 Srećko Sertić, Josip Sacher, Holger Haibach (direktor Zaklade Konrad

Adenauer/ured Hrvatska, Thomas Sichla, predsjednik AHK), trgovci-

poduzetnici, akademski sektor, mediji
 Drago mi je što imam prilike sudjelovati i na ovogodišnjoj konf Magros
Vas pozdraviti u ime ministarstva i svoje osobno ime
 Svjesni smo toga da pandemija sa kojom već više od godinu i pol dana
živimo unosi promjene u sve aspekte našeg života.
 Pandemija je utjecala na način kako ljudi rade, uče, provode slobodno vrijeme
ali i kako kupuju.
 Povezano s time, digitalizacija je neizostavni dio poslovnih modela, a njen
razvoj i brzina primjene dodatno je potaknuta upravo COVID 19 krizom,
stoga mi je drago da se ovogodišnja konferencija bavi upravo ovim
temama

Prema DESI indeksu za 2020 godinu,

 38% kupuje online barem jednom mjesečno, dok čak 24% njih kupuje
nekoliko puta tjedno
 Drago mi je što mogu reći da pritom naši građani preferiraju domaće web
shopove
 Najpopularnije su marketplace platforme poput ekupi.hr, mall.hr i bazzar.hr,
a ostvaren je i veliki rast Konzumovog web shop-a, posebice u prvoj godini
COVID krize
 Hrvatska poduzeća sve više iskorištavaju prednosti internetskog trgovanja,
pri čemu 21 % MSP-ova prodaje na internetu, 10 % se bavi prekograničnom
prodajom na internetu u druge zemlje EU-a i 22 % se koristi rješenjima u
oblaku
 Od srpnja 2019.- do danas razmijenjeno je oko 13 milijuna elektroničkih
računa u javnoj nabavi, što govori u prilog činjenici da se hrvatska poduzeća
u većoj mjeri odlučuju digitalizirati svoje poslovne procese zbog koristi koje
se pri tome ostvaruju
 Postavlja se pitanje je li postojeće zakonodavstvo o digitalnoj transformaciji
dovoljno jasno, usklađeno i učinkovito kako bi se potrošačima osigurala
pravna sigurnost
 Tako je u tijeku procedura donošenja novog Zakona o zaštiti prava
potrošača, kojim se u nacionalnog zakonodavstvo prenose odredbe tzv.
Omnibus Direktive
 S obzirom na kontinuirani razvoj digitalnih alata, izvršena je prilagodba
odredbi zakona u odnosu na ranije pravno uređenje, kako bi se u uzeo u
obzir digitalni aspekt prilikom sklapanja ugovora
 Način podnošenja prigovora također je prilagođen aktualnim sredstvima
komunikacije
 Pooštrena je odgovornost internetskih platformi koje su danas postale sve
češći medij putem kojeg potrošači kupuju robe i usluge, a koji je do sada u
velikom dijelu bio nereguliran
 (Kod posebnih oblika prodaje, uvodi se obveza isticanja najniže cijene koju
je trgovac primjenjivao 30 dana prije provođenja posebnog oblika prodaje
 Uvodi se obveza za trgovca da odgovori na predstavku potrošača ukoliko po
podnošenju potrošačkog prigovora to zatraži inspekcija)

 Važan udio kupovine putem interneta čini kupovina digitalnog sadržaja

(razne igrice, aplikacije, glazba, filmovi) i digitalnih usluga (cloud). Važeće
zakonodavstvo o kupoprodaji materijalnih stvari i pružanju usluga nije
apsolutno primjenjivo na isporuku digitalnog sadržaj i usluge, a i samim
trgovcima često nije jasno koje su njihove obveze u slučaju neispunjenja tih
ugovora.
 Stoga je na prijedlog Vlade Hrvatski sabor 1. listopada izglasao Zakon o
određenim aspektima isporuke digitalnog sadržaja i usluga.
 Iako je predmetni zakon prvenstveno namijenjen zaštiti potrošača, izuzetno
je važan i za same trgovce, budući da će jasan pravni okvir za ove specifične
vrste roba i usluga olakšati poslovanje trgovcima kako u Hrvatskoj, tako i
prekogranično.
 Naime, Zakonom su propisane jasne i transparentne obveze u slučaju kada
isporučeni sadržaj/pružena usluga ne odgovara zahtjevima iz ugovora
(primjerice kada potrošač ne može pristupiti svom cloudu ili kada aplikacija
koju je instalirao na svoj mobilni uređaj nema obilježja koja su ugovorena),
propisuje modalitete isporuke takvog sadržaja ili usluga, regulira dopuštene
preinake sadržaja ili usluga.
 Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2022., upravo kako bi se trgovima
omogućilo dovoljno vrijeme da se upoznaju sa svojim novim obvezama i
prilagode svoje poslovanje

