REGULACIJA

ŽIVČANI SUSTAV
-uloge živčanog sustava: primanje, prijenos, obrada i pohrana informacija iz tijela i
okoline
-na taj se način štiti i održava jedinka te omogućuje njezino cjelokupno
ponašanje
-kod mnogih organizama razvija se svijest, emocija, inteligencija, a kod nas i razum
-zajedno s endokrinim sustavom upravlja i koordinira svim životnim radnjama
-osnovna gradivna jedinica je živčana stanica čiji su aksoni(dugi izdanci) obavijeni
mijelinskom ovojnicom koja izolira akson i ubrzava prijenos podražaja
-na završetku aksona nalaze se završne nožice koje oslobađaju prijenosnike ili
neurotransmitere

ŽIVČANI SUSTAV ŽIVOTINJA

SPUŽVE-obzirom da su spužve građene na razini stanica, govorimo o
podražljivosti jer je svaka stanica osjetljiva na podražaj, ali nema
njenog prijenosa
ŽARNJACI-oni imaju mrežasti živčani sustav, gdje se podražaji prenose u svim
smjerovima(sporo) i na njih reagira cijeli organizam
PLOŠNJACI-kod njih je došlo do pojave bilateralne simetrije te do cefalizacije ili
razvoja glave na prednjem dijelu tijela
-koncentrirani živčani sustav u području glave omogućio je bolje
snalaženje u prostoru i kretanju
-govorimo o vrpčastom živčanom sustavu koji se sastoji od ganglija
u području glave i živčanih vrpci
OBLIĆI-kod njih postoje gangliji na prednjem dijelu tijela koji tvore okoždrijelni
prsten od kojeg se pružaju živčani vrpce
MEKUŠCI-imaju 5 pari međusobno povezanih ganglija koji su živčanim vrpcama
povezani s ostalim dijelovima tijela
GLAVONOŠCI-kod njih su gangliji povezani u mozak, što je dovelo do složenog
ponašanja
KOLUTIĆAVCI-imaju ljestvičast živčani sustav
1
ČLANKONOŠCI-imaju mozak smješten unutar glave koji je posebice razvijen kod
zadružnih kukaca i živčane vrpce koje su povezane ganglijima u
ostatku tijela
BODLJIKAŠI-imaju okoždrijelni živčani prsten i živce
-nemaju mozak
ŽIROGLAVCI-nemaju mozak, imaju živčane vrpce smještene na leđnoj strani tijela
SVIKOGLAVCI + PLAŠTENJACI-nemaju mozak
-imaju cjevasti dio koji se proteže iznad svitka

KRALJEŽNJACI
-mozak i leđna moždinasredišnji živčani sustav
-živci i ganglijiperiferni živčani sustav
MOZAK
-mozak se sastoji od prednjeg mozga, međumozga, srednjeg mozga, stražnjeg mozga,
primozga/produžene moždine i malog mozga
-unutar sebe sadrži komorice ispunjene likvorom, a obavijen je moždanim ovojnicama
koje ga štite i odvajaju od lubanje
-ribe imaju 1, vodozemci/gmazovi/ptice 2, a sisavci 3 moždane ovojnice
-na površini mozga nalazi se siva tvar(sastavljena od tijela živčanih stanica)
-u središnjem dijelu je bijela tvar(izgrađena od moždanih vlakana)
LIKVORA
-moždana tekućina
-vadi se iz leđne moždine kako bi se moglo dijagnosticirati(poremećaj motorike,
pojava dvoslike)lumbalna funkcija

2
ŽIVČANI SUSTAV KOD NAS
-središnji živčani sustav: veliki mozak, mali mozak, moždano deblo(srednji
mozak, produžena moždina), leđna moždina
-prosječna težina mozga=1400g(2% mase ljudskog tijela)
-veliki mozak-podijeljen na lijevu i desnu hemisferu
-površina mozga je naboranaveća površinatime je omogućeno da se na
manjemu prostoru rasporedi
veći broj neurona i poveća
njegova funkcionalnost
-moždane ovojnice-vanjska tvrda ovojnica(koja je srasla uz kosti lubanje)
-paučinasta ovojnica
-meka ovojnica(sadrži krvne žile i priljubljena je uz površinu)
-između: prostor ispunjen moždanom tekućinom-likvorom-koji se stvara u
mozgu, a ulazi u kralježnički kanal
-one štite mekane dijelove mozga
-mozgovina velikog mozga sastavljena je od:
1. kore(sive tvari, koju čine tijela neurona i glija-stanica)
2. srži(bijela tvar, čine ju mijelizirana vlakna aksona i neuroglija)
-iz baze velikog mozga izlazi 12 pari mozgovnih živaca
-njihovo područje djelovanja jesu glava i vrat te svi unutarnji organi u predjelu
prsne i trbušne šupljine
-kora velikog mozga podijeljena je na režnjeve: čeoni, tjemeni, zatiljni, sljepoočni
-moždana središta=nakupine živčanih stanica koje upravljaju pojedinim aktivnostima
-mozak određuje: svijest, pozornost, osobitost, budnost i spavanje
-za njegov rad potrebno je 25% glukoze i 20% kisika iz tijela
-za vrijeme spavanja dolazi do opuštanja mišića, usporavanja rada srca, krvnog
optoka, disanja i metabolizma

3
-međumozak-ispod pukotine koja dijeli veliki mozak i moždanog debla
-izgrađen od ganglija(sive tvari)
-sastoji se od:
1. talamus-povezuje informacije
2. nižih dijelova mozga ili moždane kore
3. hipotalamus-upravlja izmjenom tvari, prometom vode
i soli, održavanjem stalne tjelesne temp.,
spavanjem te žlijezdama s unutarnjim
lučenjem preko hipofize
-predstavlja poveznicu endokrinog i živčanog
sustava

MALI MOZAK
-smješten u stražnjem dijelu lubanje, ispod velikog mozga
-građen od vanjske sive i unutarnje bijele tvari
-ima izbrazdanu koru, ali s paralelnim vijugama i udubinama
-2 hemisfere
-povezan je s velikim mozgom i produženom moždinom
-važan je za održavanje ravnoteže, koordinaciju mišićnih pokreta, kontrolu mišićnog
tonusa(napetost mišića), brojnih refleksnih radnji

MOŽDANO DEBLO
-povezuje mozak i produženu moždinu
-obuhvaća srednji mozak, most(između velikog i malog mozga), produženu moždinu

PRODUŽENA MOŽDINA
-ispod velikog i ispred malog mozga
-na nju se nastavlja leđna moždina
-u njoj se križaju produžena vlakna koja ulaze iz jedne polovine tijela u drugu polovinu
mozga->zato svaka strana mozga upravlja suprotnom stranom tijela
-regulira disanje, tlak, rad srca, peristaltiku crijeva(ona omogućuje sužavanje i povećanje crijeva)
-bijela tvar izvana, siva iznutra
4
LEĐNA MOŽDINA
-smještena u kralježnici u kralježničkom kanalu

-bijela tvar izvana, siva iznutra(u obliku leptira)

