PISMENA PRIPREMA ZA ČAS

ŠKOLA I MJESTO: M.Mak Dizdar

DATUM: 29.4.2014.
RAZRED I ODJELJENJE: V

NSATAVNI PREDMET: Moja okolina

NASTAVNO PODRUČJE: Biljke

NASTAVNA JEDINICA: Ponavljanje(divlje i gajene, značaj i raznovrsnost..)

TIP ČASA: ponavljanje

OBLICI NASTAVNOG RADA: frontalni, individualni,

NASTAVNE METODE: razgovora, usmenog izlaganja, demonstracije

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: osnovna, radna sveska,prirodni materijali

OBRAZOVNI ZADACI: prepoznati najpoznatije vrste voća,povrća,žitarica

i uljarica,upoznati najčešće ljekovito bilje,
naučiti da biljke koristimo u građevinarstvu,
proizvodnji odjeće,papira te uređenja okoline,
prepoznati i koristiti u svakodnevnom životu
divlje i gajene biljke; , naučiti kako se biljke trebaju
zaštititi od nepovoljnih uslova ili štetočina

FUNKCIONALNI ZADACI: Razvoj sposobnosti posmatranja , uočavanja ,

zaključivanja , pamćenja , logičkog razmišljanja.
Prepoznavanje biljaka u okruženju.

ODGOJNI ZADACI : Razvoj interesa za biljke i njihovo očuvanje.

Čuvanje biljnog svijeta u okruženju.
Lijepo i uredno crtanje i pisanje.
 STRUKTURA
ČASA
UVODNIO DIO ČASA
Pregled i analiza domaće zadaće.
Da li ste ikada probali pitu od žare ili med od maslačka ? Ko je od vas jeo džem od drijenjka ili šumskih
jagoda ? Gdje rastu ove biljke ?
Objašnjavam da čovjke odavno koristi samoniuklo bilje , koje je jestivo , a zatim slijedi isticanje cilja
časa

GLAVNI DIO ČASA:

Razlikujemo i samoniklo voće i samoniklo povrće . U samoniklo povrće ubrajamo sljedeće biljke : žara
( kopriva ) , maslačak , podbjel , lokvanj , medvjeđi luk itd.
Nakon što zapišem na tabli o svakoj od ovih biljaka dajem po nekoliko dodatnih informacija , da je npr
kopriva dobra za supe , pite , čajeve , maslačak se koristi kao salata ili se od njegovih cvjetova pravi med ,
podbjel se koristi u pravljenju variva , a medvjeđi luk podsjeća na bijlei luk .
Prelazimo na upoznavanje samoniklog voća . Nabrajam , a i zapisujem na tabli borovnicu , drijen , kupinu
, jagodu itd.Ovo voće se uglavnom jede svježe , ali se može prerađivati.
Pored ovih biljaka razlikujemo i čajne i začinske biljke te gljive .U čajne biljke ubrajamo mentu ,
kamilicu , bijeli sljez , majčinu dušicu , zohvu itd.U začinske biljke ubrajamo divlji peršun i divlju
mrkvu , šumski biber itd.Ove biljke su aromatičnog ukusa , pa se dodaju kao začini jelima .
Osim samoniklog bilja postoji i bilje koje sam čovjek gaji.To je gajeno bilje . Do danas je čovjke uzgojio
mnoge od tih biljaka koje zovemo kultivirano bilje .
Čovjek je u stanju i da ukrštava najbolje od određenih biljaka , pa tako nastaju križanice ili hibridne biljke
.
Sve to objašnjavam na primjeru kupusa gdje se godinama od divljeg kupusa uspjeo dobiti crveni i glavati
kupus , karfiol , kelj , keleraba.
Slijedi i objašnjenje uzgoja biljaka.Objašnjavam da biljke ne možemo odgajati ako im ne omogućimo
plodno tlo .Podsjećamo se na način nastajanja humusa te njegovu ulogu u rastu i razvoju biljaka .
Slijedi i razgovor o gnojenju i vrstama gnojenja : kompost , stajsko gnojivo i zelena
gnojidba.Objašnjavam svaki od ovih pojmova .
Biljke možemo zaštiti vještačkim i prirodnim putem .
Vještačka zaštita je putem pesticida Pesticidi uništavaju sve nekorisne organizme kao što su gljivice ,
insekti i biljni korovi .
Prirodnu zaštitu objašnjavam na primjeru lisnih vaši .

ZAVRŠNI DIO ČAS:

Kratko podsjećanje na obrađeno :
Kako dijelimo biljke ? Koje biljke ubrajamo u čajne ? Na koji način gnojimo bilje ? Šta je kompost ?
Kako možemo zaštiti biljke ?

Divlje i gajene biljke , uzgoj biljaka i zaštita

Divlje biljke ( povrće ) : Divlje voće : Čajne biljke :

Kopriva borovnica menta
Maslačak kupina kamilica
Medvjeđi luk šumska jagoda majčina dušica
Lokvanj drijen bijeli sljez
Podbjel

Začinsko bilje : Gljive :

Šumski biber vrganj
Divlji peršun lisičarka
Divlja mrkva skupinac

Gnojenje tla : kompost , stajsko gnojivo i zelena gnojidba

Zaštita bilja : vještačka zaštita ( pesticidi )

prirodna zaštita