Casopis 02 21 WEB

rif-hb@tel.net.
ba
veljača 2021. ISSN-1512-827X www.fircom.biz godina XXVII.
Prof. dr. sc. Vinko Belak
FINANCIJSKI PROPISI I PRAKSA • broj 2 • VELJAČA 2021.

2
za gospodarska društva prema MRS/MSFI
i MSFI za MSS, u skladu s poreznim
propisima BiH/FBiH – po redoslijedu
konta u kontnom planu
CIJENA
150,00 KM s PDV
FIRCON d.o.o. MOSTAR / Blajburških žrtava bb, 88000 Mostar

Tel.: +387 36/333-065, 318-360 / E-mail: info@fircon.biz / Web: www.fircon.biz Nakladnik FIRCON d.o.o. Mostar, Bleiburških žrtava bb, 88000 Mostar Na temelju odluke Komisije za računovodstvo i reviziju BiH, broj: 10/11
Tiskanica-poštarina plaćena kod pošte 88101 Mostar časopis “Financijski propisi i praksa” se priznaje kao program
KPE računovodstvene profesije u BiH.
veljača 2021. 1
ZA VEDAR POČETAK
- Kako si se osjećao na posljednjem satu u školi, pita majka Pericu.
- Kao general. Stojim u stavu mirno i promatram svoje jedinice.
Mujo govori Hasi:

- Moja žena je anđeo!
Haso:
- Blago tebi, moja je još živa!
Mladi i djeca su naše najveće bogatstvo. I ove godine očekuje se doba izvoz.
- Tata, kako se brod održava na vodi?

- Ne znam, sine.
- A kako leti avion?
- Ne bih znao, sine.
- Kako slika dolazi na TV ekran?
- Stvarno ne znam, sine.
- Tata, ljutiš li se što te toliko zapitkujem?
- Ni najmanje. Kako ćeš naučiti ako ne pitaš.
Sin pita oca:

- Tata, što su to idioti? Je li to vrsta životinje?
- Ne, sine. To su ljudi kao ti i ja.
Ivo pita svoju djevojku:

- Draga bi li htjela da te vodim kuci jako velikim autom s vozačem?
- Naravno!
- Onda ćemo pričekati autobus
2 veljača 2021.
POSJETITE NAŠE
WEB STRANICE
02/21
FIRCON d.o.o. MOSTAR
FINANCIJSKO-RAČUNOVODSTVENO
www.fircon.biz
I POREZNO SAVJETOVANJE
Blajburških žrtava bb, Mostar, BiH

Identifikacijski broj: 4227069180000
PDV broj: 227069180000
Šifra djelatnosti: 22. 110
UNICREDIT BANK d.d. Mostar

Transakcijski račun: 3381002201671975
Devizni račun: 3380604815675816
ADDIKO BANK d.d.

Transakcijski račun: 3060010000794933
Devizni račun: 3060203700736103
OPĆE INFORMACIJE: tel: 036/ 333-065
SAVJETNIČKA SLUŽBA:
Brojevi na koji se ostvaruje kontakt za korisnike koji
poziv ostvaruju putem telekom operatora: JP Hrvatske
telekomunikacije d.d. Mostar su:
- 090 840-700
za pretplatnike časopisa „Financijski propisi i praksa SAVJETNIČKE ULUGE
- 090 850 701 za ostale
Poduzeće Fircon d.o.o. Mostar nudi usluge:
Brojevi na koji se ostvaruje kontakt za korisnike koji poziv
ostvaruju putem telekom operatora: • poreznog savjetovanja i poreznog
BH Telekom d.d. Sarajevo su: zastupanja
- 090 250-523
za pretplatnike časopisa „Financijski propisi i praksa • savjetovanja iz oblasti računovodstva i
- 090 260-524 za ostale
financija i vođenja poslovnih knjiga
ČLANOVI FIRCON KLUBA: 036/ 333-066 i 036/ 333-067 • pravne pomoći u upravnom postupku
KONTAKTI ELEKTRONSKIM PUTEM: i izradi općih normativnih akata, izradi
info@fircon.biz (za opće informacije); ugovora i sl.
augustin.misic@fircon.biz (za savjetničku službu)
• stručne pomoći u procjeni, preuzimanju
OSTALE INFORMACIJE: www.fircon.biz i statusnim promjenama društva
Glavni urednik: Augustin Mišić NAKLADNIČKA DJELATNOST
Uređuje: Uređivački kolegij SEMINARI I SAVJETOVANJA
Oblikovanje i tisak: Fram-Ziral, Mostar
Časopis izlazi u deset brojeva godišnje.

Godišnja pretplata za 2021. godinu iznosi 234 KM
(s uračunatim PDV-om).
Cijena pojedinačnog primjerka prema internom cjeniku.
broj: 02/21
veljača 2021. SADRŽAJ 3
TRENDOVI I OSCILACIJE PITANJA I ODGOVORI IZ OBLASTI RADNIH

KAD GLOBALNO POSTANE LOKALNO ODNOSA
mr. sc. Mirjana Popović ..............................................5 Ernevaza Hrustanović, dipl. iur. ...............................89
VI STE PITALI – FIRCON ODGOVARA ...................95
RAČUNOVODSTVO - REVIZIJA
NOVI PROPISI
REZERVIRANJA ZA TROŠKOVE U BUDUĆIM
Službene novine FBiH ............................................100
RAZDOBLJIMA - II
Službeni glasnik BiH ...............................................103
Prof. dr. sc. Vinko Belak .............................................8
UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA U UVJETIMA GOSPODARSKA STATISTIKA
GLOBALIZACIJE Robna razmjena s inozemstvom BiH .....................104
Dr.sc. Jozo Piljić .......................................................25 Vanjska trgovina ....................................................106
ORGANIZACIJA I NAČIN FUNKCIONIRANJA Turizam ...................................................................106
INTERNE REVIZIJE U JAVNOM SEKTORU Industrijska proizvodnja ..........................................107
FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE - Cijene .....................................................................109
KONCEPT PIFC Zaposlenost i nezaposlenost .................................. 110
Amra Jašarević, magistar menadžmenta .................39 Plaće....................................................................... 111
Mirovine .................................................................. 111
JAVNE FINANCIJE
PRIMJENA NAČELA PAŽNJE DOBROG POSLOVNE OBAVIJESTI
GOSPODARSTVENIKA I POREZNI UČINCI Svote naknada, potpora i nagrada koje se mogu
Augustin Mišić, dipl. oec .. ........................................46 isplatiti bez poreza .................................................. 112
PROMJENE U OBRAČUNU I UPLATI NAKNADA Osobni odbici prema članku 24. Zakona o porezu
I ČLANARINA ZA GODIŠNJI OBRAČUN ZA 2020. na dohodak ............................................................. 115
GODINU Odluka o visini dnevnice za službena putovanja
Filip Lončar, MBA......................................................51 za proračunske korisnike u Federaciji Bosne i
NEGATIVNI ASPEKTI POREZNE KONKURENCIJE Hercegovine .......................................................... 116
U EUROPSKOJ UNIJI Stope i osnovice poreza na dohodak i doprinosa .. 117
doc.dr.sc Mirza Čaušević..........................................59 Depozitni računi za prikupljanje javnih prihoda ...... 119
Šifre općina.............................................................131
Prosječne plaće uposlenih .....................................132
GOSPODARSTVO
Indeks rasta cijena u 2021. god..............................132
ANALIZA IZVORA FINANCIRANJA PROJEKTA
Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih
doc.dr.sc. Erdin Hasanbegović. ................................68
nepogoda................................................................133
Zatezne kamate na novčana potraživanja i javne
ODGOVORI NA PITANJA
prihode u BiH ..........................................................134
PITANJA I ODGOVORI IZ OBLASTI CARINE
Pregled konformnih kamatnih stopa 12% ..............135
Tihana Bevanda, dipl.iur. .........................................75
Nazivi i vrste javnih prihoda u BiH .........................136
www.fircon.biz
broj: 02/21
4 veljača 2021.
veljača 2021. 5
Mr. sc. Mirjana Popović
KAD GLOBALNO
POSTANE LOKALNO
«Veoma sam tužna!», izjavila je direktorica sudionika, ne ispriječi li se ponovno Covid-19 ili
hotela Belvedere u Davosu koji ove zime neće njegov neki nasljednik, a namjerava se održati u
ugostiti sudionike Svjetskog ekonomskog foruma. svibnju i to u Singapuru. Mjesto je odabrano stoga
Razloge njezine tuge, iako možda ne i razmjere, što se procjenjuje da bi moglo biti i tada, kao što
dobro razumije svaki poduzetnik koji je zbog panje i do sada bilo, uglavnom pošteđeno od korone i
demije izgubio čak i neusporedivo manju zara- stoga se smatra «zdravstveno najsigurnijim».
du. Davos, inače, početkom svake godine već
pedeset godina postaje svojevrsni centar svijeta, MNOGI SIROMAŠNIJI, DRUGI SVE
gradić u kojemu se okupi na jednome mjestu sto- BOGATIJI
tine najmoćnijih svjetskih političara, biznismena i Bilo je određene simbolike u tome što je virtualni
drugih globalnih uglednika. Sve je to, dakako, pod Svjetski ekonomski forum počeo govorom kinesk-
budnom paskom silnoga broja policijskog i drugog og predsjednika Xi Jingina. Riječ je o zemlji iz koje
osoblja, te uz prisustvovanje predstavnika svih je virus i krenuo na smrtonosni pohod po svijetu,
novinskih i novinarskih kuća na Globusu koje ima- o državi koja ga je potom iznimno učinkovito us-
ju dovoljno novaca da plate svoje izvjestitelje. U pjela obuzdati, a svojoj ekonomiji omogućiti ono
Davosu, naime, ništa nije besplatno. I ništa toliko što drugi do sada nisu. Oporavak i gospodarski
skupo, a da si itko tko do sebe drži, ne bi pokušao rast. Unatoč tome, s punom svijesti da virus nije
priskrbiti ulaznicu za Svjetski ekonomski forum. I pobijeđen sve dok negdje drugdje odnosi živote,
za društvo moćnika koji tamo dolaze da bi vidjeli i jer se vrlo lako može opet proširiti, Xi Jinping je
bili viđeni, da bi se međusobno susreli i razmijenili poručio: «Borba protiv pandemije najhitnija je
misli. Ali i svijetu poslali poruku da o njemu brinu zadaća međunarodne zajednice. U tome mora-
te da ulažu silne napore ne bi li poboljšati životne mo biti jedinstveni i surađivati, moramo poboljšati
i radne uvjete na ovoj planeti. razmjenu informacija, zajedničku prevenciju i
Razlog zbog kojega su hoteli u alpskom mon- kontrolu!»
denom skijalištu ove zime ostali prikraćeni za Lako je to reći, ali mnogo teže realizirati. Pan-
basnoslovne zarade i bizarna izvješća o ružinim demija nije, pokazala je protekla godina, samo
laticama u wc školjkama u apartmanima svjetskih zdravstveni i socijalni problem. Ona je i ekonom-
uglednika, najavljivan je još prošle godine. Već se ski, te u podjednakoj mjeri i politički problem. Do
tada ozbiljno sumnjalo da će itko ozbiljan preuzeti sada se širenje virusa nastojalo spriječiti prije
rizik za zdravlje predsjednika država, ministara i svega ograničenjem kretanja ljudi i, posljedično,
drugih moćnika. Istina, postojale su nade da će robe. S promjenjivim i, pokazalo se, neizvjesnim
koronavirus u međuvremenu biti obuzdan, ali su uspjehom. «Koronavirus je poharao svijet, mnoga
ih definitivno ugušile vijesti o kašnjenju vakcine i o gospodarstva je bacio na koljena!», rekao je u
još opasnijim mutantima zloglasnoga virusa. I tako svojemu video obraćanju virtualnim sudionicima
je, umjesto velebnog skupa svjetske društvene Foruma glavni tajnik UN Antonio Guterres. Prema
kreme u švicarskim Alpama, Svjetski ekonomski njegovoj procjeni, globalna se ekonomija danas
forum održan potkraj siječnja internetski. U škrtom nalazi u najtežoj krizi u posljednjih stotinu godina.
virtualnom izdanju. Istina, najavljen je i fizički skup Od posljedica izazvanih Covidom-19 umrlo je u
6 TRENDOVI I OSCILACIJE veljača 2021.
svijetu više od dva milijuna i dvije stotine tisuća lju- prema njegovim pravilima. I u skladu s interesima
di, stotine milijuna ih je ostalo bez posla i potonu- Amerike, kako ih je on procjenjivao. Međutim, do-
lo u siromaštvo. «Od presudne je važnosti stvoriti lazak Joea Bidena na vrh američke političke pira-
dovoljno radnih mjesta, pristojnih poslova za sve, mide, moglo bi mnogo toga promijeniti na bolje.
te multilateralni sustav koji je pravedan i uzima Francuski predsjednik Emmanuel Macron to je ja-
u obzir potrebe čovjeka 21.stoljeća!», poručio sno rekao u online obraćanju javnosti s Foruma:
je Klaus Schwab, izvršni direktor Svjetskog «Trebamo se vratiti multilateralizmu, suradnji... To
ekonomskog foruma. Kao osnivač Foruma, koji je blokirala prethodna američka administracija...
je i osmislio godišnje okupljanje najmoćnijih ljudi Nadam se da će se novi američki predsjednik po-
svijeta, svoju je poruku Schwab prije svega ad- novno angažirati kako bismo se mogli suočiti sa
resirao na one koji drže ključ promjena u svo- globalnim izazovima.».
jim rukama. Drugo je, dakako, pitanje, koje se Osim izvješća vezanih uz posljedice korone,
već dugo u javnosti postavlja, jesu li i koliko su prijedloga i procjena kako oporaviti globalno gos-
ti ljudi stvarno zainteresirani za takve promjene. podarstvo, te kako spriječiti daljnje produbljivanje
Analitičari nevladine organizacije Oxfam, koji za jaza između bogatih i siromašnih, s virtualne je
svaki Forum pripremaju ekonomski podsjetnik Forumske platforme upućena i oštra poruka far-
za sudionike, i ove je godine prikupio podatke maceutskim tvrtkama.
koji su odjeknuli u javnosti. «Dok su milijuni ljudi
u 2020. potonuli u siromaštvo zbog ekonomskih PROFIT, PROFIT PRIJE SVEGA
učinaka pandemije, bogataši milijarderi mogu Korona pandemija je mnogo toga u funkcioni-
zadovoljno trljati ruke: njihovo je bogatstvo od ranju ljudi na zemlji promijenila, ali i neke poja-
ožujka do kraja prosinca prošle godine naraslo za vnosti učinila vidljivijima. Tako je grubo natjerala
3.900 milijarda dolara...!». Bogatstvo samo dese- čovječanstvo u virtualni svijet, natjerala i one ko-
torice najvećih bogatuna na Globusu, koji se svi jima to nije bilo ni na kraj pameti da se, po krat-
redom vole družiti u Davosu, naraslo je za vrijeme kom postupku, informatički opismene i investiraju
prošlogodišnje pandemije za 540 milijarda dolara. u nužnu opremu. Kao što je zakačila maske na
Taj novac bi bio dovoljan da se osigura cjepivo lica milijarda ljudi tako je prikovala one koji žele
za svakog stanovnika ovoga planeta, izjavila je ostati u poslu za njihova računala.
izvršna direktorica Oxfama Gabriela Bucher. Lockdown je, istina, ugasio bezbrojne tvrtke i
izazvao enormni porast nezaposlenosti i u najraz-
NOVE NADE ZA SURADNJU vijenijim zemljama, ali je otvorio i nove načine po-
Unatoč sumnji u moguće pozitivne učinke Svjet- slovanja, povećao obujam online narudžbi, te in-
skog ekonomskog foruma, jer na njemu su glavni spirirao ljude da osmisle nove poslove. Istodobno
sudionici upravo oni koji stvaraju pravila po kojima je na globalnoj sceni postao vidljivija nego ikad
na svijetu sve funkcionira, uz Forum se i ove, 51. kontradiktornost utkana u same temelje suvre-
godine od njegova osnutka, vežu određene nade. menog kapitalističkog sustava. Na jednoj se stra-
Nema, naime, veće i polit-ekonomski moćnije sku- ni čovječanstvo, pod prijetnjom virusne ugroze,
pine ljudi od one koja se jednom godišnje okuplja- ujedinilo u naporima da pronađe zaštitnu vakcinu.
la u Davosu. Budući da u radu Foruma sudjeluju, Državne su i međunarodne institucije ubacile
osim biznismena i političara i brojni znanstveni- enormne količine novca u farmaceutsku indus-
ci, predstavnici kulture i najvažnijih međunarod- triju i njihove istraživačke institute kako bi se što
nih institucija, svaka izrečena i napisana riječ ima prije pronašlo cjepivo, te zaštitilo ljude od virusa
veliku specifičnu težinu. Stoga se, sa skromnim i pokrenulo gospodarstvo. Investicija je urodila
očekivanjima vezanim uz moguće promjene pa- plodom, pojavilo se četiri, pet vakcina različitih
radigme po kojoj svjetski kapitalizam danas funk- proizvođača, i tada se pokazalo drugo, Januso-
cionira, ali i sa neskrivenim nadama, očekuje i svi- vo lice kapitalizma. Nije više važno tko je i koliko
banjski skup u Singapuru. Posebno je optimizam investirao, tko je što kome obećao, već tko je u
vezan uz rezultate izbora u SAD odnosno uz dje- trenutku, kad vakcina izlazi iz tvorničkoga kruga,
lovanje novoga predsjednika. Donald Trump, koji spreman platiti više!
je prije godinu dana osobno bio u Davosu, nije I tako je nesretni virus, s kojim je virtualno Fo-
krio da ga ne zanima suradnja s Europom, a niti rum i počeo, i u njegovom nastavku bio teška,
sa velikim dijelom ostaloga svijeta, ukoliko to nije optužujuća tema. «Europa je uložila milijarde kako
broj: 02/21
veljača 2021. TRENDOVI I OSCILACIJE 7
bi pomogla razviti prva svjetska cjepiva protiv Co- na Forumu i prvi čovjek Svjetske zdravstvene
vid-19, kako bi stvorila istinsko globalno dobro!», organizacije Tedros Adhanom Ghebreyesus.
zavapila je na virtualnom skupu Svjetskog eko- On je grabež oko cjepiva u kojemu loše prolaze
nomskog foruma predsjednica europske komisije siromašniji i slabiji nazvao «katastrofalnim moral-
Ursula von der Leyen. «Red je da ih tvrtke sada i nim slomom», te pozvao i države i proizvođače
isporuče, da poštuju preuzetu obvezu!». da pravednije podijele vakcinu potrebitima u cije-
Međutim, planovi o tome da će se do ljeta uspje- lome svijetu. Pridružila mu se i njemačka kancel-
ti procijepiti veliki dio zapadnoeuropske populaci- arka zalažući se za «ravnomjernu raspodjelu»
je, a zbog profitnih i političkih igara oko proizve- cjepiva u svijetu sve dok su proizvedene količine
denih doza, više nije niti upitan. On je jednostavno manje od potreba. «Sada sam još sigurnija nego
neostvariv, čak i uz obećanja farmaceutskih firmi prije da protekcionizam neće riješiti problem,»,
da će zemljama EU povećati isporuke. rekla je Angela Merkel, na koju je, inače, veliki dio
Međutim, optužiti farmaceutske kompani- njemačke javnosti ljut zbog toga što je dozvolila
je zato što koriste kriznu situaciju kako bi da se i Njemačkoj isporuči manje cjepiva nego što
što više zaradile, optužba je cijelom sus- je ugovoreno.
tavu «friedmanovskog» odnosno američkog Cijeloj toj kovid-priči još se ne nazire kraj. Došle
kapitalizma. Profit je alfa i omega, pokretač su na vidjelo javne optužbe, prijetnje tužbama, a
i zakon. No, u Europi, pa i sa govornice Sv- potom pregovori i novi dogovori. Europska unija
jetskog ekonomskog foruma, sve češće i sve se pridružila onima koji nastoje kontrolirati kamo
glasnije se čuje poziv na nužno «redizajniran- idu proizvedene količine, najavila je kako se ne
je» sustava po kojemu svijet danas uglavnom će odreći dogovorenih doza u korist bilo koje ve-
funkcionira. Govori se o tome kako smanjiti jaz like ili bogate zemlje poput SAD ili Velike Britanije.
između bogatih i siromašnih, razvijenih i neraz- A siromašni i mali? Poput Bosne i Hercegovine?
vijenih, kako surađivati da bi se zajednički brže Ili Hrvatske, koja je također ostala na suhom, a
prebrodila kriza, pa čak i o «demokratizaciji doze joj stižu na kapaljku? Za te zemlje, bile u EU
ekonomije», o većoj potpori siromašnima, te o ili ne, europski birokrati ne kane povući kočnicu
«usmjeravanju ekonomije k općemu dobru.». opskrbe. Dokaz je i funkcioniranje COVAX meha-
Aktualna storija o vakcini protiv Covid-19, nizma kojim EU i financijski i organizacijski nastoji
međutim, dokaz je da su izrečene fraze, ma koliko pomoći da vakcina bude dostupna i siromašnima
bile logične i opravdane, u velikoj mjeri nemoćne te da se relativno ravnomjerno raspodjeli. Kada i
u borbi protiv logike profita. I protiv odlučnosti bo- koliko, ovisi o proizvodnim mogućnostima farma-
gatih da najprije napune svoj tanjur. Južnoafrički ceutske industrije, te o uspješnosti kontrole ra-
predsjednik Cyril Ramaphosa je s virtualne Fo- spodjele. Nitko nema iluzija da će sve ići praved-
rumske govornice tako optužio bogate zemlje no i idealno, ali isto tako, poput Kineza, svi znaju
da gomilaju vakcinu, neke zemlje su, tvrdi, ku- da je virus opasan ma gdje bio. Pa se svima, pa i
pile i četiri puta više doza nego što im treba, a stanovništvu BiH, mora osigurati zaštitni štit protiv
drugi nemaju ništa. Ili gotovo ništa. Oglasio se njegova širenja.
www.fircon.biz
broj: 02/21
8 RAČUNOVODSTVO - REVIZIJA veljača 2021.
Prof.dr.sc. Vinko Belak
REZERVIRANJA ZA TROŠKOVE
U BUDUĆIM RAZDOBLJIMA - II
1. PROCJENA ISPRAVKA(UMANJENJA) VRIJEDNOSTI POTRAŽIVANJA OD KUPACA
POD UTJECAJEM PANDEMIJE COVID 19 KOD KORISNIKA PUNIH MSFI-JA
Potraživanja od kupaca u doba pandemije COVID 19 postaju sve više problematična za naplatu kako
se kriza korona virusa produžava. To se odnosi i na potraživanja po osnovi prodaje na kredit. Budući da
su potraživanja od kupaca i potraživanja po osnovi prodaje na kredit financijska imovina, cijeli postupak
procjene ispravka potraživanja provodi se prema odredbama MSFI-ja 9 - Financijski instrumenti.
Na dan 31. 12. 2020., pod pritiskom COVID 19 krize, treba procijeniti treba li i u kojem iznosu ispra-
viti (umanjiti) potraživanja od kupaca.
U ožujku 2020. godine Odbor za međunarodne standarde donio je dokument koji govori o primjeni
MSFI-ja 9 u doba krize izazvane pandemijom korona virusa (IASB and regulators highlight IFRS 9
ECL requirements during the coronavirus pandemic).
U navedenom dokumentu se ne mijenjaju, ne uklanjaju niti dodaju zahtjevi u MSFI-ju 9 nego je done-
seni dokument namijenjen upravo podršci i dosljednoj primjeni MSFI-ja 9. Međutim, budući da je doku-
ment je namijenjen za obrazovne svrhe izostalo je objašnjavanje praktičnih postupaka.
Realno je očekivati da je materija potraživanja od kupaca obrađena u MSFI-ju 15 – Prihodi od ugovora
s kupcima. Međutim, u točki 108. MSFI-ja 15, taj standard se u slučaju umanjenja vrijednosti potraživa-
nja iz ugovora s kupcem poziva na primjenu MSFI-ja 9, ovako:
„Potraživanje je bezuvjetno pravo subjekta na naknadu. Pravo na naknadu je bezuvjetno ako je jedino
što se zahtijeva da bi naknada dospjela za plaćanje protok vremena. Na primjer, subjekt priznaje po-
traživanje ako ima sadašnje pravo na plaćanje iako taj iznos može biti podložan povratu u budućnosti.
Subjekt treba obračunati potraživanje u skladu s MSFI-jem 9. Nakon početnog priznavanja potra-
živanja iz ugovora s kupcem, eventualna razlika između mjerenja potraživanja u skladu s MSFI-jem
9 i odgovarajućeg iznosa priznatog prihoda se prezentira kao rashod (na primjer, kao gubitak od uma-
njenja vrijednosti)“.
MSFI 9 za procjenu umanjenja vrijednosti potraživanja od kupaca predviđa pojednostavljeni
pristup.
O umanjenju vrijednosti potraživanja od kupaca MSFI 9 u točki 5.5.15., govori ovako:
„Usprkos točkama 5.5.3. i 5.5.5., subjekt je uvijek dužan mjeriti rezervacije za umanjenje vrijed-
nosti u iznosu jednakom očekivanim kreditnim gubicima određenog vijeka trajanja za:
a) potraživanja od kupaca ili ugovornu imovinu koji nastaju iz transakcija koje su iz djelokruga
MSFI-ja 15; i koji
(i) ne sadrže značajnu financijsku komponentu (ili kada subjekt primjenjuje praktičan način za
ugovore koji traju jednu godinu ili više) u skladu sa MSFI-jem 15; ili
(ii) sadrže značajnu financijsku komponentu u skladu sa MSFI-jem 15, ako subjekt izabere kao
svoju računovodstvenu politiku mjeriti ispravak gubitka u iznosu jednakom očekivanim kredit-
nim gubicima određenog vijeka trajanja.
Ta računovodstvena politika treba se primijeniti na sva takva potraživanja prema kupcima ili ugovornu
imovinu ali se može primijeniti odvojeno na potraživanja od kupaca i ugovornu imovinu.
broj: 02/21
veljača 2021. RAČUNOVODSTVO - REVIZIJA 9
Prema tome, za potraživanja od kupaca koja ne sadrže značajnu financijsku komponentu u skladu sa
MSFI-jem 15, MSFI 9 zahtijeva od subjekta primjenu pojednostavnjenog pristupa.
Međutim, kod potraživanja od kupaca koja sadrže značajnu financijsku komponentu u skladu sa MSFI-
jem 15 gdje se misli na kratkoročna potraživanja po osnovi prodaje na kredit subjekt može birati između
primjene općeg pristupa i pojednostavnjenog pristupa.
U okviru pojednostavljenog pojednostavnjenog pristupa subjekt mjeri rezervacije za umanjenje
vrijednosti u iznosu jednakom očekivanim kreditnim gubicima tijekom vijeka trajanja financijskog instru-
menta i nema određivanja stupnja značajnosti rizika niti ima računanja 12-mjesečnih kreditnih
gubitaka.
Za mjerenje rezervacija za umanjenje vrijednosti u iznosu jednakom očekivanim kreditnim gubicima
tijekom vijeka trajanja financijskog instrumenta može se koristiti:
• matrica s fiksnim postocima umanjenja navedenim u točki B5.5.35 MSFI-ja 9 (dopunjena), ili
• matrica s postocima umanjenja izračunanim na temelju prethodnog iskustva.
Matricu za procjenu očekivanih kreditnih gubitaka (s dopunom autora) i rezervacije po osnovi potra-
živanja od kupaca (MSFI 9, točka B5.5.35) s fiksnim postocima umanjenja prikazuje slijedeća tablica:
Matrica za procjenu očekivanih kreditnih gubitaka i rezervacije po osnovi potraživanja od
kupaca (MSFI 9, točka B5.5.35)
Izostanak plaćanja po dospijeću Rezervacije za gubitke (% od knjigovodstvene
vrijednosti potraživanja od kupaca uvećane za
dospjele kamate)
Ako dospijeće nije prekoračeno (ali je financijska 1,00%
pozicija dužnika oslabljena)
Ako je prekoračenje manje od 30 dana 2,00%
Ako je prekoračenje preko 30 dana ali manje od 3,00%
90 dana
Ako je prekoračenje 90-180 dana itd. 20,00%
Dopuna matrice (autor):
Prekoračenje 181-365 dana 50,00%