-kroz središnji kanal prolazi likvor koji povezuje leđnu moždinu s mozgom

-iz leđne moždine izlazi 31 par spiralnih/moždinskih živaca

-njena je uloga prenošenje podražaja iz periferije u središnji živčani sustav i obrnuto te djeluje
refleksno

-refleks-brza, nesvjesna, svrsishodna, motorička i automatska reakcija na primljeni

podražaj
-služi za zaštitu organizma, ne sudjeluje kora velikog mozga pri tome
-refleksni luk-put od živčanog podražaja preko leđne moždine do
žlijezde/organa koji reagira kretnjom/lučenjem
-ima 5 osnovnih sastavnica:
1. receptor-osjetno tjelešce specifično za prepoznavanje
određenog podražaja koji zatim pretvara u živčani impuls
2. osjetilni neuron-prenosi nastali živčani impuls do leđne
moždine
3. sinapsa-prenosi signal između osjetilnog i motoričkog
neurona
4. motorički neuron-prenosi signale iz sinapse do organa
5. organ(npr. mišić) ili žlijezda koji reagiraju
živčano-mišićna veza
-npr. odmicanje ruke od vatre
-prirođeni refleksi: sisanje, gutanje, kašljanje, kihanje, mokrenje, pražnjenje
crijeva
-refleksi(iskustvo): npr. hodanje i održavanje ravnoteže
-mozak, tj. naša svijest sa zakašnjenjem spoznaje završenu refleksnu reakciju

AUTONOMNI(NEOVISNI) ŽIVČANI SUSTAV

-autonomni živčani sustav djeluje neovisno o našoj volji, nadzire funkciju većine unutrašnjih organa,
npr. rad srca, krvnih žila, peristaltika crijeva, izlučivanje žlijezda i dr.
-aktivacija ovog sustava povezana je sa središtima koji se nalaze u leđnoj moždini,
moždanom deblu i hipotalamusu(to su simpaticus i parasimpaticus)
-simpaticus-potiče/stimulira rad pojedinih organa pomoću noradrenalina i adrenalina
-povećava sposobnost organizma za napore, priprema organizam za pojačani rad i opasnost
-parasimpaticus-koči/inhibira rad pojedinih organa pomoću neurohormona acetil kolina

-prema smještaju u tijelu živčani sustav dijelimo na središnji(mozak, leđna moždina) i

periferni(živci)
-prema ulozi: voljni(somatski) i autonomni(vegetatiivni)

5
BOLESTI ŽIVČANOG SUSTAVA
-pojedine se mogu otkriti zahvaljujući vidljivim promjenama u živčanim stanicama ili
na živčanim vlaknima
-nazivamo ih živčane bolesti
-mogu biti zarazne ili nezarazne
1. EPILEPSIJA
-često se pojavljuje u djetinjstvu te katkad ostaje do kraja života
-povremeni napadi grčenja tijela, gubitak svijesti, pojava pjene na ustima
-posljedica ozljede moždanog tkiva
-katkad nepoznat uzrok, može biti i nasljedna
-osobu treba staviti u bočni položaj
-neizlječivo, pomaganje lijekovima
2. POTRES MOZGA
-pri jačem udaru glave
-kratkotrajna nesvjestica, zaboravljanje događaja, bljedilo, mučnina i
glavobolja
-liječenje: mirovanje
3. MOŽDANI UDAR
-ako mozak ne dobiva dovoljnu opskrbu kisikom i glukozom
-može biti uzrokovan ugruškom koji začepi arteriju i onemogući protok krvi
kroz nju ili puknućem krvne žile, što dovodi do prodiranja krvi u okolno tkivo
-nakupljanje masnih naslaga, ugrušaka i vezivnog tkiva u stijenki krvne žile koji
dovode do njezina začepljenja
-suženje krvnih žila, stresan način života i loše životne navike
-moguće posljedice: ovisno o dijelu mozga; paraliza organa/dijela tijela čijim
radom upravlja oštećeni dio mozga
4. TUMORI MOZGA I LEĐNE MOŽDINE
-nakupine abnormalnih stanica koje se nekontrolirano dijele
-neovisno je li dobroćudni ili maligni->oštećuje živčano tkivo jer ne može rasti
prema van zbog lubanje i kralježnice pa pritišće i otežava lokalni krvotok
-kod rane dijagnostike moguć kirurški zahvat
-ako se ne liječe trajno oštećuju živčano tkivo i u većini slučajeva izazivaju smrt
5. MULTIPLA SKLEROZA
-jedna od najčešćih bolesti neurodegenerativnih kroničnih bolesti središnjeg
živčanog sustava + Alzheimerova + Parkinsonova bolest
-neprepoznatljivog uzroka i nepredvidljivog tijeka
-kod osoba između 20 i 50 godina

6
 -autoimuna bolest koja nastaje djelovanjem čimbenika okoline, ali i utjecajem
genske sklonosti
-bolest koja napada bijelu masu središnjeg živčanog sustava, pogađa aksone na
kojima pojedini dijelovi mijelinske ovojnice upalno reagiraju i propadaju
Uzročnici nekih bolesti živčanog sustava mogu biti bakterije i virusi.
6. MENINGITIS
-upala moždanih ovojnica i ovojnica kralježnične moždine
-ako su upalu moždanih ovojnica uzrokovale bakterijegnojni meningitis
-može završiti smrću
-liječi se antibioticima
-virusni meningitis-manje opasan
-lako izlječiv
-uglavnom bez štetnih posljedica za živčani sustav
prijenosnici meningitisa: inficirani krpelji
7. BJESNOĆA
-virusna bolest koja zahvaća središnji živčani sustav
-uzrokuje upalu mozga i leđne moždine
-dobiva se ugrizom bijesne životinje u čijoj se slini nalazi virus
-kod životinja: agresivno ponašanje, pretjerano lučenje sline i nedostatak
mišićne koordinacije tijela
8. DJEČJA PARALIZA/POLIOMIJELITIS
-bolest živčanog sustava uzrokovana virusom
-virus napada središnji živčani sustav, osobito leđnu moždinu
-paraliza trupa i udova
Katkad se ponašanje osobe mijenja zbog poremećenog prijenosa električnih impulsa
među živčanim stanicama. Svaki poremećaj u funkciji mozga koji utječe na čovjekovo
razmišljanje, ponašanje i osjećaje te njegovu sposobnost da komunicira sa svojom
okolinom pripada:
9. PSIHIČKIM/DUŠEVNIM BOLESTIMA
-takvo stanje onemogućuje osobi da uspostavi kvalitetan odnos s drugim
ljudima i da izlazi na kraj sa svakodnevnim životnim problemima i obavezama
-depresija, tjeskoba, raznolike fobije, opsesije, shizofrenija, hipohondrija itd.

Na funkciju i zdravstveno stanje živčanog sustava štetno djeluje konzumiranje

alkohola, pušenje, tj. nikotin i posebice različite droge.

