Professional Documents
Culture Documents
Priprema Za 2.ispit Znanja (Pojmovnik)
Priprema Za 2.ispit Znanja (Pojmovnik)
b Pojmovnik
PRIRODA
biosfera – prostor na Zemlji nastanjen živim bićima
ekosustav (ekološki sustav) – stupanj organizacije živog svijeta u prirodi; čine ga životna
zajednica (živa priroda) i stanište (neživa priroda)
organski sustav – skupina organa s jednakom ulogom, npr. probavni sustav, dišni sustav
populacija – jedinke iste vrste koje žive na istom staništu, mogu se međusobno razmnožavati
životna zajednica (biocenoza) – stupanj organizacije živog svijeta u prirodi; čine je sve biljne i
životinjske populacije jednog staništa
cijanobakterije – jednostanični organizmi, mogu biti povezane u nitaste ili kuglaste nakupine
(stanične kolonije), imaju sposobnost obavljanja procesa fotosinteze
potrošač – član hranidbenog lanca koji uzima gotovu hranu; prema vrsti hrane koju jedu,
razlikujemo biljoždere, mesoždere i sveždere
prirodna ravnoteža – stanje u kojemu svaki organizam u životnoj zajednici ima svoje mjesto i
zadaću, a brojnost pojedinih članova hranidbenog lanca gotovo je stalna
proizvođač – član hranidbenog lanca koji u procesu fotosinteze proizvodi hranu i kisik; to su
alge i zelene biljke
razlagači – organizmi koji razlažu uginule organizme do tvari koje biljke ponovno
iskorištavaju u procesu fotosinteze, npr. bakterije i gljive
Maja Tolić 6.b Pojmovnik
suparništvo – odnos jedinki u populaciji pri čemu dolazi do nadmetanja radi hrane, životnog
prostora ili ženke
suradnja među jedinkama – uzajamno koristan odnos među jedinkama istih ili različitih
populacija
kataklizma – katastrofa velikih razmjera koja obuhvaća velike promjene u neživoj prirodi i
teške posljedice za živu prirodu određenog područja
kukci – skupina životinja s najvećim brojem vrsta, imaju tri para nogu, razmnožavaju se ležući
jaja, a naseljavaju vrlo različita staništa kojima su izvrsno prilagođeni
prvi sisavci – životinjice koje su veličinom i načinom života slične današnjoj rovki, nakon
izumiranja dinosaura iz njih su se razvile ostale skupine sisavaca s mnoštvom različitih vrsta
stalna tjelesna temperatura – temperatura tijela uvijek je ista, bez obzira na to kakva je
temperatura okoline, što znači da tijelo uvijek ima istu količinu toplinske energije
voštani sloj igličastih listova – sloj koji štiti listove vazdazelenih biljaka od smrzavanja i
isušivanja, a ujedno im daje tvrdoću
zimsko mirovanje – kad tijelo miruje, troši minimalnu količinu energije što omogućuje
preživljavanje u uvjetima gubitka topline iz tijela u okoliš i nestašice hrane
pretvorba energije – svojstvo energije da ne može nastati ni iz čega, niti može nestati, ali
jedan oblik energije može prijeći u drugi
stalna tjelesna temperatura – temperatura tijela koja ima istu vrijednost bez obzira na
temperaturu okoline
tjelesni pokrov – ono što pokriva površinu tijela: koža i potkožno masno tkivo, perje ptica i
krzno sisavaca ili pak ljuske gmazova
zimsko mirovanje – ponašanje kojim životinja štedi energiju kad je hladno i kad nema
dovoljno hrane da bi iz nje dobila energiju; mirovanje uključuje povremeno buđenje i
kretanje
zimski san – ponašanje kojim životinja štedi energiju kad je hladno i kad nema dovoljno
hrane iz koje bi dobila energiju; dugotrajno i duboko spavanje tijekom zime
bakterijske bolesti – bolesti čiji su uzročnici bakterije, a liječe se antibioticima; neke od tih
bolesti sprječavaju se cijepljenjem
gripa – opasna viroza praćena visokom temperaturom te može ostaviti teže posljedice na
zdravlje, a čak može biti opasna po život
viroze – bolesti čiji su uzročnici virusi, neke izazivaju samo blage poremećaje i nisu praćene
povišenom tjelesnom temperaturom (npr. prehlada), a neke, poput gripe, imaju puno
izraženije znakove; za viroze ne postoje lijekovi pa je za sprječavanje zaraze važna otpornost
organizma; neke se viroze sprječavaju cijepljenjem