PROLJEĆE NARODA - Stanje u Hrvatskoj 1848.

-25. 3. 1848. je na velikoj narodnoj skupštini u Zagrebu donesen popis zahtjeva upućenih kralju Ferdinandu I.
Habsburškomu – Dokument se zvao Zahtijevanja naroda I imao je 30 točaka koje su bile ignorirane a kojima su tražili:
- da Josip Jelačić postane hrvatski ban
- da se ujedine hrvatske zemlje (Banska Hrvatska, Vojna Krajina I Dalmacija)
- da se hrvatski jezik uvede u škole, liturgije (crkvene obrede) I upravu I osnuju sveučilišta
- da se ukine kmetstvo
- da svi ljudi budu jednaki pred zakonom
- da se uvedu građanske slobode
- da se uvede zastupnički sabor umjesto staleškog sabora

-Zahtjevi su oblikovani pod utjecajem liberalnih ideja hrvatskoga narodnoga preporoda. Njihovu je osnovu činio politički
program Narodne stranke a predan je na čelu s Ljudevitom Gajem koji ga je predao caru u Beču.
- Iako je car prihvatio samo zahtjev za sazivanjem Sabora i imenovanje Jelačića za hrvatskoga bana, Zahtijevanja naroda,
zasnovana na liberalnim i demokratskim načelima, otvorila su put prema stvaranju modernoga hrvatskoga građanskoga
društva.
Djelovanje bana Josipa Jelačića Bužimskog
- Rođen je 1801. U Petrovaradinu a umro 1859. u Zagrebu
- bio je hrvatski ban, zapovjednik Vojne krajine, upravitelj Rijeke i namjesnik u Dalmaciji
- Odluke I postignuća Bana Jelačića su bile:
-19. 4. 1848. raskinuo sve državne veze između Hrvatske i Ugarske
- osnovao Bansko vijeće koje je bilo prva samostalna hrvatska vlada
- ukinuo je feudalne odnose i objavio Proglas o ukinuću kmetstva
-sazvao prvi zastupnički sabor (zastupnici prvi put birani na izborima- pravo glasa su imali bogati, obrazovani muškarci)I
tražili su da u Hasbburškoj Monarhiji vlast vladara bude ograničena ustavom I da se monarhija preuredi u zajednicu
ravnopravnih naroda (federacija)
- pregovori s Mađarima propadaju jer Mađari/Ugarska ne želi Hrvatima dati pravo na samostalnost I službenu uporabu
hrvatskog jezika I ne prihvaćaju preuređenje Monarhije - iz tog razloga dolazi do Hrvatsko-mađarskog rata- u rujnu 1848.
Ban Jelačić prelazi Dravu I osvaja Međimurje
-u Bitci kod Pakozda nije uspio osvojiti Budim
- pomogao gušenju revolucije pristaša austrijskog ujedinjenja sa Austrijom u Beču
- Jelačićeva vojska je sudelovaola u pohodu koji je završio osvajanjem Budima I Pešte
-Franjo Josip I postaje Habsburški (austrijski) car - I u ožujak 1849. Donosi novi nametnuti (oktroirani) Ustav kojim je
još više centralizirao državu (središnja vlada u Beču donosi odluke za cijelu HM) I iznevjerio očekivanja Hrvata
(očekivanja su bila da Hrvati dobiju pravo na samostalnost I službenu upotreba hrvatskog jezika I da se preuredi
monarhija kao zajednica ravnopravnih naroda)

Kako se nazivaju revolucije u Europi 1848. godine?

Revolucije u Europi 1848. godine se nazivaju Proljećem naroda.

Zašto se nemiri u Europi tijekom 1848. nazivaju “proljeće naroda”?

Nemiri su obuhvatili puno država i naroda -Proljeće naroda naziv je za zajednička revolucionarna zbivanja 1848. godine.
Nazivaju se "proljeće naroda" zbog širine područja koje su nemiri obuhvatili, ali i prema naglom buđenju nemira prema
vlasti.

U roku od koliko mjeseci su se dogodile revolucije u mnogim europskim državama?

Godine 1848. u roku od dva mjeseca dogodile su se revolucije u mnogim europskim državama.

FRANCUSKA

U kojoj državi je započeo revolucionarni val?