Prekoračenje preko 365 dana Otpis
Ako tvrtka ima bogatu povijest kašnjenja u naplati potraživanja od kupaca onda na temelju povijesnih
podataka može oblikovati sličnu vlastitu tablicu za rezervacije gubitaka.
Odbor za međunarodne standarde savjetuje da tvrtke ne moraju niti bi trebale primjenjivati dosadaš-
nju metodologiju za procjenu očekivanih kreditnih gubitaka (expected credit losses - ECLs) mehanički
nego trebaju uzeti u obzir nove informacije i saznanja. Naime, MSFI-9 je oblikovan na temelju sazna-
nja iz svjetske financijske krize koja je bila 2007. godine, dok kriza korona virusa djeluje na drugačiji
način i još joj se ne vidi kraj. MSFI 9 nalaže da se mjerenje ECL-a mora temeljiti na razumnim i prihvat-
ljivim informacijama bez nepotrebnih troškova i truda. U to procjenu treba uključiti i mjere državne
potpore ako takve postoje.
U ovom slučaju MSFI 9, u pravilu, zahtijeva da subjekti procjenjuju varijante rizika od nemogućnosti
naplate potraživanja tijekom cjelokupnog očekivanog života financijskog instrumenta zato što je pan-
demija dovela do značajnog povećanja rizika u najvećem broju slučajeva. Ovdje je potrebno istaknuti
da se prema MSFI-ju 9 više ne procjenjuju nastali gubici na dan 31.12. nego očekivani gubici u bu-
dućnosti i to u obliku rezervacija za umanjenje vrijednosti za očekivane kreditne gubitke od financijske
imovine. To je prikazano na slijedećoj shemi:
www.fircon.biz
broj: 02/21
U praktičnom smislu ranije se prikazivalo umanjenje vrijednosti potraživanja od kupaca tako da je bio
umanjivan cijeli iznos potraživanja ako je postojao objektivan dokaz o umanjenju vrijednosti. Za razliku
od toga, sada se priznaje i djelomično umanjenje vrijednosti potraživanja od kupaca ovisno o visini rizi-
ka od nemogućnosti naplate i vjerojatnosti događaja gubitka. Takav pristup u MSFI-jima je prenesen iz
nove regulative kreditnog poslovanja financijskih institucija i na poslovanje poduzeća.
Mnogi računovodstveni stručnjaci su izrazili negodovanje zbog toga što poduzeća u tekućem razdo-
blju trebaju priznavati procijenjene gubitke po osnovi potraživanja od kupaca koji će se dogoditi tek u
budućnosti posebno zbog toga što takvi gubici nisu porezno priznati ali to nije pomoglo da se nešto
promijeni u MSFI-ju 9.
Tradicionalna metoda procjene očekivanih kreditnih gubitaka (ECL) sastoji se od tri osnovne kompo-
nente i to:
• Vjerojatnost gubitka (Probability of Default – PD)
• Gubitak zbog neispunjenja obveza dužnika (Loss Given Default – LGD) i
• Izloženost riziku gubitka (Exposure at Default – EAD).
Obrazac za računanje očekivanih kreditnih gubitaka (ECL) izgleda ovako:
ECL = PD (%) x LGD x EAD (KM)
Budući da u ovom trenutku nitko ne može realno pretpostaviti što će se dalje događati s krizom korona
virusa potrebno je uzeti u obzir različite scenarije i napraviti procjenu umanjenja vrijednosti potraživanja.
Prema točki B5.5.49 MSFI-ja 9, „Za potrebe ovog Standarda razumni i pouzdani podaci su oni koji su
razumno dostupni na izvještajni datum bez dodatnih troškova ili napora, uključujući
• podatke o prošlim događajima,
• sadašnjim uvjetima i
• predviđanjima budućih ekonomskih uvjeta“.
Preciznije to znači da tvrtke trebaju koristiti postojeća pravila umanjenja vrijednosti potraživanja ute-
meljena na iskustvima iz prošlih događaja koja su ranije uključena u računovodstvene politike, sadašnje
stanje nenaplaćenih potraživanja i predviđanje budućih ekonomskih uvjeta na koje će utjecati pandemi-
ja COVID 19 te njihov utjecaj na mogućnosti plaćanja od strane dužnika.
Dokument Odbora iz ožujka 2020. godine ne objašnjava točnu osnovu na kojoj bi tvrtke trebale odre-
diti buduće scenarije za mjerenje očekivanih kreditnih gubitaka pa je neophodno da tvrtke same donesu
određene računovodstvene politike koje će se primjenjivati u razdoblju krize korona virusa.
Međutim, MSFI 9 u točki B5.5.42 ipak se daju upute na koji način treba oblikovati model procjene oče-
kivanih kreditnih gubitaka, ovako:
„zahtjeva se da procjena očekivanih kreditnih gubitaka odražava nepristran iznos na temelju vjerojat-
nosti koji je određen procjenom raspona mogućih ishoda. U praksi, to ne treba biti složena analiza.
U nekim slučajevima, dovoljna je relativno jednostavna izrada modela bez potrebe za velikim
brojem detaljnih simulacija scenarija. Primjerice, prosječni kreditni gubici velike skupine financijskih
instrumenata sa zajedničkim obilježjima rizika može biti razumna procjena vjerojatnosti tih ishoda.
U drugim situacijama će vjerojatno biti potrebno utvrđivanje scenarija s određenim iznosom i vreme-
nom novčanih tokova za određene ishode i procjena vjerojatnosti tih ishoda. U tim situacijama očeki-
vani kreditni gubici trebaju odražavati najmanje dva ishoda u skladu s točkom 5.5.18“.
broj: 02/21
U točki B5.5.28 MSFI-ja 9 daje se još jedna korisna uputa koja glasi:
„Očekivani kreditni gubici predstavljaju procjenu kreditnih gubitaka na temelju vjerojatnosti (tj. sa-
dašnja vrijednost svih manjkova novca) tijekom očekivanog vijeka trajanja financijskog instrumenta.
Manjak novca je razlika između novčanih tokova koji dospijevaju subjektu u skladu sa ugovorom i
novčanih tokova koji subjekt očekuje primiti. Budući se pri određivanju očekivanih kreditnih gubitaka
uzimaju u obzir iznos i vrijeme plaćanja, kreditni gubitak nastaje čak i ako subjekt očekuje plaćanje
u cijelosti ali nakon ugovorenog dospijeća.
Realno gledajući dužnike treba grupirati prema stupnju rizika u kojem se nalaze i koji se očekuje (sku-
pna procjena predviđena je u točki 5.5.1 MSFI-ja 9). Naime, nisu sve djelatnosti u istoj situaciji. Primje-
rice, ugostiteljske tvrtke su u očajnoj situaciji jer se njihove aktivnosti značajno ograničavaju mjerama
vlade. Suprotno tome, proizvođačima dezinfekcijskih sredstava ide bolje nego prije. Zbog toga svaka
tvrtka mora prema svojim stvarnim pokazateljima prilagoditi procjene očekivanih gubitaka. U tu svrhu
ovdje dajemo model koji tvrtke mogu prilagođavati prema svojoj situaciji.
• Primjer procjene očekivanih gubitaka od nemogućnosti naplate potraživanja:
Tvrtka je grupirala dužnike iz određene djelatnosti koji trebaju platiti ukupno 100.000,00 KM, plus
17.000,00 KM PDV-a i oblikovala izračun očekivanih gubitaka na temelju slijedećih pretpostavljenih
scenarija:
Scenarij 1: U idućoj godini će se primjenom cjepiva korona virus zaustaviti i gospodarstvo će se
oporaviti pa će se povijesna stopa gubitka potraživanja u predmetnoj djelatnosti zbog krize povećati za
15%. Vjerojatnost za taj scenarij iznosi 10%.
Scenarij 2: Primjena cjepiva protiv korona virusa neće u potpunosti u idućoj godini zaustaviti pande-
miju pa će se povijesna stopa gubitka potraživanja zbog krize u predmetnoj djelatnosti povećati za 30%.
Vjerojatnost za taj scenarij iznosi 40%.
Scenarij 3: Pandemija će se nastaviti današnjim tempom u idućoj godini i gospodarstvo će biti u sve
težoj situaciji pa će se povijesna stopa gubitka potraživanja u predmetnoj djelatnosti zbog krize povećati
za 45%. Vjerojatnost za taj scenarij iznosi 30%.
Scenarij 4: Pandemija će se pogoršati u idućoj godini i zaustaviti veliki dio gospodarstva pa će u pro-
matranoj djelatnosti veliki dio tvrtki propasti (bankrotirati). Zbog toga će se povijesna stopa gubitka po-
traživanja u predmetnoj djelatnosti zbog krize povećati za 60%. Vjerojatnost za taj scenarij iznosi 20%.
Iako su gornje procjene prilično subjektivne, nema puno drugih mogućnosti zato što ne postoji bli-
ska povijest sličnih zdravstvenih kriza. Međutim, kao što je ranije istaknuto prema odredbama u točki
B5.5.42, MSFI-ja takve procjene se prihvaćaju. Sigurnost podataka i procjena može se povećati tako da
se komunicira sa svim većim dužnicima koji trebaju pisanim dati svoju vlastitu procjenu svojih budućih
mogućnosti plaćanja. Na taj način tvrtka može doznati i za moguća sporna potraživanja koja također
treba knjižiti na dan 31.12.
Izračun očekivanih gubitaka prema fiksnim postocima ali sa stanjem nenaplaćenih potraživanja u
2020. godini koji predstavljaju usporednu veličinu za konačnu procjenu izgleda ovako:
Vrijeme naplate Nenaplaćena svota Fiksna stopa Očekivani kreditni
(KM) na dan 31.12. gubitaka (povijesna) gubitak
1 2 3 4
Prekoračenje 1-30 dana 46.800,00 2,00% 936,00
Prekoračenje 31-90 dana 32.760,00 3,00% 982,80
Prekoračenje 91-180 dana 19.890,00 20,00% 3.978,00
Prekoračenje 181-365 dana 11.700,00 50,00% 5.850,00
Prekoračenje preko 365 dana (otpis) 5.850,00 100,00% 5.850,00
Ukupno 117.000,00 - 17.596,80
Napomena: Fiksna stopa povijesnih gubitaka sastavljena je prema primjeru iz točke B5.5.35 MSFI-ja
9 s dopunom autora. Subjekti mogu prihvatiti predložene fiksne stope ili izraditi stope prema vlastitim
povijesnim podacima.
broj: 02/21
Nenaplaćene svote uključuju i PDV unatoč tome što vjerovnik ima pravo ispraviti PDV u slučaju nemo-
gućnosti naplate potraživanja. Naime, članak 69. Pravilnika o PDV-u koji govori o ispravku PDV-a glasi:
„(1) Ako se porezna osnovica (naknada) promijeni naknadno zbog različitih vrsta popusta ili nemo-
gućnosti naplate putem zakonski propisanih načina, tada osoba koja je isporučila dobro ili obavila
uslugu može ispraviti (smanjiti) iznos izlaznog poreza. Isporučitelj izdaje knjižnu obavijest na taj iznos
osobi kojoj su isporučena dobra ili obavljene usluge koja na osnovu knjižne obavijesti vrši ispravku
(smanjenje) odbitka ulaznog poreza. Ako je PDV obračunat i plaćen pri uvozu odbijen kao ulazni porez,
a naknadno je snižen ili nadoknađen, tada uvoznik mora na temelju rješenja Uprave za pripadni iznos
ispraviti odbitak ulaznog poreza.
(2) Ispravku kupac mora obaviti u poreznom razdoblju u kojem je promijenjena porezna osnovica. Uko-
liko UIO izda rješenje, ispravka se mora izvršiti u poreznom razdoblju u kojem rješenje postaje izvršno“.
Problem se sastoji u tome što je uvjet da vjerovnik ispravi PDV prethodni ispravak PDV-a kod dužnika.
Malo je vjerojatno da će dužnik koji ne može ili ne želi platiti ispravljati PDV. Zbog toga će i iznos PDV-
a biti terećen na rashode. Ako se u praksi pojavi situacija da dužnik nekim čudom stvarno ispravi PDV,
tada ga ne treba otpisivati i teretiti na troškove.
Gornjom tablicom su obuhvaćeni podaci o prošlim događajima i sadašnje stanje nenaplaćenih potra-
živanja zajedno s PDV-om. Nakon toga je potrebno izvesti predviđanja budućih ekonomskih uvjeta u
skladu s točkom B5.5.49 MSFI-ja 9. To znači da je za svako prekoračenje roka naplate potrebno uzeti
u obzir sve scenarije i izračunati očekivane gubitke korekcijom fiksne stope gubitaka za pogoršanja u
okviru svakog scenarija i uključivanjem vjerojatnosti za svaki scenarij.
Prema tome, za procjenu očekivanih gubitaka ne uzima najvjerojatniji događaj koji donosi Scenarij 2
(40% vjerojatnosti) nego se ponderiraju i konačno zbrajaju sve opcije kao moguće sa svojim udjelima.
Ovisno o konkretnoj situaciji izračuni očekivanih gubitaka potraživanja od kupaca mogu se računati za
svako potraživanje pojedinačno ili skupno za istu kategoriju potraživanja.
U narednim tablicama biti će izračunani očekivani gubici potraživanja od kupaca prema broju dana
prekoračenja roka plaćanja:
1) Prekoračenje 1-30 dana
5) Prekoračenje preko 365 dana odnosno preko 12 mjeseci (otpis)
1) Prekoračenje 1-30 dana:

Scenarij/pogoršanje stope Nenaplaćena Prilagođena Gubitak zbog Vjerojatnost Očekivani
gubitaka (X%) svota (KM) stopa gubitaka neispunjenja gubitka gubitak
na dan 31.12. (2% x X) obveza potraživanja
(EAD) (LGD%) (LGD) (PD) (ECL)
Scenarij 1 (X=15%) 46.800,00 2,30% 1.076,40 10% 107,64
Scenarij 2 (X=30%) 46.800,00 2,60% 1.216,80 40% 486,72
Scenarij 3 (X=45%) 46.800,00 2,90% 1.357,20 30% 407,16
Scenarij 4 (X=60%) 46.800,00 3,20% 1.497,60 20% 299,52
Ukupno: ########### ########### ############ 100% 1.301,04
Knjiženje u glavnoj knjizi:
2191 – Ispravak vrijednosti potraživanja

2111 – Potraživanja od kupaca od kupaca
So) 46.800,00 1.301,04 (1)
broj: 02/21
5780 - Vrijednosno usklađenje

potraživanja od kupaca
(1) 1.301,04
Prekoračenje 31-90 dana:

gubitaka X% svota (KM) na stopa gubitaka: neispunjenja gubitka gubitak
dan 31.12. 3% x (1+X) obveza
Scenarij 1 (X=15%) 32.760,00 3,45% 1.130,22 10% 113,02
Scenarij 2 (X=30%) 32.760,00 3,90% 1.277,64 40% 511,06
Scenarij 3 (X=45%) 32.760,00 4,35% 1.425,06 30% 427,52
Scenarij 4 (X=60%) 32.760,00 4,80% 1.572,48 20% 314,50
Ukupno: ########### ########### ############ 100% 1.366,10

So) 32.760,00 1.366,10 (2)

(2) 1.366,10

gubitaka X% svota (KM) stopa gubitaka: neispunjenja gubitka gubitak
na dan 31.12. 20% x (1+X) obveza
Scenarij 1 (X=15%) 19.890,00 23,00% 4,586,70 10% 457,47
Scenarij 2 (X=30%) 19.890,00 26,00% 5.171,40 40% 2.068,56
Scenarij 3 (X=45%) 19.890,00 29,00% 5.768,10 30% 1.730,43
Scenarij 4 (X=60%) 19.890,00 32,00% 6.364,80 20% 1.272,96
Ukupno: ########### ########### ############ 100% 5.529,42

So) 19.890,00 5.529,42 (3)

(3) 5.529,42
broj: 02/21

gubitaka X% svota (KM) stopa gubitaka: neispunjenja gubitka gubitak
na dan 31.12. 50% x (1+X) obveza
Scenarij 1 (X=15%) 11.700,00 57,50% 6.727,50 10% 672,75
Scenarij 2 (X=30%) 11.700,00 65,00% 7.605,00 40% 3.042,00
Scenarij 3 (X=45%) 11.700,00 72,50% 8.482,50 30% 2.544,75
Scenarij 4 (X=60%) 11.700,00 80,00% 9.360,00 20% 1.872,00
Ukupno: ########### ########### ############ 100% 8.131,50

So) 11.700,00 8.131,50 (4)

(4) 8.131,50
5) Prekoračenje preko 365 dana odnosno 12 mjeseci (otpis):

Ako je za prekoračenje roka plaćanja od 365 dana odnosno 12 mjeseci računovodstvenom politikom
predviđeno da se potraživanje otpisuje i briše iz bilance stanja onda ne treba uzimati u obzir različite
scenarije jer je otpis ionako 100%.
U ovom slučaju izravno se otpisuje svota od 5.850,00 KM. To se može knjižiti jednostavno tako da
se zatvori potraživanje od kupaca i priznaju troškovi otpisa (5780/2111). Ako je potraživanje ranije bilo
dijelom ispravljeno a dijelom neispravljeno onda treba knjižiti na ispravak vrijednosti neispravljeni dio i
priznati troškove (5780/2191) a nakon toga zatvoriti međusobno konto 2191 i konto 2111 (2191/2111)
radi njihovog uklanja iz bilance stanja. Pod pretpostavkom da je ukupno potraživanje od kupaca iznosilo
8.190,00 KM i da je bilo ispravljeno za svotu od 2.340,00 KM, potpuni otpis tog potraživanja izgledao bi
ovako:

So) 8.190,00 8.190,00 (5b) (5b) 8,190,00 2.340,00 (So)
5.850,00 (5a)

(5a) 5.850,00
Konačno na kraju usporedba očekivanog gubitka potraživanja od kupaca po fiksnoj stopi i po prilago-
đenoj stopi daje se u slijedećoj tablici:
broj: 02/21
Vrijeme naplate Nenaplaćena Očekivani Očekivani gubitak

svota (KM) na gubitak po po prilagođenoj
dan 31.12. fiksnoj stopi stopi
1 2 3 4
Prekoračenje 1-30 dana 46.800,00 936,00 1.301,04
Prekoračenje 31-90 dana 32.760,00 982,80 1.366,10
Prekoračenje 91-180 dana 19.890,00 3.978,00 5.529,42
Prekoračenje 181-365 dana 11.700,00 5.850,00 8.131,50
Ukupno: 111.150,00 11.746,80 16.328,06
Prekoračenje preko 365 dana (otpis) 5.850,00 5.850,00 5.850,00
Sve ukupno: 117.000,00 17.596,80 22.178,06
Kao što se može vidjeti, pogoršanje uvjeta poslovanja koje se očekuje u narednom razdoblju pove-
ćava očekivane gubitke koje treba priznati na dan 31. 12. 2020. za ((16.328,06/11.746,80) -1) 39% u
odnosu na gubitke koji bi bili izračunani po ranije utvrđenim fiksnim stopama ili povijesnim stopama.
Ovdje se pojavljuje još jedan praktičan problem a to je činjenica da veliki dio ispravka vrijednosti po-
traživanja neće biti porezno priznat. Naime, iz očekivanog gubitka treba izdvojiti potraživanja koja zado-
voljavaju uvjete iz članka 17. Zakona o porezu na dobit (da su starija od 12 mjeseci ili utužena ili da je
pokrenut ovršni postupak ili stečajni postupak). Tako izdvojena potraživanja od kupaca biti će porezno
priznata a ostala će biti porezno nepriznata.
Prema tome, potrebno je primijeniti slijedeći obrazac:
Porezno nepriznata potraživanja = Očekivani gubitak – Porezno priznata potraživanja
2. PROCJENA ISPRAVKA VRIJEDNOSTI POTRAŽIVANJA OD KUPACA POD

UTJECAJEM PANDEMIJE COVID 19 KOD KORISNIKA MSFI-JA ZA MSS
Ispravak vrijednosti potraživanja od kupaca kod korisnika MSFI-ja za MSS razlikuje se po tome što se
na kraju svakog izvještajnog razdoblja u gubitke u bilanci uspjeha priznaju samo nastali gubici odnosno
gubici za koje postoji objektivan dokaz (točka 11.21. Odjeljka 11 u MSFI za MSS).
Prema tome, za procjenu umanjenja vrijednosti potraživanja od kupaca potrebno je analizirati što se
smatra objektivnim dokazom da je financijska imovina umanjena.
Prema točki 11.22 Odjeljka 11 MSFI-ja za MSS „Objektivni dokaz da je došlo do umanjenja vrijednost
financijske imovine ili grupe imovine uključuje uočljive podatke koje vlasnik imovine može primijetiti o
sljedećim događajima koji vode do gubitka:
(a) značajne financijske teškoće emitenta ili dužnika,
(b) kršenje ugovora, kao što su neispunjenje obveze ili kašnjenje u otplati kamate ili glavnice,
(c) vjerovnik, iz ekonomskih ili pravnih razloga povezanih sa financijskim teškoćama dužnika, dužniku
daje ustupak koji vjerovnik inače ne bi razmatrao,
(d) postalo je vjerojatno da će dužnik bankrotirati ili ući u financijsku reorganizaciju,
(e) uočljivi podaci koji pokazuju da postoji mjerljivo smanjenje procijenjenih budućih novčanih
tijekova od grupe financijske imovine nakon njihovog početnog priznavanja, iako smanjenje
još uvijek ne može biti povezano sa pojedinačnom financijskom imovinom unutar grupe, kao što
su nepovoljni državni ili lokalni ekonomski uvjeti ili nepovoljne promjene u uvjetima određene
djelatnosti.
„Drugi čimbenici, također, mogu biti dokaz o umanjenju vrijednosti, uključujući značajne promjene s
nepovoljnim učinkom, a koje su se dogodile u tehnološkom, tržišnom, ekonomskom ili pravnom okru-
ženju u kojem emitent posluje“ (točka 11.23 Odjeljka 11).
„Subjekt zbog umanjenja vrijednosti treba pojedinačno ocijeniti sljedeću financijsku imovinu:
(a) sve instrumente kapitala bez obzira na njihov značaj, i
(b) drugu financijsku imovinu koja je pojedinačno značajna.
Subjekt drugu financijsku imovinu treba ocijeniti zbog umanjenja vrijednosti ili pojedinačno ili grupno
na osnovu sličnih karakteristika kreditnog rizika“ (točka 24 Odjeljka 11).
broj: 02/21
Ako se detaljno prouče opisi što je objektivan dokaz da je došlo do umanjenja vrijednost financijske
imovine ili grupe imovine (u ovom slučaju potraživanja od kupca ili grupe potraživanja od kupaca) vidi
se da su ti opisi prilično široki. Dokazi kao što su značajne financijske teškoće dužnika, kršenje ugovora,
kašnjenje u plaćanju, nepovoljne promjene u uvjetima određene djelatnosti, promjene u ekonomskom
okruženju u kojem emitent posluje itd., ako se šire shvate, obuhvaćaju skoro sve dokaze koji se koriste
i kod procjene očekivanih gubitaka.
U čemu se onda ogleda razlika između nastalih gubitaka i očekivanih gubitaka po kojoj se
ključno razlikuju odredbe MSFI-ja 9 i Odjeljka 11 MSFI-ja za MSS?
Temeljna razlika u procjenjivanju gubitaka od nemogućnosti naplate potraživanja između procjene
očekivanih gubitaka i procjene nastalih gubitaka vidi se iz definicije u točki B5.5.28 MSFI-ja 9 u kojoj
se kaže:
„Budući se pri određivanju očekivanih kreditnih gubitaka uzimaju u obzir iznos i vrijeme plaćanja,
kreditni gubitak nastaje čak i ako subjekt očekuje plaćanje u cijelosti ali nakon ugovorenog
dospijeća“.
Za razliku od toga, kod procjene priznavanju nastalih gubitaka, ako subjekt očekuje plaćanje u cije-
losti i nakon ugovornog dospijeća, gubitak se ne mora priznati.
Druga važna razlika sastoji se u tome što se nastali gubici procjenjuju sa stanjem na dan
31.12. a ne u budućnosti.
Nedostatak svih računovodstvenih standarda je u tome što tako važne napomene uglavnom
izostaju.
U praktičnom smislu kod procjene nastalih gubitaka treba utvrditi koja su to potraživanja koja poka-
zuju zakašnjenje u naplati. Nakon toga treba procijeniti za koja od tih potraživanja postoji vjerojatnost
na dan 31.12. da nikad neće biti naplaćena.
Praktično gledano, ako je vjerojatnost koja postoji na dan 31.12. da potraživanje neće biti naplaćeno
veća od 50%, to potraživanje treba umanjiti (vrijednosno ispraviti) u cijelosti (a ne djelomično kao
što je to kod procjene očekivanih gubitaka).
Primjerice, ako se uzmu nenaplaćene svote na dan 31.12. i rasporede prema prekoračenjima u plaća-
nju kao u slijedećoj tablici, potrebno je napraviti procjenu vjerojatnosti naplate ovako:
Vrijeme naplate Nenaplaćena Vjerojatnost da Vrijednosno
Problematične
svota (KM) na potraživanje usklađenje
stavke – izloženost
dan 31.12. neće biti potraživanja
riziku (EAD)
naplaćeno
1 2 3 4 5
Prekoračenje 1-30 dana 46.800,00 1.170,00 30% 0,00
Prekoračenje 31-90 dana 32.760,00 1.170,00 70% 1.170,00
Prekoračenje preko 365 dana 5.850,00 5.850,00 100% 5.850,00
Ukupno 117.000,00 - 12.870,00
Napomena: U stupcu (3) Problematične stavke - izloženost riziku gubitka (EAD), prikazana su potra-
živanja od kupaca kod kojih s određenom vjerojatnošću postoji sumnja da dužnik neće moći platiti. Ako
je vjerojatnost nemogućnosti naplate manja od 50%, potraživanje se vrijednosno ne usklađuje. Ako je
vjerojatnost nemogućnosti naplate veća od 50%, potraživanje se vrijednosno usklađuje ali ne djelomič-
no (kao kod očekivanog gubitka) nego u cijelosti.
Što se tiče porezno priznatih troškova vrijednosnog usklađenja potraživanja od kupaca treba izdvojiti
potraživanja koja zadovoljavaju uvjete iz članka 17. Zakona o porezu na dobit (da su starija od 12
mjeseci ili utužena ili da je pokrenut ovršni postupak ili stečajni postupak). Tako izdvojena potraživanja
od kupaca biti će porezno priznata a ostala će biti porezno nepriznata.
broj: 02/21
3. AMANDMAN NA MSFI 16 – NAJMOVI: „KONCESIJE ZA NAJMOVE POVEZANE

S COVID-19“, I RAČUNOVODSTVENI POSTUPCI NA KRAJU GODINE.
Dana 28. 05. 2020. godine Odbor za međunarodne računovodstvene standarde objavio je aman-
dman, „Koncesije za najmove povezane s Covid-19“, odnosno dodatak MSFI-ju 16 – Najmovi, kako
bi se najmoprimcima olakšalo računovodstvo najmova u krizi izazvanoj pandemijom korona virusa
(IASB, 2020). Glavna poruka u amandmanu je da najmoprimci ne moraju preračunavati najmove zbog
promjena najma, što bi prema odredbama MSFI-ja 16, morali. Ovo izuzeće nije obvezatno. Za najmo-
davce nema promjena.
Izmjena i dopuna MSFI-ja 16 na snazi je za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 01. 06.
2020. godine i traje 12 mjeseci. Međutim, ona se može primijeniti i na ranije razdoblje obuhvaćeno kri-
zom koja je izravna posljedica pandemije uzrokovane Covid-om 19 a u skladu s MRS-om 8.
Naime, pandemija Covid-19 uzrokovala je usporavanje ili potpuni prekid rada pojedinih subjekata koji
imaju imovinu u najmu. Zbog toga su neki najmodavci odobrili olakšice najmoprimcima tako da su odgo-
dili plaćanja ili ih oslobodili dijela ili cijelog najma zbog čega se pojavila razlika između stvarnih plaćanja
i ranije izračunatih veličina priznatih u imovini i obvezama prema izvornim uvjetima iz ugovora o najmu.
U skladu s točkom 36.c. MSFI-ja 16, najmoprimac „ponovno mjeri knjigovodstvene vrijednosti kako bi
se uzele u obzir sve eventualne ponovne procjene ili preinake najma iz tačaka 39.– 46. ili fiksna plaćanja
po osnovu najma (vidjeti tačku B42.)“.
Izmjene najma su sve promjene koje se odnose na dužinu trajanja ili visinu plaćanja najma. Budući da
je u krizi izazvanoj pandemijom Covid-19 kod mnogih najmoprimaca bilo promjena u visini plaćanja na-
jma i promjena u dužini trajanja najma, prema odredbama MSFI-ja 16, trebalo bi ponovo preračunavati
sve najmove u smislu modifikacija najma.
Naime, u točki 39. MSFI-ja 16, ističe se da: „Nakon prvog dana trajanja najma, najmoprimac primje-
njuje točke 40. do 43., da bi ponovo izmjerio obavezu po osnovu najma kako bi uvažio promjene u vezi
sa plaćanjima po osnovu tog najma“.
Budući da je to veliki posao za najmoprimce koji imaju puno najmova, oni su donesenim amandma-
nom oslobođeni obveze preračunavanja najma. Naime, lakše je knjižiti prihode ili rashode po mode-
lu varijabilnih plaćanja, odnosno u visini odstupanja od ranijeg obračuna najmova nego sve iznova
preračunavati.
Ako je zakupodavac smanjio ili oprostio plaćanje najma onda se te promjene tretiraju kao vari-
jabilne isplate koje nisu uključene u mjerenje obveze za najam. Tada se razlike priznaju u bilanci
uspjeha uz odgovarajuće smanjenje obveza za najam. Primjerice, ako je obveza za plaćanje na-
jma 100.000,00 KM a najmodavac za vrijeme pandemije odobri smanjenje obveze na 40.000,00
KM, ostatak od 60.000,00 KM treba priznati kao prihod. Taj prihod je kompenzacija za troškove
amortizacije najma kojih ne bi bilo da je sredstvo smanjeno novim obračunom zbog smanjenja
cijene najma. Time se postiže računska neutralnost popusta ili oslobađanja od plaćanja s napo-
menom da to vrijedi samo do 31.05. 2021. godine. Ako najmoprimac iskoristi olakšice iz aman-
dmana, onda to mora objaviti uz financijske izvještaje.
Međutim, navedene upute treba pretvoriti u konkretna knjiženja. Ako se napravljeni izračuni ne mije-
njaju, najjednostavniji način za primjenu Amandmana na MSFI 16 je nastaviti sva knjiženja dugoročnih
obveza iz operativnog najma (konto 4195) i kamata po osnovi poslovnih najmova (konto 5614) prema
izračunatim tablicama i promijeniti na niže samo svotu računa dobavljači imovine u najmu (konto 43244)
i obračunati PDV a razliku do ranijeg iznosa računa priznati kao prihod od otpisanih obveza prema do-
bavljačima (konto 67900).
Za prikaz knjiženja promjene najma na nižu svotu može poslužiti primjer iz knjige (Belak, V. 2020) sa
svim obračunima (str. 324-327). U tu svrhu se prikazuju knjiženja bez sniženje najamnine a nakon toga
knjiženja sa sniženom najamninom uz primjenu Amandmana.
• Primjer knjiženja najamnine poslovnog prostora na razdoblje od 6 godina s otplatnom ra-
tom od 100.000,00 KM i naknadnim smanjenjem otplatne rate na 40.000,00 KM
a) Knjiženje prve i druge rate najamnine bez sniženja najamnine
broj: 02/21
Tek. Svota
Opis Konto
broj Duguje Potražuje
1. Dugoročne obveze iz operativnog najma 4195 82.192,69
Kamate po osnovi poslovnih najmova 5614 17.807,31
PDV u primljenim fakturama 270 17.000,00
Dobavljači imovine u najmu 43244 117.000,00
Račun za drugu ratu operativnog najma
2. Dobavljači imovine u najmu 43244 117.000,00
Žiro račun 2000 117.000,00
Za plaćanje druge rate
Dobavljači imovine u najmu 43244
Račun za treću ratu operativnog najma 117.000,00

Žiro račun 2000 117.000,00
Za plaćanje treće rate
b) Knjiženje prve i druge rate najamnine s primjenom Amandmana na MSFI 16 i smanjenjem naja-
mnine sa 100.000,00 KM, plus 17.000,00 KM PDV-a na 40.000,00 KM, plus 6.800,00 KM PDV-a
Tek. Svota
Opis Konto
broj Duguje Potražuje
Dobavljači imovine u najmu 43244 46.800,00
Prihodi od otpisanih obveza prema dobavljačima 67900 60.000,00
Račun za drugu sniženu ratu operativnog najma
Žiro račun 2000 46.800,00
Za plaćanje druge rate
Dobavljači imovine u najmu 43244
Prihodi od otpisanih obveza prema dobavljačima 67900 46.800,00
Račun za treću sniženu ratu operativnog najma 60.000,00
Žiro račun 2000 46.800,00
Za plaćanje treće rate
4. KONAČNI OBRAČUN I POREZNI TRETMAN VIŠKOVA NA KRAJU GODINE