7
 OSJETILA
-podražaj=energetska promjena koja djeluje na organizam
-osjetljivost=stanje kod kojeg se organizam koji je primio podražaj prilagodio i
uskladio s novonastalim promjenama
-usložnjavanjem organizma, odnosno njegovom višom organiziranošću, dolazi do sve
višeg i složenijeg razvoja osjetila

VID
-fotoreceptori-služe za primanje svjetlosnih podražaja
PLOŠNJACI(virnjaci), BODLJIKAŠI(zvjezdače), ŽARNJACI(meduze) i OBLENJACI(oblići)
-imaju tzv. ocele ili jednostavne oči-one razlikuju jačinu
svjetlosti, ali ne vide sliku
predmeta(nakupine
fotoreceptora na površini)
MALOČETINJAŠI(gujavice) I SVITKOGLAVCI(kopljače)-imaju vidne stanice raspoređene
po cijelom tijelu
-razlikuju intenzitet svjetlosti,
opažanje kretanja nekog tijela, ali
ne i oblik zbog malog broja
fotoreceptora
ČLANKONOŠCI-kod njih imamo složene, sastavljen ili mrežaste oči koje su građene od
manjih okašaca-koji su međusobno odvojeni pigmentom
-svaki djeluje samostalno, prima mali dio slike, a svi
zajedno stvaraju sliku predmeta
-imaju širok kut gledanja
-mogu opaziti brze kretnje
MEKUŠCI-npr. većina puževa ima oči na vrhu ticala
-napredniji imaju tzv. mjehuraste oči koje imaju leću i rožnicu
GLAVONOŠCI-imaju oči u dubini glave
-stvaraju jasnu sliku i vide boje
KRALJEŽNJACI
-njihove oči nalaze se u očnim šupljinama
-razlikujemo glavne(očna jabučica i vidni živac) i pomoćne dijelove

8
OČNA JABUČICA
-obavijena bjeloočnicom koja je prozirna i kroz koju svjetlost ne prolazi
-s prednje strane bjeloočnice nalazi se rožnica i one obje imaju zaštitnu ulogu
-ispod bjeloočnice nalazi se žilnica
-3.ovojnica je mrežnica-sadrži vidne stanice koje primaju svjetlosni podražaj
(to su štapići i čunjići)
-čunjići-njima gledamo danju -
njima raspoznajemo boje
-štapići-služe pri orijentaciji i raspoznavanju svjetla u polumraku
-žuta pjega-mjesto na mrežnici gdje su štapići i čunjići najgušće raspoređeni -
predstavlja dio gdje je slika najoštrija
-na bazi oka, uz vidni živac, nalazi se slijepa pjega-gdje nema štapića i čunjića
-žilnica-s prednje strane oka se nastavlja u šarenicu-koja daje boju očiju zbog
pigmenta melanina
-prostor ispunjen očnom vodicom-između rožnice i šarenice
-zjenica-u središnjem dijelu šarenice
-mišići šarenice se stežu i rastežu i na taj način mijenjaju veličinu zjenice, odnosno
povećavaju i smanjuju prolaz zraka svjetlosti (pupilarni mišićipupilarni refleks)
-prozirna leća-iza žilnice i šarenice
-učvršćena tzv. cilijarnim mišićima očne jabučice
-oni omogućuju da je očna jabučica ispupčena više ili manje, što dovodi do
akomodacije oka pri gledanju na blizinu i daljinu
-to znači da što je predmet bliži leća se jače ispupčuje i jače lomi
svjetlost, a što je predmet dalji leća se izravnava i lom je sve manji
-unutrašnjost očne jabučice ispunjena je staklovinom

-pomoćni dijelovi oka-imaju zaštitnu funkciju

-to su: gornji i donji kapci ili vjeđe, trepavice, obrve, sluzne žlijezde,
sluznosni kanal i mišićni pokretači oka
-svi osim primata i ljudi imaju 3.neparni kapak ili migavicu
-zrake svjetlosti odbijaju se od osvijetljenog predmeta, prolaze kroz prozirne
dijelove(rožnicu, leću i staklovinu) koje su gušće od zraka te se zrake u njima lome i mijenjaju
smjer
-usmjeravaju se prema mrežnici gdje je slika izoštrena, umanjena i obrnuta
-nastali električni potencijal prenosi se do mozga gdje stvara uspravnu i stvarnu sliku

9
SLUH
-sluh je životinjama bitan radi komunikacije, dozivanja partnera…
KUKCI-imaju tzv. timpalne organe-to su udubine u kutikuli prekrivene opnom ili
bubnjićem
-najčešće su kod mužjaka na nogama i zatku koji na taj način prizivaju ženke
KRALJEŽNJACI
-uho kralježnjaka čine uho, slušni živac i središte za sluh u velikom mozgu
-kod RIBA I VODOZEMACA postoji unutarnje uho čiji se titraji prenose preko bubnjića,
a kod riba su povezani s plivajućim mjehurom koji pojačava zvuk
VODOZEMCI I GMAZOVI-imaju srednje uho koje je s usnom šupljinom povezano
preko Eustahijeve cijevi-služi izjednačavanju tlaka s atmosferskim zrakom
-otvara se pri gutanju, zijevanju i kihanju
ZMIJE-osjećaju vibraciju tla preko kostiju
PTICE-imaju vanjsko uho prekriveno perjem
SISAVCI-kod njih je razvijeno srednje uho i uška, koja se mišićima može usmjeravati
prema izvoru zvuka
-kit, krtica i tuljan je nemaju
-vanjsko uho-hrskavična uška
-zvukovod(u kojem se nalaze dlake)
-žlijezde lojnice
-žlijezde koje luče ušnu smolu(ona ima zaštitnu ulogu)
-zvukovod seže do bubnjića(opna koja odjeljuje vanjsko uho od srednjeg)
-srednje uho-smješteno u šupljini sljepoočne kosti
-zrak dolazi do njega kroz Eustahijevu cijev
-tlak izjednačuje s atmosferskim
-na bubnjić se nastavlja čekić, nakovanj i stremen  slušne koščice koje prenose
valove na prozorčić pužnice
-unutarnje uho-nalazi se iza ovalnog prozorčića
-sastoji se od pužnice, ušnih vrećica i polukružnih kanala koji služe za
održavanje ravnoteže
-cortijev organ-čine ga slušne stanice s membranom u pužnici
-iz njega izlaze živčana vlakna koja tvore slušni živac

10
Uška hvata zvučne valove, prenosi ih kroz zvukovod do bubnjića preko slušnih
koščica(koje pojačavaju zvuk) do ovalnog prozorčića koji podražuje tekućinu
unutarnjeg uha. Podražene slušne stanice pretvaraju se u električne impulse koji
slušnim živcem prolaze u središte za sluh u mozgu.
-zdravo uho razlikuje tonove od 16 do 20 000 Hz
-jačina tona ovisi o visini amplitude, visina o frekvenciji, a za boju je važan izvor zvuka
-jedinica za jačinu je decibel
-do 80 nema opasnosti za sluh, do 110 se pojavljuje opasnost, iznad 120 je
oštećenje sluha
-šuštanje lišća je 10 decibela
-ljudsko uho za razliku od šišmiša, dupina, kitova i nekih vrsta ptica ne osjeća ultra
zvučne frekvencije, dok oni imaju sposobnost eholokacije(emitiraju zvučne valove u
okoliš i primaju jeku od okolišnih predmeta, što im služi za orijentaciju i komunikaciju)