Revolucionarni val je započeo u Francuskoj u veljači 1848. godine. Revolucionari su tražili da Francuska postane
republika i da se uvede opće pravo glasa (za muškarce).

Kakvi su zahtjevi prevladavali u Francuskoj?

Francuska je u vrijeme izbijanja revolucije bila monarhija. Stoga je francusko društvo težilo demokratizaciji društva,
odnosno povećanju glasa naroda u državnim odlukama.

Čime je stanovništvo Francuske najviše bilo nezadovoljno?

Francusko stanovništvo najviše je bilo nezadovoljno izbornim zakonom, po kojem je pravo glasa imalo samo 0.9%
stanovništva. Na taj način nisu mogli svi ravnopravno sudjelovati u donošenju državnih odluka te je i dalje kraljeva riječ
bila najvažnija. U takvim okolnostima, kralj Luj Filip je odstupio s dužnosti kralja.

Koliko ustanika je vojska ubila u velikom radničkom ustanku u Francuskoj?

U lipnju 1848. godine počeo je veliki radnički ustanak u Francuskoj. Vojska je intervenirala, ubila oko 1500 ljudi, a
nekoliko tisuća je kažnjeno progonstvom.

Tko je bio predsjednik Druge Francuske Republike?

Za predsjednika Druge Republike na izborima je odabran Luj Napoleon Bonaparte, nećak Napoleona Bonapartea.

Kako se nazvao Luj Bonaparte nakon što se proglasio carem?

Na izborima 1848. godine je za predsjednika republike izabran Luj Bonaparte, nećak Napoleona Bonapartea. Četiri
godine kasnije Luj Bonaparte se proglasio carem Napoleonom III.

Koje godine u lipnju u Francuskoj je započeo veliki radnički ustanak?

U lipnju 1848. godine počeo je veliki radnički ustanak u Francuskoj. Vojska je intervenirala, ubila oko 1500 ljudi, a
nekoliko tisuća je kažnjeno progonstvom.

ITALIJA
U kojoj pokrajini je Giuseppe Garibaldi sudjelovao kao mladić u pobuni nakon čega je osuđen na smrtnu kaznu?

Savoji- Giuseppe Garibaldi je kao mladić sudjelovao u pobuni u pokrajini Savoji nakon čega je osuđen na smrtnu kaznu.
Zato je pobjegao u Južnu Ameriku.

Koja bitka je navela Henrya Dunanta na osnivanje organizacije Crvenog Križa?

Bitka kod Solferina -Organizaciju Crvenog križa je osnovano Henry Dunant 1863. godine nakon bitke kod Solferina. Crveni
križ je najveća i najstarija svjetska humanitarna organizacija.

Koji kralj je bio na čelu talijanske države?

Viktor Emanuel II. -Kraljevina Italija je proglašena u ožujku 1861. godine. Kraljem je postao Viktor Emanuel II.

Koje godine Rim postaje glavni grad Kraljevine Italije?

1871.-Talijanske postrojbe su zauzele Rim 1870. godine, a slijedeće godine postaje glavni grad Kraljevine Italije.

Kako se zvao predsjednik vlade Kraljevine Sardinije i Pijemonta?

Camillo Cavour- Predsjednik vlade Kraljevine Sardinije i Pijemonta je bio grof Camillo Cavour. Cavour se na tajnom
sastanku s francuskim carem Napoleonom III. dogovorio oko sukoba s Habsburškom dinastijom.

Tko od navedenih postaje prvi kralj Kraljevine Italije?

Viktor Emanuel II.-Kraljevina Italija je proglašena u ožujku 1861. godine. Kraljem je postao Viktor Emanuel II.

Koja dinastija je u vrijeme izbijanja pobune vladala Sicilijom?

Bourbon- U proljeće 1860. godine su počele pobune na Siciliji, kojom je vladala španjolska dinastija Bourbon.

U kojem gradu se nalazila prijestolnica Kraljevine Obiju Sicilija?

Napulju- U Napulju se nalazila prijestolnica Kraljevine Obiju Sicilija. Posljednji vladar Kraljevine se zvao Franjo II.

Koje godine su rješeni napeti odnosi između Kraljevine Italije i Vatikana?

1929.- Napeti odnosi između Kraljevine Italije i Vatikana su riješeni Lateranskim ugovorom 1929. godine. Ugovorom je
osigurana neovisnost Vatikana i poseban položaj Katoličke Crkve u Italiji.