4.1. Kako se može pojaviti višak a kako ne može?
Kad se obavi godišnji popis zaliha i druge imovine i kad se rezultati popisa usporede sa stanjem u
knjigovodstvu može se dogoditi da se određeni predmeti pojave kao višak u odnosu na stanje prikazano
u knjigovodstvu.
Višak zaliha i druge imovine može se pojaviti zbog različitih uzroka, npr.: netočno mjerenje pri is-
porukama sirovina i materijala iz skladišta, računske pogreške kod nabave, računske pogreške tijekom
razdoblja, veća količina sirovina i materijala pristigla od dobavljača a ulaz nije provjeravan, itd. Ponekad
se događa da se nekim sirovinama koje privlače vlagu na taj način poveća težina a ponekad uopće nije
jasno kako je do viškova došlo.
broj: 02/21
Međutim, kao višak NE MOGU SE POJAVITI stavke koje nikad nisu nabavljene ili proizvedene
jer bi to značilo da su stavke ubačene „na crno“.
Višak zaliha i druge imovine knjiži se kao novo zaduženje, a suprotna stavka je (umjesto do-
bavljača) prihod na kontu 676 – Viškovi.
Pri knjiženju prihoda na temelju viška ne obračunava se PDV jer nije nastao oporezivi promet niti
se ispostavlja faktura.
Knjiženje prihoda kada se pojavi višak sredstava protuteža je budućem rashodu što će nastati utroš-
kom tih sredstava.
Ako dođe do prodaje viškova PDV se obračunava kao i na svaku drugu prodaju.
Za određivanje vrijednosti zaliha utvrđenih kao višak potrebno je uzeti u obzir točku 9 MRS-a 2, u kojoj
se kaže:
„Zalihe se mjere prema trošku ili neto utrživoj vrijednosti, ovisno o tome što je manje“.
Trošak zaliha koje su višak određuje se sukladno metodi obračuna zaliha koju subjekt primjenjuje u
svojem računovodstvu. Prema tome, ako subjekt primjenjuje metodu prosječnih ponderiranih cijena on
vrijednost zaliha koje se pojave kao višak može odrediti na temelju prosječne ponderirane cijene razdo-
blja zato što se ne zna kad je višak nastao. Međutim, i u tom slučaju subjekt treba utvrditi neto utrživu
vrijednost tih zaliha na datum bilance stanja kako bi primijenio cijenu koja je niža.
• Primjer knjiženja viška sirovina i materijala u skladištu:
1) Redovitim popisom zaliha sirovina i materijala ustanovljen je višak sirovine za proizvodnju, i to 100
kg. Pretpostavlja se da je višak nastao zbog netočnog mjerenja pri isporuci sirovina iz skladišta.
Tržišna je cijena koja se uzima kao neto utrživa vrijednost sirovine na datum bilance iznosi 55,00
KM/kg. Prosječna ponderirana cijena u tom razdoblju koja predstavlja trošak iznosi 50,00 KM/kg.
Dan je nalog za knjiženje viška po trošku odnosno po cijeni od 50,00 KM/kg zato što je ta cijena niža.
Knjižen je višak zaliha u svoti od (100 kg x 50,00 KM/kg) 5.000,00 KM kao novo zaduženje na zalihama
i priznat je prihod u istoj svoti.
Tek. Svota
Opis Konto
br. Duguje Potražuje
1. Zalihe sirovina i materijala 10100 5.000,00
Viškovi sirovina i materijala 6761 5.000,00
Za zaduženje skladišta za pronađeni višak
Za višak pronađen na zalihama trgovačke robe izrađuje se posebna kalkulacija – prijamni list i knjiži
se novi ulaz robe s razlikom u cijeni koja se promjenjuje na tu vrstu robe i ukalkuliranim PDV-om ako
se radi o maloprodaji. Ako se roba dnevno trguje za nabavnu vrijednost obično se uzima vrijednost po-
sljednje nabave.
• Primjer knjiženja viška utvrđenog popisom u prodavaonici:
1. Na popisu je pronađen višak krumpira u rinfuzi u količini od 100 kg koji je vjerojatno nastao zbog
netočnog mjerenja pri zaduženju prodavaonice. Posljednja nabavna cijena krumpira u rinfuzi bila
je 1,00 KM/kg. Krumpir se u prodavaonicu zadužuje s 30% razlike u cijeni pa je izrađena nova
kalkulacija – prijamni list koja izgleda ovako:
Kalkulacija – prijamni list: za zaduženje viška krumpira pronađenog na temelju popisa
Red. Br. Opis Svota (KM)
1. Nabavna vrijednost posljednje nabave (100 kg x 1,00 KM/kg) 100,00
2. Ukalkulirana razlika u cijeni (30%) 30,00
3. Prodajna vrijednost bez PDV-a 130,00
4. PDV 22,10
5. Prodajna vrijednost s PDV-om 152,10
broj: 02/21
Tek. Svota
Opis Konto
1. Roba u maloprodajnim objektima 133 152,10
Razlika u cijeni u prodaji na malo 1371 30,00
Ukalkulirani PDV 138 22,10
Viškovi trgovačke robe 6766 100,00
Za zaduženje viška robe u maloprodaji utvrđene popisom
Kod druge imovine, osim zaliha, pronalaženje viškova je puno rjeđe. Nije za očekivati da se kao višak
pronađe građevinski objekt ili kamion. Obično se viškovi pojavljuju na zalihama alata, sitnog inventara,
rezervnim dijelovima ili nekim drugim manjim stvarima.
• Primjer knjiženja viška utvrđenog popisom na zalihama alata:
1. Na zalihama alata popisom je kao višak utvrđena jedna ručna bušilica. Nije jasno kako je do toga
došlo. Nabavna vrijednost ručne bušilice iznosi 150,00 KM. Bušilica je zadužena na zalihe.
Tek. Svota
Opis Konto
1. Alat na zalihi 1040 150,00
Viškovi sitnog inventara 6763 150,00
Za zaduženje skladišta za pronađeni višak ručne bušilice
Što se tiče poreznog aspekta viškova može se reći da će oni biti obuhvaćeni porezom na dobit jer se
priznaje prihod koji nije izuzet od oporezivanja pa će porezna osnovica samim time biti veća.
5. KONAČNI OBRAČUN I POREZNI TRETMAN MANJKOVA NA KRAJU GODINE

Kad se obavi godišnji popis zaliha i druge imovine i kad se rezultati popisa usporede sa stanjem u knji-
govodstvu može se dogoditi da se određeni predmeti pojave kao manjak u odnosu na stanje prikazano
u knjigovodstvu.
U računovodstvenom a posebno poreznom smislu manjkovi sredstava su složeniji nego viš-
kovi zbog toga što je manjak povezan s obvezom plaćanja PDV-a i poreza na dobitak te s osobom od-
govornom za manjak.
Da bi se moglo pravilno odrediti što na kojim kontima treba knjižiti i treba li obračunati PDV i
porez na dobit treba uzeti u obzir odredbe Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dobit i odred-
be Pravilnika o primjeni zakona o PDV-u.
Porezni tretman manjkova na zalihama i drugoj imovini poreznog obveznika reguliran je u član-
ku 28. Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dobit, ovako:
„ (1) Manjak zaliha nastao kao posljedica kala, rastura, kvara ili loma, kao i više sile (poplave, požara,
zemljotres, krađa), ne smatraju se rashodom u smislu članka 9. stavak (1) točka i) Zakona.
(2) Visina porezno priznatog rashoda iz stavka (1) ovoga članka jednaka je visini rashoda koji se utvr-
đuje na način propisan odredbama propisa koji uređuju porez na dodanu vrijednost.
(3) Manjkovi zaliha koji nastaju kao posljedica ljudskog faktora, odnosno za koje se treba teretiti oso-
ba, predstavljaju porezno nepriznat rashod.
(4) Rashodi zaliha koji se smatraju vlastitom potrošnjom u izvan poslovne svrhe poreznog obveznika
predstavljaju porezno nepriznat rashod.
(5) Odredbe ovoga članka koje se odnose na zalihe primjenjuju se i na imovinu poreznog
obveznika.
(6) Rashodi nastali suprotno odredbama ovog članka, smatraju se porezno nepriznatim rashodima u
smislu članka 9. stavak (1) točka i) Zakona“.
Kao što se može vidjeti, Pravilnik o primjeni zakona o porezu na dobit poziva se na propise koji
uređuju porez na dodanu vrijednost.
U članku 11. Pravilnika o PDV-u, manjak je reguliran ovako:
„(1) Pored upotrebe dobara u izvan poslovne svrhe navedenih u članu 5. stav 1. Zakona, upotrebom
dobara u izvan poslovne svrhe smatra se i manjak dobara.
broj: 02/21
(2) Manjak dobara za koji se ne tereti odgovorna osoba smatra se vlastitom potrošnjom u izvan po-
slovne svrhe poreznog obveznika i podliježe oporezivanju.
(3) Izuzetno nastali rashod po osnovu kala, rastura, kvara i loma do propisanog iznosa i manjak doba-
ra koji se može pravdati višom silom ne podliježe oporezivanju.
(4) Visina dopuštenog rashoda po osnovu kala, rastura, kvara i loma utvrđena je Normativom za utvr-
đivanje rashoda na koji se ne plaća PDV, a koji je sastavni dio ovog pravilnika.
(5) Za dobra koja nisu obuhvaćena Normativom rashoda, količina rashoda se utvrđuje prema
normativu obveznika.
(6) Pod višom silom podrazumijeva se manjak dobara nastao uslijed elementarnih nepogoda
(poplava, požar, zemljotres, ratna razaranja i slično), na osnovu akta nadležnog organa.
(7) Obveznik PDV-a utvrđuje rashod neposredno pošto je određeni rashod nastao, ili redovnim ili
izvanrednim popisom robe u skladištu, stovarištu, skladištu, prodavaonici ili drugom sličnom objektu.
(8) Utvrđivanje rashoda vrši ovlaštena osoba ili popisna komisija obveznika, a o izvršenom popisu
obavezno se sastavljaju zapisnik i popisna lista.
(9) Na rashod nastao zbog proteka roka trajanja dobara ne plaća se PDV, pod uvjetom da je rok tra-
janja utisnut na ambalaži proizvoda ili je na drugi način određen od strane proizvođača, a pri uništenju
navedenih dobara prisutan predstavnik Sanitarne inspekcije.
Iz gornjih odredbi razvidno je da se manjkovi mogu podijeliti na tri slijedeće skupine:
a) Neoporezivi manjkovi i rashodi
b) Oporezivi manjkovi i rashodi na teret pravne osobe poreznog obveznika
c) Oporezivi manjkovi koji se nadoknađuju od odgovorne osobe.
Porezni postupci i knjiženja kod te tri skupine se razlikuju pa ih treba zasebno obraditi.
5.1. Neoporezivi manjkovi i rashodi
Porezno priznati rashod po osnovi manjka je u prvom redu manjak zaliha nastao kao posljedica kala,
rastura, kvara ili loma, kao i više sile.
Međutim, visina dopuštenog rashoda po osnovi kala, rastura, kvara i loma utvrđena je Normativom za
utvrđivanje rashoda na koji se ne plaća PDV. Za dobra koja nisu obuhvaćena Normativom rashoda,
količina rashoda se utvrđuje prema normativu obveznika.
Ako manjak prekorači visinu dopuštenog rashoda utvrđenog Normativom rashoda, taj dio manjka je
oporeziv.
Zbog toga su analitička konta u okviru konta 579 – Rashodovanja i gubici na zalihama materijala i robe
i ostali rashodi podijeljena na:
• Normirani kalo, rastep, kvar i lom koji je neoporeziv i
• Prekomjerni kalo, rastep, kvar i lom koji je oporeziv.
Osim toga, neoporezivi manjkovi su i manjkovi koji se knjiže na kontu 576 – Manjkovi, pod uvjetom
da su nastali uslijed više sile (poplave, požara, zemljotresa, krađe).
• Primjeri knjiženja neoporezivog manjka i neoporezivih rashoda:
Primjer 1:
Pri prenošenju stakla za ostakljivanje vanjskih prozora u skladištu tijekom manipulacije dva velika sta-
kla su polomljena. Vrijednost tih stakala iznosi 100,00 KM. Taj lom je u okviru dopuštenih normativa pa
je vrijednost stakala knjižena na rashode bez oporezivanja.
Tek. Svota
Opis Konto
1. Normirani kalo, rastep, kvar i lom na zalihama materijala
Zalihe sirovina i materijala 57910 100,00
Za normirani lom stakla u skladištu 10100 100,00
Primjer 2:
Na zalihama materijala nalazi se određena količina cementa u vrećama. Godišnjim popisom utvrđeno
je da postoji manjak zaliha u vrijednosti od 2.000,00 KM. Komisija je utvrdila da je do manjka došlo zbog
pucanja vreća prilikom manipulacije u skladištu. Manjak cementa je u okvirima normativa.
broj: 02/21
Tek. Svota
Opis Konto
2. Normirani kalo, rastep, kvar i lom na zalihama materijala
Zalihe sirovina i materijala 57910 2.000,00
Za normirani rastep cementa u skladištu 10100 2.000,00
Primjer 3:
Godišnjim popisom je utvrđeno da je na suhomesnatoj robi u veleprodajnom skladištu nastalo kalo na
težini robe u vrijednosti od 500,00 KM. Kalo je u okviru dozvoljenog normativa.
Tek. Svota
Opis Konto
3. Troškovi kala, rastepa, kvara i loma na zalihama robe
– normirani 57930 500,00
Roba u prodaji na veliko 132 500,00
Za manjak zbog kala na robi
Primjer 4:
Za dio prehrambenih zaliha u skladištu veleprodaje čija je nabavna vrijednost 700,00 KM, istekao je
rok trajanja i više nisu za uporabu. Manjak je veći od normativa ali pri uništenju tih zaliha bio je bio pri-
sutan predstavnik Sanitarne inspekcije.
Tek. Svota
Opis Konto
4. Otpis neuporabljivih zaliha robe u veleprodaji 57920 700,00
Roba u prodaji na veliko 132 700,00
Za otpis robe zbog proteka roka trajanja
Primjer 5:
Za vrijeme velikog nevremena skladište je pogodio grom. U požaru koji je nastao izgorjelo je 6.000,00
KM vrijednosti zaliha reprodukcijskog materijala. To je utvrdila popisna komisija, o tome sačinila za-
pisnik i obavijestila poreznu upravu.
Tek. Svota
Opis Konto
5. Otpis neuporabljivih zaliha robe u veleprodaji 57920 6.000,00
Zalihe reprodukcijskog materijala 10104 6.000,00
Za rashod uništenih zaliha uslijed više sile
Primjer 6:
Na zalihama u prodavaonici jedna količina naranača prodajne vrijednosti s PDV-om od 117,00 KM je
ostala neprodana duže vrijeme pa je postala neupotrebljiva. O tome je sačinjen zapisnik i naranče su
otpisane. Naranče su po kalkulaciji zadužene s 25% ukalkulirane razlike u cijeni i 17% PDV-a. Razdu-
ženje ukalkuliranog PDV-a iznosi (117,00 x 17/117) 17,00 KM. Razduženje ukalkulirane razlike u cijeni
iznosi (100 x 25/125) 20,00 KM. Prema tome, otpis neuporabljivih zaliha robe u maloprodajnim objekti-
ma iznosi (100,00 – 20,00) 80,00 KM.
Tek. Svota
Opis Konto
6. Otpis neuporabljivih zaliha robe u maloprodajnim
objektima 57921 80,00
Ukalkulirana razlika u cijeni 1371 20,00
Ukalkulirani PDV 138 17,00
Roba u maloprodajnim objektima 133 117,00
Za otpis neupotrebljivih naranača
Ovdje je potrebno spomenuti i tehnološke manjkove koji se ne vide u nazivima konta.
Tehnološki manjkovi su posebno zanimljivi jer predstavljaju posebnu kategoriju manjkova pa ih je
potrebno detaljnije objasniti.
Tehnološki manjkovi mogu nastati u procesu proizvodnje ili druge vrste obrade kao što je kuha-
nje, pečenje, prepakiranje i tome slično. Oni ovise o vrsti djelatnosti i primijenjenom tehnološkom
broj: 02/21
postupku. Dopuštene tehnološke manjkove utvrđuje se posredstvom normativa utroška materijala,

energije, rada i drugih proizvodnih čimbenika.
Normative tehnoloških manjkova najčešće utvrđuje sam poduzetnik ili strukovna grupacija.
Dopuštene tehnološke manjkove može se uključiti u trošak proizvodnje ili obrade koji se raspoređuje
na zalihe proizvedenih proizvoda ili dugih dobara pripremljenih za prodaju.
Pojavljivanje, normiranje i priznavanje tehnoloških manjkova ovisi o gotovo neograničenom spektru
tehnoloških postupaka i praktičnih okolnosti.
U nekim su djelatnostima, međutim, oni neizbježna pojava kao što je to kod pripremanja hrane u
restoranima.
Primjerice, u pripremanju pečene janjetine na ražnju npr., od 10 kg sirove janjetine dobije se oko 6,5
kg pečene janjetine spremne za prodaju. U tome se primjeru 3,5 kg sirovine priznaje kao tehnološki
manjak što nastaje termičkom obradom. U različitim djelatnostima proizvodnje pojavljuju se i različite
vrste tehnološkog manjka koje je potrebno urediti normativom obveznika.
Poduzetnik bi, osim toga, trebao svojim odlukama utvrditi način postupanja i odrediti odgovorne oso-
be, kad se pojavi manjak veći od dopuštenog tehnološkog manjka.
Ako se utvrdi prekomjeran tehnološki manjak, na njega se obračunava PDV kao i porez na dobit pre-
ma čl. 11. stavak 2, Zakona o porezu na dobit.
6.2. Oporezivi manjkovi
Kad se izuzmu dopušteni neoporezivi manjkovi, oporezivi manjkovi su jasno riješeni u članku 11.
Pravilnika o PDV-u, gdje se kaže:
„(1) Pored upotrebe dobara u izvan poslovne svrhe navedenih u članku 5. stavak 1. Zakona, upotre-
bom dobara u izvan poslovne svrhe smatra se i manjak dobara.
(2) Manjak dobara za koji se ne tereti odgovorna osoba smatra se vlastitom potrošnjom u izvan po-
slovne svrhe poreznog obveznika i podliježe oporezivanju.
Prema tome, situacija u vezi s obračunom PDV-a je jasna. PDV se obračunava na sve manjkove, osim
onih koji su dopušteni manjkovi nastali po osnovi kala, rastura, kvara i loma utvrđenih Normativom za
utvrđivanje rashoda kao i manjkovi nastali uslijed više sile.
Međutim, iz odredbe u stavku 2., članka 11. Pravilnika o PDV-u treba uočiti još jednu vrlo važnu infor-
maciju a ta je da mogu postojati i manjkovi za koje se ne tereti odgovorna osoba. U tom slučaju manjkovi
su oporezivi a teret rashoda pada na poreznog obveznika, odnosno gospodarskog društva.
Međutim, oporezivanje manjkova je vrlo nespretno objašnjeno u Pravilniku o porezu na dobit pa su
potrebna dodatna objašnjenja.
Odredbe iz članka 28. Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dobit koje zahtijevaju dodatna
objašnjenja su slijedeće:
(1) Manjkovi zaliha koji nastaju kao posljedica ljudskog faktora, odnosno za koje se treba teretiti oso-
ba, predstavljaju porezno nepriznat rashod.
(3) Odredbe ovoga članka koje se odnose na zalihe primjenjuju se i na imovinu poreznog
obveznika.
(4) Manjkovi zaliha koji nastaju kao posljedica ljudskog čimbenika, odnosno za koje se treba teretiti
osoba, predstavljaju porezno nepriznat rashod.
Te odredbe su nejasno formulirane iz prostog razloga što u slučaju da je odgovorna osoba dužna
nadoknaditi manjak to se knjiži kao prodaja sredstava odgovornoj osobi. U tom slučaju manjak ne
može predstavljati porezno nepriznat rashod.
Na takav manjak obračunava se PDV, knjiže se potraživanja od odgovorne osobe, priznaje se
prihod i obveza prema PDV-u ali rashodi sredstva su porezno priznati rashodi.
broj: 02/21
Prema tome, sve gornje odredbe se odnose na manjkove koji padaju na teret poreznog obveznika i
koje neće biti nadoknađene od odgovorne osobe.
Ti manjkovi se knjiže na kontu 576 – Manjkovi, uključivo i PDV koji se knjiži na analitičkom kontu 5769
– Porez na dodanu vrijednost na manjkove
Osim toga, svaki manjak koji prekorači visinu dopuštenog rashoda po osnovu kala, rastura, kvara
i loma utvrđenu Normativom za utvrđivanje rashoda je oporezivi manjak.
Primjer knjiženja oporezivih manjkova:

1. Na godišnjem popisu je utvrđeno da nedostaje jedna ručna bušilica nabavne vrijednosti od 150,00
KM za koju je bio zadužen radnik. Donesena je odluka da je radnik kriv za manjak ručne bušilice
pa je on obvezan nadoknaditi štetu od 150,00 KM, plus 25,50 KM PDV-a, odnosno ukupno 175,50
KM. Otpisana vrijednost bušilice je porezno priznati rashod jer se radi o postupku koji je jednak
prodaji sredstva.
2. Na godišnjem popisu u veleprodajnom skladištu utvrđen je kalo suhomesnatih proizvoda u svoti
od 2.000,00 KM. Dopušteni kao iznosi 1.500,00 KM dok kalo od 500,00 KM prekoračuje dopušte-
nu veličinu. Utvrđeno je da je kalo nastao prijevozom i manipulacijom te robe po velikim vrućina-
ma što se dodatno povećalo u hlađenom skladištu. Zbog toga nije bilo moguće utvrditi odgovor-
nu osobu za prekomjerni kalo jer je on proizašao iz samog procesa manipulacije zalihama. Na
prekomjerni kalo od 500,00 KM obračunan je PDV u svoti od 85,00 KM. Svota od 585,00 KM je
porezno nepriznata i pada na teret poreznog obveznika. Prema članku 28., stavak 1, Pravilnika
o primjeni zakona o porezu na dobit, „Manjak zaliha nastao kao posljedica kala, rastura, kvara
ili loma, kao i više sile (poplave, požara, zemljotres, krađa), ne smatraju se rashodom u smislu
članka 9. stavak (1) točka i) Zakona, pa se svota manjka od 1.500,00 KM ne knjiži na konto 576
nego na kontu 57930 - Troškovi kala, rastepa, kvara i loma na zalihama robe – normirani. Svota
prekonormnog manjka knjiži se na kontu 57931 - Troškovi kala, rastepa, kvara i loma na zalihama
robe – prekomjerni.
Tek. Svota
Opis Konto
1. Potraživanja za manjkove i učinjene štete + PDV 2323 175,50
Prihodi od naplate šteta od radnika 67944 150,00
Ostale obveze za PDV s osnove uporabe dobara u nepo-
slovne svrhe 4728 25,50
Alat u upotrebi 1040 150,00
Ispravak vrijednosti alata 1093 150,00
Za potraživanja od radnika za manjak bušilice i
razaduženje skladišta
2. Troškovi kala, rastepa, kvara i loma na zalihama robe –
normirani 57930 1.500,00
Troškovi kala, rastepa, kvara i loma na zalihama robe –
prekomjerni (+PDV) 57931 585,00
Roba u prodaji na veliko 132 2.000,00
Ostale obveze za PDV s osnove uporabe dobara u nepo- 85,00
slovne svrhe 4728
Za normirani i prekomjerni kalo na zalihama veleprodaje
utvrđen popisom
www.fircon.biz
broj: 02/21
Dr. sc. Jozo Piljić
UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA U
UVJETIMA GLOBALIZACIJE
1. UVOD
U uvjetima globalizacije svih procesa i aktivnosti neophodno je uvođenje novog pristupa upravljanju
troškovima. Informacijsku osnovicu za upravljanje troškovima daje računovodstvo, koje se mora prila-
gođavati promjenama u gospodarskom sustavu i njegovu okruženju. U suvremenim uvjetima to znači,
da računovodstvo mora osigurati informacije relevantne za osiguranje održivog razvoja i to za provođe-
nje kontinuiranog poboljšanja kvalitete. Tako računovodstvo ima zadatak da osigura instrumentarij za
vrijednosno obuhvaćanje i izvještavanje o rezultatima primjene sustava normi ISO 14000ff1 i preporuka
EMAS2 I i II za upravljanje troškovima okoliša, te za primjenu sustava normi ISO 9000ff 3 kao polazišta
za upravljanje troškovima kvalitete.
Neophodno je oblikovati metodološku osnovicu obuhvaćanja troškova, pri čemu se prikupljaju infor-
macije iz okruženja i iz poslovnog sustava. Oblikovanje kataloga informacija o troškovima mora se te-
meljiti na informacijskim zahtjevima menadžmenta, uvažavajući njegove interese i potrebe ali i zahtjeve
koje proizlaze iz navedenih ISO normi, propisa i hijerarhije ciljeva koje treba ostvariti. Računovodstvo
je osnovni izvor informacija u procesu certificiranja poslovanja prema ISO i ECO normama i propisima,
jer daje odgovore na mnogobrojna otvorena pitanja ekonomskih učinaka ulaganja u višu razinu kvalitete
procesa i učinka, te u ostvarivanje ciljeva održivog razvoja.
2. UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA U SUVREMENIM TRŽIŠNIM UVJETIMA

Međunarodnim računovodstvenim standardima/ Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja
(MRS/MSFI), načelima i propisima, osigurava se ispunjenje informacijskih zahtjeva eksternih korisnika o
cjelokupnom stanju i rezultatima odnosa društva s okruženjem. Međutim, internim korisnicima potrebne su
informacije o određenim troškovima, prihodima i internim rezultatima, te s njima povezanim podacima i in-
formacijama. Da bi računovodstveni informacijski sustav mogao udovoljiti ovim zahtjevima potrebno je iza-
brati odgovarajući sustav i metodu obračuna, pri čemu treba uvažavati specifičnosti poslovanja, postignuti
stupanj razvoja društva, informacijske zahtjeve menadžmenta i razvijenost računovodstvene funkcije.
Izabrani sustav, metoda i oblik obračuna u suvremenim uvjetima, mora uvažavati i zahtjeve koje nameće
globalizacija, te biti u skladu sa svrhom, ciljem i zadacima poslovanja. U suvremenim uvjetima treba uskla-
đivati mnogobrojnost zahtjeva za oblikovanjem kvalitetnih i cjelovitih izvještaja o interno i eksterno ostva-
renim rezultatima, koji često nadilaze važeće propise, uz uvažavanje načela odgovornosti svake hijerarhij-
ske razine menadžmenta. Tako se od računovođe zahtjeva da posjeduje odgovarajuća računovodstvena
teorijska znanja, da posjeduje praktično iskustvo, ali i da u ustrojavanju internog obračuna djeluje timski, te
da prepozna stvarne informacijske potrebe menadžmenta u cilju uspješnog poslovnog odlučivanja.
1. Serija normi ISO 14000ff je nastala kao izravan rezultat zaključaka Konferencije u Rio de Janeiru 1992. godine. Prve norme serije ISO
14000ff (ff dolazi od engleskog naziva «full family» ili kompletna obitelj normi, tzv. gama normi) su se pojavile 1996. godine.
2. EMAS - (ECO - Management and Audit Scheme – shema upravljanja okolišem i prosuđivanja) namijenjena je ocjenjivanju i poboljšavanju
učinkovitosti upravljanja okolišem u društvu te informiranju javnosti o postignućima.
3. Pojava serije normi ISO 9000ff 1987. godine označila je prvo svjesno ujedinjavanje unutarnje i vanjske kontrole kvalitete, te stvaranje je-
dinstvenog sustava za osiguranje kvalitete poduzeća koji stavlja u prvi plan interese korisnika proizvoda i/ili usluga
broj: 02/21
Slika 1. Ustrojavanje internog obračuna
Kvaliteta računovodstvenih informacija je odraz usklađenosti izabrane metodološke podloge i moguć-

nosti ispunjenja informacijskih zahtjeva menadžmenta, a verificira se ocjenom utjecaja pojedine poslov-
ne odluke na uspješnost poslovanja. U suvremenim uvjetima to znači i mogućnost ocjene odgovornosti
menadžmenta za kontinuirano poboljšanje kvalitete, te za realizaciju ciljeva održivog razvoja. Svaki po-
slovni sustav uključen je u globalizacijske procese gdje se od njega zahtijeva da pored vlastitih ciljeva,
ispunjava i ciljeve užeg i šireg okruženja.
U tim uvjetima treba osigurati usporedivost vlastitih rezultata s okruženjem, što znači da interno pri-
hvaćena metodološka osnovica mora biti i eksterno prihvatljiva. Osim toga, izabrani sustav i metoda
obračuna moraju odgovarati znanju i sposobnostima zaposlenih u računovodstvu, te stvarnim potreba-
ma i zahtjevima menadžmenta, što u suvremenim uvjetima nalaže prihvaćanje sustava permanentne
naobrazbe i certificiranja stečenih znanja, po međunarodni prihvatljivim kriterijima. Računovodstvene
informacije su rezultat svih navedenih aktivnosti, te ih sustavno treba promatrati kroz zahtjeve koje poje-
dina razina menadžmenta ili eksterni korisnici postavljaju, a moraju odražavati ciljeve operacionalizirane
kroz sustav operativnog i strateškog planiranja, gdje odrednice “eco” i “quality” danas imaju dominan-
tan utjecaj. Dakle, i novi pristup upravljanju troškovima, mora imati polazište u temeljnim vrijednostima
internog obračuna, koji se temelji na sustavu povratne veze, kvalitetu outputa uvijek temelji na kvaliteti
inputa, te na kvaliteti izabranog instrumentarija.
Izabrani sustav i metoda obračuna definiraju stupanj razvoja internog obračuna, a pouzdanost inter-
no i eksterno prezentiranih izvještaja definiraju kvaliteta kadrova, dostignuti stupanj informatizacije, te
korišteni računovodstveni instrumentarij. U fazi oblikovanja i organizacijskog ustrojstva internog obra-
čuna, mora se voditi računa o robnim, financijskim i informacijskim tokovima u internim radnim proce-
sima, koji proizlaze iz specifičnosti djelatnosti. Upravljački računovođa treba razraditi jedinstveni interni
kontni plan, u koji će unutar temeljnih grupa troškova, uključiti one specifičnosti internih radnih procesa
koje su značajne za daljnje raščlanjivanje i pojedinačno obuhvaćanje troškova po mjestima, nositeljima,
aktivnostima i po drugim relevantnim kriterijima. U tom smislu izabrani sustav obračuna treba osigurati
pripremu informacijske osnovice koja će osigurati metodološku podlogu da na najprimjereniji način de-
finiraju očekivana buduća stanja, te da se ona u strukturi i dinamici mogu mjeriti.
broj: 02/21
Slika 2. Međuzavisnost organizacije procesa i upravljačkih računovodstvenih informacija