11
OSJETILA ZA RAVNOTEŽU I ORIJENTACIJU
-osjetila za ravnotežu i orijentaciju registriraju položaj tijela u prostoru prema sili težoj
-pritom djeluju i drugi receptori(u mišićima i zglobovima), vid i brojni refleksi
-u bestežinskom stanju ili kad imamo zatvorene oči nije moguće odrediti položaj tijela
u prostoru
-BESKRALJEŽNJACI-ta osjetila čine statociste(tekućinom ispunjeni mjehurići)
-u njima su kristali kalijeva karbonata ili kalijeva sulfata
-to su statoliti(oni prenose pritisak na osjetne neurone čiji se
dendriti prema pokretanju životinje okreću u smjeru sile teže)
-mogu biti na različitim mjestima; meduza=po vrhu klobuka,
rakovi=na bazi ticala, puževi i školjkaši=u blizini nožnih ganglija

-ČOVJEK I OSTALI KRALJEŽNJACI-ti organi smješteni u unutarnjem uhu, tj. labirintu

-čine ih predvorje s 2 proširenja-tzv. ušne vrećice i 3 polukružna
kanalića(ispunjeni perilimfom)
-osjetni neuroni za ravnotežu smješteni su u ampulama(proširenim dijelovima
polukružnih kanalića)
-ravnotežne stanice s dlačicama tj. osjetilni neuroni bilježe promjene položaja i
pokrete glave cijelog tijela
-nad dlačicama(one su zapravo dendriti ravnotežnih stanica) nalazi se gusta
sluzava tekućina-u njoj su uloženi uglavnom sitni kristali kalcijeva
karbonata(statoliti)
-gibanjem tijela dolazi do gibanja tekućine i statolita te to uzrokuje podražaj
ravnotežnih stanica
-podražaj se pretvara u električni impuls koji živčana vlakna prenose
ravnotežnim živcima u primozak, mali i veliki mozak
-promijenimo li položaj glave ili nagnemo li glavu npr. unatrag automatski se
izbočuju koljena i kukovi kako bi se spriječio pad ili gubitak ravnoteže
-informacije o promjeni položaja tijela prima mali mozak koji podražuje
specifičnu skupinu mišića radi održavanja ravnoteže

12
KEMIJSKA OSJETILA(KEMORECEPTORI)
-najstariji osjetilni sustav
-predstavljaju organizmima izvor informacija iz okoliša, a pomažu im u preživljavanju,
hranjenju i razmnožavanju
-u njih ubrajamo osjetila za okus i njuh
-kemoreceptori njuha otapaju plinovite tvari
-kemoreceptori okusa otapaju samo na tvari otopljene u tekućini(npr. u vodi, slini)
-evolucijska uloga kemoreceptora za osjet okusa omogućila je organizmima razlikovanje
sigurne hrane od one koja organizmu može naškoditi

-BESKRAŽLJEŽNJACI-kemoreceptori za okus nalaze se uglavnom oko usnog otvora i u

usnoj šupljini, tj. na mjestima gdje životinja prvo dolazi u dodir s
hranom
-člankonošci-u području čeljusti, na prednjim nogama i ticalima
-gujavica-po čitavoj koži
-hobotnica-na kracima
-KRALJEŽNJACI-kemoreceptori za okus se nalaze u usnoj šupljini, i to uglavnom na
jeziku, ali mogu biti i na nepcu
-okusne bradavice ili papile-brojne na površini jezika
-najizraženije na korijenu jezika, iako ih ima
manjih po čitavom jeziku
-mogu biti različite veličine i oblika
-okusni pupoljci-u vanjskoj stijenki papila
-još sitnije, oku nevidljive skupine okusnih stanica
-u jednom se nalazi 4-20 okusnih stanica iz kojih izlaze živčana vlakna
-okusne stanice osjetljive su na kemijski podražaj tek kad se tvar(hrana) otopi u slini, tj. u vodi
-kemijski podražaj se pretvara u živčani impuls te dalje okusnim živcem putuje do središta za
okus u velikom mozgu
-5 osnovnih okusa: gorko, slatko, slano, kiselo, umami(mesni okus)
-nije jednako za sve organizme; mačka, vidra i morski lav ne osjećaju slatko, čovjek osjeća svih 5
-svi okusi dolaze sa svih dijelova jezika
-organizmi i čovjek mogu razlikovati beskonačno mnogo okusa i aroma
-osjet okusa uvijek upotpunjuje osjet njuha jer zbog visokog tlaka u ustima kralježnjaka
dospije i u njušno područje-začepljen nos zbog prehlade
-vrlo je bitna i temperatura hrane
-okus može ovisiti i o hrani koju smo jeli neposredno prije

13
-osjet njuha također prenosi informacije o hrani, ali i o mirisima iz okoline

-BESKRALJEŽNJACI-kemoreceptori za njuh i okus nalaze se na raznim mjestima u tijelu

-kukci, rakovi i kopneni puževi-ticala nose mnogobrojna osjetila
njuha-iznimka
-vodeni mekušci imaju razvijeno osjetilo njuha u blizini škrga-iznimka
-uglavnom ispituju kvalitetu vode kojom se koriste za disanje
-najčešće se kemoreceptori za njuh nalaze u sluznici gornjeg dijela
nosne šupljine
-sluznica je puna žljezdanih stanica koje izlučuju sluz; zato je nos
stalno vlažan
-među žljezdanim stanicama nalaze se njušne stanice koje na
jednom kraju završavaju osjetilnim dlačicama, što strše u sluznici i
djeluju kao receptori za mirisne tvari, a na drugom kraju završavaju
aksonima koji se povezuju u njušni živac
Njušenjem unosimo u nos zrak s mirisnim molekulama, otopljene molekule podražuju
živčane završetke(osjetne dlačice) njušnih stanica u objema nosnim šupljinama pri
čemu nastaju električni impulsi koji se njušnim živcem prenose u mirisnu regiju
mozga.
-mnogi sisavci(posebno mesojedi, npr. pas) imaju izrazito razvijen njuh, dok je osjet
njuha u čovjeka, majmuna i ptica mnogo slabiji
- Jacobsov organ-glavni oran za osjet u zmija i guštera
-bitnu ulogu ima u identifikaciji plijena te za pronalazak partnera ili
za otkrivanje prisutnosti predatora
-ima ga većina sisavaca, ali mu je uloga drugačija
-nalazi se u kosti vomer koja se nalazi između nosa i usta
-u ljudi i primata je zakržljao
-funkcija vomeronazalnog organa u životinja povezana je s otkrivanjem feromona
-kemijske tvari koje izmjenjuju jedinke iste vrste
-zrak prelazi preko organa kad životinja zavrne gornju usnu(flehmenska
reakcija), što omogućuje feromonima da dospiju do vomeronazalnog organa
-feromoni nisu mirisi, ali njušni podražaji potaknuti feromonima olakšavaju
pronalaženje i biranje partnera te služe za označavanje teritorija i signalizaciju
opasnosti
-osjet mirisa nas može spasiti od trovanja pokvarenom hranom
-mirisni i okusni receptori se relativno brzo prilagođavaju na podražaje, što znači da
nakon jedne do dvije minute više ne osjetimo isti intenzitet primanoga mirisnog ili
okusnog podražaja