Koja od navedenih talijanskih zemalja je nakon bitke kod Magente ostala u sastavu Habsburške Monarhije?

Venecija- Nakon pobjede francusko-pijemontske vojske kod Magente, Karljevini Sardiniji pripala je Lombardija, ali ne i
Venecija. Venecija je ostala u sastavu Habsburške Monarhije.

NJEMAČKA

Što je bio glavni zahtjev njemačkih gradova u revoluciji 1848. godine?

Njemačke zemlje u 19. stoljeću bile su razjedinjene. Nihova najveća želja bila je ujedinjenje u zajedničku, nacionalnu
državu svih njemačkih naroda. Zato su se zastupnici svih njemačkih zemalja okupili na Svenjemačkom parlamentu kako
bi raspravljali o ujedinjenju.

Gdje se okupio Svenjemački parlament?

Svenjemački parlament bio je skup svih predstavnika njemačkih zemalja, koji su se okupili u Frankfurtu, a kako bi
raspravljali o mogućem ujedinjenju njemačkih zemalja u jedinstvenu državu.

Pod čijim su se vodstvom njemačke zemlje trebale ujediniti?

Na Svenjemačkom parlamentu u Frankfurtu najviše se predlagalo ujedinjenje njemačkih zemalja pod pruskim vodstvom i
pruskim kraljem. No, pruski kralj je to odbio jer je vidio da su revolucije u ostatku Europe ugušene.

Kada I koji francuski vladar je objavio rat Pruskoj?

Francuski vladar Napoleon III. je u srpnju 1870. godine objavio rat Pruskoj. Taj rat je prerastao u njemačko-francuski rat
jer je Pruska osigurala savezništvo južnonjemačkih država.

Koja država je dominirala Njemačkim savezom?

Austrija je dominirala Njemačkim savezom, stvorenim 1815. godine. Austrija je imala mjesto stalnog presjedatalja čime
nije bila zadovoljna Pruska, najveća i najmnogoljudnija njemačka država.

Koliko je potkraj XVIII. stoljeća bilo manjih država na području današnje Njemačke?

Potkraj XVIII. stoljeća je bilo više od 300 manjih država na području današnje Njemačke. Najveća među njima je bila
Pruska.

Sjevernonjemački savez je obuhvaćao područja sjeverno od rijeke:

Pruska je stvorila Sjevernonjemački savez nakon pobjede nad Habsburškom Monarhijom 1866. godine. Savez je
obuhvaćao područja sjeverno od rijeke Majne.

Koliko je trajao Habsburško-pruski rat?

Habsburško-pruski rat 1866. godine trajao je manje od dva mjeseca. Pobijedila je Pruska i tako dobila nadmoć u
Njemačkom savezu.

Koliko gradova s više od 100 000 stanovnika je postojalo na početku XIX. stoljeća u Njemačkoj?

Na početku XIX. stoljeća u Njemačkoj su postojala dva grada s više od 100 000 stanovnika.

Nakon pobjede nad Habsburškom Monarhijom Pruska je stvorila novi:

Pruska je stvorila Sjevernonjemački savez nakon pobjede nad Habsburškom Monarhijom 1866. godine. Savez je
obuhvaćao područja sjeverno od rijeke Majne.

Nakon ujedinjenja Njemačke započeo je Kulturkampf koji je bio usmjeren na:

Nakon ujedinjenja Njemačke započeo je Kulturkampf koji je bio usmjeren na smanjenje utjecaja Crkve.

Mirovni ugovor Francuske i Njemačke potpisan je u:

Mirovni ugovor između Francuske i Njemačke je potpisan u Frankfurtu u svibnju 1871. godine. Njime je poražena
Francuska ostala bez pokrajina Lorraine i Alsace.

Što mađarska vlada nije priznavala drugim narodima u Ugarskoj?

Mađarska vlada nije priznavala nacionalna prava drugim narodima u Ugarskoj: Hravtima, Srbima, Slovacima i
Rumunjima. Zamišljali su cijelu Ugarsku kao nacionalnu državu mađarskog naroda.

Koje godine je u ožujku Franjo Josip I. proglasio novi ustav za cijelu Monarhiju?

U ožujku 1849. godine Franjo Josip I. je proglasio novi ustav za cijelu Monarhiju. Nazvan je nametnutim ustavom jer
parlament nije morao odobriti taj ustav.