Source: American Productivity & Quality Center, Houston, KPMG Peat Marwick LLP presented by Kaplan,R.S.,Cooper.R.:
Cost & Effect – Using Integrated Cost Systems to Drive Profitability and Performance, Harvard Business School Press,
Boston, Massachusetts, 1997.p. 108 – 110.
U okviru suvremenog računovodstvenog informacijskog sustava se posebno značenje daje području

pripreme upravljačkih informacija o troškovima. Od upravljačkog računovođe se traži poznavanje mo-
gućnosti računovodstvenog obuhvaćanja troškova u internom obračunu, ali i sva ona praktična znanja
povezana sa specifičnostima djelatnosti, kako bi mogao po načelu uzročnosti povezivati nastale troško-
ve sa specifičnostima internih radnih procesa i eksternih utjecaja.
S računovodstvenog stajališta ostvarivanje ciljeva u internim radnim procesima treba se sagledati s
polazišta planiranog rezultata (proračun) kojeg treba kontrolirati u sustavu povratne veze. U suvreme-
nim uvjetima naglasak se stavlja na mogućnost udovoljavanja različitim informacijskim zahtjevima me-
nadžmenta, koji su definirani specifičnostima poslovanja društva, uz uvažavanje utjecaja iz okruženja.
Za potrebe internog obračuna, troškove treba uvijek sagledavati u odnosu na određene prihode, na na-
čin da se mogu povezati s ciljnim učincima i njihovom tržišnom valorizacijom, a slijedeći načelo „uprav-
ljanja prema ciljevima”. Ovo načelo nalaže da svaki zaposlenik bude uključen, kako bi spoznao vlastiti
položaj u okviru hijerarhije ciljeva, te bio motiviran za prihvaćanje i ostvarenje pojedinačnih ciljeva, sa
svrhom ostvarenja cilja društva kao cjeline.
broj: 02/21
U cilju stvaranja informacijske osnovice, pri čemu je potrebno uvažavati načelo ekonomičnosti (da
ulaganja u pripremu informacija ne budu veća od koristi koje će ta informacija prouzročiti - cost–benefit),
potrebno je osigurati4:
- mjerenja troškovnog inputa
- odabir načina vrednovanja zaliha
- odabir načina razvrstavanja troškova
- odabir načina praćenja toka troškova, te
- definiranje dinamike ispunjenja informacijskih zahtjeva korisnika.
To znači da je potrebno osigurati transparentno sagledavanje područja gdje su određeni troškovi na-
stali (mjesta troška, centri odgovornosti, segment, proizvodne linije, prodajna mjesta…) i radi čega su
nastali (proizvodi, usluge, podizanje kvalitete, ostvarenje eko-ciljeva…), što je prvi korak u ocjeni mo-
gućnosti i načina njihova snižavanja, ali i za poduzimanje relevantnih mjera racionalizacije. Ovo su te-
meljne računovodstvene pretpostavke za upravljanje troškovima («cost management»), pod čime se u
teoriji i praksi općenito podrazumijeva «aktivnost menadžmenta u području odlučivanja o tome koji pri-
stup i metodu primijeniti u procesu kratkoročnog i dugoročnog planiranja i s tim povezanim kontrolama,
usmjereno na povećanje vrijednosti učinaka s polazišta potreba i želja kupca, uz sustavno snižavanje
troškova proizvodnje i pružanja usluga»5.
Osiguranjem pretpostavki za uspoređivanje utvrđenih troškova po jedinici učinka i njihovih prodajnih
cijena, otvaraju se i mogućnosti za ocjenu politike cijena, optimiranja asortimana ponude, orijentacijom
na nova tržišta i sl. U donošenju računovodstvenih politika, potrebno je definirati sve relevantne elemen-
te internog obračuna, koji će biti podloga za ostvarenje ciljeva poslovne politike. Veoma je značajno da
se upoznaju specifičnosti koje obilježavaju radne procesa, jer je zadaća suvremenog računovodstva
osigurati relevantnu metodološku osnovicu za ocjenu tržišne pozicije proizvoda i usluga, kao i spre-
mnosti kupaca da iste prihvate, sukladno definiranim planskim zadacima. Stoga se u okviru računovod-
stvenog informacijskog sustava, poseban naglasak stavlja upravo na području pripreme informacija o
troškovima, što zahtijeva dobro poznavanje ove problematike u suvremenim uvjetima, izbor relevantnog
kalkulacijskog postupka (proizlazi iz sustava i metode obračuna), definiranje područja obuhvata, defini-
ranje sadržaja i dinamike izvještavanja. Interni obračun će izvršiti svoju zadaću, ako se izabere najpri-
mjerenija mogućnost unutar niza relevantnih zahtjeva, a to od odgovornog upravljačkog računovođe tra-
ži dobro poznavanje svih relevantnih područja od značaja za upravljanje troškovima. Put do ostvarenja
ciljeva menadžmenta u poslovnom procesu u suvremenim uvjetima prikazan je na slici 3.
U suvremenoj literaturi i u praksi taj složeni pristup oblikovanju cilja usmjerenog internog obračuna, čiji
je zadatak priprema relevantne upravljačke osnovice o troškovima, susreće se pod kraticom “CORRA”,
što znači: C - Cost (troškovi), O - Output (učinci), R - Revenue (prihodi), R - Result (rezultati) i A - Acco-
unt ( račun odnosno obračun). Naglasak je stavljen na načelo uzročnosti, što znači da troškove treba
uvijek sagledavati u korelaciji s njihovim uzročnicima, ali i s koristima koje ulaganja (žrtve) donose, mje-
reno veličinom poslovnog rezultata i drugim koristima.
Ovdje se polazi od vrste troška po kojoj se učinak vrednuje, preko cjelovitosti obuhvaćanja troškova
po nositeljima i načinu njihove raspodjele, pristupu vrednovanja zaliha, postavljanja sustava i dinamike
izvještavanja i drugo. CORRA je sustav koji treba osigurati pronalaženje odgovora na navedena i mno-
ga druga otvorena pitanja o troškovima i učincima, te njihovom ciljnom obuhvaćanju u sustavu budžeti-
ranja, u utvrđivanju odstupanja planiranog i ostvarenog.
4. Prema: Atkinson,A.A.m Banker,R.D., Kaplan,R.S., Young, S.M.: Management Accounting, 3th. Edition, Upper Saddle River, N.J., Prentice
Hall, 2001.
5. Horngren,T.Ch., Datar,S.M., Foster,G. – Cost Accounting – A Managerial Emphasis, Prentice Hall, Upper Saddle River, NewJersey, 2003. str.3
broj: 02/21
Slika 3. Zadaci internog obračuna u sustavu upravljanja prema ciljevima

Izvor:, Die zentrale Begriffe der Controllerarbet mit ausführichen Erläuterungen, Controller-Wörterbuch, Deutsch-Englisch;
Englisch-Deutsch, 2. überarbeiette und erweiterte Auflage, Schäffer-Poeschel Verlag Stuttgart, 2001. str. 238-239
Ustrojen interni obračun, treba dosljedno primjenjivati u fazi planiranja i izvještavanja te djelovati u
sustavu povratne veze, a to znači da sustavno osiguravaju informacije za različite hijerarhijske razine
menadžmenta, čija je svrha da se poveća stupanj kontrole internih radnih procesa. To će biti moguće
ako se u okviru financijskih izvještaja prezentiraju vrijednosno izraženi podaci i informacije, na način
da se osigura njihova ocjena u odnosu na informacije iz budžeta, u odnosu na ne-računovodstvene
informacije društva, relevantne tržišne informacije, ali i druge informacije od značaja za ocjenu stupnja
ostvarenja postavljenih ciljeva.
www.fircon.biz
broj: 02/21
PLANIRANJE, DONOŠENJE DONOŠENJE

EKSTERNI
KARAKTERISTIKE KONTROLA I POSLOVNIH STRATEŠKIH
FINANCIJSKI
ILI ZAHTJEVI UPRAVLJANJE ODLUKA U POSLOVNIH
IZVJEŠTAJI
AKTIVNOSTIMA KRATKOM ODLUKA
ILI PROCESIMA ROKU
Vanjski investitori, Osobe zadužene Sve hijerarhijske Sve hijerarhijske
kreditori, dobavljači za izradu planova razine menadžmenta razine
i ostali vjerovnici, i proračuna, odgovorene za menadžmenta
KORISNICI
kupci, vlada i menadžeri u koncipiranje, odgovorene za
vladine institucije, procesnim i izvršnim marketing, razvoj, marketing,
porezni organi, funkcijama, kao i proizvodnje i proizvodnju i
javnost… zaposlenici realizaciju realizaciju
Agregatni, Detaljni, Detaljne kvantitativne i Detaljne kvantitativne
kvantitativno kvantitativno i kvalitativne, financijske i kvalitativne,
izraženi globalni kvalitativno izraženi i nefinancijske financijske i
podaci o ukupnim podaci, upotpunjeni informacije o nefinancijske
VRSTE poslovnim neračunovodstvenim specifičnim informacije o
INFORMACIJSKIH procesima i podacima, proizvodima, specifičnim
ZAHTJEVA stanjima povezanim sa uslugama, kupcima i aspektima pogleda
specifičnostima dobavljačima na izabrane strategije
djelatnosti u konkurentnosti
aktivnostima i pozicioniranja na
procesima tržištu
Kvartalno U realnom vremenu Godišnje ili prema Periodički
- dnevno ili kraće tijeku životnog ciklusa koncipirane
RAZDOBLJE proizvoda – bez posebne studije,
IZVJEŠTAVANJA uključivanja ulaganja prema predmetu
u dizajn ili promjena u odlučivanja
izmjeni procesa
Odluka hoće li Koji su resursi Treba li u poslovnom Treba li u
investitor nabavljati neophodni za sustavu nastaviti poslovnom sustavu
nove ili se rješavati odvijanje poslovnog s proizvodnjom zamijeniti neki stroj,
postojećih dionica procesa u tekućem postojećih proizvoda uređaj ili opremu,
PRIMJERI
ili obveznica ovog razdoblju? Je li i usluga? Koji dio da li treba graditi
DONOŠENJA
poslovnog sustava? specifične procese poslovnog procesa novi pogon, provesti
POSLOVNIH
moguće kontrolirati? treba mijenjati zbog reinženjering u
ODLUKA
promjena u asortimanu asortimanu ponude
ponude proizvoda i ili procesa, treba
usluga? li prijeći na JIT
sustav?
Slika 4. Informacije internog obračuna i poslovno odlučivanje
Izvor: “Management and Accounting WEB”, http://www.maaw.info/Exhibit2-4.htm
Na slici 4. prikazana je sva složenost informacijskih zahtjeva menadžmenta poslovnog sustava, kao i okru-
ženja, te potrebu da se računovodstveni informacijski sustav prilagodi tim zahtjevima. Treba naglasiti da je u
proteklom razdoblju naglasak bio stavljen na donošenje tekućih poslovnih odluka, što je dovelo i do visokog
stupnja razvoja u području sustava budžetiranja i izvještavanje po segmentima, a temeljeno na odredbama
Međunarodnog standarda financijskog izvještavanja (MSFI) 8 - Poslovni segmenti (engl. Operating Segments).
U suvremenim uvjetima stohastičkog tržišta, suvremeno se računovodstvo sve više okreće potrebi osiguranja
informacija za donošenje strateških poslovnih odluka. To zahtijeva izbor potpuno novog instrumentarija, te pri-
hvaćanja novog pristupa pripremi upravljačkih informacija o troškovima. Stoga, u suvremenim uvjetima treba
posebnu pažnju posvetiti ustrojavanju računovodstva troškova okoliša i računovodstva troškova kvalitete.
3. TROŠKOVI OKOLIŠA I ODRŽIVI RAZVOJ

Dio računovodstvenog informacijskog sustava u okviru kojeg se osigurava priprema računovodstve-
nih informacija o troškovima okoliša, razvio se iz knjigovodstva okoliša. O tome svjedoči i prva tiska-
na knjiga iz 1978. godine (Müler,W., Wenk,R.: Die ökologische Buchhaltung: eine Informations- und
broj: 02/21
Steuerungsinstrument für umweltkonforme Unternehmenspolitik, Frankfurt/Main, New York, 1978), koja

prvi put prezentira problematiku „knjigovodstva okoliša” kao polazišta kreiranja „politike o okolišu”, koju
poslije slijede mnogi radovi, da bi se uskoro prihvatila i nova ekonomska kategorija “eco-bilance”, čime
se i formalno naglasak stavlja na potrebu povezivanja problema zaštite i unapređenja okoliša s teorij-
skom osnovom izvještavanja u sustavu bilančne ravnoteže, na način da se sustavno sučeljavaju rele-
vantna ulaganja u okoliš sa izravnim i neizravnim koristima koje iz takvog odnosa proizlaze.
Na daljnji razvoj računovodstva okoliša utjecalo je donošenje dokumenta “Agenda 21” u Rio de Ja-
neiru 1992. godine, kao akcijskog programa Konferencije UN za zaštitu okoliša i razvoj zemlje za 21.
stoljeće, kada se prvi put procjenjuju „troškovi održivog razvoja na planeti” u visini od 625 mlrd.$.6 Na
ovim polazištima je već 1993. godine donesena “EPA Action Agenda” i pokrenut proces ustrojavanja
„naprednijeg računovodstva okoliša”, koje naglasak stavlja na7:
- bolje razumijevanje terminologije i koncepcije računovodstva okoliša;
- ulogu menadžmenta u poduzimanju eko-inicijativa na internom i eksternom planu;
- unapređenje eko-edukacije, poticanje na uvođenje pristupa upravljanju okolišem i postizanju bo-
ljih eko-rezultata i u širem okruženju;
- istraživanje novih mogućnosti primjene analitičkih instrumenata, metoda i sustava, te objavljivanje
informacija o stečenim spoznajama.
EPA (Environmental Protection Agency) - Agencija za zaštitu okoliša je 1995. godine objavila cjelovit
dokument pod nazivom “An Introduction to Environmental Accounting – As A Business Management
Tool: Key Concepts And Terms”, koji je bio osnova za mnoga daljnja istraživanja, a i danas je nezaobi-
lazna podloga za ustrojavanje računovodstva okoliša, što je prisutno i u drugoj literaturi.
Računovodstvo okoliša
Računovodstvo okoliša
Nacionalno računovodstvo okoliša
poslovnog sustava
(makroekonomski pristup)
(mikroekonomski pristup)
Upravljačko Financijsko
računovodstvo okoliša računovodstvo okoliša
Računovodstvo resursa zaštite

okoliša
Računovodstvo troškova
zaštite okoliša
Računovodstvo odgovornosti–
zeleno računovodstvo
Slika 5. Hijerarhijske razine primjene računovodstva okoliša
Izvor: Graff,R.G., Reiskin,E.D., White,A.L., Bidwell,K.: Snapshots of Environmental Cost Accounting, United States
Environmental Protection Agency Office of Pollution Prevention & Toxics Environmental Accounting Project, 1998., p. 9 http://
www.epa.gov/cgibin/clprint?Range=Pages&StartPage=5&EndPage;
Pod računovodstvom okoliša podrazumijevaju se sva ona područja računovodstva, koja se moraju
prilagoditi novim zahtjevima u poslovnom sustavu, zbog njegove orijentacije na zaštitu okoliša sve do
najniže razine eko-računovodstva odnosno zelenog računovodstva, na način da svaka razina osigurava
podatke i informacije za određeni - specifičan pristup izradi eko-bilance. Tako će se eko-bilanca nacio-
nalnog bogatstva sastavljati korištenjem metodološke osnovice sustava društvenih računa, te odraža-
vati odnose na razini nacionalnog računovodstva okoliša.
6. Prema: Injac,N.: Okoliš i njegova zaštita, Mala Enciklopedija kvalitete, IV dio, Oskar, Zagreb, 2004. str. 206-207.
7. Prema: A Report of the Workshop on Accounting and Capital Budgeting for Environmental Costs, December 5-7, 1993. supported by U.S.Chamber
of Commerce and conclusions of the Business Roundtable the American Institute of Certified Public Accountant, the Institute of Management Accoun-
tants with AACE International – the Society of Total Cost Management, Environmental Protection Agency (EPA) 742-R-94-003, May 1994.,
broj: 02/21
Na razini društva trebaju se računovodstveno obuhvatiti relevantna eko-ulaganja (troškovi okoliša) i kako bi
se u okviru eko-bilance mogla sučeliti s koristima ostvarenih ulaganjem u stvaranju eko-imidža. Menadžment
destinacije treba podržavati sve relevantne ekološke akcije na zaštiti i štednji vode, na zbrinjavanju otpadnih
voda, na zaštiti zraka, na promoviranju akcija smanjivanja i odvajanja otpada, stimuliranjem korištenja proi-
zvoda lokalne proizvodnje, korištenja javnog prijevoza i drugo. Rezultati ovih akcija donose novu vrijednost
društvu, podižu imidž društva, te privlače nove ciljne skupine, pogotovo tzv. „zeleno“ osviještene kupce.
Moguća područja primjene računovodstva okoliša:
• Eko-okoliš
• Zrak i klima
• Odvajanje otpada
• Smanjenje količine otpada
• Čista i otpadne vode
• Štednja energije
Veoma je značajno da se u lokalnoj ponudi osigura primamljivi asortiman eko-proizvoda, što nalaže i
široj zajednici da poticajnim mjerama stimulira uvažavanje ekološkog gledišta. To uključuje zaštitu voda
i zemljišta, koja se moraju prehranjivati prirodnim putem (stvaranjem komposta iz bio-otpada) bez ke-
mijskih sredstva, treba podržavati eko-ulaganja u infrastrukturu, eko-proizvode uz eko-tehnologiju. Eko
znači i maksimalnu orijentaciju na regionalnu proizvodnju, što znači manje troškove prijevoza i skladi-
štenja, te osigurava osobni kontakt s dobavljačima i opskrbljivačima. To nameće potrebu da se prihvati
sustav standardiziranih izvještaja o okolišu, čija kvaliteta ovisi o primijenjenoj metodologiji obračuna
troškova okoliša. Uspješnost aktivnosti na racionalizaciji troškova okoliša ovisi prvenstveno o dobrom
poznavanjem specifičnih okolnosti u kojima troškovi okoliša nastaju, te o pravovremenoj pripremi i pre-
zentaciji informacija, koje će poticati menadžment na pozitivne eko-akcije.
Na razini društva elementi računovodstva okoliša uvode se u financijsko i upravljačko računovodstvo, gdje
se prvenstveno trebaju zabilježiti sve prirodne vrste troškova okoliša i iste dodijeliti pojedinim centrima odgo-
vornosti, temeljeno na spoznaji da su nastali kao posljedica poduzetih poslovnih aktivnosti na unapređenje
stanja u okolišu, ali istovremeno iskazuju posljedice negativnog odnosa prema okolišu. Troškovi okoliša su
uvjetovani prirodnom djelatnosti, pristupom u kreiranju asortimana ponude, izborom tehnološkog procesa i
korištene opreme na putu ostvarenja ciljeva održivog razvoja, pri čemu treba voditi računa o sustavnom sma-
njivanju negativnih utjecaja na okoliš, a što mora biti u ravnoteži sa zahtjevima za profitabilnim poslovanjem.
U program očuvanja okoliša trebaju biti uključeni i zaposleni kao i poslovni partneri, a svi zajedno tre-
baju relevantne kako računovodstvene tako i ne-računovodstvene informacije. Naglasak je uvijek na
informacijama koje će osigurati uspješno poslovno odlučivanje o ulaganjima i koristima od eko-akcija.
U središtu su informacije o troškovima okoliša, koje treba sagledavati po načelu uzročnosti sučeljene
prema učincima relevantnih poslovnih procesa i aktivnosti. Upravo se u tom području naglasak stavlja
na djelovanje upravljačkog računovodstva okoliša, gdje je izbor sustava i metoda usmjeren na najnižu
razinu centara odgovornosti, a to predstavlja središnji dio „zelenog računovodstva“.
Pojam „zeleno računovodstvo” se uvodi u teoriju i praksu s ciljem, da se naglasak stavi na osiguranje
informacijske osnovice za ocjenu odgovornosti menadžmenta na posljedice (ne)poduzetih eko-akcija.
Naglasak se uvijek stavlja na ocjenu financijskih učinaka odluka, vezanih za poboljšanje odnosa prema
okolišu, unapređenja upravljanja troškovima okoliša, investiranja u čiste tehnologije, razvoja zelenih
procesa i proizvoda te u oblikovanju asortimana ponude, koji će se temeljiti na ekološkim osnovama.
Tako se s uvođenjem računovodstva okoliša bitno mijenja klasični pristup u obuhvaćanju troškova
(konvencionalni troškovi), jer se nalaže primjena šireg shvaćanja troškova, tj. da se u okvire troškova
okoliša uključene i one skrivene kategorije, koje su definirane specifičnostima prakse. Priprema infor-
macija o troškovima okoliša nalaže upoznavanje specifičnosti djelatnosti i informacijskih zahtjeva me-
nadžmenta u području poslovnog odlučivanja o ekološkom pristupu potrošnji resursa u internim radnim
procesima ili o aktivnijem odnosu prema užem i širem okolišu. Potrebno je s jedne strane obuhvatiti
troškove koji nastaju kao posljedica ulaganja u unapređenje eko-sustava, ali i one nastale zbog propu-
štenih prilika. Pored toga, potrebno je troškovno izraziti i uzročno-posljedične veze različitih aktivnosti,
uvjetovanih donošenjem određene poslovne odluke.
broj: 02/21
Vrste troškova okoliša

(mogu se obuhvatiti na razini poslovnog sustava)
Konvencionalni troškovi
(troškovi kapitala, imovine, zaliha, komunalija, investicija)
Potencijalno skriveni troškovi
Uobičajeni (planiranje, trening, Anticipativni (dozvole, ispitivanje i Posljedični (zaustavljanje
ispitivanje, informiranje, ciljni priprema lokacije, dozvole, ili zatvaranje, uništavanje
nadzor, testiranje, modeliranje, inženjering…) opreme, zaštita lokaliteta…)
ispravljanje, bilježenje,
Dobrovoljni (fealibility studije, recikliranje, zaštita,odnosi sa
obilježavanje, osiguranje, takse,
zajednicom, testiranje…)
naknade ciljnom menadžmentu…)
Nepredvidivi troškovi
Troškovi prilagodbe budućim zahtjevima; Penalizacija; Globe; Odgovornost za buduće štete; Mjere
poboljšanja; Moguće štete na nacionalnim resursima, od gubitka imovine, od umanjenja osobnih prava
isl. Zakonski izdaci…
Troškovi image-a i odnosa s interesnim skupinama
Troškovi stvaranja image-a korporacije. Troškovi odnosa s kupcima, investitorima, osiguravateljima,
rukovodećim strukturama, zaposlenima, dobavljačima, zajmodavcima, društvenom zajednicom, zakonodavcu….
Slika 6. Opće prihvaćena klasifikacija troškova okoliša
Izvor: An Introduction to Environmental Accounting–As a business management tool–Key concepts and terms,EPA
742-R-95-001-United States Environmental Protection Agency, Office of Pollution Prevention And Toxics (MC 7409)
Washington,D.D.20460, 1995., str. 9
U okviru računovodstvenog informacijskog sustava potrebno je ustrojiti instrumentarij, koji će osigurati

da se sve navedene vrste troškova prepoznaju, da se pravovremeno obuhvate, razvrstaju i zabilježe u
računovodstvenim evidencijama i poslovnim knjigama, kako bi bile sadržane u računovodstvenim izvje-
štajima, primjerenim informacijskim zahtjevima eksternih i internih korisnika. Računovodstveni izvještaji
o okolišu biti će kvalitetni, samo ako budu sadržavali informacije o troškovima pripremljenim uz uvaža-
vanje računovodstvenih načela, a u cilju zadovoljenja interesa internih i eksternih korisnika. Vjerodostoj-
nost eksterno prezentiranih eko-izvještaja, mora se temeljiti na kvaliteti informacija internog obračuna,
utemeljenog po načelima računovodstva odgovornosti, a to su upravo polazišta na kojima se temelje
odrednice „zelenog računovodstva”.
Troškove okoliša treba promatrati s polazišta njihova utjecaja na kvalitetu zaštite okoliša kako na razini
društva, tako i na razini svakog pojedinog poslovnog procesa, te prezentirati preko financijskih i nefi-
nancijskih pokazatelja. Suvremeno računovodstvo okoliša mora se temeljiti na primjeni odgovarajućeg
softvera i visokom stupnju informatizacije, na način da obuhvat podataka mora slijediti tijek aktivnosti u
poslovnim procesima.
Kako ulaganja u zaštitu i unapređenje okoliša, dugoročno promatrano, donosi mnogostruke koristi,
a zadržavanje statusa quo implicira nastanak troškova zbog nebrige o okolišu, promatranje troškova
okoliša treba temeljiti na istim osnovama na kojima se temelji promatranje troškova kvalitete, odnosno
upravljanje potpunom kvalitetom TQM-a (Total Quality Managementa). Stoga je potrebno da se usuglasi
metodološka osnovica troškova kvalitete sa zahtjevima koji se postavljaju u području upravljanja troš-
kovima okoliša, a u cilju izbora adekvatne metodološke osnovice primjerene i procesu racionalizacije
odgovarajućih poslovnih procesa i aktivnosti.
4. TROŠKOVI KVALITETE I KONKURENTNOST

Računovodstvo troškova kvalitete dio je internog obračuna koji naglasak stavlja na oblikovanje informacij-
ske osnovice, neophodne za zadovoljene zahtijeva menadžmenta kvalitete. Kontinuirano poboljšanje kva-
litete, pretpostavka je podizanja konkurentnosti na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom planu. U ne-
dostatku općeprihvaćenog modela, neka društva su pristupila izgradnji vlastitog modela izgradnje sustava
prognostičkih i kontrolnih informacija o troškovima kvalitete. Računovodstvo troškova kvalitete ima zadatak
osigurati informacijsku osnovicu za prepoznavanje područja mogućeg snižavanja ukupnih troškova, a u cilju
povećanja ukupne uspješnosti poslovanja. To je i misao vodilja kod svih društava, koji pristupe certificiranju
poslovanja prema ISO standardima, pa se stavlja u zadatak menadžmentu da osigura instrumentarij za ocje-
nu ekonomske opravdanosti donesenih odluka iz područja uvođenja programa potpune kvalitete.
broj: 02/21
Informacije o troškovima kvalitete, jedna je od pretpostavki za uspješno djelovanje menadžmenta kva-

litete. Pod menadžmentom kvalitete se u širem smislu podrazumijevaju svi menadžeri pojedinih hijerar-
hijskih razina uključeni u program uvođenja potpune kvalitete, a u užem smislu su to posebno zaduženi
stručnjaci za kvalitetu, ovlašteni menadžeri kvalitete ili auditori kvalitete, na način kako ovu profesiju de-
finira Europska organizacija za kvalitetu (EOQ) koja djeluje od 1956. godine i koordinira 34 nacionalne
organizacije (uključivo i BiH).
Već se u okviru međunarodnog standarda ISO 9004-1:1994 naglašava potreba praćenja troškova
kvalitete. Naime, u točci 6. se precizno ukazuje „da je djelotvornost sustava kvalitete ovisna od primjene
financijskih pokazatelja, koji moraju osigurati mogućnost mjerenja djelotvornosti sustava kvalitete, te
utjecaja poslovnih odluka o kvaliteti na visinu ostvarenog pozitivnog odnosno negativnog rezultata”. Me-
đunarodni standard ISO 8402:1994 regulira u točci 4.2. „obvezu poslovnog sustava da izabere sustav
i metodu obračuna troškova, koji će biti najpogodniji za praćenje troškova kvalitete, a u cilju osiguranja
relevantne informacijske podloge za menadžment kvalitete“. Naime, u ovoj se odredbi navodi da se
pod troškovima kvalitete podrazumijevaju svi oni troškovi, koji se mogu povezati s odlukama o kvaliteti.
Svaki poslovni sustav je obvezan da te troškove razvrsta prema vlastitim specifičnostima pri čemu ima
slobodu izbora onih kriterija koji su najprimjereniji praćenju troškova u tom poslovnom sustavu.
Standard ISO 10014:1995 regulira potrebu utvrđivanja troškova kvalitete u poslovnim procesima i
aktivnostima u poslovnom sustavu na način da se troškovi prate tijekom njihova cijelog životnog vije-
ka (od istraživanja i razvoja, preko procesa proizvodnje da procesa prodaje i koristi koje očekuje po-
trošač). Stoga je potrebno osigurati informacijsku osnovicu za planiranje budućih koristi, te osigurati
kontrolu odstupanja, ostvarenog u odnosu na planirano. Posebno su značajne odredbe norme ISO
9001:2000, koja zahtijeva da glavni menadžment eksplicite pokaže svoju opredijeljenost za razvoj
i poboljšanje sustava upravljanja kvalitetom, pri čemu se naglašava potpuna orijentacija na kupca.
Pretpostavka je osiguranje neophodnih resursa (materijalnih, financijskih i ljudskih) kao pretpostavke
razvoja sustava i ostvarivanja ciljeva osiguranja potpune kvalitete. Planiranje i kontrola se sagledava
u sustavu povratne veze, a racionalizacija kroz uravnotežena ulaganja u sustavno podizanje kvalitete
i smanjenje troškova nekvalitete.
Norma ISO 9004:2000 stavlja obvezu na izvještavanje o financijskim učincima menadžmenta kvalite-
te, tj. na potrebu pripreme informacija o troškovima kvalitete nastalih u pojedinim aktivnostima i procesi-
ma. Iako ISO norme nemaju snagu zakona, međutim, posjedovanje ISO certifikata ima veliko promidž-
beno i ekonomsko značenje, te jamstvo kvalitete u suvremenim gospodarskim uvjetima. Oblik, sadržaj
i rokovi oblikovanja izvještaja o troškovima kvalitete moraju biti rezultat kvalitetne organizacije internog
obračuna i jasno definiranih informacijskih zahtjeva menadžmenta kvalitete. Sve izvještajne veličine
moraju biti metodološki usklađene fazi planiranja i kontrole, jer se poboljšanje gradi na eliminiranju od-
stupanja ostvarenog u odnosu na planirano.
OPERATIVNI TROŠKOVI KVALITETE
Troškovi Troškovi (ne)

za kvalitetu kvalitete
TG 3 TG 4
TG 1 TG 2
Troškovi Troškovi
Troškovi Troškovi
interno grešaka
prevencije ispitivanja
otkrivanih otkrivenih
grešaka na tržištu
Slika 7. Struktura i značenje operativnih troškova kvalitete u poslovnom sustavu Izvor: Drljača, M.: Troškovi kvalitete, V knjiga
u sklopu edicija „Mala enciklopedija kvalitete”, Oskar, Zagreb, 2004.str.83 - 138.
U okvire troškova kvalitete spadaju troškovi priznavanja dostignutog stupnja kvalitete (troškovi pro-
sudbe, troškovi certificiranja i troškovi licenciranja sustava), no daleko su značajniji operativni troškovi
broj: 02/21
kvalitete, koji se javljaju tokom odvijanja radnog procesa i temeljeni su sadržaj obuhvata u internom
obračunu. Kako bi se osiguralo relevantno informatičko praćenje i pregledno izvještavanje o operativnim
troškovima kvalitete, poželjno ih je razvrstati u četiri troškovne skupine, na način prikazan na slici br. 7.
U okviru TG 1 obuhvaćati će se svi troškovi kvalitete, koji nastaju kao posljedica odluka menadžmenta
za ulaganjem u bolju kvalitetu, i to samo onu, koju je suvremeni, izbirljivi, ciljni kupac spreman platiti. Pri
tom je potrebno uvažavati ponudu konkurencije i snažne utjecaje globalizacijskih procesa. To su npr.
troškovi dizajniranja novog sustava, oblikovanja novog asortimana ponude, troškovi ocjene dobavljača,
obrazovanje i trening zaposlenih, preorijentacija na nove materijale i opremu i sl.
TG 2 obuhvaća pozitivne troškove kvalitete vezane za osiguranje provođenja aktivnosti povezanih s
TG 1, a tu spadaju troškovi svih oblika kontrole i testiranja najranijih faza implementiranja programa kva-
litete, a s ciljem da se eliminiraju moguće pogreške i to znatno prije no što je proizvodni proces krenuo
krivo, a sa svrhom da se spriječi nastanak troškova nekvalitete.
TG 3 obuhvaća sve troškove nastale u procesu proizvodnje prije no što ih je kupac otkrio, iako neće
nikada biti valorizirana na tržištu.
TG 4 je najopasnija, jer odražava visinu troškova nastalih zato što je tržište ukazalo na odstupanja od
željene kvalitete. U toj se skupini javljaju troškovi, koji su posljedica žalbi, odštetnih zahtjeva, nadoknada
i drugih registriranih oblika nezadovoljstva kupaca, pa se kao takvi grupiraju u podskupinu „poznatih“
troškova nekvalitete. Najopasniji su tzv. „skriveni“ troškovi nekvalitete, zbog kojih će poslovni sustav
imati trajnih problema, jer se nezadovoljan kupac koji se ne žali, orijentirati konkurenciji, te negativno
djelovati u okruženju.
Informacije o povećanju ili smanjenju troškova nastalih zbog krađa, ponavljanja postupaka ili aktivno-
sti, otpadaka, lomova, popravaka, zamjene, obrade odštetnih zahtjeva, plaćanja odšteta zbog opravda-
nih reklamacija kupaca, zamjenskih proizvoda i usluga, troškova u jamstvenom roku, otpisa potraživa-
nja, kao i procjeni oportunitetnih troškova nastalih uslijed gubitka ili lošijeg pozicioniranja na određenom
tržištu, imaju prioritet u oblikovanju izvještaja za menadžment. Dakle, kao korisnici računovodstvenih
informacija o troškovima kvalitete se prvenstveno javljaju menadžeri svih hijerarhijskih razina u poslov-
nom sustavu, ali i razne druge interesne skupine.
Temeljne informacije o troškovima kvalitete za sve korisnike formiraju se obuhvaćanjem u okviru po-
slovnih procesa i aktivnosti a to predstavlja tzv. unutarnji aspekt promatranja troškova kvalitete i trebaju
se temeljiti na odredbama MSFI-a 8. Segmenti u poslovnom sustavu imaju karakter centara odgovor-
nosti (troškovni, prihodni, profitni, investicijski), a najčešće su organizirani kao organizacijske cjeline tj.
organizacijske ili poslovne jedinice. One hijerarhijski mogu biti ustrojene kao sektori, službe, odjeljenja
ili druge cjeline u čijim se okvirima moguće primijeniti načelo odgovornosti. U suvremenim uvjetima po-
slovanja orijentacija na kupce je neminovnost, pa se u tom slučaju troškovi kvalitete promatraju ovisno o
ulaganjima u zadovoljenje želja kupaca i ocjene stupnja dostignuće uz naglasak na načelo odgovornosti
i uz korištenje suvremenog instrumentarija.
Troškove kvalitete nije dovoljno promatrati samo tijekom procesa proizvodnje, već kroz cijeli životni
vijek proizvoda, što znači i tada, kada se pristupa njihovu kreiranju i pripremi, pa i nakon korištenja od
strane kupca. Dakle, životni ciklus proizvoda i suvremene metode obračuna koje to podržavaju, po-
lazište su za obuhvaćanje troškova kvalitete u sustavu povratne veze. Najvažniji aspekt promatranja
troškova kvalitete su aktivnosti i procesi, a unutar njih se trebaju evidentirati svi troškovi povezani s
ulaganjem u bolju kvalitetu, kao i troškovi vezani za nekvalitetu. Upravljati troškovima kvalitete može se
samo ako se osigura sustavno sagledavanje svih elemenata troškova kvalitete s ciljem da se ukaže na
one aktivnosti koje ne nose korist i koje bi trebalo eliminirati, da bi se ostvario bolji poslovni uspjeh. U
tom smislu je nužno uvesti odgovarajući stupanj informatizacije, da bi se osigurao obuhvat podataka o
troškovima kvalitete, na mjestu i u vremenu gdje oni nastaju.
Posebno je važno izgraditi odgovarajući softver, koji osigurava izradu baze podataka obuhvaćenih
na nižim hijerarhijskim razinama, te njihovo kanaliziranje u računovodstvene izvještaje sukladno za-
htjevima menadžmenta različitih hijerarhijskih razina. Za upravljanje troškovima kvalitete značajno je
da se njihovo obuhvaćanje osigura neposredno u momentu njihova nastanka, a s ciljem da se isti ci-
ljano usmjeravaju u odgovarajuće interne i eksterne računovodstvene izvještaje. U trenutku unošenja,
za svaki trošak kvalitete treba se naznačiti pripadnost pravnom subjektu (prva razina), odgovarajućem
broj: 02/21
segmentu (druga razina), temeljnom financijskom izvještaju (treća razina) i specifičnim zahtjevima me-
nadžmenta odgovarajuće računovodstvene razine.
Oblikovanje sustava izvještaja o troškovima kvalitete mora biti rezultat timskog rada, a njihova se kva-
liteta za menadžment mjeri ulogom koju imaju u djelovanju na poboljšanja u poslovnom procesu.
5. RAČUNOVODSTVENE PRETPOSTAVKE UPRAVLJANJA TROŠKOVIMA U

