POČETCI HRVATSKE PISMENOSTI, TISKARSVA I HRVATSKE INKABULE

O hrvatskoj pismenosti na latinskom jeziku i latinici najbolje svjedoče ova dva jezična spomenika iz
9.stoljeća:

TRPIMIROVA DAROVNICA:-nastala 852. godine

TRPIMIROVA DAROVNICA:-najstarija je isprava jednog hrvatskog vladara

TRPIMIROVA DAROVNICA- -naziva se rodnim listom hrvatske države jer se u njoj prvi put spominje
TRPIMIROVA DAROVNICA hrvatsko ime

TRPIMIROVA DAROVNICA

BRANIMIROV NATPIS: -nastao je 888.godine

-pronađen je u gornjemu Muću kod Splita

Običan puk nije razumio latinski jezik, već su govorili svojim narodnim jezikom. Potreba za
opismenjavanje naroda na njemu razumljivome jeziku postajala je sve snažnijom. Zato je značajan
događaj za opismenjavanjem Hrvata i ostalih Slavena bio dolazak SVETE BRAĆE ĆIRILA I METODA.

Konstantin(Ćiril) i Metoda, rodom iz Soluna, propovijedali su kršćanstvo među Slavenima i za te su

potrebe stvorili prvo Slavensko pismo-glagoljicu i zajednički jezik Slavena-staroslavenski.

Dolazak svete braće u 9.stoljeću Hrvatima je bio veoma poticajan. Rado su prihvatili staroslavenski
jezik, u koji su s vremenom unosili obilježja svojih narodnih govora.

GLAGOLJICA:-najstarije slavensko pismo

-sastavio ju je Konstantin(Ćiril)

-glagoljička abeceda naziva se AZBUKA(po početnim slovima az i buki)

-Hrvati su stvorili svoju inačicu glagoljice-UGLATA GLAGOLJICA

-ostali su se Slaveni koristili oblom glagoljicom

Kralj Zvonimir je oko 1100.godine darovao zemljište redovnicama u Jurandvoru kod Baške na otoku
Krku na kojoj se kasnije izgradila crkva sv. Lucije. U znak zahvalnosti kralju Zvonimiru na darovanom
zemljištu, redovnici su na kamenoj pregradnoj ploči(koji je dijelio svećenike i puk) zabilježili ime krelja
Zvonimira.

Bašćanska ploča:

-najstariji je sačuvani pisani spomenik na hrvatskome jeziku i glagoljici

-prvi put je na hrvatskom jeziku zapisano ime hrvatskog vladara

-svjedoči o darivanju zemljišta kralja Zvonimira krčkim redovnicima

-ima jezičnu, povijesnu i pravnu vrijednost

-nastala je oko 1100.godine

-isklesao ju je opat Držiha

-čuva se u predvorju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu

Na hrvatskome jeziku i glagoljici nastao je i prvi hrvatski pravni tekst-Vinodolski zakonik

VINODOLSKI ZAKONIK:-nastao je 1288.godine

-propisuje običaje na vinodolskom području

-ističe ravnopravnost svih stanovnika

Hrvati su i od 12.stoljeća počeli koristiti ĆIRILICU. Sastavili su ju Ćirilovi učenici (u njegovu čast to
pismo su nazvali ćirilica).Hrvati u južnoj Dalmaciji i u dijelovima Bosne ćirilicu isto nazivaju i
BOSANČICOM.

POVALJSKA LISTINA:

-pravni dokument

-pronađena je u Povljima na otoku Braču

-nastala je 1250. godine

Povaljska listina
POLJIČKI STATUT:

-pravni dokument

-pronađen je na području nekadašnje Poljičke Republike u Dalmaciji

-nastao je 1440.godine

Hrvati su se najranije upoznali sa latinicom, no ona je u početku bila vezana uz latinski jezik. Od
14.stoljeća latiničnim se pismom pišu i tekstovi na hrvatskome jeziku:

RED I ZAKON SESTARA DOMINIKANKI:

-prvi je cjeloviti latinični tekst

-nastao je 1345.godine

Red i zakon sestara Dominikankih

ŠIBENSKA MOLITVA:

-najstarija je hrvatska pjesma zabilježena na latinici

-pisana je na čakavskome narječju

-nastala je 1347.godine

Hrvatski narod je bio trojezičan i tropismen. Služio se trima jezicima- latinskim, staroslavenskim i
starohrvatskim, a pisao je trima pismima: glagoljicom, latinicom i ćirilicom.

INKUNABULA-knjige tiskane do 1500.godine.

Hrvatski jezik ima 6 glagoljičnih inkunabula i 3 latinične inkunabule.

Glagoljične:

Misal po zakonu rimskog dvora:1483. mjesto tiska nepoznato, sačuvano 11 potpunih ili gotovo
potpunih primjeraka, PRVA HRVATSKA TISKANA KNJIGA

Brevijar po zakonu rimskog dvora, 1491., mjesto tiska nepoznato, sačuvan jedan potpun primjerak
Ispovid, 1492., mjesto tiska nepoznato, nije sačuvan ni jedan primjerak

Baromićev brevijar, 1493., Mleci, sačuvano pet primjeraka i jedan potpuni

Senjski misal, 1494., Senj, sačuvan samo jedan potpuni primjerak

MISAL PO ZAKONU RIMSKOG DVORA:

-tiskan je 22. veljače 1483.

-tiskan je u dva stupca (crvenom i crnom bojom)

-ima 220 listova(440 stranica)

-tiskano je oko 200 primjeraka

-do danas je sačuvano 11 primjeraka

Latinične:

Molitvenik, 1490. (?), mjesto tiska nepoznato, sačuvan samo jedan primjerak

Oficij, 1490. (?), mjesto tiska nepoznato, sačuvan samo jedan primjerak

Lekcionar Bernardina Splićanina, 1495., Mleci, sačuvana dva potpuna primjerka