SKUPINA C

1. Jedna točka elastičnog sredstva udaljena je od izvora valnog gibanja za 1 m. Ta točka je

pogođena valom nakon 10-3 s od trenutka polaska vala iz izvora i pri tome se udalji od ravnotežnog
položaja za 4 mm. Odredite amplitudu tog vala ako je poznata valna duljina 30 cm i frekvencija 10 4
Hz.
x=1m T = 1/f = 1/10 000 = 0.0001 s
t = 0.001 s
y = A sin 2 ( − )
y = 4 mm = 0.004 m
0.004 = A sin 2 ( − )
λ = 30 cm = 0.3 m
f = 10 000 Hz, 0.004 = A sin 2 ∙ (10 - 3.33)
------------------------- 0.0004 = A sin 2 ∙ 6.67
A=? A = 0.000597 m = 0.6 mm

2. Kroz neko sredstvo širi se transverzalni val frekvencije 220 Hz, amplitude 8 mm i valne duljine
11 cm. Odredi omjer brzine širenja vala i najveće brzine titranja neke čestice u valu.
f = 220 Hz v = λ f = 0.11 ∙ 220 = 24.2 m/s
A = 8 mm = 0.008 m maksimalna brzina titranja čestice,
λ = 11 cm = 0.11 cm
v0 = = 2Af = 6.28 ∙ 0.008 ∙ 220 = 11.0528 m/s
----------------
v/v0 = 24.2 / 11.0528 = 2.19 puta
v/v0 = ?

3. Za koliko je potrebno povećati masu utega na slici da bi stojni val umjesto 3 trbuha imao 4?
Rješenje: Na žici će se pobuditi samo oni stojni valovi za koje je duljina žice L jednaka cijelom
broju n polovina valne duljine: λn = (n=1,2,3...)
Frekvencije kojima titra napeta žica (vlastite frekvencije) određene su brzinom prostiranja vala v = ,
gdje je F sila kojom je žica nategnuta, μ je linearna gustoća žice, pa je:
fn = = v = (n=1,2,3...)
Sila kojom je žica nategnuta je težina utega F1 = m1g za frekvenciju f1. Za frekvenciju f2 težina
utega je F2=m2g = (m1+m)g
Omjeri brzina su: v1 : v2 = : = = (nakon skraćivanja)
= /2 Kvadriramo lijevu i desnu stranu:
= odakle je nova masa povećana za (16-9)/9 = 7/9 = 78% u odnosu na staru

4. Ako tisuću kukaca stvara zvuk od 20 dB, koliko kukaca bi stvaralo zvuk koji bi bio pretih da ga
čujemo?
(Granica čujnosti je 10-12 W/m2.)
Jakost zvuka (u decibelima) za 1000 kukaca:
N = 1000
L = 10 log = 10 ∙ 2 = 2 dB
L1 = 20 dB
Stvarni omjer jakosti zvuka: = 102 = 100
L0 = 0 dB
To znači da zvuk na granici čujnosti bio 100 puta slabiji, pa bi
I0 = 10-12 W/m2.
trebalo 100 puta manje kukaca; 1000 : 100 = 10 kukaca
----------------------
N0 = ? (Broj kukaca koji stvaraju
zvuk od 0 dB, tj. I0 = 10-12 W/m2.)
5. Prvi automobil se giba brzinom 80 km/h, a drugi, ispred njega, u istom smjeru brzinom 50 km/h.
Ako vozač drugog automobila čuje zvuk frekvencije 544 Hz, odredi frekvenciju koju odašilje sirena
prvog automobila. (Brzina zvuka je 340 m/s.)
v1 = 80 km/h = 22.2 m/s relativna brzina vozila koji voze u istom smjeru jednaka je njihovoj
v2 = 50 km/h = 13.9 m/s razlici:
c = 340 m/s v = v1 - v2 = 22.2 - 13.9 = 8.3 m/s brzina kojom prvo vozilo sustiže
f1' = 544 Hz drugo (vozila se približavaju pa se prividna frekvencija povećava, tj.
----------------- stvarna frekvencija izvora je manja)
f1 = ? f1'' = f1
544 = f1
544 = f1
544 = f1 ∙ 1.025
f1 = 544 : 1.025 = 530.7 Hz