14
MEHANIČKA OSJETILA(MEHANORECEPTORI)
-to su osjetilne stanice koje mogu biti podražene dodirom, tlakom, vibracijama,
zvukom…
-živčani završetci mehanoreceptora mogu biti slobodni ili zatvoreni u kapsuli od
vezivnog tkiva unutar koje se granaju završetci živčanih vlakana
-uglavnom se nalaze raspoređeni po cijeloj površini tijela, ali mogu biti koncentrirani
na pojedinim dijelovima tijela
-npr. na ticalima rakova i kukaca ili na lovkama žarnjaka
-BESKRALJEŽNJACI-za osjet dodira služe se osjetne stanice sa slobodnim dlačicama ili
četinama
-jedni od bolje proučenih mehanoreceptora su žarne stanice žarnjaka u kojima se
nalaze žarnice
-žarnica/knida/žarnik-sadrži 1 smotani bodežić i otvor
-prilikom mehaničkog ili kemijskog podražaja aktivira se okidač žarnice,
bodežić se zbija i ubrizgava neurotoksin u ciljani organizam te ga paralizira
-KRALJEŽNJACI I ČOVJEK-više vrsta mehanoreceptora koji se ralikuju po svojoj građi i
fiziološkim svojstvima(osjetljivost, brzina…)
-najčešće se mehanoreceptori nalaze u organima tijela koji su u izravnoj vezi s
vanjskom okolinom, npr. u koži, kljunu prica, vrhu njuške i osjetnim dlakama
sisavaca
-razlikujemo osjetilna tjelešca koja svojim slobodnim živčanim završetcima
detektiraju površinski pritisak(npr. lagani dodir)
-najbrojniji su u području tvrdog nepca, folikula dlake, njuške…
-duboki pritisak i vibracije detektiraju osjetilna tjelešca koja se nalaze u
dubljim slojevima kože, ali i u sluznicama te u unutarnjim organima(npr.
gušterači, penisu, prostati…)
-zahvaljujući njima osjećamo razlike kada obuvamo i izuvamo cipele
-za osjećanje teksture predmeta zaslužna su osjetilna tjelešca koja su posebno
brojna u vrhovima prstiju i usnama
-bočna pruga u riba i punoglavaca-prima podražaje nastale od strujanja vode
-sastoji se od osjetilnih stanica spojenih u liniju duž obiju strana tijela
-kroz otvore na ljuskama ribe ili na koži punoglavaca ulazi voda te
podražuje osjetne stanice sa živčanim nastavcima
-samo s pomoću bočne pruge riba može osjetiti snagu i smjer strujanja
vode i njezino približavanje čvrstim predmetima

15
OSJETILA TOPLINE I BOLI
-termoreceptori=slobodni živčani završetci koji zamjećuju promjenu temperature tj.
toplo-hladno
-nalaze se neposredno ispod kože
-termoreceptori za hladno-u većini dijelova tijela od 3 do 10 puta brojniji i smješteni
su blizu površine kože -> vrlo osjetljiva na hladnoću, tj.
temperaturu nižu od 20°
-hladnoću najviše osjećamo na trbuhu
-termoreceptori za toplo-nalaze se dublje u koži
-najgušće raspoređeni na obrazima i usnama
-uglavnom osjetljivi na temperaturu višu od 45°
-tijekom evolucije su se razvijali i usavršavali različiti načini regulacije temperature u
odnosu na svoju okolinu i način života
-preniska ili previsoka temperatura u homeotermnih organizama (ptice i sisavci)
uzrokuje refleksne mehanizme regulacije kojima mogu sniziti ili povisiti tjelesnu
temperaturu(znojenje, dahtanje, drhtanje, nakostriješenost dlaka i perja, sužavanje i
širenje krvnih žila u koži)
-termoreceptori stalno odašilju električne potencijale do termoregularnih središta u
hipotalamusu(opći osjet okolne temperature., promjena temperature kože)
-neki sisavci svoju temperaturu mogu regulirati i mehanizmima ponašanja(slonovi)
-njihova veličina otežava gubitak viška topline jer imaju znatno manje oplošje u
odnosu na volumen u usporedbi s manjim organizmima
-zato je jako bitno spriječiti dodatno primanje temperature; izbjegavaju
boravak na suncu i traže hlad, ulaze u vodi ili se njome polijevaju ili se
posipaju pijeskom ili zemljom
-temperaturna osjetljivost jako je bitna za poikilotermne organizme(svi
beskralježnjaci, ribe, vodozemci i gmazovi kod kralježnjaka)
-nocireceptori-omogućuju osjet bola tj. podražaje uzrokovane čimbenicima koji
oštećuju tkiva(udarac, iskrivljenje, opeklina)
=slobodni živčani završetci koji se uglavnom nalaze blizu površine kože,
ali zalaze i u različita tkiva -> bol možemo osjetiti i u unutrašnjosti
tijela(u organima trbušne šupljine, mišićima, kostima…)

16
ELEKTRORECEPTORI
-omogućava otkrivanje sićušne razlike električnog potencijala
-Lorencijeve ampule(najpoznatiji primjer)
-specijalizirane živčane stanice smještene u malim rupicama na površini kože te
sadrže vodljiv gel i mogu otkriti slabe električne struje koje stvaraju druge
životinje
-njima najčešće detektiraju žrtvu skrivenu u pijesku preko električnih promjena
impulsa tijekom disanja ili kucanja srca

POREMEĆAJI I BOLESTI OSJETILNOG SUSTAVA

Nepravilan oblik očne jabučice uzrokuje neke od čestih promjena vida:

 miopija/kratkovidnost
-očna jabučica je izduljena pa se zrake svjetlosti skupljaju u žarištu/fokusu nešto
ispred mrežnice, a ne na njoj
-kratkovidne osobe vide jasno bliske predmete, ali udaljene predmete zamućeno

-ispravlja se nošenjem udubljenih/konkavnih leća

 hiperopija/dalekovidnost
-dalekovidna osoba ne vidi oštru sliku bližih predmeta(npr. slova u knjizi)
-slika nastaje iza mrežnice jer je očna jabučica prekratka
-ispravlja se nošenjem ispupčenih/konveksnih leća
 astigmatizam
-očna jabučica nije okrugla, već ima oblik lopte za ragbi
-zbog tog oblika očne jabučice se slika stvara na 2 mjesta na mrežnici, što uzrokuje
zamućen vid
 slabovidnost
-teži poremećaj
-slabovidna osoba tek razaznaje predmete oko sebe, čak i uz pomoćne naočale
-u starijih ljudi može biti posljedica nastanka sive mrene
-siva mrena-katarakta
-uzrokuje zamućenje očne leće
-leća se može operirati ili zamijeniti umjetnom
 sljepoća
-potpuni gubitak vida
-može biti urođena ili nastati bolešću ili ozljedom osjeta vida
-slijepe osobe se mogu naučiti služiti opipom i sluhom bolje nego zdrave
osobe jer se tada ta osjetila više izvježbaju i upotrebljavaju u doživljavanju okoline;
mogu naučiti čitati opipom posebnih ispupčenih znakova na papir (Braillevo pismo)