UVJETIMA GLOBALIZACIJE
Porast ukupne kvalitete jedan je od temeljnih zadataka menadžmenta, koji se mora prilagoditi su-
vremenim globalizacijskim procesima na tržištu, na kojem dominira nesigurnost i rizik. Opstanak na
globalnom tržištu rezultat je uspješne borbe s konkurencijom, gdje se u prvi plan stavlja sposobnost
menadžera da realno procijeni situaciju u okruženju, potencijale i mogućnosti konkurencije, te da kon-
stantno snižava troškove i vrijeme odvijanja poslovnog ciklusa, osigurava porast produktivnosti rada,
a sve u cilju osiguranja pozitivnog rezultata u uvjetima gdje dominacija potreba i želja kupaca, ustupa
mjesto dominaciji konkurentskih prednosti poslovnog sustava.
Ista pravila moraju se slijediti i u postizanju ciljeva održivog razvoja jer se eko-pokret prihvaća u okviru
mega-trendova prisutnih u globalizacijskim procesima, gdje se najbolje odražava slogan „misli globalno-
djeluj lokalno”. U oblikovanju strategija razvoja i strategija konkurentnosti, treba slijediti one strateške ci-
ljeve kojima će se osigurati pretvaranje vlastitih komparativnih prednosti u konkurentske prednosti, koje
će biti prepoznate i od strane eko-osviještenih kupaca na globalnom tržištu, gdje je prisutna sve viša
razina svijesti, pa eko-orijentacija može biti pogodnost u odnosu na konkurenciju. Suvremeno tržište
nagrađuje ulaganja u sve relevantne elemente eko-sustava, što treba poštivati tijekom cijelog životnog
ciklusa ukupne ponude svakog poslovnog sustava, te pratiti djelovanje na razini društva, regije, nacio-
nalnog gospodarstva i šire.
Porast svijesti o potrebi zaštite okoliša ukazuje da je sve veći broj poslovnih sustava zainteresiran za
utjecaj svojih aktivnosti na šire i uže okruženje, o čemu žele dobiti pravovremenu i potpunu informa-
ciju. Ova se informacija može osigurati samo u okviru odgovarajućih izvještaja o stanju u okolišu, koji
se sustavno trebaju pripremati po unaprijed poznatoj i opće prihvaćenoj metodologiji, koja će osigurati
praćenje utjecaja pojedinih mjera na unapređenje zaštite okoliša. To je posebno značajno u suvremenim
uvjetima, kada se više ne mogu slijediti strategije „slobodnog razvoja”, već se društva opredjeljuju za
razvoj po načelima održivog razvoja. Uporište za eko-pristup u globalizacijskim procesima je sve više
prisutno u zakonskim propisima kojima se nalaže sastavljanje odgovarajućih izvještaja o okolišu, koje
uvažava sve više interesnih skupina, a za sastavljanje tih izvještaja potrebno je osigurati metodološku
osnovu pripreme računovodstvenih i neračunovodstvenih informacija.
Izvještaji o okolišu kao nezaobilaznu komponentu moraju sadržavati i podatke o troškovima okoliša,
što zahtjeva da se u okviru računovodstva okoliša, izabere takva metodološka osnovica, koja će osigu-
rati da se udovolji normama kojima se regulira sustav izvještavanja. Pri tome se troškovi okoliša trebaju
sagledavati i kao troškovi kvalitete, jer je ulaganje u zaštitu i očuvanje okoliša istovremeno i ulaganje u
višu kvalitetu (T1 i T2), a troškovi koji nastaju zbog ekspanzivnog razvoja, zadržavanja statusa quo ili
nebrige o okolišu su ujedno i troškovi nekvalitete (T3 i T4), pa ih posebno treba kontrolirati i posebnim
mjerama utjecati na njihovo ublažavanje i eliminiranje iz procesa.
Dosadašnja iskustva potvrđuju da izgradnja sustava izvještavanja o okolišu doprinosi podizanju svi-
jesti zato što ukazuje na sve negativne trendove i pojave. Podaci iz tih izvještaja mogu inicirati potrebu
za smanjenje korištenja resursa ili iznosa računa za materijal, vodu ili energiju, i skrenuti pažnju me-
nadžmentu da usmjeri aktivnosti na određene eko-sadržaje, što znači da sustav izvještavanja treba
odgovornom menadžmentu pružiti pomoć u prepoznavanju mogućnosti za učinkovitiji razvoj i štednju.
Standardizacijom izvještaja o okolišu otvara se mogućnost iskazivanja sveukupnosti utjecaja svih po-
duzetih mjera od najniže do najviše razine, vezanih za smanjenje štetnih utjecaja na okoliš u okviru kojih
će svaki poslovni sustav prepoznati svoju poziciju i moguće pravce djelovanja. Zeleno računovodstvo
temelji se na osnovama računovodstva odgovornosti, koje je prvenstveno usmjereno na osiguranje in-
formacijske podloge za odlučivanje u kratkom roku.
U suvremenim uvjetima se sve više nameće potreba za osiguranjem informacija od značaja za do-
nošenje dugoročnih poslovnih odluka, što se u teoriji i praksi naziva „strategijsko računovodstvo”.
broj: 02/21
Strategijsko računovodstvo mora osigurati takvu metodološku osnovicu, koja će osigurati pripremu in-
formacija o ekonomskim učincima dugoročnih ulaganja u unapređenje i zaštitu okoliša, u bolju kvalitetu
ponude, u inovativni proizvod društva. To se sve u širem smislu može promatrati kao proces na putu
implementiranja i provođenja sustava potpune kvalitete, koja objedinjuje sve navedene ciljeve, potiče
stvaranje ekonomske dodane vrijednosti, uvažava sve elemente u lancu vrijednosti odnosa s dobavlja-
čima, kupcima, a posebno u borbi s konkurencijom, uz uvažavanje globalizacijskih procesa i suvreme-
nih tekovina znanosti i tehnologije.
Zadatak strategijskog računovodstva je da dugoročno sagleda mogućnosti povećanja prihoda, rela-
tivnog smanjenja troškova, te pozicioniranja na ciljnom tržištu što proizlazi iz pretvaranja komparativnih
u konkurentske prednosti, koje je na tržištu moguće prepoznati i ekonomski valorizirati. Pravovremene,
pouzdane i usmjerene informacije o budućim učincima ulaganja u eko-sadržaje i kvalitetu, omogućava
pravovremeno reagiranje, čime se umanjuje nesigurnost i rizik. U središtu izvještavanja strategijskog
menadžmenta trebaju biti informacije o područjima i rezultatima snižavanja troškova nekvalitete, koji su
između ostalog javljaju i kada se ne poduzimaju odgovarajuće eko-akcije.
Za donošenje poslovnih odluka o troškovima okoliša u kratkom roku, računovodstvo odgovornosti
mora osigurati informacije o utjecaju poslovnih odluka menadžmenta nižih hijerarhijskih razina odlu-
čivanja u području troškova okoliša, porastu produktivnosti rada te ostvarivanju parcijalnih i globalnog
rezultata poslovanja. Za donošenje poslovnih odluka u dugom roku zaduženo je strategijsko računovod-
stvo, čija metodološka osnovica treba osigurati pripremu informacija o ekonomskim učincima ulaganja
u zaštitu i unapređenje okoliša. Naime, eko-programi trebaju doprinijeti stvaranju ekonomske dodane
vrijednosti, uz uvažavanje svih elemenata u lancu vrijednosti odnosa s dobavljačima, kupcima i konku-
rencijom, a uz uvažavanje globalizacijskih procesa, te postignuća znanosti i tehnologije.
Stoga se od računovodstva okoliša zahtjeva da osigura metodološku osnovicu za pripremu operativ-
nih i strategijskih podataka i informacija, koje treba u izvještajima prezentirati sukladno stvarnim infor-
macijskim zahtjevima pojedine interesne skupine, vodeći računa o pretežitom predmetu njenog intere-
sa. Upravo je u ovom području nužna standardizacija, odnosno daljnji razvoj postojećih normi, temeljem
kojih će se promicati primjena sustava izvještavanja na jedinstvenim polazištima. To mora biti i polazište
za izgradnju relevantnog softvera, koji će osigurati input svih relevantnih podataka u jedinstvenu bazu
podataka, te da se ovisno o stupnju ovlaštenja iz te baze dobiju odgovarajuće informacije.
6. ZAKLJUČAK
Izgrađenost računovodstvenog informacijskog sustava treba prilagođavati razvoju gospodarstva u
uvjetima globalizacije. Upravljati poslovnim procesima moguće je samo na osnovu kvalitetnih i pravo-
vremenih informacija koje moraju biti prilagođene stvarnim zahtjevima menadžmenta svih hijerarhijskih
razina u društvu, a da bi te informacije bile dostupne i korisnicima u okruženju, trebaju biti prezentirane
u okviru standardiziranih izvještaja
U suvremenim uvjetima se s operativnog računovodstvenog pristupa pripremi informacija prelazi na
strategijski pristup, koji osigurava informacijsku osnovicu i za ocjenu učinkovitosti zelenih strategija. Od
računovodstva okoliša se očekuje i da uvažava načela obuhvata troškova kvalitete te osigura relevan-
tnu informacijsku osnovicu za upravljanje društvima u novim uvjetima, koji su pod sve snažnijim utjeca-
jima globalizacijskih procesa.
U tom procesu poseban doprinos može dati Agencija za zaštitu okoliša BiH, čije formiranje se već dugo
očekuje, koja bi postavila temelje za ustrojavanje računovodstva okoliša, ali i za izgradnju sustava izvje-
štavanja o okolišu na novim polazištima. Time se nalaže značajan zaokret od klasičnog pristupa u kojem
se naglasak stavlja na korektnost klasificiranja i obuhvaćanja već nastalih troškova, a u računovodstvo
se uvodi kriterij vjerojatnosti, jer je potrebno obuhvatiti i one troškove koje je često teško prepoznati jer se
rijetko pojavljuju u uobičajenoj klasičnoj formi prirodnih vrsta troškova. Troškovi okoliša i troškovi kvalitete
su često skriveni ili povezani s vjerojatnošću nastanka određenog poslovnog događaja. Dakle, većinu tih
troškova treba prognozirati i kontrolirati uz dobro poznavanje mogućih budućih događaja, jer će neki na-
stati prije početka samih aktivnosti ili će biti uvjetovani nastankom mogućih događaja u budućnosti. Ove
su informacije neophodne pri odlučivanju o potrebi investiranja u čiste tehnologije, o uvođenju ekološki
prihvatljivih procesa i proizvoda, o učinkovitosti uvođenja programa potpune kvalitete i sl.
broj: 02/21
Različitost i brojnost aspekata promatranja troškova kvalitete posljedica je različitih interesa u ostvari-
vanju informacija korisnika računovodstvenih informacija, što nalaže procesno i timski ustrojen poslovni
sustav u kojem uz menadžera kvalitete, menadžerski računovođa postaje nezaobilazni član tima. Da je
interdisciplinarni pristup neophodan vidljivo je i iz karaktera troškova okoliša i karaktera troškova kvali-
tete, gdje se uvođenjem instrumenata strategijskog računovodstva pored klasičnog pristupa, uključuje
i obuhvaćanje oportunitetnih troškova koji nastaju zbog trajno izgubljenih kupaca koji su se okrenuli
konkurenciji nezadovoljnih dostignutom stupnjem i kvalitetom eko-ponude. To su ujedno i informacije
neophodne u ocjeni uzroka smanjenja prihoda sa određenog segmenta tržišta.
LITERATURA
1. A Report of the Workshop on Accounting and Capital Budgeting for Environmental Costs, Decem-
ber 5-7, 1993. Environmental Protection Agency (EPA) 742-R-94-003, supported by U.S.Chamber
of Commerce and conclusions of the Business Roundtable the American Institute of Certified Pu-
blic Accountant, the Institute of Management Accountants with AACE International – the Society
of Total Cost Management, May 1994
2. An Introduction to Environmental Accounting – As a business management tool – Key concepts
and terms, EPA 742-R-95-001 -United States Environmental Protection Agency, Office of Pollution
Prevention And Toxics (MC 7409) Washington,D.D.20460, 1995.
3. Atkinson Anthony A., Banker Rajiv D., Robert S. Kaplan, Young, Mark, S., Management Accoun-
ting, 2nd Edition, Prentice Hall, Upper Saddle River, 1997.
4. Deutsche Gessellschaft für Qualität“, Frankfurt am Main (www.dgq.de )
5. Drljača M., Troškovi kvalitete, edicija “Mala enciklopedija kvalitete”, Oskar, Zagreb, 2004.
6. Graff R.G., Reiskin,E.D., White,A.L., Bidwell,K., Snapshots of Environmental Cost Accounting,
United States Environmental Protection Agency Office of Pollution Prevention & Toxics Envi-
ronmental Accounting Project, 1998., p.2 –
http://www.epa.gov/cgibin/clprint?Range=Pages&StartPage=5&EndPage=25&Res
7. Horngren Ch.T., Datar S.M. Foster G., Cost Accounting A Managerial Emphasis, 11. Ed. Prentice
Hall, Upper Saddle River, N.ew Jersey, 2003.
8. Injac, N., Okoliš i njegova zaštita, Mala Enciklopedija kvalitete, IV dio, Oskar, Zagreb, 2004. str.
206-207. ISO/TR 10014 Technical report, Guidelines for managing the economics of quality
9. Kaplan R.S., Cooper.R.: Cost & Effect – Using Integrated Cost Systems to Drive Profitability and
Performance, Harvard Business School Press, Boston, Massachusetts, 1997.
10. Koletnik F., Računovodstvo troškova kakvoće, Računovodstvo i financije br. 12/95
11. Management and Accounting WEB, http://www.maaw.info/Exhibit2-4.htm
12. Peršić M., Upravljanje troškovima kvalitete, Zbornik radova 3. simpozija “Kvaliteta 21. stoljeća”,
Hrvatsko društvo manadžera kvalitete i Oskar Zagreb, Vodice, 2000.
13. Peršić M., “Informacije o troškovima kvalitete za upravljanje poslovnim procesima”, Zbornik ra-
dova 5. Simpozija Suvremena stremljenja u upravljanju kvalitetom, Hrvatsko društvo menadžera
kvalitete i Oskar d.o.o., Zagreb, Trogir, 2003.
14. Peršić M., Interna revizija, kontrola i TQM, Zbornik radova Interna revizija i kontrola, HZRFD,
Sekcija internih revizora, Zagreb, 1998.
15. What is EO!Q – European Organization for Quality ? ( http://www.eoq.org/start.asp )
16. www.bsi-global.com
17. www.emas. org.uk
www.fircon.biz
broj: 02/21
Amra Jašarević, magistar menadžmenta
ORGANIZACIJA I NAČIN
FUNKCIONIRANJA INTERNE
REVIZIJE U JAVNOM SEKTORU
FEDERACIJE BOSNE I
HERCEGOVINE - KONCEPT PIFC
Učinkovito i kvalitetno uspostavljena interna kontrola u institucijama javnog

sektora u Federaciji BiH u značajnoj mjeri određuje i učinkovitost same inter-
ne revizije. Kvalitetno djelovanje internog financijskog nadzora u institucijama
javnog sektora Federacije BiH, ogleda se u uspostavljenom i učinkovitom dje-
lovanju sustava internih financijskih kontrola u javnom sektoru (PIFC - Public
Internal Financial Control System). Koncept PIFC podrazumijeva sveobuhvatan
sustav financijske kontrole koji ima za cilj osigurati da financijsko upravljanje i
kontrola javnih rashoda bude usklađena s odgovarajućim zakonima i procedu-
rama, proračunskim sustavom, načelima pouzdanog financijskog upravljanja,
transparentnosti, učinkovitosti, djelotvornosti i svrsishodnim korištenjem jav-
nih sredstava. Potpuni učinci djelovanja PIFC koncepta postoje samo kada su
u cjelini uspostavljeni njegovi osnovni elementi. Ovako shvaćen sustav internih
financijskih kontrola od strane rukovodstva i svih zaposlenih u institucijama
treba dati pozitivne učinke, na opću korist svih sudionika u procesu.
Profesionalna, odgovorna, transparentna i dje- i odgovornima, što bi imalo značajan utjecaj na

lotvorna javna uprava, koja služi najboljem inte- sposobnost institucija da ispune svoje ciljeve kao i
resu građana, može biti pokretač kontinuiranog i na odgovornost rukovoditelja za postizanje ciljeva
održivog društveno-ekonomskog razvoja. Djelo- institucija. Cilj PIFC-a je da osigura usklađenost
tvornim uspostavljanjem učinkovitog sustava fi- zakonodavstva, transparentno, ekonomično, dje-
nancijskog upravljanja, kontrole i interne revizije lotvorno i učinkovito upravljanje javnim sredstvi-
(PIFC – Public Internal Financial Control) unapri- ma (državnim fondovima i fondovima Europske
jedila bi se transparentnost, financijska disciplina unije), te da se osigura kontrola njihovog korište-
i namjensko korištenje javnog novca. Javne fi- nja i mjere rezultati koji se ostvaruju. Obveza BiH,
nancije bi se u većoj mjeri učinile transparentnima utvrđena člankom 90. Sporazuma o stabilizaciji
broj: 02/21
i pridruživanju, jeste uspostavljanje i jačanje in- BiH, (Službene novine Federacije BiH, broj
ternih financijskih kontrola u javnom sektoru. Eu- 6/17);
ropska unija želi sve zemlje potencijalne članice  Standardi interne kontrole u javnom sektoru
usmjeriti ka razvijanju internih kontrola u korište- u Federaciji BiH, (Službene novine Federa-
nju vlastitih sredstava, ali i zbog uspostavljanja cije BiH, broj 75/16);
kontrolnog okruženja koje bi osiguralo namjensko  Smjernice o minimalnim standardima do-
trošenje sredstva iz EU fondova. djele proračunskih sredstava putem tran-
Termin „interna financijska kontrola u jav- sfera i subvencija, (Službene novine Fede-
nom sektoru“ (PIFC) podrazumijeva cjelokupni, racije BiH, broj 15/18);
objedinjeni sustav koji uspostavljaju vlade radi  Smjernice za upravljanje rizicima kod korisni-
kontroliranja, revizije i izvještavanja o korištenju ka javnih sredstava spremno za objavu (Služ-
proračunskih sredstava i sredstava EU. Interna bene novine Federacije BiH, broj 65/18);
financijska kontrola u javnom sektoru obuhvata  Priručnik za financijsko upravljanje i kontrolu
dio načela acquis communautaire koje je uspo- u javnom sektoru u Federaciji Bosne i Herce-
stavila Europska unija kao cjelovit sustav internih govine (objavljen od strane Federalnog mini-
financijskih kontrola za dobro upravljanje prihodi- starstva financija, lipanj 2019. godine).
ma, rashodima, sredstvima i obvezama u javnom Sustav financijskog upravljanja i interne kon-
sektoru, bez obzira na njihov izvor. Razvoj i ja- trole i interna revizija su dvije nezavisne funkcije
čanje sustava i procedura javne interne financij- koje su međusobno usko povezane. I jedna i dru-
ske kontrole predstavlja bitan segment u reformi ga predstavljaju oblik internog nadzora, odnosno
javnog sektora. Sustav interne financijske kontro- „alat“ u rukama rukovoditelja proračunskog kori-
le javnog sektora (PIFC) sastoji se od sljedećih snika, čije uspostavljanje treba omogućiti zakoni-
osnovnih elemenata: to i učinkovito korištenje javnih sredstava.
 Financijskog upravljanja i interne kontrole
(FUK), FINANCIJSKO UPRAVLJANJE I
 Funkcionalno neovisne interne revizije (IR), i KONTROLA
 Centralne jedinice za harmonizaciju i koor- Sustav financijskog upravljanja i interne kontrole
dinaciju sustava financijskog upravljanja i (Financial Management and Control - FMC), kao
kontrole i metodologiju interne revizije. sastavni dio sustava PIFC- a, predstavlja takav
U Bosni i Hercegovini ne postoji jedinstven sustav u kojem je financijsko poslovanje korisni-
pravni okvir u smislu jedinstvenog zakona kojim ka javnih sredstava usmjereno i kontrolirano tako
se uređuju javne interne financijske kontrole. Me- da podržava realizaciju postavljenih javnih ciljeva
đutim, sadržaji važećih zakonskih odredbi na sve poslovanja. Sustav FMC obuhvata sve unutarnje
tri razine (BiH, FBiH, RS) su u najvećem dijelu kontrolne sustave i postupke u javnom sektoru, a
podudarni zahvaljujući Koordinacijskom odboru sastoji se od:
centralnih harmonizacijskih jedinica u Bosni i Her- 1. nezavisnih funkcija prethodne (ex ante),
cegovini, kroz čiji se rad osigurava harmonizacija tekuće (ongoing) i naknadne (ex post) fi-
regulative i prakse u razvoju javnih internih finan- nancijske kontrole,
cijskih kontrola. Ključni elementi su gotovo iden- 2. funkcija računovodstva i financijskog
tični uz specifičnosti karakteristične za svaku po- izvještavanja,
jedinu razinu. 3. postupaka pripreme, obrade i arhiviranja fi-
Važeći zakoni i politike na razini Federacije BiH nancijskih i drugih dokumenata.
iz oblasti javne interne financijske kontrole su: Financijsko upravljanje i kontrola obuhvata or-
 Strategija razvoja javnih internih financijskih ganizacijsku strukturu, metode i postupke koje
kontrola u Federaciji BiH 2015-2018. (s Ak- uspostavljaju rukovoditelji svakog proračunskog
cijskim planom) korisnika radi obavljanja poslovanja na pravilan,
 Zakon o financijskom upravljanju i kontroli u ekonomičan i djelotvoran način. Sustav FMC sa-
javnom sektoru u Federaciji Bosne i Herce- država sve mjere za kontrolu i upravljanje uku-
govine, (Službene novine Federacije BiH“, pnim javnim prihodima i primicima, rashodima i
br. 38/16 i 3/19); izdacima, imovinom i obvezama, te procedurama
 Pravilnik o provođenju financijskog upravlja- javnih nabavki, ugovaranja, povrata neopravda-
nja i kontrole u javnom sektoru u Federaciji nih i nezakonito utrošenih javni sredstava.
broj: 02/21
Glavni zadatak interne kontrole je stvaranje uvje- sredstava. S obzirom da su ugrađene u poslovne
ta menadžmentu za uspješnije odlučivanje i ruko- procese i provode se zajedno s odvijanjem proce-
vođenje, jer interne kontrole postaju sastavni dio sa, one su preventivne jer sprječavaju nepravilno
procesa upravljanja. To zahtijeva da upravljačka i neučinkovito korištenje javnih sredstava.
struktura planira i organizira poslovanje uz pruža- Za provođenje i razvoj prethodnih kontrola po-
nje razumne sigurnosti upravljanja rizicima. U re- trebno je poduzeti sljedeće aktivnosti:
alizaciji proračuna upravljanje treba osigurati pra- 1. imenovati rukovoditelja FMC-a,
vilno, etično, ekonomično, učinkovito i djelotvorno 2. imenovati financijskog kontrolora,
korištenje proračunskih sredstava. Razvijeni finan- 3. izradom revizijskih tragova utvrditi: sve
cijsko - informacijski sustavi trebaju dati osnov- postojeće poslovne procese i aktivnosti te
ne informacije o troškovima i rezultatima kako bi uspostavljene kontrole; glavne rizike i kon-
upravljačke strukture na temelju toga mogle dono- trole potrebne u svrhu smanjenja negativnih
siti adekvatne odluke o alokaciji sredstava. utjecaja rizika; odgovaraju li postojeće kon-
U skladu sa Zakonom o financijskom upravlja- trole potrebnim; utvrditi razlike i uspostaviti
nju i kontroli u javnom sektoru u Federaciji BiH1, kontrole koje nedostaju, te ukloniti nepot-
rukovoditelj je odgovoran za uspostavljanje, ra- rebne kontrole,
zvoj i implementaciju odgovarajućeg, djelotvor- 4. donijeti uredbe i pravilnike o uspostavi ko-
nog i ekonomičnog FUK-a, a u skladu s Pravilni- jima će se detaljno opisati poslovi svih
kom o provođenju financijskog upravljanja i kon- nositelja izvršnih funkcija, službenika i
trole u javnom sektoru u Federaciji BiH, utvrđena namještenika s naznakom njihove odgovo-
je obveza organizacijama javnog sektora da ime- rnosti i delegirati određene odgovornosti na
nuju koordinatore za FUK, te da se koordinatori niže razine vlasti.
imenuju iz reda najvišeg rukovodstva. U registru Tekuća kontrola obuhvaća aktivnosti tijekom
FUK-a su do 31. prosinca 2019. godine upisana izvršenja odluka rukovoditelja i tijekom vršenja fi-
354 koordinatora za FUK. nancijskih i ekonomskih aktivnosti. One su veoma
Na kraju svake godine osoba odgovorna za značajne kod praćenja ispunjavanja kriterija i pro-
sustav financijskog upravljanja i interne kontrole cedura tijekom realizacije projekata ili procesa ja-
proračunskog korisnika sastavlja godišnji izvještaj vne nabavke.
o obavljanju aktivnosti vezanih uz FMC koji se do- Naknadna kontrola ima zadatak da provjeri jesu
stavlja Centralnoj harmonizacijskoj jedinici, koja li proračunska sredstva korištena zakonito, u skla-
je dužna sačiniti konsolidirani izvještaj o aktivno- du s namjenom, te u skladu s preuzetim obveza-
stima vezanim za provedbu i razvoj sustava FMC ma (ugovorima, računima). Ona se provodi nakon
i dostaviti ga ministarstvu financija, u čijem je sa- završetka poslovne aktivnosti ili poslovnog proc-
stavu, i nadležnoj vladi. Ovim izvještajem opisuju esa, ima isti cilj kao i prethodna kontrola i usmjer-
se radnje i mjere poduzete za: ena je na otkrivanje pogrešaka i nepravilnosti u
1. sustavno praćenje prihoda/primitaka, rasho- cilju poduzimanja korektivnih aktivnosti. Može biti
da/izdataka, imovine i obveza, provedena po nalogu rukovoditelja ili zasebnih in-
2. provjeru: sigurnosti i zaštite imovine (kapital spekcijskih tijela, ali je ne treba miješati s ulogom
i/ili nekretnine), postupaka javnih nabavki i interne ili eksterne revizije.
upravljanja projektima. Sustav financijskog upravljanja i kontrole provo-
Aktivnosti kontrole mogu sadržavati prethodne di se u skladu sa Standardima interne kontrole, te
(ex ante), tekuće (ongoing) i naknadne (ex post) naročito u skladu sa COSO (Committee of Spon-
kontrole. soring Organizations) okvirom, koji obuhvata pet
Prethodne financijske kontrole predstavljaju niz međusobno povezanih komponenti internih kon-
kontrolnih aktivnosti koje su neophodne za do- trola i to:
nošenje financijskih odluka koje se odnose na 1. kontrolno okruženje,
korištenje proračunskih sredstava, na obveze, 2. upravljanje rizicima,
postupke javnih nabavke, ugovore i s njima po- 3. kontrolne aktivnosti,
vezane isplate, te na povrat pogrešno uplaćenih 4. informacije i komunikacije,
5. praćenje i procjenu sustava.
1. Službene novine Federacije BiH (2016.) Zakon o finansijskom
upravljanju i kontroli u javnom sektoru u Federaciji BiH. Sarajevo: JP
Uspješni sustavi financijskog upravljanja i
NIO Službeni list BiH, 38/16. čl.12. i 13. (izmjene 2019. godine br.3.). kontrole zasnovani su na sinergijskom učinku
broj: 02/21
navedenih komponenti. S druge strane kvalitetno javnoj potrošnji, uzimajući pri tome u obzir ciljeve
financijsko upravljanje i uspostavljanje sustava proračunskih korisnika. Složenost upravljanja rizi-
funkcionalnih kontrola podrazumijeva razumijeva- cima u razvijenim sustavima financijskog uprav-
nje svih komponenti. ljanja i kontrole traži njegovu profesionalizaciju,
1. Kontrolno okruženje osigurava uvjete za a što podrazumijeva dokumentiranje informacija
učinkovito djelovanje internih kontrola u organiza- o rizicima, njihovoj vrsti i vjerojatnoći nastanka i
ciji tako što utiče na svijest zaposlenih o posto- procjeni nepovoljnih učinaka rizika. Nadalje, traži
janju kontrole. Ono je osnova svih ostalih kom- se i uspostavljanje registra rizika, sustavno izvje-
ponenti interne kontrole jer osigurava disciplinu i štavanja o rizicima, određivanje odgovornih oso-
strukturu. ba za praćenje rizika i postojanje strategije uprav-
Kontrolno okruženje uključuju sljedeće ljanja rizicima.
elemente: 3. Kontrolne aktivnosti uključuju politike i pro-
 integritet i etičke vrijednosti menadžmenta i cedure koje osiguravaju primjenu izdanih smjer-
zaposlenih, uključujući i stalno prisutan po- nica rukovodstva organizacije, a koje se provo-
zitivan stav svih u vezi s internom kontrolom, de širom organizacije, na svim razinama i u svim
 postojanje zahtjeva za stručnošću funkcijama. Sustavni pristup uspostavljanja kon-
zaposlenih, trolnih aktivnosti u financijskom upravljanju i kon-
 poslovna filozofija i stil upravljanja, troli, osigurava se kroz sagledavanje kontrolnog
 organizacijska struktura, okruženja i rizika koje ono sadrži. Same kontrol-
 davanje ovlaštenja i zadataka, ne aktivnosti čine pisana pravila, postupci i mjere
 politika i praksa upravljanja ljudskim koje se uspostavljaju s ciljem upravljanja rizicima
resursima. i njihovo svođenje na prihvatljivu razinu. Osnovne
Profesionalni integritet i etičke vrijednosti poje- vrste kontrolnih aktivnosti su:
dinca i zaposlenih u cjelini, zajedno s poslovnom 1. prijenos ovlasti i odgovornosti,
filozofijom i stilom upravljanja, pomažu da se oja- 2. razdvajanje dužnosti,
ča kontrolno okruženje. Nije dovoljno samo imati 3. kontrola pristupa imovini i informacijama,
pravilnik o unutrašnjoj kontroli, važnije je da ru- 4. provjera transakcija i poslovnih događaja,
kovodstvo djeluje na način da potiče i podržava 5. pravilno i potpuno evidentiranje svih po-
kontrolne aktivnosti. Za uspostavu i održavanje slovnih događaja i postupci provjere, evi-
sustava internih kontrola važna je činjenica da je dencija i usklađivanja istih,
svaki zaposlenik svjestan da je dio tog sustava, 6. procjena djelotvornosti i učinkovitosti trans-
da je kontroliran i da upravljačke strukture putem akcija i poslovnih događaja,
unutrašnjih kontrola nadgledaju rad pojedinca, ali 7. praćenje provođenja postupaka, proc-
i organizacije kao cjeline. Bitno je postojanje po- esa i poslovnih događaja radi provjere
vratne veze ili signala upravljačkim strukturama o usklađenosti s tekućim politikama, proce-
djelovanju sustava internih kontrola. durama, regulativom i ostalim zahtjevima,
2. Procjena rizika podrazumijeva proces identi- 8. nadzor samih kontrolnih aktivnosti koji
ficiranja i analize relevantnih rizika koji su prijetnja pomaže postizanju ciljeva postavljenog
ostvarivanju postavljenih ciljeva i ona čini temelj sustava internih kontrola.
za odlučivanje o tome kako uspostaviti strategi- 4. Informacije i komunikacije predstavljaju
ju upravljanja rizicima. Nakon što su detektirana važnu komponentu sustava internih kontrola jer
područja, događaji ili aktivnosti koje nose najveći funkcija upravljanja i kontrole dosta zavisi od po-
rizik, tj. provedena samo procjena i identifikacija slovnih informacija.
rizika, uspostava kontrola usmjerava se na sma- Postoje posebne vrste kontrolnih aktivnosti u in-
njenje tih rizika. formacijskom sustavu koje se mogu razvrstati na:
Naime, rizici su prisutni u svim poslovnim aktiv- 1. Opće kontrole (npr. kontrole pristupa
nostima. Za uspješno upravljanje rizicima, od zna- sustavu, kontrole razvoja održavanja i
čaja je prepoznavanje pitanja upravljanja rizicima unaprjeđenja softvera, sustavne softverske
kao dijelu organizacijskog procesa, načina njego- kontrole, razgraničenja dužnosti);
vog odvijanja i tko je za njega nadležan. Upravlja- 2. Aplikativne kontrole (kontrole inputa, pro-
nje rizicima je proces koji obuhvaća utvrđivanja, cesa obrade podataka, outputa) koje su
procjenjivanja, kvantificiranja i praćenje rizika u osmišljene za pokrivanje procesiranja
broj: 02/21
podataka unutar specifičnih aplikativnih delegiranja, kao i o odgovarajućim kontrol-