Koji habsburški car je napustio prijestolje u prosincu 1848. godine?

Habsburški car Ferdinand I. je napustio prijestolje u prosincu 1848. godine i naslijedio ga je nećak Franjo Josip I.

Što su barikade?

Barikade su naziv za blokiranje svih važnih prometnica i puteva, kako bi se onemogućilo redovno funkcioniranje države i
tako se pokazao revolucionarni duh. Barikade su postavljali i Francuzi kada se se pobunili protiv izbornog zakona 1848.
godine.

Što je nakon revolucije u Habsburškoj Monarhiji ukinuto?

Jedan od glavnih društvenih zahtjeva u Europi bilo je ukidanje zastarjelih feudalnih odnosa. Revolucija 1848. godine u
Habsburškoj Monarhiji je uspjela ukinuti feudalne odnose, čime su seljaci oslobođeni.

Koji je narod unutar Habsburške Monarhije htio 1848. postići samostalnost?

Kao jedan od naroda koji su se pobunili unutar Habsburške Monarhije, bili su Mađari. Oni su digli revoluciju sa
zahtjevima o samostalnosti od Habsburške Monarhije. Htjeli su imati samostalnu državu. Njihovim zahtjevima Monarhija
je prvo popuštala, da bi na kraju ipak ugušila revoluciju.

Što je od navedenog bio važan kulturni zahtjev u Zahtijevanjima naroda?

Uvođenje hrvatskog jezika

Na početku svog pohoda na Mađare, ban Jelačić je vratio Hrvatskoj koje područje?

U rujnu 1848. kad je navijestio rat Mađarima, Jelačić je prešao na ugarsko područje kod rijeke Drave. Tada je vratio
Međimurje Hrvatskoj, koje je do tada pripadalo Ugarskoj.

Što znači oktroirani ustav?

Nametnuti ustav -Iako su hrvatski ban i vojska smatrali da su zaslužni za slamanje revolucije u Beču i Mađarskoj, novi car
Franjo Josip I. donio je oktorirani ustav, tj. nametnuti ustav. To je značilo da ga je donio samovoljno, bez odlučivanja
parlamenta. Tim ustavom je pobio sve želje i nadanja hrvatskog naroda o samostalnosti.

Godine 1848. u Banskoj Hrvatskoj je ulogu Hrvatskog sabora preuzelo:

Narodna skupština Zagrebačke županije

Umjesto Hrvatskog sabora, koji je povijesno predstavljao skup predstavnika hrvatskog naroda, 1848. godine sastala se
Narodna skupština Zagrebačke županije. Tamo su raspravljali o tome što Hrvati unutar Habsburške Monarhije žele
promijeniti.

Kako se zove dokument u kojem su predstavnici hrvatskih zemalja iznijeli svoje stajalište prema položaju u
Habsburškoj Monarhiji?

Zahtijevanja naroda- Na sjednici Narodne skupštine Zagrebačke županije 25. ožujka 1848. donesena su Zahtijevanja
naroda u 30 točaka. Bio je to dokument u kojem su predstavnici hrvatskog naroda iznijeli stavove o položaju hrvatskih
zemalja unutar Habsburške Monarhije.

Predstavnici Hrvatske, Slavonije i Dalmacije sastali su se u lipnju 1848. godine na:

Hrvatskom saboru-U lipnju 1848. godine sastao se izabran na izborima prvi zastupnički sabor, sastavljen od predstavnika
hrvatskih zemalja (Slavnije, Hrvatske i Dalmacije). Sabor je sazvan u Zagrebu.
Kako je tekao razvoj odnosa između Hrvatske i Mađarske nakon Jelačićeve odluke o prekidu veza s mađarskom
vladom?

Izbio je rat- Mađari su pokazalo da nisu spremni na dogovore, a negirali su hrvatsku posebnost. To je dovelo do toga da
je ban Jelačić u rujnu 1848. proglasio rat mađarskoj vladi.

Hrvatska je dobila za nagradu ono što je Mađarska dobila za kaznu izreka je koja govori o:

Gubitku hrvatske samostalnosti- Ovom izrekom u političkim krugovima izražavalo se nezadovoljstvo što su hrvatske
zemlje nakon slamanja revolucije i poraza Mađara jednako kao i Ugarska izgubile samostalnost, a nadale su se nekoj
nagradi zbog svog doprinosa. Tako su Hrvatska i Ugarska potpuno jednako tretirane.

