.
Drugostupanjsko rješenje Zavoda je konačno i protv njega se može pokrenuti
Upravni spor pred Upravnim sudom RH.

Pokriće zdravstvenih usluga iz zdravstvene zaštite 100%

preventivna zdravstvena zaštita djece, učenika, studenata u redovitom obrazovanju,

te odraslih osoba, kemoterapija, radioterapija, zdravstvena zaštita u svezi s
uzimanjem i presađivanje dijelova ljudskog tijela, hitna medicinska i stomatološka
pomoć i slično

Osobe oslobođene u pokriću troškova zdravstvene zaštite

1. djeca do 18 godina života

2. osobe s tjelesnim oštećenjem 80% na više
3. osobe s malim primanjima
4. dobrovoljni davatelji krvi (preko 35-M, 25-Ž)

Osiguranici u obveznom zdravstvenom osiguranju

1. osobe u radnom odnosu kod domaćeg ili stranog poslodavca sa sjedištem u

RH, dužnosnici u tijelima državne vlasti, ako za taj rad primaju plaću, članovi
uprave trgovačkih društava ako nisu obvezno zdravstveno osigurani po
osnovi rada
 2. osobe koje se nakon završenog obrazovanja stručno osposobljavaju bez
zasnivanja radnog odnosa ( volonterski rad)
3. samozaposlene osobe, odnosno samostalne djelatnosti- poljoprivrednici
4. osobe izvan radnog odnosa –svećenici, osobe na odsluženju vojnog roka,
branitelji u Domovinskom ratu, obveznici civilne službe, pričuvnici za
obavljanje službe u oružanim snagama RH
5. radno-neaktivno stanovništvo_- korisnici mirovina i prava na profesionalnu
rehabilitaciju, osobe s priznatim svojstvom ratnog vojnog invalida ili invalida
rada, studenti, učenici

Nadležnost za rješavanje o pravima iz obveznog zdravstvenog osiguranja

O pravima iz obveznog zdravstvenog osiguranja rješava:

1. U prvom stupnju - područni ured Zavoda nadležan prema mjestu

prebivališta, odnosno boravištva osigurane osobe
2. U drugom stupnju - Direkcija Zavoda

U postupku rješavanja o pravima iz obveznog zdravstvenog osiguranja primjenjuje

se Zakon o općem upravnom postupku, ako Zakonom nije drukčije uređeno.

Mjesta gdje osigurane osobe mogu ostvariti pravo na zdravstvenu zaštitu i na čiji
teret

Osigurane osobe zdravstvenu zaštitu na teret sredstava Zavoda mogu ostvariti u

zdravstvenim ustanovama i kod privatnih zdravstvenih radnika s kojima je Zavod
sklopio ugovor o provođenju zdravstvene zaštite.

Djelomično pokriće zdravstvenih usluga iz zdravstvene zaštite 50% i 85%

uz sudjelovanje u pokriću dijelova troškova, doplata, neposredno ili putem

dopunskog zdravstvenog osiguranja (specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita,
stomatološka zdravstvena zaštita u mobilnoj i fiksnoj protetici)
MIROVINSKO OSIGURANJE

Navedi obilježja prava iz mirovinskog osiguranja

 neotuđiva su osobna materijalna prava

 ne mogu se prenijeti na drugoga
 ne mogu se naslijediti
 ne mogu zastarijeti, osim dospjelih a neisplaćenih mirovina i drugih novčanih
davanja.

Mirovinski staž (podjela)

Podjela mirovinskog staža:

1. staž osiguranja
2. pridodani staž
3. dokupljeni staž

Koja se prava na mirovinu i druga prava obvezno osiguravaju

1. starosna mirovina
2. prijevremena starosna mirovina
3. invalidska mirovina
4. obiteljska mirovina
5. najniža mirovina
6. osnovna mirovina
7. profesionalnu rehabilitaciju
8. naknadu zbog tjelesnog oštećenja
9. naknadu putnih troškova u svezi s ostvarivanjem osiguranih prava