softverskih rješenja. nim mehanizmima koji ih podržavaju.
S druge strane informacije moraju biti - Federalno ministarstvo financija i Ministar-
odgovarajuće, ažurne, točne i dostupne. Za stvo financija RS treba svako pojedinačno
osiguravanje takvih poslovnih informacija, sus- imenovati jedinicu koja će preuzeti odgovor-
tavu financijskog upravljanja i kontrole su neo- nost za praćenje financijskog i fizičkog na-
phodne učinkovite komunikacije na svim ra- pretka velikih investicijskih projekata, te im
zinama u organizaciji (vertikalno i horizontalno), omogućiti da redovito dobiju potrebne infor-
izgrađen upravljački sustav informacija i us- macije kako bi ispunili ovu ulogu.
postavljen djelotvoran, blagovremen i pouzdan - Korisnici proračuna trebaju ojačati svoje
sustav izvještavanja. procedure interne kontrole, na takav način
5. Praćenje i procjena sustava, odnosno da Federalno ministarstvo financija i Mini-
njegov nadzor se obavlja od strane rukovoditel- starstvo financija RS mogu početi mijenjati
ja proračunskog korisnika. Kada se jednom us- usmjerenje od centralizirane kontrole do de-
postavi sustav financijskog upravljanja i kontrole, centraliziranog upravljanja resursima.
on zahtijeva kontinuirano praćenje. Praćenje, i
ujedno procjena sustava financijskog upravljanja i NEZAVISNA INTERNA REVIZIJA
kontrole, obavlja se u svrhu procjenjivanja njego- Interna revizija čini jedan od dijelova sveobu-
vog funkcioniranja i poduzimanja mjera za njego- hvatnog sustava unutarnje financijske kontrole i
vo pravovremeno ažuriranje. Nadzor se može jedan je od ključnih elemenata tog sustava. Njezin
provoditi i zasebnim evaluacijama koje mogu zadatak je da prati i analizira sve dijelove sustava
vršiti eksterni revizori, Ured za reviziju institucija unutarnje financijske kontrole u funkciji procjene
Federacije BiH ili interna revizija uspostavljena u prikladnosti sustava i njegove sposobnosti ostva-
institucijama Federacije BiH. rivanja postavljenih ciljeva. Načela na kojima se
Vrijednost indikatora kojima se procjenjuje zasniva funkcija interne revizije u javnom sektoru
učinak Bosne i Hercegovine u odnosu na zahtjev Federacije BiH su:2
Europske unije, je li državna politika unutarnje 1. nezavisnost i objektivnost,
kontrole u skladu sa zahtjevima iz Poglavlja 32 2. kompetentnost i dužna profesionalna
- Pregovora o pristupanju Europskoj uniji, i prim- pažnja,
jenjuje li se u potpunosti i sustavno u javnom 3. integritet i povjerljivost.
sektoru, na temelju raspoloživih dokaza i raznih Kao jedan od elemenata PIFC-a, interna revizija
istraživanja su ispod prosjeka u usporedbi s re- predstavlja funkciju koja bi trebala biti provede-
gionalnim prosjekom i rasponom vrijednosti istih na od strane ovlaštene, funkcionalno nezavisne
indikatora na Zapadnom Balkanu. jedinice unutar organizacije. Nezavisnost funkcije
Kao rezultat nedavnih zakonodavnih rješenja u interne revizije u javnom sektoru znači poštivanje
Federaciji BiH i RS-u, regulatorni okvir za FUK je dva ključna načela:
sada u velikoj mjeri upotpunjen, s izuzetkom BD-a  Interna revizija je nezavisna od djelatnosti
gdje je zakonodavna podrška za FUK nepotpuna koju revidira i sama, samostalno određuje,
i fragmentirana. bez utjecaja rukovoditelja institucije, pod-
Iz gore navedenog proizlazi da je stanje interne ručje koje će provjeravati;
kontrole na nezadovoljavajućoj razini, te da je  Interna revizija se savjetuje s upravljačkom
potrebno poduzeti sljedeće aktivnosti: strukturom i rukovoditeljem proračunskog
- Ministarstvo financija i trezora BiH, Fede- korisnika kod donošenja revizijskih planova
ralno ministarstvo financija i Ministarstvo fi- u cilju obuhvaćanja revizijom onih područ-
nancija RS trebaju osigurati adekvatna ka- ja koja su od prioritetnog značaja za uprav-
drovska rješenja, kako bi CJH-u omogućile ljačku strukturu, odnosno rukovoditelja pro-
izvršenje FUK-a. računskog korisnika.
- CJH na državnoj i entitetskoj razini trebaju
razviti vještine koje će im omogućiti da izađu
iz okvira pravilnika i obuka, i pruže praktični- 2. Službene novine FBiH br. 47/08, „Zakon o internoj reviziji u jav-
nom sektoru u Federaciji Bosne i Hercegovine”, izmjene i dopune
ju pomoć institucijama koje implementiraju zakona broj: 101/16), Sarajevo: JP NIO Službeni list BiH, članak 5.
FUK, kao što su davanje savjeta o razinama (izmjene 101/16).
broj: 02/21
Dok poslove interne kontrole obavljaju nepo- Stupanj uspostave interne revizije kod orga-
sredni izvršitelji i rukovoditelji aktivnosti koja se nizacija obveznika uspostave interne revizije i
kontrolira, poslove interne revizije obavlja osoba dalje je na nezadovoljavajućoj razini, prvenst-
koja ima poseban status u jedinici javnog sektora. veno zbog nedovoljnog shvaćanja uloge interne
Interni revizor bi u svom djelovanju trebao biti pot- revizije u organizaciji od strane rukovodstva, ali i
puno nezavisan, ali s obzirom na to da je zapo- svih zaposlenika.
slen u jedinici čiju djelatnost revidira, nezavisnost Na federalnoj razini od ukupno 18 organa javne
se mora osigurati takvim mjestom u organizacij- uprave, odnosno obveznika uspostave interne re-
skoj shemi koja osigurava nezavisnu poziciju. In- vizije, njih 14 ima jedinicu interne revizije u skladu
terni revizori su nezavisni kada im je omogućeno s propisima za ovu oblast. Iako postoji napredak
da svoj rad obavljaju slobodno i objektivno. Odjel u broju sistematiziranih jedinica, generalno je u
interne revizije treba biti pozicioniran i direktno njima najčešće zaposlen jedan ili uopće nema za-
odgovoran rukovoditelju organizacije javnog sek- poslenih internih revizora, što je nedovoljno da bi
tora čime se postiže nezavisnost interne revizije. funkcija interne revizije zaživjela u pravom smislu
Osim organizacijske nezavisnosti, funkcionalna i obavljala se u skladu sa standardima. U federal-
nezavisnost interne revizije podrazumijeva da in- nim ministarstvima i organima uprave ukupno je
terna revizija nije dio niti jednog poslovnog pro- zaposleno 15 internih revizora.
cesa, niti organizacijskog dijela institucije. Funk- Iako je način uspostavljanja interne revizije
cionalna nezavisnost interne revizije se ostvaruje u Federaciji BiH uređen Zakonom o internoj re-
dosljednom primjenom Metodologije i Uputao in- viziji, kojim je utvrđeno da se interna revizija
ternoj reviziji u javnom sektoru koje donosi Cen- vrši uspostavljanjem jedinice za internu reviziju
tralna jedinica za harmonizaciju u Federaciji BiH, u okviru organizacija koje ispunjavaju jedan od
Međunarodnih standarda za profesionalnu prak- kriterija iz članka 9. ovog zakona, kao i čl. 3., 4.
su interne revizije, Etičkog kodeksa za internu re- i 5. Pravilnika o kriterijima, i dalje oko 50 % ob-
viziju i Povelje interne revizije u njihovu radu. veznika uspostave interne revizije nije sistem-
Institucije javne potrošnje u Federaciji BiH mora- atiziralo jedinicu interne revizije pravdajući to
ju imati uspostavljenu organizacijski i funkcional- mjerama štednje, odnosno moratorijem na novo
no nezavisnu internu reviziju ukoliko ispunjavaju zapošljavanje.
jedan od kriterija propisanih Pravilnikom o kriteriji- U Federaciji BiH se i dalje primjenjuju funkcije
ma za uspostavljanje jedinica za internu reviziju u revizije koje vrši jedna osoba. Mnoge male agen-
javnom sektoru Federacije Bosne i Hercegovine:3 cije i općine imaju vlastite mjere za provedbu in-
1. broj zaposlenih veći od 200, terne revizije. Međutim, i država i Federacija BiH
2. ukupan godišnji proračun veći od su razvile dodatne kriterije za uspostavljanje in-
10.000.000,00 KM, terne revizije (u daljem tekstu: IR), koji propisuju
3. razina izvršenih transakcija ili ostvarivan- da jedinice za internu reviziju trebaju imajti naj-
je prihoda od djelatnosti, koji ukupno manje dva interna revizora (i najviše četiri na
premašuje iznos od 15.000.000,00 KM, državnoj razini); gdje je organizacija premala da
4. rizik koji može utjecati na ostvarivanje cilje- bi osnovala jedinicu za IR, određene jedinice in-
va organizacije. terne revizije imaju mandat vršti reviziju u tim in-
Obveza za uspostavljanje nezavisne i funkcio- stitucijama. Cilj je uklanjanje IR kao funkcije jedne
nalne interne revizije u javnom sektoru Federacije osobe.
BiH nastaje kada je ispunjen najmanje jedan od Nisu sve proračunske organizacije u kojima je
propisanih kriterija. Ukoliko ne ispunjava uvjete iz uspostavljena IR-a razvile strateške i godišnje
navedenog Pravilnika, u takvoj instituciji javnog planove revizije. Generalno govoreći, jedinice IR i
sektora internu reviziju će vršiti interni revizor u interni revizori planiraju svoje revizorske poslove
funkciji jedinice za internu reviziju ili poslove in- u skladu s nacionalnim zakonskim propisima
terne revizije takvih proračunskih korisnika može i prate upute za vršenje IR. Ipak, planiranje ak-
vršiti Jedinica za internu reviziju koja je pri Fede- tivnosti za implementaciju revizije je slabo, a rad
ralnom ministarstvu financija. IR-e se fokusira na poštivanje zakona i propisa.
Revizija uspješnosti provedbe je u ranoj fazi.
3. Službene novine FBiH br. 49/20, Pravilnik o kriterijima za uspo-
stavljanje jedinica za internu reviziju u javnom sektoru FBiH, Saraje-
vo: JP NIO Službeni list BiH.
broj: 02/21
CENTRALNA HARMONIZACIJSKA Pored navedenog, Centralna jedinica za harmo-

JEDINICA nizaciju priprema izvještaje o izvršenju obveza iz
Centralna harmonizacijska jedinica predstavlja Europskog partnerstva iz svoje nadležnosti i vrši
integralni dio i osnovni element PIFC koncepta. reviziju projekata koji se financiraju iz sredstava
Njezin ključni zadatak je rukovođenje i koordinira- predpristupne pomoći - IPA (The Instrument for
nje aktivnosti na uspostavljanju i razvoju interne Pre-Accession Assistance) i drugih fondova Eu-
revizije i financijskog upravljanja i kontrole u jav- ropske unije za koje nisu nadležne jedinice za in-
nom sektoru. Centralna harmonizacijska jedinica ternu reviziju.
u Federaciji BiH je, prema Zakonu o organizaciji
organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, ZAKLJUČNA RAZMATRANJA
osnovana kao osnovna organizacijska jedinica u Kako bi sustav internih financijskih kontrola zaista
sastavu Federalnog ministarstva financija, a nje- bio iskorišten u svrhu za koju je namijenjen, treba
zinim radom rukovodi pomoćnik Federalnog mini- biti potpuno integriran u postojeće procese upravlja-
stra financija. nja u institucijama Federacije BiH. Sadašnje stanje
U cilju provođenja temeljnih načela PIFC kon- u razvoju ovog sustava ukazuje da to još nije u ci-
cepta, CHJ FMF zadužen je za uspostavljanje, ra- jelosti postignuto, a primjetno je da nisu u dovoljnoj
zvoj, koordinaciju i harmonizaciju sustava FUK-a mjeri povezani sustavi internih financijskih kontrola
u organizacijama javnog sektora u Federaciji BiH. i proračunskih procesa. Naime, prepoznaju se slje-
CHJ FMF je nadležan za:4 deća polja na koja se treba usmjeriti u cilju razvoja
a. pripremu zakona i podzakonskih propisa i financijskog upravljanja i kontrole u institucijama na
akata iz područja FUK-a za organizacije u federalnoj razini, to su: jačanje kapaciteta za razvoj
Federaciji BiH; financijskog upravljanja i kontrole, jačanje kontrola
b. pripremu i ažuriranje strateških dokumena- u cilju osiguranja zakonitosti i pravilnosti, stvaranje
ta iz oblasti razvoja sustava FUK-a u skladu preduvjeta za razvoj upravljanja usmjerenog na ci-
s međunarodno prihvaćenim standardima, ljeve i rezultate i unaprjeđenje regulative za razvoj
standardima interne kontrole, praksama i financijskog upravljanja i kontrole.
propisima u Europskoj uniji; Kapacitete interne revizije u institucijama na
c. koordinaciju uspostave i razvoja sustava federalnoj razini potrebno je uspostaviti i jačati
internih financijskih kontrola u javnom u skladu sa Zakonom o internoj reviziji instituci-
sektoru; ja BiH i Pravilnikom o kriterijima za uspostavlja-
d. definiranje sadržaja programa obuke i koor- nje jedinica za internu reviziju u javnom sektoru u
dinaciju aktivnosti na provođenju programa Federaciji Bosne i Hercegovine. Kao najveći ne-
obuke iz oblasti FUK-a u organizacijama u dostatak u dosadašnjem razvoju interne revizije
Federaciji BiH; na federalnoj razini, i kočnica za dalji i brži razvoj
e. definiranje forme i sadržaja godišnjih i unaprjeđenje ove profesije u institucijama BiH,
izvještaja, postupaka i rokova izvještavanja može se izdvojiti nedovoljna popunjenost jedinica
o adekvatnosti i efektivnosti sustava FUK-a interne revizije.
u organizacijama u Federaciji BiH; Trenutno smo u stanju u kojem je financijsko
f. vršenje analize, davanje preporuka kojima upravljanje i kontrola u većoj mjeri usmjereno na
se unaprjeđuje FUK u organizacijama u kontrole usklađenosti sa zakonima, propisima i
Federaciji BiH i praćenje njihove realizacije; planiranim sredstvima, nego na postizanje veće
g. ocjenu adekvatnosti i djelotvornosti sustava ekonomičnosti i djelotvornosti, i interna revizija je
FUK-a u organizacijama u Federaciji BiH na više usmjerena na revizije usklađenosti. Uz revizi-
godišnjoj razini u svrhu prikupljanja infor- ju usklađenosti, potrebno je provoditi i druge vrste
macija za razvoj metodologije i standarda revizije, prvenstveno revizije sustava, koja podra-
rada; zumijeva analizu i procjenu kvalitete, adekvatno-
h. vođenje i održavanje registra osoblja sti, pouzdanosti i učinkovitost funkcioniranja inter-
uključenog u FUK u organizacijama u Fed- nih kontrola i procedura u institucijama na federal-
eraciji BiH. noj razini BiH. Internu reviziju potrebno je poseb-
no usmjeravati na otkrivanje sustavnih slabosti
4. Službene novine Federacije BiH (2016.) Zakon o financijskom
upravljanju i kontroli u javnom sektoru u Federaciji BiH. Sarajevo:
internih kontrola, kako bi odgovorila adekvatno
JP NIO Službeni list BiH, 38/16. čl.16. (izmjene 2019. godine br.3.). svom zadatku i stvarala dodatnu vrijednost.
broj: 02/21
46 JAVNE FINANCIJE veljača 2021.
Augustin Mišić, dipl. oec.
PRIMJENA NAČELA PAŽNJE

DOBROG GOSPODARSTVENIKA
I POREZNI UČINCI
„Načelo ili princip (lat. principium ishodište, početak) je osnova iz koje potje-
če sve što jest. Također se tumači i kao temeljna istina.
Načelo je pravilo ili zakon kojeg se slijedi ili kojeg je poželjno slijediti.
Načela odnosno principi nekog sustava i kako ga poimaju njegovi korisnici,
je bitna značajka tog sustava, te odražava svrhu osmišljanja dotičnog susta-
va. Načela su jako bitna za učinkovito upravljanje ili korištenje nekog sustava,
jer zaobilaženje ili zanemarivanje samo jednog pravila može naštetiti njegovom
djelovanju ili učinkovitosti “.
1. UVOD
Pojednostavljena definicija pojma načela ista-
knuta kao uvod u raspravu poreznih pitanja je Pravni temelj za utvrđivanje poreznog statusa
navedena iz praktičnih razloga kako bi se bolje transakcija koje obavlja obveznik jeste članak 7.
razumjela primjena članka 19. Pravilnika o pri- točka 9. Zakona o porezu na dobit1 prema ko-
mjeni zakona o porezu na dobit koji regulira svrhu joj „transakcije koje nisu obavljene u poslov-
ostvarivanja dobiti i primjenu načela pažnje done svrhe u cilju ostvarivanja dobiti ne priznaju se
brog gospodarstvenika. Sama činjenica da po- pri izračunavanju porezne osnovice“. Za primjenu
grešna primjena navedenog načela proizvodi po- navedene odredbe potrebno je izvršiti provjeru u
rezni učinak ovom pitanju daje značaj, a dvosmi- smislu jesu li sve transakcije obavljene u poslov-
slene i općenite formulacije upućuju na posebnu ne svrhe u cilju ostvarivanja dobiti ili ima nekih
pozornost koju treba posvetiti primjeni navedene transakcija koje su obavljene tijekom godine, a
odredbe Pravilnika. nisu imale za cilj ostvarivanje dobiti?
U nastavku teksta autor će analizirati odredbe Kontrolu transakcija u ovom smislu može izvr-
čl. 19. Pravilnika na način da; svaku od pojedinih šiti sam obveznik, a definitivno da će to učini-
odredaba identificira ili pokuša identificirati sa slu- ti i Porezna uprava u postupku kontrole. Iako bi
čajevima iz prakse, utvrdi klasifikaciju transakcija porezni učinak bio sličan, preporučamo da kon-
koje se mogu ili ne mogu smatrati pažnjom do- trolu obavi sam obveznik kako bi u eventualnom
brog gospodarstvenika i utvrdi porezni učinak tih
transakcija. 1. Zakon o porezu na dobit („Službene novine FBiH“ br. 15/16).
broj: 02/21
veljača 2021. JAVNE FINANCIJE 47
postupku kontrole izbjegao zatezne kamate i po- razdoblje i koji su međusobno uvjetovani. Predu-
rezni prekršaj, kako se tretira pogrešno klasifici- vjet ostvarivanja prihoda je nastajanje određenih
ranje transakcija koje su obavljene u poslovne rashoda.
svrhe u odnosu na one koje nisu obavljene u po- U trgovini, preduvjet za ostvarivanje prihoda
slovne svrhe. je trošak nastao u svrhu nabave dobara koji su
U članku 19. Pravilnika o primjeni zakona o po- predmet prodaje.
rezu na dobit 2 su detaljnije obrazložene razlike Kod uslužnih djelatnosti preduvjet za ostvarenje
između transakcija koje su obavljene u poslovne prihoda jeste trošak koji je nastao u svrhu pruža-
svrhe u odnosu na transakcije koje nisu obavljene nja usluge.
u poslovne svrhe. U članku 19. Pravilnika navedeni su i klasificira-
Navedenom odredbom Pravilnika su navedeni rashodi koji ne služe u svrhu stjecanja budućih
ne kategorije troškova prema vrstama, a koje bi prihoda i način utvrđivanja iznosa tih rashoda.
se trebale posebno provjeriti obzirom da postoje
određena ograničenja kod priznavanja određe- 2.1. Rashodi koji su nastali na teret
nih troškova ili su ona ograničena na određene poreznog obveznika, a koji se ne mogu
iznose. povezati s prihodima (sadašnjim ili
Kako se radi o više grupa troškova za koje su budućim) kroz sučeljavanje, izravno ili
propisani drugačiji mehanizmi razgraničenja na neizravno (Čl.19. t 1. a) P)
porezno priznate ili porezno nepriznate u nastav-
ku teksta ćemo koristeći prikaze praktičnih situa- Ovu kategorija rashoda predstavljaju rashodi
cija analizirati primjenu članka 19. Pravilnika. koji nisu nastalu u svrhu stjecanja budućih pri-
hoda, što znači da bi društvo ostvarilo isti prihod
2. KLASIFICIRANJE TROŠKOVA U i u slučaju da nisu nastali ti rashodi. U svrhu za-
POSLOVNE I NEPOSLOVNE SVRHE I konitog utvrđivanja osnovice za obračun poreza
UTVRĐIVANJE POREZNOG UČINKA na dobit obveznik bi trebao identificirati rashode
PO VRSTI TROŠKA koji nemaju utjecaj na buduće prihode i utvrditi
Obveza klasificiranja transakcija na one koje su ukupan iznos tih rashoda za obračunsko razdo-
obavljene u svrhu poslovanja društva i one koje blje. Obzirom da su svi troškovi društva nastali
nisu obavljene u navedene svrhe proizlazi iz tijekom obračunskog razdoblja evidentirani (knji-
odredbe članka 7. stavak 9. Zakona o porezu na ženi) obveznik bi, u svrhu zakonitog utvrđivanja
dobit. osnovice za obračun poreza na dobit, trebao
Općenitu formulaciju navedene odredbe, za identificirati rashode koji nemaju utjecaj na bu-
svrhe praktične primjene, je detaljnije obrazložio duće prihode i utvrditi ukupan iznos tih rashoda
članak 19. Pravilnika koji se u klasificiranju troš- za obračunsko razdoblje.
kova u svrhu obavljanja poslovanja i onih koji Sukladno odredbama članka 7. stavak 2. Za-
ne služe navedenoj svrsi koristi načelom dobrog kona o porezu na dobit porezna osnovica se
gospodarstvenika. izračunava kao dobit iskazana u financijskom iz-
Prema članku 19. Pravilnika „načelo pažnja vješću uvećana za porezno nepriznate rashode i
dobrog gospodarstvenika, u smislu Zakona, druge porezno nepriznate stavke, i umanjena za
podrazumijeva stvaranje rashoda u svrhu stje- neoporezive stavke, sukladno ovom Zakonu.
canja budućih prihoda, bez obzira hoće li se oni Prema tome da bi porez na dobit utvrdili na za-
realizirati ili ne, uslijed utjecaja gospodarskih konit način dobit utvrđenu u financijskim izvje-
kretanja“. šćima, u kojima su evidentirani svi troškovi druš-
Provedba načela pažnje dobrog gospodarstve- tva, treba korigirati - povećati i za troškove koji
nika podrazumijeva primjenu jednog o temeljnih se ne mogu povezati s prihodima, odnosno za
računovodstvenih načela - načela sučeljavanja troškove koji su nastali suprotno načelu dobrog
prihoda i rashoda za svrhe utvrđivanja rezultata gospodarstvenika.
poslovanja, na način da se uspoređuju samo oni Ukupan iznos ovih troškova se iskazuje na
prihodi i rashodi koji se odnose na isto obračunsko rednom broju 12. obrasca PB-800-A- porezna
bilanca.
2. Pravilnik o primjeni zakona o porezu na dobit ( „Službene novine
Federacije BiH“, broj 88/16 i 94/19).
broj: 02/21
Primjer: troškovi koji se ne priznaju u cije- Temeljni razlog je taj što je trošak reprezentaci-
losti kao porezno priznati rashod je ograničen zakonom pa je neutemeljeno uvoditi
U postupku provjere utvrđeno je da je obveznik dodatne restrikcije.
evidentirao troškove nastale temeljem kupovine Primjer iz prakse:
određenih dobara koji nemaju utjecaja na poslo- U postupku kontrole od strane inspektora PU
vanje društva (odjeća, obuća, kućni namještaj i je naloženo da se troškovi reprezentacije vezani
sl.) i troškove temeljem plaćanja računa za uslu- za dane poklone ne priznaju u iznosu od 100%
ge i isporuke koje se ne mogu dovesti u vezu s nastalih?
poslovanjem društva (troškovi odmora, računi za U kontekstu odgovora na istaknuto pitanje po-
komunalije koje se ne odnose na društvo i dr.). zvat ćemo se na odredbe članka 31. Pravilnika o
Ukupan iznos ovih troškova je 10.000,00 KM primjeni zakona o porezu na dobit koji u stavku
za obračunsko razdoblje 01. 01 .- 31. 12. 2020. 2. regulira porezno priznati trošak na ime danih
godine. poklona na način:
U ovom slučaju obveznik bi trebao u poreznoj „(2) Pokloni u pojedinačnoj vrijednosti većoj
bilanci na broju 12. izvršiti uvećanje porezne od 20,00 KM ne smatraju se reprezentacijom, te
osnovice za navedeni iznos troškova. se ne uključuju u ukupan rashod reprezentaci-
Međutim Zakonom i Pravilnikom je regulirano je prilikom obračuna porezno priznatog rashoda
da se određeni troškovi mogu tretirati kao pore- reprezentacije“.
zno priznati rashod u određenom iznosu una- Iz navedene odredbe je jasno da se trošak repre-
toč tome što se isti ne mogu povezati s prihodima, zentacije na ime danih poklona čija pojedinačna
odnosno što isti nisu nastali u duhu načela dobrog vrijednost prelazi 20,00 KM smatra porezno ne-
gospodarstvenika. priznatim rashodom, dok se trošak reprezentacije
Iz ove kategorije izuzeti su rashodi koji su na- na ime danih poklona čija pojedinačna vrijednost
stali u svrhu troška: ne prelazi 20,00 KM smatra porezno priznatim
- reprezentacije, rashodom u iznosu 30% rashoda reprezentacije.
- donacija za humanitarne, kulturne, obra-
zovne, znanstvene i sportske svrhe i 2.1.2. Rashodi po osnovi donacija za
- sponzorstva. humanitarne, kulturne, obrazovne, znanstvene
Ove kategorije troškova se priznaju u određe- i sportske svrhe
nom iznosu pa je potrebno za svrhu utvrđivanja Rashodi po osnovi donacija za humanitarne,
porezne osnovice utvrditi iznose ovih troškova kulturne, obrazovne, znanstvene i sportske svr-
koji se priznaju kao porezno priznat rashod. he, a koje se daju pravnim osobama koje nisu ob-
veznici poreza na dobit ili fizičkim osobama koje
2.1.1. Rashodi po osnovi reprezentacije nemaju drugih primanja, priznaju se kao porezno
Rashodi po osnovi reprezentacije, a koja je na- priznat rashod do visine 3% ukupnog prihoda u
stala obavljanjem poslovne djelatnosti, priznaju razdoblju za koje se utvrđuje porez na dobit. Za
se kao porezno priznat rashod u iznosu 30% ras- ovu kategoriju rashoda aktualno je pitanje doku-
hoda reprezentacije. mentacije koja prati transakcije po ovoj osnovi.
Pod porezno priznatom reprezentacijom po- Obzirom da su zakonom propisani uvjeti za ovu
drazumijevaju se rashodi nastali uslijed ugošća- vrstu rashoda potrebno je da isplatitelj donacije
vanja poslovnih partnera, a koji su povezani s osigura pisani dokument:
obavljanjem djelatnosti ili uspostavom poslovne - odluku o dodjeli donacije,
suradnje. - dokaz da pravna osoba kojoj se daje dona-
Primjer iz prakse: cija nije obveznik poreza na dobit, i
U pojedinim slučajevima porezne kontrole in- - dokaz da fizička osoba kojoj se daje donaci-
spektori inzistiraju na popisu gostiju na koje se ja nema drugih prihoda.
odnosi trošak reprezentacije i dokazu o poslov-
noj suradnji? 2.1.3. Rashodi po osnovi sponzorstva
Unatoč računovodstvenom načelu prema ko- Rashodi po osnovi sponzorstva koji proizlaze
jem je potrebno dokumentirati transakciju smatra- iz ugovora o sponzorstvu priznaju se kao porezno
mo da nije opravdano tražiti popis gostiju na koje priznat rashod do visine 3% ukupnog prihoda u
se odnosi trošak reprezentacije iz više razloga. razdoblju za koje se utvrđuje porez na dobit.
broj: 02/21
Pod porezno priznatim rashodima po osnovi U ovom slučaju se radi o transakciji s poveza-
sponzorstva podrazumijevaju se rashodi na ime nom osobom pa ona ne može imati tretman troš-
potpore za organiziranje i održavanje manifesta- ka sponzorstva već se odmah klasificira kao po-
cija i drugih sličnih događaja ili projekata koji nisu rezno nepriznati rashod, odnosno povećava pore-
izravno povezani s poslovanjem obveznika, s ili znu osnovicu.
bez protuusluge u vidu reklamiranja imena, dje-
latnosti, proizvoda i usluga sponzora. 2.1.4. Damping cijena
U slučaju dokumentiranja rashoda po ovoj os- „Ugovaranje poslova koji djeluju suprotno svr-
novi moguća su postupanja da primatelj sponzor- si ostvarivanja dobiti poreznog obveznika, a koji
stva ispostavi račun za usluge reklamiranja ime- za posljedicu imaju rashode koji su veći od priho-
na, djelatnosti, proizvoda i usluga sponzora ili da da, porezno priznati rashodi smatraju se samo
se iznos naknade za sponzorstvo isplati na teme- rashodi u visini realiziranog prihoda“. (Čl. 19.
lju odluke isplatitelja i/ili ugovora o sponzorstvu. st. 3. P)
Smatramo da bi u ovom slučaju bez obzira vr- Primjer: prodaja robe po damping cijenama
šili li se sponzoriranje događaja s ili bez protuus- Društvo „X“ koje se bavi trgovinom na veli-
luge bilo dobro da se zaključi pisani ugovor o ko nabavilo je robe „xy“ čija je cijena košta-
sponzoriranju. nja 10.000,00 KM. Uslijed nepovoljnih tržišnih
Primjer: uvjeta društvo je donijelo odluku o prodaji robe
Lokalna udruga „XY“ organizira nogometni tur- ispod njezine nabavne vrijednosti. Nabavljena
nir za ekipe mjesnih zajednica opčine „Z“. U cilju roba je prodana u cijelosti a ukupan prihod od
pokrića troškova turnira pozvala je društva da prodane robe za obračunsko razdoblje iznosio
sponzoriraju ovu manifestaciju. Kao protuuslu- je 9.000,00 KM.
gu na turnirima će biti javno objavljena imena Hoće li obveznik „X“ imati obvezu izvršiti uskla-
sponzora. Društvo „AB“ je po pozivu donijelo đivanje rashoda na način da u poreznoj bilanci na
odluku o sponzoriranju ove manifestacije u izno- red br. 12. poveća poreznu osnovicu za iznos ra-
su od 1.000,00 KM. zlike troška nabave u odnosu na ostvareni prihod
Troškovi društva će biti „AB“ u iznosu od 1.000,00 u iznosu od 1.000,00 KM?
KM će biti uključeni u ukupne troškove sponzor- Ravnajući se prema pravilniku obveznik bi imao
stva što znači da će isti biti porezno priznati rashod obvezu povećati poreznu osnovicu za razliku do
u ukoliko ukupni iznos troškova sponzorstva ne cijene koštanja (1.000,00 KM).
prelazi iznos do visine 3% ukupnog prihoda u raz- Međutim primjena ovog načela bi isključila sni-
doblju za koje se utvrđuje porez na dobit. Ukoliko ženja cijena, koje je priznat i zakonit postupak koji
je trošak sponzorstva za obračunsko razdoblje viši se koristi često.
od 3% ukupnog prihoda razlika iznad tog iznosa Smatramo da bi se ovo pravilo moglo primijeniti
predstavlja porezno nepriznat rashod pa će obve- samo u slučaju ako bi prodaju po nižim cijena-
znik imati obvezu izvršiti korekciju - povećanje poma omogućio samo jednom kupcu , a za ostale
rezne osnovice za tako utvrđeni iznos. bi se primjenjivala viša cijena.
Za sve ove navedene kategorije rashoda vrijedi S aspekta PDV-a obveznik „X“ neće imati obve-
pravilo da u slučaju kada su rashodi nastali u tran- zu korekcije ulaznog PDV-a.
sakcijama s povezanim osobama, predstavlja- Primjer: svjesno ugovaranje štetnih
ju porezno nepriznat rashod u ukupnom iznosu. poslova
Primjer: Obveznik „Z“ je u 2020. godini iznajmio po-
Lokalna udruga „XY“ organizira nogometni slovni prostor površine 100 m2 društvu „W“ za
turnir za ekipe mjesnih zajednica opčine „Z“. U iznos od 1.000,00 KM mjesečne naknade . Drugi
cilju pokrića troškova turnira pozvala je druš- prostor koji se nalazi u istom objektu i koji ima
tva da sponzoriraju ovu manifestaciju. Kao pro- istu površinu iznajmio je društvu „S“ za iznos od
tuuslugu na turnirima će biti javno objavljena 500,00 KM mjesečne naknade. Obveznik „Z“ i
imena sponzora. Društvo „AB“ je po pozivu do- obveznik koji je vlasnik nekretnine nisu poveza-
nijelo odluku o sponzoriranju ove manifestacije ne osobe.
u iznosu od 1.000,00 KM. Predsjednik te udruge U ovom slučaju za obveznika „W“ su ispunje-
je vlasnik društva „AB“. ni uvjet iz čl. 19. stavak 4. Pravilnika prema ko-
jima se u slučaju svjesnog ugovaranje štetnih
broj: 02/21
poslova, a koji su suprotni svrsi ostvarivanja do-