U odnosu na koga su Hrvati htjeli ravnopravnost unutar Monarhije?

U odnosu na Mađare-Budući da je Ugarskoj odobreno osnivanje samostalne vlade, to su tražili i Hrvati. Željeli su biti
ravnopravni u odnosu na Mađare i da se i njihovi zahtjevi ispune.

Uz čiju su pomoć austrijska i hrvatska vojska konačno porazile Mađare?

Uz rusku pomoć- Nijedna bitka kojom su Mađari do tada bili poraženi nije im zadala konačni poraz. Tek kada su u pomoć
austrijskoj vojsci došli ruski vojnici u kolovozu 1849. godine, Mađari su konačno poraženi. To je ujedno i bio kraj
revolucije u Habsburškoj Monarhiji.

Pravo glasa na prvim izborima za saborske zastupnike imali su:

Pravo glasa na prvim izborima za saborske zastupnike imali su samo muškarci. Bilo je javno, ali ograničemo prema
bogatsvu i obrazovanju.

Koje godine je rođen Josip Jelačić?

Josip Jelačić je rođen 1801. godine u Petrovaradinu. Napredovao je u vojnoj službi i postao pukovnik.

U kojem mjesecu je 1848. godine Ban Jelačić prešao Dravu i osvojio Međimurje?

U rujnu 1848. godine je Ban Jelačić s 40 000 vojnika prešao Dravu, osvojio Međimurje i proglasio ga dijelom Hrvatske.

Koji hrvatski ban je objavio proglas o ukidanju kmetstva?

Ban Jelačić je 25. travnja 1848. godine objavio proglas o ukidanju kmetstva. Kmetovi više nisu morali plaćati davanja
feudalcima, a oslobođeni su i radne obveze (tlake).

Na narodnoj skupštini u Zagrebu su iznesena:

Zahtijevanja narodaNa narodnoj skupštini u Zagrebu su iznesena Zahtijevanja naroda habsburškom vladaru. Zahtijevanja
su bila odraz širenja liberalnih ideja u Hrvatskoj.

U ljeto koje godine su propali hrvatsko-mađarski pregovori u Beču?

U ljeto 1848. godine su propali hrvatsko-mađarski pregovori u Beču. Ban Jelačić se tada počeo spremati za rat.

Hrvatski zastupnički sabor je predložio da u Habsburškoj Monarhiji vlast vladara bude:

Ograničena ustavom -Hrvatski zastupnički sabor je predložio da u Habsburškoj Monarhiji vlast vladara bude ograničeno
ustavom i da se poštuju građanske slobode.

Početkom kojeg mjeseca 1848. godine je održano prvo zasjedanje Hrvatskog zastupničkog sabora?

Početkom lipnja 1848. godine je održano prvo zasjedanje Hrvatskog zastupničkog sabora. Te godine su saborski
zastupnici prvi put birani na izborima.
U siječnju koje godine je carska vojska osvojila Budim i Peštu?

Carska vojska je u siječnju 1849. godine osvojila Budim i Peštu. U tom pohodu je sudjelovala i Jelačićeva vojska u sastavu
carskih postrojba.

Hrvatski zastupnički sabor je predložio preuređenje monarhije u zajednicu ravnopravnih naroda i zatražio ujedinjenje
Vojne krajine i Dalmacije s Hrvatskom:

Hrvatski zastupnički sabor je predložio preuređenje monarhije u zajednicu ravnopravnih naroda i zatražio ujedinjenje
Vojne krajine i Dalmacije s Hrvatskom u lipnju 1848. godine.

Što je državni udar ili puč?

Brza i nasilna smjena državne vlasti, obično uz pomoć vojske (→ puč)

Kako se nazivaju revolucije u Europi 1848. godine?

Revolucije u Europi 1848. godine se nazivaju Proljećem naroda.

Zašto se nemiri u Europi tijekom 1848. nazivaju “proljeće naroda”?

Nemiri su obuhvatili puno država i naroda -Proljeće naroda naziv je za zajednička revolucionarna zbivanja 1848. godine.
Nazivaju se "proljeće naroda" zbog širine područja koje su nemiri obuhvatili, ali i prema naglom buđenju nemira prema
vlasti.