REGULIRANJE RADNOG VREMENA U DJELATNOSTI TRGOVINE

 Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o trgovini, odnosno propisanog radnog
vremena, uređuje se temeljno pravo na tjedni odmor te pitanje ravnoteže privatnog i
poslovnog života naših građana, a što se upravo kroz ispitivanje javnog mijenja pokazalo
važnim za hrvatske građane.
 U prosincu 2020. godine Agencija IPSOS je za Ministarstvo gospodarstva i održivog
razvoja provela istraživanje kako bi ispitala stavove građana o radu nedjeljom
 Prema istraživanjima koja je Eurofond provodio tijekom godina (2007.-2016.) vezano za
usklađenost privatnog i poslovnog života u Europskoj uniji, Hrvatska je jedna od zemalja
u kojoj je neravnoteža najviše rasla u razdoblju od 2007. godine
 Ekonomska dimenzija. Podacima Porezne uprave (najprometniji fiskalni dani u trgovini
su petak i subota, dok se najmanje prometa ostvari nedjeljom, od 8% do 9,50%, uz
izuzetak trgovačkih centara kojima je nedjelja drugi po redu dan po volumenu prometa)
 Praksa drugih zemalja Europske unije
 Konvencije 106 o tjednom odmoru u trgovini i uredima Međunarodne organizacije rada
iz 1957. godine i Europske povelje o socijalnim pravima, prema kojima se razdoblje
tjednog odmora mora, kad god je to moguće, podudarati s danom u tjednu koji je prema
tradiciji ili običajima te zemlje određen kao dan odmora.
 Odluke Ustavnog suda iz 2009. godine kojom se utvrđuje da je u pravnom poretku RH
nedjelja onaj dan u tjednu koji je prema hrvatskoj tradiciji i njezinim običajima dan
tjednog odmora i
 Članka 75. Zakona o radu kojim se propisuje da radnik tjedni odmor koristi nedjeljom
Prijedlog normativnog rješenja je slijedeći:
 Radno vrijeme u trgovini regulira se na način da su trgovine zatvorene nedjeljom i u dane
blagdana.
 Tjedni maksimalni iznos radnih sati koje trgovac samostalno raspoređuje od ponedjeljka
do subote, određeni su u trajanju do 90 sati.
 Izuzeci
 INTERNET TRGOVINA

 Općenito, kad je riječ o upotrebi internetskih usluga, Hrvatska je uglavnom usporediva s

prosjekom EU-a
 Kao i građani u ostatku EU-a, Hrvati su zainteresirani za razne internetske aktivnosti, kao
što su čitanje vijesti, slušanje glazbe, gledanje videozapisa, igranje igara i upotreba
društvenih mreža
 Čak 91 % korisnika interneta u Hrvatskoj čita vijesti na internetu (u usporedbi sa 72 % u
ostatku EU-a)
 Broj osoba koje se nikad nisu koristile internetom postupno opada
 Hrvati su ujedno aktivni korisnici društvenih mreža i u velikoj se mjeri koriste internet
bankarstvom (59 % u odnosu na prosjek EUa od 66 %) i kupnju (57 % u odnosu na
prosjek EU-a od 71 %)
 Društvenim mrežama aktivno se koristi 22 % poduzeća, a četvrtina (26 %) ih elektronički
razmjenjuje informacije
 U kategoriji integracije digitalne tehnologije u poduzećima Hrvatska je na 12. mjestu
među državama članicama EU-a.

IZVOR DESI index 2020.