biti poreznog obveznika takvi rashodi smatraju se
porezno nepriznatim rashodima u visini koja se
odredi prema pravilima koja vrijede za utvrđi-
vanje transfernih cijena. Potrebno je napome-
nuti da se u ovom slučaju ne primjenjuje pravilo
transfernih cijena koje je propisano za povezane
osobe, već se u ovom slučaju pravilo transfernih
(tržišnih) cijena koristi samo za utvrđivanje visine
porezno priznatih rashoda.
Obveznik „W“ će imati obvezu izvršiti usklađi-
vanje rashoda na način da u poreznoj bilanci na
red br.12. poveća poreznu osnovicu za iznos od
6.000,00 KM koliko iznosi godišnja razlika troška
najma poslovnog prostora koje koristi društvo „S“.
Primjer: prodaja stalnog stroja po damping
cijenama
Društvo „Y“ je nabavilo početkom 2018. go-
dine stroj čija je nabavna vrijednost 10.000,00
KM. Koncem 2020. godine donosi odluku o pro-
daji stroja po cijeni od 5.000,00 KM. Knjigovod-
stvena vrijednost stroja na dan prodaje iznosi
6.000,00 KM.
Čl. 19. st. 6. P:
„(6) Odredbe stavka (3) ovoga članka ne odnose
se na prodaju stalnih sredstava koja su korištena
u poslovne svrhe od strane poreznog obveznika”.
Koliki je trošak- rashod u ovom slučaju?
U slučaju prodaje stalnih sredstava koja su kori-
štena u poslovne svrhe od strane poreznog obve-
znika ne primjenjuje se načelo damping cijene.
Obzirom da se trošak stalnih sredstava obračuna-
va po sustavu amortizacije nije moguće primijeniti
pristup troška nabave ili cijene koštanja.
U ovom slučaju rezultat prodaje stalnog sred-
stva ispod knjigovodstvene vrijednosti je manje
ostvareni prihod. Obveznik „y“ će imati obvezu iz-
vršiti usklađivanje rashoda na način da u poreznoj
bilanci na red br.12. poveća poreznu osnovicu za
iznos razlike knjigovodstvene vrijednosti stalnog
sredstva u odnosu na ostvareni prihod u iznosu
od 1.000,00 KM.
www.fircon.biz
broj: 02/21
Filip Lončar, MBA
PROMJENE U OBRAČUNU
I UPLATI NAKNADA I
ČLANARINA ZA GODIŠNJI
OBRAČUN ZA 2020. GODINU
Jedan od zadataka računovođa prilikom izrade godišnjeg obračuna svaka-

ko je obračun i uplata naknada i članarina. Obračun naknada i članarina u FBiH
zbog „pravnog vakuuma“ većinom je propisan županijskim zakonima i ured-
bama, stoga posebnu pažnju potrebno je obratiti prilikom obračuna naknada i
članarina za izdvojene poslovne jedinice koje pripadaju različitim županijama.
Iako se obračun za većinu naknada obavlja po istom načelu kao i u prethodnom
razdoblju (opća i posebna vodna naknada-OVN, članarine komorama, posebna
naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća-ZS, naknada za rehabilitaciju,
osposobljavanje i zapošljavanje osoba s invaliditetom), ipak županijske vlasti
su tijekom 2020. godine donijele određene olakšice u vidu ublažavanju negativ-
nih ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom COVID-a 19 na način da su
gospodarstvenici u pojedinim županijama oslobođeni akontacija i/ili naknada i
članarina za 2020. godinu. Ovaj članak je stoga koncipiran prvenstveno kao po-
moć računovođama u isticanju najvažnijih izmjena u obračunu i uplati naknada
za godišnji obračun za 2020. godinu u odnosu na prethodno razdoblje.
1. PROMJENE U OBRAČUNU
NAKNADE ZA KORIŠTENJE
OPĆEKORISNIH FUNKCIJA ŠUMA
Odlukom Ustavnog suda Federacije BiH izvan Isto tako Ustavni sud FBIH je dao mišljenje
snage je stavljen Zakon o šumama Federacije broj: U-29/10 od 12. listopada 2010. godine, koje
BiH („Sl. novine FBiH“, br. 20/02, 29/03 i 37/04) je objavljeno u „Sl. novinama FBiH“, broj: 77/10,
od 27. studenog 2009. godine. Sud je ocijenio, da Vlada Federacije BiH nije imala zakonsku
kako je ovim zakonom povrijeđeno pravo opći- osnovu za uređenje materije iz oblasti šumar-
na na lokalnu samoupravu. Presuda pod bro- stva, odnosno donošenje Uredbe o šumama,
jem U-26/08 objavljena je u „Sl. novinama FBiH“, kao i da nije imala ni ustavnu osnovu za donoše-
broj 36/09. nje ovakve Uredbe.
broj: 02/21
Međutim, Presudom Ustavnog suda Federa- Naknada za korištenje državnih šuma za teku-
cije BIH broj: U-28/10 od 23. ožujka 2011. go- ću godinu uplaćuje se tromjesečno, u roku od 30
dine, koja je objavljena u „Sl. novinama FBiH“, dana po isteku tromjesečja.
broj 34/11 od 6. lipnja 2011. godine, Ustavni sud
Federacije BIH je odlučio da se osporena Ured- PROMJENA U ODNOSU NA
ba može primjenjivati do zakonskog reguliranja PRETHODNO RAZDOBLJE:
ove materije, a najkasnije šest mjeseci od dana Skupština Županije zapadno-hercegovač-
objave ove presude u „Sl. novinama FBiH“, a to ke donijela je Zakon o izmjenama zakona o
je do 6. prosinca 2011. godine. šumama („Narodne novine ŽZH“, br. 6/20)
Zakonom o šumama („Narodne novine ŽZH”, kojim je naknadu za općekorisne funkcije
broj: 8/13 i 11/17) i Naputkom o načinu obračuna- šuma smanjila sa 0,07% na 0,05%. Zakon je
vanja, rokovima i postupku plaćanja naknada za stupio na snagu 19. ožujka 2020. godine.
zaštitu, unapređenje i podizanje novih šuma i za Zakonom o šumama Kantona Sarajevo („Sl. no-
ruralni razvoj („Sl. novine ŽZH“, broj: 12/13) propi- vine. KS“, br. 5/13) propisana je obveza plaćanja
sana je obveza plaćanja niza naknada za korište- niza naknada za korištenje šuma u Kantonu Sa-
nje šuma u Županiji zapadno-hercegovačkoj rajevo od kojih ističemo:
od kojih ističemo:  Naknadu za općekorisne funkcije šuma pla-
 Naknadu za općekorisne funkcije šuma pla- ćaju sve pravne osobe registrirane za obav-
ćaju sve pravne osobe koje su registrirane ljanje djelatnosti na području Kantona Sara-
za obavljanje gospodarske djelatnosti na jevo kao i dijelovi pravnih osoba čije je sje-
teritoriju Županije u visini 0,05% od ukupno dište izvan Kantona, a obavljaju djelatnost
ostvarenog prihoda na teritoriju Županije. na području Kantona. Naknada se plaća u
Naknadu za općekorisne funkcije šuma pla- visini od 0,07 % od ukupno ostvarenog pri-
ćaju i dijelovi pravnih osoba ili poslovne je- hoda tromjesečno i po završnom godišnjem
dinice koje obavljaju gospodarske djelatnosti računovodstvenom izvještaju prema mjestu
na teritoriju Županije, a čije je sjedište izvan ostvarenog prihoda. Naknada se uplaćuje
Županije zapadno-hercegovačke u visini na depozitni račun proračuna javnih prihoda
0,05% njihovog ukupnog prihoda ostvarenog Kantona. Od obveze plaćanja naknade oslo-
na području Županije. Naknada se plaća po- bađaju se: korisnici državnih šuma, javne in-
lugodišnje i po završnom godišnjem računu stitucije, humanitarne organizacije, udruge i
i uplaćuje se na račun Proračuna Županije fondovi. Kontrolu obračuna i uplate naknade
u iznosu od 80% i na namjenski račun jedi- vrše Porezna uprava i šumarska inspekcija.
nice lokalne samouprave u iznosu od 20%.  Naknada za korištenje državnih šuma obra-
Od obveze plaćanja naknade izuzimaju se: čunava se od ostvarenog prihoda od drveta
korisnik državnih šuma, javne institucije, računajući cijenu drveta na panju i prihoda
humanitarne organizacije, udruge i fondovi, ostvarenog od nedrvnih šumskih proizvoda
izuzev onih koji obavljaju djelatnost radi stje- po cjeniku šumskih proizvoda KJP „Saraje-
canja dobiti. Kontrolu obračuna i uplate vrši vo-šume” i uplaćuje se u sljedećim iznosima:
Šumarski inspektor i Porezna uprava. ü 1,0 % na depozitni račun proračuna
 Korisnik državnih šuma obvezan je platiti Kantona,
naknadu za njihovo korištenje. Visina na- ü 5,0 % na depozitni račun za prikupljanje
knade za korištenje državnih šuma iznosi javnih prihoda proračuna općine na či-
6% od prihoda utvrđenog na temelju ostva- jem području se ostvario prihod.
rene godišnje količine sječe šumskih drvnih Naknada se uplaćuje tromjesečno i po završ-
sortimenata računajući cijenu drveta na pa- nom godišnjem računovodstvenom izvještaju.
nju i ostvarenog prihoda od prodaje nedrv- Kontrolu obračuna i uplate naknade vrši šumar-
nih šumskih proizvoda. Naknada za korište- ska inspekcija.
nje državnih šuma određuje se i uplaćuje u
sljedećim iznosima: PROMJENA U ODNOSU NA
ü 2 % na račun Proračuna Županije i PRETHODNO RAZDOBLJE:
ü 4 % na namjenski račun jedinice lokalne sa- Člankom 8. Zakona o ublažavanju negativnih
mouprave na čijoj teritoriji se ostvaruje prihod. ekonomskih posljedica i uštedama u Kantonu
broj: 02/21
Sarajevo („Sl. novine KS.“, broj: 18/20) Kanton ü 2,0% na račun proračuna županije i
Sarajevo propisao je za pravne osobe uki- ü 5,0% na namjenski račun općine na čijoj
danje obveze plaćanja naknade za općekori- teritoriji se ostvaruje prihod. Naknada se
sne funkcije šuma. Naknada za ovaj parafi- uplaćuje po ostvarenom prihodu, tromje-
skalni namet neće se plaćati u razdoblju od sečno i po završnom godišnjem računo-
stupanja na snagu navedenog zakona od 15. vodstvenom izvještaju.
svibnja 2020. g. do završetka stanja nepogode Obrazac ONŠTK (Obračun naknada za korište-
do 31. svibnja 2020. god. i još 60 dana po pre- nje šuma i općekorisnih funkcija šuma) identičan
stanku nepogode - do 30. srpnja 2020. godine. je obrascu propisanom ranijim Zakonom.
Stav u Kantonu Sarajevo je da obveznici ili po-
slovne jedinice na teritoriju Kantona prilikom PROMJENA U ODNOSU NA
godišnjeg obračuna za 2020. godinu izostave PRETHODNO RAZDOBLJE:
prihod kao osnovicu za obračuna naknade Skupština Tuzlanskog K/Ž je donijela „novi“
ostvaren u navedenom razdoblju oslobođenja Zakon o šumama („Sl. novine TK“, broj: 7/17)
sukladno Zakonu o ublažavanju negativnih koji je stupio na snagu 10. svibnja 2017. go-
ekonomskih posljedica. dine, a nadležni ministar je donio provedbeni
Zakonom o šumama („Sl. novine Tuzlanskog propis u vidu Upute o načinu obračunavanja,
kantona”, broj: 7/17) koji je stupio na snagu 10. rokovima i postupku plaćanja naknada za za-
svibnja 2017. godine i Uputom o načinu obra- štitu i unapređenje šuma („Sl. novine TK“,
čunavanja, rokovima i postupku plaćanja na- broj: 9/17). Skupština Tuzlanskog kantona do-
knada za zaštitu i unapređenje šuma („Sl. no- nijela je Zakon o potvrđivanju Uredbe sa za-
vine Tuzlanskog kantona“, broj: 9/17) propisa- konskom snagom o prestanku primjene pro-
na je obveza plaćanja niza naknada za korištenje pisa na razini Tuzlanskog kantona („Sl.n.TK“,
br.6/20), u kojem je propisano ukidanje plaća-
šuma u Tuzlanskom kantonu od kojih ističemo:
nja naknade za općekorisnu funkciju šuma za
 Naknada za općekorisne funkcije šuma
drugi kvartal tj. za četvrti, peti i šesti mjesec
obračunava se i plaća po stopi od 0,04%.
2020 godine. Stav u Tuzlanskom kantonu je
Obveznici plaćanja ove naknade su sve
da obveznici ili poslovne jedinice na terito-
pravne osobe koje su registrirane za obav-
riji kantona prilikom godišnjeg obračuna za
ljanje djelatnosti i imaju sjedište na teritori-
2020. godinu izostave prihod kao osnovicu
ju Tuzlanskog kantona, kao i dijelovi prav- za obračun naknade ostvaren u navedenom
nih osoba čije je sjedište izvan Tuzlanskog razdoblju oslobođenja.
kantona, a obavljaju djelatnost na području
Tuzlanskog kantona. Od obveze plaćanja Zakonom o šumama Srednjobosanske župani-
ove naknade izuzimaju se korisnici držav- je („Sl. novine ŽSB“, br. 5/14,12/15, 8/16 i 7/18) i
nih šuma, javne institucije, humanitarne or- Naputkom o načinu obračunavanja te rokovima i
ganizacije, udruge i fondovi, izuzev onih koji postupku plaćanja naknade za zaštitu i unapre-
obavljaju djelatnost radi stjecanja dobiti. Na- đenje šuma („Sl. novine ŽSB“, broj: 14/14 i 9/20)
knada se uplaćuje po ostvarenom prihodu, propisana je obveza plaćanja niza naknada za
tromjesečno i po završnom godišnjem raču- korištenje šuma u Srednjobosanskoj županiji
novodstvenom izvještaju. Obzirom da se od kojih ističemo:
ranijim Zakonom o šumama („Sl. novine  Naknadu za općekorisne funkcije šuma, u
Tuzlanskog kantona”, broj: 9/12, 17/13, visini od 0,04% ukupno ostvarenog prihoda,
2/15 i 6/15), koji je prestao važiti počet- plaćaju sve pravne osobe koje su registri-
kom primjene novog Zakona, naknada rane za obavljanje djelatnosti i imaju sjedi-
za općekorisne funkcije šuma obračuna- šte na području SBŽ, kao i dijelovi pravnih
vala i plaćala po stopi od 0,05%. osoba čije je sjedište izvan SBŽ, a obav-
 Naknadu za korištenje državnih šuma obra- ljaju djelatnost na području SBŽ. Naknada
čunava i plaća korisnik državnih šuma po se uplaćuje tromjesečno i nakon završno-
stopi od 7,0% na osnovicu koju čini prihod ga godišnjeg računovodstvenog izvještaja,
od drveta računajući cijenu drveta na panju u korist računa proračuna Županije. Od ob-
i prihoda ostvarenog od nedrvnih šumskih veze plaćanja ove naknade izuzimaju se:
proizvoda i uplaćuje se: korisnik državnih šuma, javne institucije,
broj: 02/21
humanitarne organizacije, udruge i fondovi, 2. PROMJENE U OBRAČUNU

osim onih koji obavljaju djelatnost radi stje- ČLANARINA TURISTIČKOJ
canja dobiti. Kontrolu obračuna i uplate na- ZAJEDNICI
knade obavljaju Porezna uprava i šumarski Presudom Ustavnog suda Federacije BiH
inspektori. broj: U-34/13 od 03. srpnja 2014. godine, Za-
 Naknada za korištenje državne šume obra- kon o turističkim zajednicama i promicanju
čunava se od prihoda od drva, računajući ci- turizma u Federaciji BiH („Sl. novine FBiH“,
jenu drveta na panju i prihoda ostvarenog od broj: 19/96 i 28/03) prestati će 30. siječnja
nedrvnih šumskih proizvoda, i uplaćuje se: 2015. godine ukoliko do tog datuma Parlament
ü 1,0% na račun proračuna Županije Federacije BiH ne uredi ovu materiju sukladno
ü 3,0% na namjenski račun općine na či- Ustavu Federacije BiH. Prestankom primjene
jem području se ostvaruje prihod. ovog zakona prestaju i svi propisi doneseni na
Naknada se uplaćuje prema ostvarenom priho- temelju ovog zakona kao što je Uredba o člana-
du, šestomjesečno i nakon završnoga godišnjeg rinama u turističkim zajednicama, Uredba o bo-
ravišnoj pristojbi, Pravilnik o proglašenju i razvr-
računovodstvenog izvještaja. Kontrolu obračuna
stavanju turističkim mjesta u razrede, Pravilnik
i uplate naknade obavlja šumarski inspektor i Po-
o obliku i sadržaju obrasca za uplatu članarine
rezna uprava. Ako obveznik plaćanja naknade ne
turističkim zajednicama, odluke o boravišnoj pri-
obračuna ili ne uplati naknadu, šumarski inspek-
stojbi i drugi propisi doneseni na temelju ovog
tor koji je obavio kontrolu uplate sredstava, na-
osporenog zakona. Navedene propise donosila
kon pravosnažnosti i izvršnosti rješenja o uplati
je Vlada Federacije BiH ili nadležni ministar.
sredstava koje je ispostavio obvezniku, podnosi
nadležnom sudu prijedlog za prisilno izvršenje, te Obzirom da Parlament Federacije BiH nije uredio
novčane obveze. ovu materiju sukladno Ustavu Federacije BiH nema
osnove za primjenu Zakona o turističkim zajednica-
PROMJENA U ODNOSU NA ma i promicanju turizma u Federaciji BiH („Sl. novi-
PRETHODNO RAZDOBLJE: ne FBiH“, broj: 19/96 i 28/03). Prestankom primjene
Člankom 8. Zakona o ublažavanju nega- ovog zakona prestaju i svi propisi doneseni na te-
tivnih ekonomskih posljedica Srednjobo- melju ovog zakona kao što je Uredba o članarina-
sanske županije predloženo je da se pravne ma u turističkim zajednicama, Uredba o boravišnoj
osobe privremeno oslobađaju od parafiskal- pristojbi, Pravilnik o proglašenju i razvrstavanju tu-
nog nameta županijske naknade za šume u rističkim mjesta u razrede, Pravilnik o obliku i sadr-
razdoblju od proglašenja stanja nepogode - žaju obrasca za uplatu članarine turističkim zajed-
17. ožujka 2020. godine do završetka stanja nicama, odluke o boravišnoj pristojbi i drugi propisi
nepogode - do 31. Svibnja 2020. godine i još doneseni na temelju ovog osporenog zakona.
90 dana po prestanku nepogode - do 29. ko- Hercegovačko-neretvanska županija „aktivira-
lovoza 2020. godine. Stav u Srednjobosan- la“ je ranije donijeti Zakon o turističkim zajednicama
skoj županiji je da obveznici ili poslovne je- i unapređenju turizma u Hercegovačko-neretvan-
dinice na teritoriju županije su samo privre-
skoj županiji (Sl. novine HNŽ“, broj: 5/00), Pravil-
meno rasterećeni plaćanja naknade dok se
nik o obliku i sadržaju obrasca za uplatu članarine
prilikom godišnjeg obračuna kao osnovica
turističkim zajednicama („Sl. novine HNŽ“, broj:
navodi prihod ostvaren tijekom cijelog obra-
3/11), Pravilnik o proglašenju turističkih mjesta u
čunskog razdoblja.
razrede („Sl. novine HNŽ“, broj: 3/11) i Uredbu o
broj: 02/21
članarinama u turističkim zajednicama u HNŽ („Sl. novine HNŽ“, broj: 5/10, 2/12 i 6/16). Također Vlada HNŽ
donijela je i Uredbu o boravišnoj pristojbi u HNŽ („Sl. novine HNŽ“, broj: 5/10 i 6/16) i Pravilnik o razdoblju
turističke predsezone, glavne sezone i podsezone u turističkim mjestima („Sl. novine HNŽ“, broj: 4/11).
Uredbom o članarinama u turističkim zajednicama („Sl. novine HNŽ“, br. 5/10, 2/12 i 6/16) propisani su
obveznici plaćanja članarine, sukladno Odluci o klasifikaciji djelatnosti u BiH („Sl. glasnik BiH“, br. 47/10).
Visina članarine turističkoj zajednici ovisi o razredu turističkog mjesta gdje je sjedište ili poslovna jedinica
pravne osobe, pripadnosti pravnoj ili fizičkoj osobi i visini stope na ukupan prihod. Članarina turističkoj
zajednici se plaća mjesečno, do 5. u mjesecu za prethodni mjesec, pod uvjetom da obveznik ima godišnju
obvezu za članarinu preko 200,00 KM, odnosno članarina se plaća tromjesečno, ako je manja od 200,00
KM. Konačni obračun pravna osoba dužna je završiti do predaje financijskih izvješća Financijskoj-infor-
matičkoj agenciji. Nadležni ministar propisao je oblik i sadržaj obrasca za uplatu članarine (Obrazac TZ)
kao i proglasio turistička mjesta i razvrstao ih u razrede u Pravilniku o proglašenju turističkih mjesta u ra-
zrede („Sl. novine HNŽ“, broj: 3/11) i propisao da uz godišnja financijska izvješća treba predavati obračun
članarine na Obrascu TZ „mjerodavnom tijelu“. Mišljenja smo da pravne osobe ovaj obrazac predaju Fi-
nancijsko-informatičkoj agenciji i nadležnom organizacijskom dijelu Porezne uprave. Osnovica za obračun
članarine pravnoj osobi je ukupan prihod ostvaren u djelatnostima određenim člankom 11. Uredbe.
Ukupan prihod čine svi prihodi koje je pravna osoba dužna iskazati prema odredbama Zakona o ra-
čunovodstvu („Službene novine FBiH“, br. 83/09). Sredstva članarine uplaćuju se na uplatni račun Tu-
rističke zajednice HNŽ otvorene kod Raiffeisen bank br.:1610200004740003 (Vrsta prihoda: Članarina
722428, Boravišna taksa 722423).
Obveznici čiji godišnji iznos članarine prelazi 200 KM u odnosu na visinu obračunate članarine iz pret-
hodne godine, akontaciju članarine uplaćuju mjesečno, a obveznik, koji plaća godišnju članarinu manju
od 200 KM, dužan je članarinu uplaćivati mjesečno.
Pravne i fizičke osobe (obveznici) plaćaju članarinu ovisno od razreda turističkog mjesta u sljedećim
postocima:
Tablica 1. Stope obračuna članarine turističkoj zajednici

RAZRED TURISTIČKOG MJESTA
A B C D
Pravne osobe 0,05 0,045 0,04 0,035
Fizičke osobe 0,025 0,02 0,015 0,01
Pravilnikom o proglašenju turističkih mjesta u razrede („Sl. novine HNŽ“, broj: 3/11) turistička mjesta
razvrstana su u razrede kako slijedi:
Tablica 2. Razvrstavanje turističkih mjesta u razrede

Općina Naselje Razred
Mostar A
Blagaj A
Konjic A
Boračko jezero A
Čapljina A
Neum A
Međugorje A
Počitelj A
Buna A
Jablanica B
Čitluk B
Prozor-Rama B
Ravno B
broj: 02/21
PROMJENA U ODNOSU NA Osnovica za obračun članarine je ukupni prihod