U roku od koliko mjeseci su se dogodile revolucije u mnogim europskim državama?

Godine 1848. u roku od dva mjeseca dogodile su se revolucije u mnogim europskim državama.

Što su bili ciljevi revolucija tj. proljeća naroda?

- Liberalne reforme
- Demokratizacija društva
- Nacionalni zahtjevi
- Ukidanje feudalizma
- Ostvarivanje socijalne pravde
- Ukidanje društvene nejednakosti
 FRANCUSKA
CILJEVI -da Francuska postane
republika
-da se uvede opće pravo
glasa (za muškarce)
-ukidanje plemićkih
povlastica
REZULTAT Luj Bonaparte prihvatio
zahtjeve
VAŽNI -02.1848 revolucionari
DOGAĐAJ srušili monarhiju I
I uspostavili Drugu Republiku
I OSOBE -Predsjednik bio Luj
Bonaparte
- 1851 izvršio državni udar
-1852 se Luj Bonaparte se
proglasio carem I uzeo ime
Napoleon III
HABSBURŠKA MONARHIJA ITALIJA
- glavni cilj je bio ukidanje - ujedinjenje Italije koja je bila -ujed
represivnog sustava kojeg je podijeljenja bila
nametnuo kancelar Klemens Lothar (Sjever Habsburška monarhija, sredina -ukid
von Metternich papa u južnom dinastija šanjolskih
-preuređenje monarhije i Burbona)
samostalnost naroda Monarhije - ukidanje feudalnih odnosa
(Česi, Hrvati, Srbi, Rumunji, Slovaci,
Mađari, Poljaci)
- ukidanje feudalnih odnosa
Ostvareni su ciljevi ukinuti su Ujedninjenje nije uspjelo za vrijeme Revo
feudalni odnosi revolucija ali je process stvaranja došl
talijanske države priveden kraju 1870
kada je Rim postao glavni grad
revolucija počela u ožujku 1848 u -ujedinjenje vodi Kraljevstvo Sardinije i -184
Beču, smijenjen Meternich Pijemonta - Camilo Cavour sa Velik
-Monarhija dobila ustav, vladar vlast Napoleonom (Hab
dijelio s parlamentom - revolucionar Giuseppe Garibaldi i Aust
- u jesen 1848 izbija rat između crvenokošuljaši, pobuna kreće na Sicijili - uje
Austrije i Ugarske koja je tražila protiv Bourbona kanc
samostalnost Ugarske -pokret karbonara (pokret za - 186
-Revoluciju vodio mađar Lajos ujedninjenje I oslobođenje Italije) Prus
Kossuth - 1861. Kraljevina Italija prus
-Mađarska nije priznavala drugima -1870. Nastaje Papinska Država Vatikan sjeve
narodima nacionalan prava pa su se I Rim postaje glavni grad -187
nemađarski narodi pridružili ratu na 1871
Austrijskoj strani imen
-1849 mađarska vojska poražena jer stvo
je Austriji pomogla Rusija (vojni dvor
savez sveta alijansa) udvo
- listopad 1848. g. slomljen ustanak - Tim
siromašnih slojeva u Beču (Jelačić) njem
- prosinac 1848. g. dolazak Franje - 187
Josipa I. na vlast Fran
- Habsburgovci učvrstili vlast i - Kul
ukidaju sva revolucionarna sma
dostignuća osim ukidanja feudalnih -prv
odnosa zdra
radn
Zahtijevanja naroda, popis zahtjeva upućenih kralju Ferdinandu I. Habsburškomu, koji su bili prihvaćeni na Velikoj
narodnoj skupštini u dvorani Narodnoga doma u Zagrebu 25. III. 1848., a oblikovani pod utjecajem ideja hrvatskoga
narodnoga preporoda i revolucionarnih previranja diljem Europe. Njihovu je osnovu činio politički program Narodne
stranke, naslovljen Želje naroda, formuliran 22. II. 1848.

"Zahtijevanja naroda" bila su, u stvari, politički program Narodne stranke. Da bi se s njim upoznao što veći broj ljudi,
tiskan je u obliku letka u nakladi od 15 000 primjeraka (jedan dio i na njemačkom jeziku). Te je zahtjeve i neposredno 29.
ožujka 1848. godine posebna hrvatska delegacija na čelu s Ljudevitom Gajem predala caru (kralju) u Beču.(v.h.)