17
  daltonizam
-poremećaj prepoznavanja boja
-osobe koje pate od daltonizma imaju poteškoća s prepoznavanjem određenih
boja poput plave, žute, crvene ili zelene
-uzroci se povezuju s manjkom ili potpunim izostankom određenih tipova
čunjića
-utvrđuje se testom vida za prepoznavanje boja
Oko može biti inficirano i različitim bakterijama ili virusima:
 konjuktivitis/upala oka
 bakterijski
-najčešće uzrokuje bakterije koje u oko dospiju zbog nepravilne
higijene(najčešće putem neopranih ruku kojima je zaražena osoba
trljala oko)
-liječi se uglavnom antibiotskim mastima
 virusni
-lakši oblik upale
-najčešće prođe sam od sebe
Poremećaji osjetila sluha uglavnom se javljaju u srednjem uhu i bubnjiću
 upala srednjeg uha
-najčešća
-obično uzrokovana bakterijskom ili virusnom infekcijom koja se proširila iz grla
kroz Eustahijevu cijev
-ta infekcija može izazvati puknuće/perforaciju bubnjića
-liječi se antibioticima
 puknuće bubnjića
-može se dogoditi i iznenada zbog udarca u uho, eksplozije pri ronjenju ili
letenju, ali i kao posljedica neravnoteže između tlaka zraka u srednjem i
vanjskom uhu
-javlja se jaka bol, krvav iscjedak iz jednog ili oba uha i djelomični gubitak
sluha/nagluhost
 djelomična ili potpuna gluhoća na jedno ili oba uha
-teži oblici poremećaja
-oslabljenom sluhu pomoći će aparatić za sluh ili ugradnja umjetne pužnice
-zaglušujuća buka može oštetiti unutarnje uho i uzrokovati trajni gubitak sluha
-gluhoća može biti urođena
-ako je osoba rođena gluha, neće naučiti govoriti jer se govor uči slušanjem
(ostat će gluhonijema)
-gluha osoba može učiti čitati s usana te izgovarati, iako ne čuje

18
 HORMONSKA REGULACIJA
-hormoni=signalne molekule važne za regulaciju i kontrolu bitnih životnih funkcija kao
što su rast i razvoj organizma, razmnožavanje, stanični metabolizam,
preobrazba, koncentracija iona, regeneracija i pigmentacija
-kod biljaka i beskralježnjaka hormoni se proizvode na staničnoj razini
BESKRALJEŽNJACI
-neurosekretorne stanice=živčane stanice koje vrše hormonalnu aktivnost
-glavonošci-takve stanice reguliraju pigmentaciju kože
-člankonošci-hormoni koji zaustavljaju rast i koče preobrazbu ličinke u odraslog kukca
-hormoni koji utječu na presvlačenje hitinske kutikule
KRALJEŽNJACI
-endokrini sustav dijelimo na:
1. žlijezde s unutarnjim izlučivanjem
-svoje hormone izlučuju u krv ili međustaničnu tekućinu
2. žlijezde s vanjskim izlučivanjem/egzokrine žlijezde
-znojnice i slinovnice
-svoje produkte luče izvan tijela ili u tjelesne šupljine
-po kemijskom sastavu: hormoni=proteini ili steroidi tj. lifidi
-osim specijaliziranih žlijezda, hormone luči i bubreg, tanko crijevo, želudac itd.
-živčani sustav nadzire rad endokrinih žlijezda, a pojedini hormoni utječu na
djelatnost središnjeg živčanog sustava
Pojedine informacije o stanju organizma dolaze živčanim putem ili krvlju od
hipotalamusa. On luči neurohormone koje podražuju određene stanice prednjeg
režnja hipofize. One izlučuju stimulacijske hormone koji djeluju na pojačano lučenje
pojedinih endokrinih žlijezda.
hipotalamus  hipofiza  štitnjača  tiroksin(TSH)
-mehanizam povratne sprege

-mehanizam negativne povratne sprege-kada ima previše tiroksina

enzim 1 enzim 2 enzim 3 enzim n
supstrat --------> m1 --------> m2 --------> … --------> produkt

-mehanizam kočenja povratne sprege

19
HIPOFIZA
-smještena na bazi velikog mozga i podijeljen je u 3 režnja:
1. prednji režanj/adenohipofiza
-luči:
1) hormon rasta somatotropin(STH)
-u većim količinama oslobađa se u razvojnoj dobi
-kad se previše luči uzrokuje prekomjeran rast svih dijelova tijela-
gigantizam-ne liječi se
-kad se premalo luči-patuljast rast/nanosomija-liječi se davanjem
injekcija hormona rasta koji su dobiveni iz bakterije Escherichia
coli u koju je ugrađen ljudski gen za hormon rasta
-u slučaju tumora hipofize u odraslo doba dolazi do nenormalnog rasta
pojedinih dijelova tijela npr. stopala ili šake: akromegalija
2) tireotropni ili tireostimulacijski hormon(TSH)
-potiče rast i endokrinu aktivnost štitnjače da luči tiroksin(T4) i
trijaodtironin(T3)
3) adenokortikotropni hormoni(ACTH)
-stimuliraju koru nadbubrežne žlijezde da izlučuje kortizol(on se
oslobađa u stresu) i aldosteron(on regulira koncentraciju Na, K i Cl)
4) gonadotropni hormoni
-oni aktiviraju lučenje spolnih hormona i nastanak spolnih stanica u
procesu gametogeneze
-kod žena: (FSH) hormon
lutenizacije(LH)
-kod muških: folikulostimulacijski hormon(FSH)
hormon za stimulaciju intersticijskih stanica(ICSH)
2. stražnji režanj/neurohipofiza
-luči:
1) oksitocin
-služi za kontrakciju maternice pri porođaju i djeluje na mišiće dojki kod
dojenja
2) antidiuretički hormon(ADH)
-regulira promjet vode
3. srednji/pars intermedia
-luči:
 melanocit
-stimulacijski hormon(MSH) ili melanotropni hormon
-važan za pigmentaciju kože, odnosno produkciju melanina
-albino osobe se rađaju s nerazvijenim srednjim režnjem hipofize

20
EPIFIZA
-izlučuje hormon melatonin koji kontrolira dnevno-noćni ritam, s time da ga tama
stimulira, a svjetlost inhibira/koči
-smještena sa stražnje strane između velikog i malog mozga
-kod nekih životinja regulira spolni nagon, ponašanje, rast krzna, kamuflažu i zimski
san