ZAŠTITA POTROŠAČA U DIGITALNOM OKRUŽENJU

 Koronakriza dodatno je ubrzala digitalizaciju te naglasila potrebu za odgovorom

usmjerenim na budućnost koji će dugoročno koristiti društvu i doprinijeti konkurentnosti.
 Pandemija je utjecala na strukturu socijalne svakodnevnice ljudi diljem svijeta. Utjecala
je na način kako ljudi rade, uče, provode slobodno vrijeme ali i kako kupuju.
 Međutim, postavlja se pitanje je li postojeće zakonodavstvo o digitalnoj transformaciji
dovoljno jasno, usklađeno i učinkovito kako bi se potrošačima osigurala pravna sigurnost
 Potrebno je poduzeti odgovarajuće zakonodavne i druge mjere kako bi se izjednačila
zaštita prava potrošača u digitalnom okruženju s pravima u klasičnoj trgovini, a sve kako
bi se stvorilo poticajno okruženje za kupovinu na daljinu
 Tako je u tijeku procedura donošenja novog Zakona o zaštiti prava potrošača, kojim se u
nacionalnog zakonodavstvo prenose odredbe tzv. Omnibus Direktive
 S obzirom na kontinuirani razvoj digitalnih alata, izvršena je prilagodba odgovarajućih
definicija i drugih odredbi u odnosu na ranije pravno uređenje, kako bi se u primjenu
propisa uključio i digitalni segment sklapanja ugovora u većoj mjeri nego je to bio slučaj
dosad.
 Način podnošenja pisanog prigovora prilagođen je aktualnim sredstvima komunikacije,
slijedom čega je izostavljena obveza omogućavanja podnošenja pisanog prigovora
faksom, kao zastarjelim sredstvom komunikacije. Također, uzimajući u obzir da se sve
više koriste i druga komunikacijska sredstva prilikom sklapanja potrošačkih ugovora,
trgovci sada mogu omogućiti potrošačima podnošenje pisanog prigovora i putem drugih
sredstava mrežne komunikacije (primjerice, putem chata).
 Osim toga, predmetna direktiva ne donosi samo strože obveze informiranja za same
trgovce, već i za pružatelje internetskih tržišta (tzv. „platforme“) putem kojih trgovci
prodaju robe i usluge.
 Uvodi se obveza pružatelja internetskih tržišta da informiraju potrošače o tome je li treća
strana koja nudi robu, usluge ili digitalni sadržaj trgovac u smislu potrošačkog
zakonodavstva ili ne i to na temelju izjave koju daje prodavatelj.
 Osim toga, potrošače će se ujedno informirati i o tome tko snosi obveze vezane za
konkretan ugovor sklopljen posredstvom pružatelja internetskih tržišta, odnosno dijele li
se obveze između prodavatelja i konkretnog pružatelja internetskih tržišta. Te bi
informacije trebale biti pružene na jasan i razumljiv način, a ne samo u općim uvjetima
poslovanja ili sličnim ugovornim dokumentima, već i na druge dostupne načine.
 Važan udio kupovine putem interneta čini kupovina digitalnog sadržaja (razne igrice,
aplikacije, glazba, filmovi) i digitalnih usluga (cloud). Važeće zakonodavstvo o
kupoprodaji materijalnih stvari i pružanju usluga nije apsolutno primjenjivo na isporuku
digitalnog sadržaj i usluge, a i samim trgovcima često nije jasno koje su njihove obveze u
slučaju neispunjenja tih ugovora.
 Kako bi se osigurala odgovarajuća zaštita potrošača pri kupovini digitalnog
sadržaja/usluga Hrvatski je sabor 1.10.2021. godine usvojio Zakon o određenim
aspektima isporuke digitalnog sadržaja i usluga. Iako je predmetni zakon prvenstveno
namijenjen zaštiti potrošača, izuzetno je važan i za same trgovce, budući da će jasan
pravni okvir za ove specifične vrste roba i usluga olakšati poslovanje trgovcima kako u
Hrvatskoj, tako i prekogranično. Naime, Zakonom su propisane jasne i transparentne
obveze u slučaju kada isporučeni sadržaj/pružena usluga ne odgovara zahtjevima iz
ugovora (primjerice kada potrošač ne može pristupiti svom cloudu ili kada aplikacija koju
je instalirao na svoj mobilni uređaj nema obilježja koja su ugovorena), propisuje način i
modalitete isporuke takvog sadržaja ili usluga, regulira dopuštene preinake sadržaja ili
usluga te propisuje prekršajne sankcije za slučaj kršenja ovoga Zakona.
 Iako je predmetni zakon već usvojen u HS, ima odgođenu primjenu i stupa na snagu tek
1. siječnja 2022., upravo kako bi se trgovima omogućilo dovoljno vrijeme da se upoznaju
sa svojim novim obvezama i prilagode svoje poslovanje s istim.