Iako je kralj prihvatio samo zahtjev za sazivanjem Sabora i imenovanjem Jelačića za hrvatskoga bana, Zahtijevanja
naroda, zasnovana na liberalnim i demokratskim načelima, otvorila su put prema stvaranju modernoga hrvatskoga
građanskoga društva.
Koji su uzroci slabljenja Osmanskog Carstva?

- zastarjelo unutarnje uređenje

- još uvijek izrazito jaki feudalni odnosi

- ustanci pokorenih naroda

Objasni značenje naziva „Bolesnik na Bosporu“ i tko je prvi put upotrijebio taj naziv ?

To je naziv za Osmansko Carstvo jer je odavno počelo slabjeti iznutra. Prvi ga je upotrijebio ruski car Nikola I.

Koje promjene uvodi sultan Mehmed II.?

- ukinuo janjičarske odrede – uveo redovnu vojsku

- jednakost ljudi pred zakonom bez obzira na vjeru

- preustroj i modernizacija uprave

Tko je pružao otpor reformama sultana i odakle je dolazio najsnažniji otpor?

Lokalni moćnici. Najsnažniji otpor dolazio je iz Bosne.

Jesu li na kraju reforme bile učinkovite?

Ne, reforme su propale.

Što je istočno pitanje?

Pitanje koje obuhvaća političke interese velikih sila oko prevlasti nad Osmanskim Carstvom.

Koje su četiri zemlje težile ostvarenju prevlasti nad Osmanskim Carstvom?

Rusija, Austrija, Velika Britanija i Francuska

Od koje do koje godine je trajao Krimski rat?

1853. – 1856. godine

Što je bio uzrok Krimskog rata?

Ruski interesi na Crnom moru, oslabljeno Osmansko carstvo

Što je bio povod, zašto je došlo do Krimskog rata?

Osmansko odbijanje ruskog protektorata (zaštite) nad pravoslacnim kneževinama

Kako je završio Krimski rat?

Bospor I Dardaneli su ostali zatvoreni za ratne brodove svih zemalja a Crno more je bilo demilitalizirano (bez vojske)

Kada je bio Mir u Parizu i što je njime proglašeno?

Po završetku Krimskog rata 1856. godine Crno more proglašeno je neutralnom zonom (bilo je zabranjeno držati ratne
brodove na njemu).
Slika 1.

Krimski rat

Krimski rat vodio se od 1853. do 1856. g. Rat su vodili carska Rusija s jedne strane te savez Velike Britanije, Francuske,
Osmanskoga Carstva i Kraljevine Sardinije s druge strane. Većina borbi počela je na Krimskome poluotoku pa se rat zato i
naziva Krimskim.

Slika 2

Potpisivanje Pariškoga sporazuma.

Krimski rat završio je 1856. g. potpisivanjem Pariškoga sporazuma. Sve što je Rusija osvojila u ratu morala je vratiti u
posjed prijašnjih vlasnika. Rusiji su vraćeni gradovi koje je osvojio savez Britanije, Francuske, Osmanskoga Carstva i
Sardinije. Ipak, mirovni je sporazum više pogodio Rusiju jer nije smjela razvijati mornaricu na Crnome moru. Područje
Krima nestabilno je i u 21. st. jer se oko njega spore Ukrajina i Rusija.

Uporaba tehnologije

Krimski rat bio je prvi industrijski rat – u njemu se koristila tadašnja moderna tehnologija koja je nastala kao posljedica
industrijske revolucije. Željeznicom su se dovozili vojnici i ratne zalihe. Topovske cijevi izrađivane su od lijevanoga željeza
što je poboljšalo njihovu preciznost i izdržljivost. Unapređenje pušaka i pripadajuće municije omogućilo je bolju
preciznost i doseg učinkovite paljbe. Puške su u vrijeme Napoleonovih ratova bile precizne na 50 m, a u vrijeme
Krimskoga rata domet pušaka porastao je do 400 m. Rat je bio dokumentiran uz pomoć fotoaparata i medijski pokriven
redovitim novinskim izvještajima. Novinski izvještaji najčešće nisu bili ni precizni ni objektivni. Za komunikaciju je
korišten telegraf. Položene su telegrafske žice povezivale Krim s Parizom i Londonom.