ŠTITNJAČA/ŠTITNA ŽLIJEZDA
-smještena neposredno ispod grkljana
-brojni folikuli izlučuju T3 i T4 hormone
-ti hormoni snažno stimuliraju metabolizam i u svom sastavu sadrže jod koji
svakodnevno treba unositi u organizam
-zbog nedostatka joda stvara se hipotireoza koja je sredinom prošlog st. bila uzrok
endemske gušavosti, odnosno endemskog kretenizma
-kod povećanja lučenja hormona štitnjače često dolazi do smanjenja tjelesne mase,
ali i obratno(smanjeno lučenje->povećanje tjelesne mase)
-hipotireoza=povećano lučenje hormona štitnjače
-povećava se metabolizam, dolazi do gušavosti, prekomjernog
znojenja(dlanovi), umor, iscrpljenost
-liječi se radioaktivnim jodom, lijekovima ili kirurški
-tiroksin omogućava preobrazbu punoglavaca, mitarenje kod ptica i zimski san
-kalcitocin-hormon koji regulira Ca2+

DOŠTITNE ŽLIJEZDE
-ima ih 4-6
-nalaze se blizu štitnjače
-luče parat hormon ili paratireodni hormon(PTH)-regulira promet Ca
-hiperparatireodizam-kod prekomjernog lučenja
-dolazi do poremećaja tjelesnog metabolizma, loše
probave, depresije, osteoporoze, zbog povećanog
prometa Ca kroz bubrege može doći do pojave
bubrežnog kamenca-sve je to najčešće posljedica tumora
-hipoparatireodizam-kod smanjenog lučenja
-dolazi do grčenja mišića, otežanog disanja i rada srca te
slabijeg razvoja koštanog tkiva i zubi

21
PRSNA ŽLIJEZDA ILI TIMUS
-nalazi se u prsnoj šupljini, iznad dušnika, blizu srca
-jedna od najvećih žlijezda u doba rasta
-smanjuje se nakon puberteta
-bez nje nije moguć razvoj imunološkog sustava
-luči timozin-1 od hormona koji je vezan uz stvaranje limfocita
NADBUBREŽNA ŽLIJEZDA
-položena je poput kape na bubrezima
-sastoji se od:
1. kore-izlučuje različite hormone koje nazivamo kortikosteroidi
-oni djeluju na volumen tjelesnih tekućina, krvni tlak, u regulaciji metabolizma,
smanjenju upale(uha, oka)…
2. srži-luči adrenalin i noradrenalin-oslobađaju se stresu i djeluju poput
simpatikusa(povećava se aktivnost srca, stežu se krvne žile, dišemo brže i
dublje, skraćuje se vrijeme zgrušavanja, smanjuje se lučenje sline, pojačava
se znojenje, šire se zjenice)
-zajedno sa stresom najčešći uzročnik moždanog i srčanog infarkta
-kod tumora srži nadbubrežne žlijezde dolazi do prekomjernog stimuliranja
metabolizma, iscrpljenosti i povećanog tlaka
GUŠTERAČA
-žlijezda koja ima endokrinu i egzokrinu ulogu
-izlučuje inzulin(služi za prijenos glukoze iz krvi u stanice) i glukagon(stimulira razgradnju
glikogena u slučaju kad je smanjena razina šećera u krvi)
-egzokrina uloga: izlučuje probavne enzime u dvanaesnik i hidrogenkarbonatnih iona
-hiperglikemija/dijabetes-zbog nedostatka inzulina dolazi do nakupljanja šećera u krvi
-hipoglikemija-smanjeno lučenje hormona, daju se lijekovi za stimuliranje gušterače
za pojačano lučenje inzulina
SPOLNE ŽLIJEZDE ILI GONADE
-imaju endokrinu i egzokrinu ulogu
-proizvode hormone
-utječu na nastajanje i sazrijevanje spolnih stanica
-testisi-luče muške spolne hormone koje 1 imenom nazivamo androgeni -
najvažniji je testosteron
-ovariji(jajnici) luče estrogen i progesteron
-ti hormoni utječu na razvoj primarnih* i sekundarnih* spolnih obilježja

22
 ORGANI ZA IZLUČIVANJE

ŽIVOTINJE
-SPUŽVE, ŽARNJACI, BODLJIKAŠI-nemaju poseban sustav za izlučivanje jer sastav
njihove tjelesne tekućine ima isti sastav kao i morska voda
-PLOŠNJACI, OBLIĆI-imaju protonefridije-cjevčice na čijem kraju tj. površini tijela se
nalaze otvori kroz koje izlazi voda i produkti metabolizma
-MEKUŠCI, KOLUTIĆAVCI-metanefrijdije-cjevčice u kojima se stvara mokraća, a koje
na kraju imaju trepetljikavi ljevak
-ČLANKONOŠCI(kopneni)-malpigijeve cjevčice-cjevasta izbočenja crijeva u tjelesnu
šupljinu
-RAKOVI-na ticalima imaju ticalne(antenalne) žlijezde
-KRALJEŽNJACI-tu funkciju obavljaju bubrezi filtriranjem krvi
-štetni se produkti i višak vode izlučuju mokraću onima koji završavaju
nečisnicom, odnosno mokraćnim mjehurom koji ptice nemaju, na što se
nadovezuje mokraćna cijev
-morske ribe gubitak vode kroz kožu i škrge osmozom nadoknađuju gutanje
morske vode, time da se višak soli izbacuje kroz škrge, tj. urin
-galebi, dupini, morske iguane, pingvini i želve imaju osim bubrega solne ili
slane žlijezde pomoću kojih izlučuju višak soli
-morski sisavci mogu stvarati mokraću koja ima veću koncentraciju soli od
morske vode
-kod slatkovodnih riba voda ulazi kroz škrge kožu i usta, a izbacuje se jako
razrijeđen urin
-vodozemci izlučuju razrijeđeni urin