SKUPINA D
1. Harmonijski val amplitude 10 cm širi se brzinom 80 m/s. Dvije čestice sredstva koje leže na istom pravcu širenja
vala međusobno su udaljene 20 cm i titraju s faznom razlikom od 90°. Kako glasi jednadžba vala? Kolika je elongacija
čestice koja se nalazi 90 cm od izvora u trenutku kada je u izvoru napravljen jedan potpuni titraj?
v = 80 m/s Δφ = 2 = 2 Jednadžba vala:
A = 10 cm = 0.1 m = 2 y = A sin 2 ( − )
Δx = 20 cm = 0.2 m λ = 2 ∙ 0.4 y = 0.1 sin 2 ( − )
Δφ = 90° = /2 λ = 0.8 m Elongacija čestice u trenutku T:
x = 90 cm = 0.9 m v=λ/T y = 0.1 ∙ sin 2 ( − )
----------------------- T = λ / v = 0.8 / 80 = 0.01 s y = 0.1 ∙ sin 2 ∙ (1 - 1.125)
y =? y = 0.1 ∙ sin 2 ∙ (-0.125)
y = 0.1 ∙ (-0.707) = - 0.0707 m

2. Jedan izvor vala je udaljen 35 cm od točke A, a drugi 105 cm. Frekvencija obaju izvora je 50 Hz, a brzina širenja vala
1 m/s. Kolika je amplituda vala u točki A? Kolika je frekvencija vala u točki A?
x1 = 35 cm = 0.35 m λ = v / f = 1 / 50 = 0.02 m
x2 = 105 cm = 1.05 m x1 / λ = 0.35 / 0.02 = 17.5 λ
f1 = f2 = f = 50 Hz x2 / λ = 1.05 / 0.02 = 52.5 λ
v = 1 m/s Δx = x2 - x1 = 52.5 - 17.5 = 35 λ
------------------------- Uvjet destruktivne interferencije u nekoj točki je da su u protufazi, tj.
A=? ako je razlika hoda neparni višekratnik od λ/2.
f=? Δx = x2 - x1 = (2k +1)
Pošto su ovdje amplitude jednake, rezultirajuća elongacija u točki A je
0.
Kako se izvori ne gibaju, frekvencija vala u točki A jednaka je
frekvenciji izvora tj. 50 Hz.
3. Titranjem žice duge 120 cm i mase 50 g učvršćene na oba kraja nastaje osnovni ton frekvencije
140 Hz. Kolika je valna duljina vala na toj žici? Koji se sljedeći ton još čuje pri titranju te žice?
Kolika je napetost te žice?
L=120 cm = 1.2 m μ = m/L, f1 = =
m = 50 g= 0.05 kg 140 =
f = 140 Hz 336 =
------------------- 112896 = F ∙ 24
λ = ?, FN = ? FN = 4704 N sila napetosti te žice

Osnovni val na toj žici ima valnu duljinu: λ = 2L = 2 ∙ 1.2 m = 2.4 m

4. Ako je jedan zvuk 5 puta jači od drugoga, za koliko im se razlikuju razine jakosti zvuka?
I2/I1 = 5
----------------
L2 - L1 = ?
L = 10 log
L2 - L1 = 10 log - 10 log = 10 ∙ (log - log ) = (prema pravilu: log(a/b) = log a - log b)
= 10 ∙ (log I2 - log I0 - log I1 + log I0) = 10 ∙ (log I2 - log I1) = 10 log = 10 ∙ log 5 = 10 ∙ 0.699 = 6.99
Razlikuju se za 7 decibela

5. Uređaj koji je istodobno i odašiljač i prijamnik zvuka služi za određivanje brzine vozila. Ako
uređaj odašilje zvuk frekvencije 860 Hz, a prima reflektirani zvuk 800 Hz, odredi brzinu vozila od
kojega se zvuk reflektirao. Je li se vozilo približavalo ili udaljavalo od uređaja?
vz = 340 m/s
f = 860 Hz
f' = 800 Hz
vv = ?
f'' = f
800 = 860
800 ∙ (340 + vv) = 860 ∙ 340
272 000 + 800 vv = 292 400
800 vv = 20 400
vv = 25.5 m/s
Ako uređaj primi zvuk niže frekvencije od odaslane, znači da se vozilo udaljava od tog uređaja.