23
 SUSTAV ZA IZLUČIVANJE-MOKRAĆNI SUSTAV ČOVJEKA

BUBREZI
-smješteni na leđnoj strani trbušne šupljine
-nalikuju zrnom graha
-obavijeni masnom čahurom koja održava toplinu i štiti od mehaničkih oštećenja
-sastoje se od kore i srži
-u svaki bubreg ulazi bubrežna arterija(dovodi oksigeniranu krv-bogatu kisikom) i
bubrežna vena(odvodi deoksigeniranu krv)
-mokraća nastala filtriranjem krvi prelazi u bubrežnu čašicu, okuplja se u bubrežnoj
nakapnici te mokraćovod odlazi u mokraćni mjehur
-nefron-osnovna građevna i funkcionalna jedinica bubrega
-ima oblik slova U
-sastoji se od Bowmanove čahure u kojoj je glomerul, tj. kapilarno klupko
-iz glomerula izlazi proksimalni i distalni kanalić
-proksimalni kanalić povezuje silazni i uzlazni krak u tzv.
henleovu petlju
-na distalni kanalić nadovezuju se cijevi koji sakupljaju mokraću te
ju odvode u bubrežnu čašicu, odnosno nakapnicu
-funkcije nefrona: 1.) filtriranje krvne plazme
2.) reopsorpsija potrebnih tvari(npr. glukoza i aminokiseline)
3.) sekrecija nepotrebnih i štetnih tvari
-nedostaje li u organizmu vode krvna plazma postaje hipertonična, podražuje se
centar za žeđ u mozgu koji podražuje stražnji režanj hipofize da luči ADH
-on se filtrira u čahuri nefrona i djeluje na njegove stanice da postaju
propusnije za vodu
-povećava se reopsorpsija vode natrag u krv te je mokraća koncentriranija
-kad je krvna plazma hipotonična prestaje selo lučiti ADH i voda se u većim količinama
izlučuje putem
-aldosteron-filtrira se u krv i pojačava upijanje natrija
-niska količina natrija pojačava lučenje aldosterona i obrnuto
-dnevno kroz oba bubrega protječe oko 1800 L krvi od koje se samo 10% filtrira
-zdrava mokraća je bistra, pH je 6(kiselo), specifična mirisa i žute boje koja potječe od
pigmenta bilirubina koji nastaje razgradnjom heloglobina u elektrocitima
-oko 90% mokraće čini voda s organskim i anorganskim tvarima
24
-mnogi lijekovi, alkohol, narkotici i hipnotici hoće lučenje ADH, zbog čega dolazi do
pojačanog lučenja vode
-mokraće zdravog čovjeka ne smije sadržavati glukozu, eritrocite, leukocite i proteine
-bubreg i mokraćni mjehur spajaju mokraćovodi, a na mjestu ulaska u mokraćni
mjehur nalaze se nabori ili sfinkteri koji zatvaraju mokraćovod kad je mjehur pun i na
taj način sprječava vraćanje mokraće u mokraćovode odnosno bubrege
-reflux bubrega-urođena anomalija mokraćovoda pri ulasku u mokraćni mjehur koji
dovodi do većeg ili manjeg oštećenja 1 ili oba bubrega
-upala i često uriniranje zbog mogućnosti vraćanje mokraće
-mokraćni mjehur-ima volumen oko 500mL
-smještena u maloj zdjelici
-služi za sakupljanje mokraće
-prstenasti sfinkteri-na izlazu iz mokraćnog mjehura
-djeluju pod utjecajem autonomnog živčanog sustava
-kada sa mišići stežu opušta se unutarnjih sfinkter, dok se vanjski
otpušta našom voljom
-mokraća pod tlakom ulazi u mokraćnu cijev i nastupa mokrenje
-mokraćna cijev kod muškaraca je dio i spolnog sustava jer provodi sjemenu tekućinu,
ako žena je samo dio mokraćnog sustava
-razlikujemo upale bubrega, mjehura, mokraćne cijevi odnosno glomerula(nema
upale mokraćovoda)
-insuficijencija bubrega/zatajenje-najteži oblik bolesti bubrega
-može biti djelomično ili potpuno
-liječi se dijalizom ili transplantacijom
imunogenetski srodnog bubrega
-prilikom razgradnje bjelančevina tijekom metabolizma nastaje urea(mokraća)
-ukoliko se ona ne uspije osloboditi iz bubrega, povećava sa njezina razina
odnosno koncentracije u krvi što dovodi do trovanja odnosno uremije
-u slučaju oštećenja ili privremenog onesposobljenja dugotrajnom upalom
primjenjuje se hemodijaliza ili umjetni bubreg koji provodi pročišćavanje krvi
-bakterija Escherichia coli-najčešći uzrok infekcije koja uzrokuje upalu mokraćne
cijevi, mjehura i bubrega, bolno i učestalo mokrenje, jak nagon na mokrenje uz
mogućnost pojave krvi u mokraći
-upala bubrega-povišena tjelesna temperatura te specifična bol u leđima

25
-funkcije bubrega:
1. Održavanje homeostaze ili ravnoteže, odnosno održavanje i reguliranje stalnih
koncentracijskih odnos nih iona i vode u krvnoj plazmi
2. izlučivanje suvišnih i štetnih tvari
3. održavanje konstantnog krvnog tlaka
4. posredno sudjeluje u proizvodnji eritrocita na način da, naročito na većim
nadmorskim visinama, luče hormon eritropoetin koji stimulira koštanu
moždinu na pojačanu proizvodnju eritrocita

BILJNI HORMONI
-nazivaomo ih i signalne molekule koje reguliraju čitav niz reakcija poput biljnog rasta,
razvoja embrija, održavanje veličine organa, obrane od nametnika i patogena(tvari
koje uzrokuju bolesti), tolerancija na stres, razvoj spolnih organa
-nalazimo ih kod biljaka, gljiva i nekih bakterija
-oni putuju unutar biljke i utječu na rast diferencijaciju(razlikovanje) tkiva i organa s
kojima dolaze u dodir
-razlikujemo 3 skupine biljnih hormona koji potiču ili stimuliraju rast i druge procese:
auksini, giberelini, citokinini
-razlikujemo 2 vrste hormona koji koče ili inhibiraju rast i druge procese:
apscizinska kiselina i etilen
-biljni hormoni-djeluju na diobe, produžni rast i diferencijaciju, a tip odgovara na
pojedini biljni hormon ovisi o njegovoj koncentraciji te o vrsti i
razvojnom stadiju biljnog tkiva ili organa na koji djeluju
-mogu djelovati na aktivnost pojedinih gena, enzima, svojstva membrana,
razvitak i metabolizam
-reakcija na pojedini hormon ne ovisi toliko o njegovoj apsolutnoj koncentraciji, koliko
odnosu koncentracija svih prisutnih hormona

26
 ORGANIZACIJA, VELIČINA I OBLIK TIJELA ORGANIZMA
-Allenovo pravilo-tjelesni nastavci(npr. uške i rep) u hladnim predjelima su kraći nego
u toplijim jer je otpuštanje tjelesne topline intenzivnije kod onih s
duljim tjelesnim nastavcima
-Bergmanovo pravilo-jedinke određene vrste ili njezini srodnici u hladnijim
predjelima su veće nego u toplijim jer je površina tijela za
otpuštanje topline u odnosu na volumen tijela u njih manja
-simetrije= sposobnost da neko tijelo podijelimo na 2 ili više zrcalnih dijelova
-2 podijeljeni dijelovi predstavljaju ravnine koje su određene osima
-asimetrični oblici su slabo pokretni ili u potpunosti sjedilačke životinje kao što su
spužve puževi te cvijet vrste roda Canna
-najveći broj životinja ima prednji i stražnji dio odnosno leđnu i trbušnu stranu tijela
koja se može podijeliti 1 ravninom na lijevu i desnu polovicu; to su bočno ili
bilateralno simetrične životinje-pokretni oblici
-zrakasto ili radijalno simetrične životinje: moruzgve, meduze, ježinci i zvjezdača
-čiji su organi smješteni radijalno oko središnje osi
-sjedilački ili slabo pokretni oblici
-tijelo im se može podijeliti na onoliko zrcalnih dijelova koliko je tjelesnih
privjesaka kao što su krakovi lovke ili latice
-asimetrija: spužve, puž vinogradnjak, biljka roda Canna
-dvobočna simetrija: leptir, biljke
-zrakasta simetrija cvijeta

27