PRETHODNO RAZDOBLJE: koji je pravna osoba obvezna iskazati u bilanci
Člankom 8. Zakona o ublažavanju negativ- uspjeha u skladu s računovodstvenim propisima.
nih ekonomskih posljedica izazvanih epide- Osnovica se utvrđuje pojedinačno za svaki or-
mijom koronavirusa (COVID-19) i podrške ganizacijski dio izvan sjedišta pravne osobe, od-
ekonomiji na području Hercegovačko-ne- nosno prilikom obračuna članarine osnovica se
retvanske županije („Sl. novine HNŽ.“, broj: utvrđuje tako da se od ukupnog prihoda oduzmu
3/20) županija je propisala za pravne oso- prihodi ostvareni u poslovnim jedinicama. Prav-
be, kojima je osnovna djelatnost turizam i ne i fizičke osobe plaćaju akontaciju članari-
ugostiteljstvo, oslobađanje plaćanja člana- ne do 15-tog u mjesecu za prethodni mjesec na
rine TZ i boravišne pristojbe, a sukladno depozitni račun Kantona Sarajevo. Obveznici
Zakonom o turističkoj djelatnosti („Sl. no- čiji godišnji iznos članarine prelazi 300 KM u od-
vine HNŽ, br. 3/11) i Zakonom o ugostitelj- nosu na visinu obračunane članarine iz prethod-
skoj djelatnosti („Sl. novine HNŽ, br.12/17). ne godine, akontaciju plaća mjesečno, a obve-
Oslobađanje plaćanja članarine Turističkoj znik koji plaća godišnju članarinu manju od 300
zajednici županije je za cijelu 2020. godinu.
KM obvezan je članarinu uplaćivati tromjesečno.
Također obveznici plaćanja boravišne pri-
Uplaćena sredstva na depozitni račun Kantona
stojbe oslobođeni su plaćanja iste u razdo-
Sarajevo raspoređuju se na račun Turističke za-
blju od 90 dana od dana stupanja na snagu
jednice. Nadalje, Pravne i fizičke osobe obve-
županijskog zakona tj. od 02. 06. 2020. god.
zni su Turističkoj zajednici dostaviti obrazac i
do 30. 08. 2020. godine.
dokaz o uplati članarine odnosno nisu obvezni
Kanton Sarajevo donio je Zakon o turizmu obrazac dostaviti Poreznoj upravi FBiH i FIA
(„Sl. novine KS“, broj: 19/16, 31/17 i 34/17-isp). d.d. Sarajevo.
Izmjenama i dopunama članka 76. Zakon o turiz- Pravilnikom o obliku i sadržaju obrazaca za
mu („Sl. novine KS“, broj: 31/17 i 34/17-isp) koje uplatu članarine Turističkoj zajednici Kantona
su stupile na snagu 10. kolovoza 2017. godi- Sarajevo („Sl. novine KS“, broj: 46/17) propisa-
ne proširena je baza prihoda turističke zajednice ni su obrasci:
(članarine) u odnosu na ranije razdoblje, i to: ü Obrazac PAOČ – Prijava obračuna akonta-
a) prihodi od boravišne takse, cije članarine Turističkoj zajednici Kantona
b) članarine, Sarajevo koji se dostavljaju mjesečno ili tro-
c) prihodi iz proračuna Županije, proračuna je- mjesečno, a rok dostave je do 15-tog u mje-
dinica lokalne samouprave, na temelju po- secu za prethodni mjesec ili tromjesečje i
sebnih programa, ü Obrazac KOČ – Konačan obračun članari-
d) prihodi od obavljanja djelatnosti iz članka ne Turističkoj zajednici Kantona Sarajevo
61. stavak (2) Zakona, za godinu, a rok dostave je do 15. travnja
e) prihodi od dobrovoljnih priloga i darova, za prethodnu godinu.
f) prihodi iz drugih izvora. Odlukom o visini boravišne takse za područ-
Naime, Zakonom o turizmu u Kantonu Sa- je Kantona Sarajevo za 2019. Godinu („Sl. no-
rajevo definirana je obveza plaćanja članarine vine KS“, broj: 54/18) propisana je visina bora-
turističkoj svim obveznicima i dobrovoljnim čla- višne takse za 2019. Godinu koja se uplaćuje na
novima turističke zajednice u skladu s člankom depozitni račun Kantona Sarajevo, i to:
63. stavak 2 i 8 Zakona o turizmu odnosno sve ü Boravišna taksa za 2019. Godinu 2,00 KM,
pravne i fizičke osobe registrirane na području KS ü Dnevna boravišna taksa za 2019. Godinu
i dijelovi pravnih osoba koji posluju na području 1,00 KM,
KS koji pružaju ugostiteljske ili turističke usluge i ü Fizičke osobe koje pružaju usluge smješta-
usluge povezane s turizmom. Ovisno od pravnog ja u domaćinstvu i seoskom domaćinstvu
statusa obveznici plaćaju članarinu po sljedećim plaćaju godišnju boravišnu taksu paušalno
parametrima: u iznosu 50,00 KM za svaki krevet i smje-
ü Pravne osobe 0,050%, štajnu jedinicu, koja se odnosi na pružanje
ü Fizičke osobe 0,025%. usluga smještaja.
broj: 02/21
PROMJENA U ODNOSU NA izdataka, sukladno propisu o porezu na dohodak,

PRETHODNO RAZDOBLJE: umanjen za porez na dodanu vrijednost.
Člankom 7. Zakona o ublažavanju nega- Obveznici plaćanja članskog doprinosa dužni
tivnih ekonomskih posljedica i uštedama u su do 15. u mjesecu obračunati članski doprinos
Kantonu Sarajevo („Sl. novine KS.“, broj: za prethodni mjesec i uplatiti na račun Turističke
18/20) Kanton Sarajevo propisao je za prav- zajednice Županije. Uz ovu uplatu obveznici su
ne osobe ukidanje obveze plaćanja turistič- dužni dostavljati obrazac obračuna iz kojeg je ja-
ke članarine Turističkoj zajednici Kantona. sno vidljivo kojoj općini/gradu pripada obračunani
Članarina se neće plaćati u razdoblju od
i uplaćeni članski doprinos, a koji se raspoređuje
stupanja na snagu zakona tj. od 15. svibnja
od 70% turističkoj zajednici općine/grada, a 30%
2020. g. do završetka stanja nepogode tj. do
Turističkoj zajednici Županije.
31. svibnja 2020. god. i još 60 dana po pre-
Podzakonske propise i obrasce Vlada ŽSB i
stanku nepogode tj. do 30. 07. 2020. godi-
nadležna ministarstva donijeti će u roku od šest
ne. Navedeno oslobađanje odnosi se samo
mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona.
na rasterećenje plaćanja akontacije članari-
ne koja se plaća sukladno Pravilniku o obli- PROMJENA U ODNOSU NA
ku i sadržaju obrazaca za uplatu članarine PRETHODNO RAZDOBLJE:
Turističkoj zajednici Kantona Sarajevo, dok
Člankom 8. Zakona o ublažavanju negativ-
se prilikom godišnjeg obračuna cijeli ostva-
nih ekonomskih posljedica Srednjobosanske
ren prihod iskazuje kao osnovica obračuna
županije predloženo je da se pravne osobe
članarine.
privremeno oslobađaju od parafiskalnog na-
Skupština Srednjobosanske županije donije- meta boravišne pristojbe i članskog doprino-
la je Zakon o Turističkim zajednicama Srednjo- sa turističkoj zajednici u razdoblju od pro-
bosanske županije („Sl. novine ŽSB“, br. 3/20) glašenja stanja nepogode odnosno od 25.
s početkom primjene od 25. travnja 2020. godine. 04. 2020. god. kada je stupio na snagu Zakon
o Turističkim zajednicama ŽSB („Sl. novine
Zakonom je propisan obvezni članski doprinos
ŽSB“, br. 3/20) do završetka stanja nepogode
za financiranje Turističke zajednice Županije od-
tj. do 31. 05. 2020. god. i još 90 dana po pre-
nosno turističkih zajednica općina/gradova kao i
stanku nepogode tj. do 29. 08. 2020. godine.
prihoda ostvarenih od boravišne pristojbe. Visinu
boravišne pristojbe utvrđuje Vlada ŽSB najkasni- 3. ZAKLJUČAK
je do kraja listopada tekuće godine za narednu
godinu. Naplaćena sredstva po osnovu boraviš- Obveza obračuna naknade za korištenje, zašti-
ne pristojbe, davatelj usluga uplaćuje na račun tu i unapređenje šuma te članarine za turističku
Turističkoj zajednici Županije prvog radnog dana zajednicu zbog pravnog vakuuma nije određena
slijedećeg tjedna za protekli tjedan. Turistička za- entitetskim Zakonom već je većina županija do-
jednica županije dužna je 70% prikupljenih sred- nijela vlastite zakone i propisala visine naknada i
stava uplatiti na račun turističke zajednice općine/ članarina. Zbog specifičnosti i ograničenog obuj-
grada u roku od sedam dana od dana uplate da- ma poslovanja većine pravnih subjekata tijekom
vatelja usluge. 2020. godine županije su donijele Zakone o ubla-
Ukoliko nije osnovana Turistička zajednica opći- žavanju ekonomskih posljedica uzrokovanih pan-
ne/grada, sredstva prikupljena po osnovi boraviš- demijom COVID-a 19 koji su utjecali u pojedinim
ne pristojbe predstavljaju prihod Turističke zajed- županijama na privremeno ili potpuno oslobađa-
nice Županije. nje od obračuna ili uplate naknada i članarina.
Obvezni članovi turističke zajednice općine/gra- Navedene mjere donekle su ublažile teret para-
da su pravne i fizičke osobe koje ostvaruju prihod fiskalnih nameta koje društva uplaćuju, uz nagla-
obavljanjem ugostiteljske i turističke djelatnosti te sak da su donesene samo u određenim županija-
s turizmom neposredno povezane djelatnosti. ma posebno istaknutim u tekstu članka. Stoga u
Osnovica za obračun članskog doprinosa, za ovom uratku su prezentirane izmjene u obračunu
pravnu osobu koja je obveznik poreza na dobit jest naknada po županijama u kojima su iste omogu-
ukupan prihod iskazan u računu dobiti i gubitka, ćene zakonskim aktima i dodatno pojašnjen po-
sukladno propisima o računovodstvu, a za fizičku stupak i stav oko utvrđivanja osnovice za obračun
osobu jest ukupan primitak iz knjige primitaka i naknada i članarina za 2020. godinu.
broj: 02/21
LITERATURA
6. Zakon o ublažavanju negativnih ekonom-
1. Bošnjak Ž. i dr., Godišnji obračun za 2020. skih posljedica Srednjobosanske župani-
godinu, (2021.) Fircon d.o.o. Mostar; je (Službene novine SBŽ broj: 7/20);
2. Zakon o šumama Federacije BiH („Sl. novi- 7. Zakon o turističkim zajednicama i promi-
ne FBiH“, br. 20/02, 29/03 i 37/04); canju turizma u Federaciji BiH („Sl. novine
3. Zakon o izmjenama Zakona o šumama FBiH“, broj: 19/96 i 28/03)
(„Narodne novine ŽZH“, br. 6/20); 8. Zakon o ublažavanju negativnih ekonom-
4. Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica izazvanih epidemijom koro-
skih posljedica i uštedama u Kantonu Sara- navirusa (COVID-19) i podrške ekonomiji
jevo („Sl. novine KS.“, broj: 18/20); na području Hercegovačko-neretvanske
5. Upute o načinu obračunavanje, rokovima i županije („Sl. novine HNŽ.“, broj: 3/20)
postupku plaćanja naknada za zaštitu i una- 9. Zakon o Turističkim zajednicama ŽSB („Sl.
pređenje šuma („Sl. novine TK“, broj: 9/17); novine ŽSB“, br. 3/20)
broj: 02/21
doc.dr.sc Mirza Čaušević
NEGATIVNI ASPEKTI
POREZNE KONKURENCIJE U
EUROPSKOJ UNIJI
Članak se isključivo bavi određenim negativnim aspektima porezne konku-

rencije u Europskoj uniji. Neusklađenost poreznih sustava predstavlja veliku
prepreku ostvarenju ciljeva, a čije rješenje se može ostvariti jedino kontinuira-
nim usklađivanjem poreznih sustava. U praksi se pokazalo kako je takvu ko-
ordinaciju vrlo teško postići na području oporezivanja u cjelini. Neki rezultati
su se, ipak, uspjeli ostvariti i to na području neizravnih poreza, dok su učinci
unutar izravnih poreza znatno slabiji. Autor naglašava da će proširenje Unije
i priključivanje novih članica produbiti problem s jedne, i povećati potrebu za
usklađivanjem poreza s druge strane. Negativna porezna konkurencija nije pro-
blem samo u Uniji već i šire, a u procesu globalizacije može se promatrati kao
međunarodno pitanje koje utječe na društveno-ekonomske tokove u cijelom
svijetu. Uzroci njezinog nastanka postojali su i prije, samo što je njihov utjecaj
posebno došao do izražaja krajem prošlog i početkom novog stoljeća.
1. UVOD
Velike korporacije sklone su lošim praksa-
Proces europske ekonomske integracije uz ma koje se odnose na iskorištavanje propusta u
mnoge koristi, prije svega ekonomskog karaktera, sustavu i lošem provođenju porezne politike EU
izaziva i mnoge troškove koje su posljedica raznih na način da svoju dobit prebacuju u one zemlje
pojava i problema, a kao što je štetna (nelojalna) koje imaju nisko ili nepostojeće porezno optere-
porezna konkurencija. Jedan od razloga nastan- ćenje. Zbog toga ona zemlja u koju je dobit pre-
ka negativne porezne konkurencije jest taj što Eu- bačena ima veće prihode od oporezivanja, dok je
ropska unija još uvijek nema zajedničku poreznu prva (ona iz koje je dobit iznesena) oštećena za
politiku , te zbog želje zemalja članica EU da što visinu prihoda koju je mogla ostvariti oporeziva-
više investicija i ekonomskih aktivnosti privuku i/ili njem dobiti. To je primjerice slučaj u nekim pore-
zadrže na svom teritoriju.1 znim oazama.2
1. Šimović, J., Šimović, H., Fiskalni sustav i fiskalna politika Europ-

ske unije, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2006., str. 48. 2. Ibidem, str. 48.
broj: 02/21
Prethodno navedeno vodi narušavanju trži- za ekonomsku suradnju i razvoj) i model koji se
šta, te povećanju porezne konkurencije među koristi unutar Europske Unije. Prvi model pred-
zemljama članicama. Potaknuti niskim porezima stavlja osnovni svjetski model i znatno je širi jer
na nekretnine (ili čak njihovim nepostojanjem) obuhvaća i zemlje koje nisu članice EU, dok se
pojedinci će kupovati nekretnine upravo u tim ze- model EU odnosi samo na zemlje unutar grupaci-
mljama. Isto tako, sele svoje proizvodnje u one je. Primjenom OECD-ovog modela djelomično se
države u kojima su porezne stope niske i na taj riješio ovaj problem.6
način utječu na povećanje blagostanja u istima, a Model koji koristi EU odlučen je u dokumentu
niski porezi na dohodak/imovinu potiču migracije Kodeks ponašanja pri oporezivanju poduzeća, a
stanovništva i umirovljenika.3 koji preporuča da bi zemlje članice trebale uredi-
Negativna porezna konkurencija ogleda se u ti svoje porezne sustave u svrhu eliminiranja ne-
području oporezivanja poduzeća, a razlog tomu gativne porezne konkurencije. Tim dokumentom
su još uvijek niski stupanj usklađenosti sustava države članice EU obvezuju se da neće prihva-
oporezivanja poduzeća unutar zemalja članica. ćati nove sustave oporezivanja koji bi uzrokovali
Kako bi se porezna konkurencija shvatila kao negativnu poreznu konkurenciju. Također, obve-
ozbiljan problem, potrebno ju je promatrati na zuju se da će postupno uklanjati postojeće, sta-
način kako ona utječe na ekonomsku učinkovi- re sustave, koji obuhvaćaju razne oblike poreznih
tost gospodarstva EU. Oporezivanje poduzeća poticaja i drugih instrumenata, a koji uzrokuju po-
unutar jednog zajedničkog EU tržišta mora: a) reznu utakmicu među zemljama članicama. Ko-
doprinijeti međunarodnoj konkurentnosti poslov- deks bi se trebao shvatiti kao smjernica koje bi se
nih subjekata; b) izbjeći neopravdane i nepotreb- zemlje trebale pridržavati i koje bi trebale slijediti
ne porezne troškove i druge zapreke koje koče prilikom donošenja, izmjena i provođenja svojih
prekograničnu ekonomsku aktivnost; c) spriječiti poreznih politika.7
ograničavanje opće (tzv. zdravu/pozitivnu) pore- Osim donošenja Kodeksa, osnovana je i po-
zne konkurencije i d) osigurati da porezne mje- sebna Radna skupina (tzv. Primarolo Group) u
re što manje utječu na donošenje ekonomskih okviru Vijeća, a koja je imala za cilj da otkri-
odluka.4 je i procijeni koje su to porezne mjere i porezni
Sustav oporezivanja poduzeća koji obuhvaća elementi unutar postojećih poreznih sustava
prethodno navedene kriterije utjecat će na porast koji bi se mogli opisati kao štetni i koji uzrokuju
blagostanja, međutim, da bi se dosegao željeni poreznu konkurenciju među zemljama članica-
stupanj blagostanja (uz optimalan sustav opore- ma EU.7 Radna skupina ima zadatak da nadzire
zivanja poduzeća), nužno je uzeti u obzir i druge uklanjanje štetnih poreznih elemenata, a zemlje
čimbenike javnih financija kao što su: financira- članice obvezne su dostavljati izvješće Vijeću EU
nje i pribavljanje javnih dobara i usluga, te njihov o svakom predloženom poreznom režimu kojeg
odnos s mogućnosti pribavljanja javnih prihoda i namjeravaju razmatrati i koji bi u smislu Kodeksa
učinkovitosti djelovanja javne uprave.5 bio štetan.8
Trenutno je nabrojana široka lepeza (preko
2. MODELI BORBE PROTIV ŠTETNE stotinu) poreznih mjera i njihovih inačica koje
POREZNE KONKURENCIJE su uzrok štetne porezne konkurencije, a zbog
Za akciju s ciljem minimiziranja ili potpunog vrlo velikog broja štetnih poreznih mjera, Vije-
uklanjanja negativne porezne konkurencije će EU donijelo je zaključak da zbog složenosti
postoji nekoliko inicijativa na globalnoj razini. Niti ove problematike pažnju treba usmjeriti na tri
jedan od tih modela nije pridobio političku podršku istaknuta područja oporezivanja, a to su: a) pro-
jer teza o štetnosti porezne konkurencije nije bila blem dvostrukog oporezivanja poslovnih subje-
adekvatno dokazana. Najpoznatiji modeli borbe kata; b) problem oporezivanja prihoda od ka-
protiv pojave nelojalne porezne konkurencije su mata na štednju i c) problem poreza po odbitku
model razvijen od strane OECDa (Organizacija kod oporezivanja kamata i naknada za autorska
3. Tadin, H., Europska unija – unutarnje tržište i porezi, Ekonomski

fakultet, Zagreb, 2012., str. 90. 6. https://ideas.repec.org/a/eff/ekoeco/v16y2009i2p505-523.html
4. https://europa.eu/european-union/topics/taxation_hr (20.01.2021.)
(20.01.2021.) 7. Ibidem.
5. https://www.bib.irb.hr/432008 (20.01.2021.) 8. http://www.ijf.hr/pojmovnik/harmonizacija.htm (21.01.2021.)
broj: 02/21
prava prilikom prekograničnih transakcija različi- treba imati u vidu ključni aspekt samih poreza kao
tih kompanija.9 takvih, a to je da je porezni sustav na određeni
način, dio suvereniteta te zemlje. Sasvim jasno,
3. NEGATIVNI ASPEKTI POREZNE i dio fiskalnog suvereniteta te iste zemlje. U tom
KONKURENCIJE DRŽAVA duhu, spominje se načelo nacionalne nadležno-
ČLANICA EU sti, koje predstavlja nadležnost pojedine politike,
U uvjetima sveopće globalizacije, stvaranje pa tako i porezne, kao dio politike određene dr-
Europske monetarne Unije i uvođenje eura kao žave. Upravo radi takvog stava zemalja članica
zajedničke valute dovelo je do mnogobroj- EU, te različitih interesa tih istih država kroz de-
nih pozitivnih učinaka među samim državama setljeća pregovora unutar organizacije, bilo je teš-
članicama Unije. No, kao iz sjene, poče- ko donijeti jasne i vrlo izravne propise (ugovore)
la je vrebati i jedna pojava koji je uvjetovala koji će na adekvatan način regulirati tu tematiku,
mnogobrojne ekonomske probleme, a radi a kako bi se kroz zajedničku prizmu jedinstvene
se o štetnoj poreznoj konkurenciji i raznolikoj porezne politike reguliralo zajedničko porezno
poreznoj politici država članica, kao ključnom zakonodavstvo.12
segmentu fiskalne politike. Budući se ovaj dio Porezni instrument koji su u prošlosti često ko-
fiskalne politike može smatrati međunarodnim ristile članice EU je smanjenje poreza na dobit,
pitanjem, jasno je da se države Unije nerado i no to je dovelo do odljeva investitora i kapita-
sporo odriču ovog aspekta koji, među ostala iz zemalja s visokim poreznim stopama u
lim, dobro puni nacionalne proračune. zemlje s niskim poreznim stopama. Tijela EU
U procesu eurointegracija, ovaj fenomen se pro- detektirala su ovaj problem te su provela razne
matra kao štetna pojava, budući da je porezna izmjene i dopune kako bi anulirala ovu praksu.
politika država članica različita, te kao takva iza- Ključan problem koji se nameće pri pregovara-
ziva mnoge neželjene učinke. Također, može se nju i postizanju općeg zajedničkog dogovora o
reći da štetna porezna konkurencija predstavlja usklađenoj poreznoj politici među zemljama čla-
globalni problem, koji nadilazi granice Europske nicama EU jest na koji način nagovoriti tzv. „pore-
Unije.10 zne oaze“ poput San Marina, Andore i Monaka da
Kada su čelnici EU utvrdili postojanje negativ- usklade svoje porezne legislative s poreznim pro-
ne porezne konkurencije, pokušali su poduzeti pisima ostalih zemalja Europske unije. Zbog čega
mnogobrojne mjere za njezino suzbijanje, među bi se te zemlje odrekle toliko željenog kapitala, in-
ostalim i harmonizaciju sustava oporezivanja, no vesticija, izvrsnog punjenja državnog proračuna,
tek od 90-ih godina prošlog stoljeća. Kao ključno, te vlastitog prosperiteta i blagostanja? Navedeni
radi se o intenciji bilo koje države članice EU da problem je jedan od krucijalnih razloga radi ko-
zadrži što više ekonomske aktivnosti i privuče što jeg se harmonizacija poreza na području EU tako
više investicija u svoju zemlju, te se upravo radi sporo odvija. Ne treba zanemariti ni činjenicu da
tih stremljenja i pojavila štetna porezna konkuren- uz navedene postoje i drugi razlozi političkih ko-
cija, a u skladu s tim i mjere za njeno suzbijanje.11 notacija koji uvjetuju fragmentiranost nekih drža-
Upravo ovakav vid porezne konkurencije - nje- va u odnosu na druge po pitanju zajedničke pore-
zina štetnost na proračune dijela zemalja člani- zne politike.13
ca, dovela je do ideje harmonizacije (barem dijela Budući da je Europska unija među ostalim i
zakonodavnog okvira zemalja EU), a kako bi se monetarna unija, u današnjem globaliziranom
suzbile negativnosti koje može prouzročiti ista; svijetu ona može imati uspjeha ukoliko stan-
poput dvostrukog oporezivanja, stvaranja „pore- dardizira barem dio svog poreznog zakono-
znih oaza“, utaje poreza i slično. Kada se govori davstva, kako bi ista porezna pravila vrijedila
o poreznoj harmonizaciji kao protuteži štetne po- u svakoj zemlji članici. No, pri određivanju ovih
rezne konkurencije, njezinoj učinkovitosti s gledi- pravila treba voditi računa o građanima svake
šta usklađenosti poreznih opterećenja, te njezi- zemlje zasebno, te o tvrtkama koje u njima po-
nih učinaka na funkcioniranje država članica EU, sluju, a sve kako se ne bi dogodilo da najugro-
ženiji stanovnici neke zemlje nakon usvajanja
9. https://core.ac.uk/download/pdf/33277549.pdf (21.01.2021.)
10. https://repozitorij.vuka.hr/islandora/object/vuka%3A737/data- 12. http://www.hde.hr/sadrzaj.aspx?Podrucje=665 (21.01.2021.)
stream/PDF/view (21.01.2021.) 13. https://repository.pravri.uniri.hr/islandora/object/pravri:945
11. Ibidem. (22.01.2021.)
broj: 02/21
takvih pravila budu još siromašniji nego što su da su ostali u matičnim državama. Primjeri takve
bili. Razni autori vršili su istraživanja na temu porezne prakse mogu se naći svugdje u svijetu,
učinkovitosti porezne harmonizacije i njezine pa tako i u Europi. Najznačajnije od njih su San
refleksije na države članice EU. Rezultati di- Marino, Andora i Monako. Radi se o, geograf-
jela njih pokazuju da od porezne konkurencije ski gledano, malim državama i s malim brojem
imaju više koristi male zemlje od velikih, a re- stanovnika, ali sa tako definiranim poreznim in-
zultati drugih suprotno. Jedan zajednički stav strumentima koje navode na premisu da na taj
provlači se kroz sva istraživanja a koji govori način povećavaju blagostanje svojih građana.
o tome da bi se o tom slučaju radilo o subopti- Navedene države su dugo vremena odolijevale
malnoj razini oporezivanja, te bi društveno bla- pritisku zemalja članica EU da barem dijelom
gostanje erodiralo. 14 usklade svoje porezne politike s već donese-
nim poreznim aktima EU. One nisu članice EU,
4. POREZNE OAZE I NJIHOVA no jedno zasjedanje EU parlamenta 2019. godi-
RELACIJA SA EU ne stvorilo je pravni okvir da se i one, u određe-
Štetna porezna konkurencija u svom ključnom nom smislu, približe Europskoj Uniji, ali istovre-
značenju najbolje se ogleda u pogledu meno i ojačaju transparentnost njihovog ban-
postojanja poreznih oaza, a reflektira se u karskog i financijskog sustava.17
državama koje, među ostalim, imaju vrlo niske Zahvaljujući Sporazumu koji je postignut na
poreze na dobit te ostale porezne dobrobiti, a plenarnom zasjedanju u Strasbourgu, poticati će
koje vuku potencijalne investitore da upravo u se gospodarska i financijska suradnja između
tim državama deponiraju svoj kapital s pravom triju navedenih država i ostatka zemalja člani-
očekujući najmanji mogući porez na dobit ca EU, iako one, radi svojih specifičnih karakte-
i sl. Upravo ovaj aspekt iznošenja vlastitih ristika, još uvijek nisu punopravne članice EU.
sredstava iz matične zemlje u kojoj određeni Jedan od ciljeva ovog Sporazuma je i da se ista
stanovnik prebiva uzemlje sa ovakvim poreznim pravila primjenjuju na istom tržištu, a i pokušaj
sustavima predstavlja jedan od krucijalnih smanjivanja mogućnosti da te države i dalje budu
problema za porezne sustave drugih država „porezne oaze“.
članica EU.15 Države koje ovakve porezne su- Ove tri države koje imaju specifičnu financij-
stave imaju implementirane u svoje porezno sku situaciju, kako bi spriječile pranje novca i
zakonodavstvo, ruše intenciju država članica financiranje terorizma, popustile su pritis-
EU o jedinstvenom, zajedničkom i integriranom cima i poduzele korak ka pridruživanju EU
tržištu koje može konkurirati velikim tržištima potpisivanjem ovog Sporazuma. Na taj na-
SAD – a i Japana. Upravo takve drastične ra- čin pojačao se postupak njihove integracije ka
zlike u visini poreznih stopa tih država u odno- Europskoj uniji.18
su na druge, ukazuju poduzećima da baš njih Sam proces približavanja San Marina, Andore
odaberu za optimalnu lokaciju svog poslovanja. i Monaka započeo je još 2014. godine, kada je
Dakle, „poreznim oazama“ smatraju se one dr- pokrenut Sporazum o pridruživanju, a navede-
žave koje imaju vrlo fleksibilne porezne sustave, ne zemlje kao nacionalnu valutu koriste euro.
odnosno takve porezne sustave koje njima sa- Može se zaključiti kako osim borbe pro-
mima omogućavaju dobro punjenje nacionalnih tiv netransparentnog poslovanja bankarskih i
proračuna, upravo radi vrlo niskih stopa pore- financijskih sustava ovih država, na taj na-
za.16 Ovakvi porezni sustavi primamljivo djeluju čin države se žele pozicionirati i u borbi protiv
na investitore, njihov kapital i resurse kojima ras- terorizma, te unificiranju, odnosno harmoniza-
polažu, te se u praksi često događa da u države ciji poreznih sustava i njihovoj dostupnosti u
s takvim sustavima investitori rado sele svoje javnosti, u mjeri u kojoj je to realno moguće
kompanije i proizvodne pogone, a sve u svrhu učiniti.19
ostvarivanja veće dobiti od one koju bi ostvarili
14. Ibidem.
15. https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ 17. Ibidem.
IP_19_1606 (22.01.2021.) 18. https://www.ijf.hr/upload/files/file/PV/2012/5/sertic.pdf
16. https://zir.nsk.hr/islandora/object/veleri%3A2040/datastream/ (23.01.2021.)
PDF/view (22.01.2021.) 19. Ibidem.
broj: 02/21
Slika 1. – Porezne oaze u Svijetu
Izvor: https://www.jutarnji.hr/globus/svijet/porezne-oaze (23. 01. 2021.)
5. POREZNI TRENDOVI U EU
i zakonodavni okvir o sprječavanju dvostrukog
Koliko god to običnom građaninu bilo iritan- oporezivanja u prekograničnim državama. Treba
tno, oporezivanje je krucijalno za funkcioniranje naglasiti da je nacionalni suverenitet već dugo
društava širom svijeta te Vladama predstavlja najuže vezan uz zakonodavni okvir na području
najvažniji izvor prihoda nacionalnih proračuna oporezivanja, baš radi njegovog velikog utjecaja
zemalja. Ono je ključno za osiguranje stabilnosti na političke odluke i nacionalne proračune. S ob-
gospodarstava svijeta (pa tako i država članica zirom na situaciju u EU danas, postalo je jasno
EU) te njihovih funkcioniranja uopće. No, trend da je potpuno nacionalni koncept oporezivanja u
štetne porezne konkurencije šteti nacionalnim samoj Uniji, bez ikakvih dodatnih harmonizacija i
gospodarstvima, a isto tako i građanima tih istih usklađivanja, postao neodrživ.21
zemalja stvara mnoge neželjene učinke. Također, Među ostalim, štetna porezna konkurencija
može se reći da će i svako daljnje proširenje Eu- je dovela i do „ sindroma“ tzv. porezne evazije,
ropske unije i primanje novih članica pod svoje odnosno izbjegavanja plaćanja poreznih obve-
okrilje biti dodatni problem u kontekstu štetne po- za. Upravo radi svih negativnosti štetne porezne
rezne konkurencije. Summa summarum, name- konkurencije, kao jedan od oblika borbe država
će se zaključak kako štetna porezna konkuren- članica protiv nje, pojačava se administrativna
cija razdire zdravo tkivo poreznih sustava država suradnja poreznih uprava zemalja članica i teži
EU, te na određeni način „tjera“ komisiju EU i ve- se ostvarenju učinkovitog poreznog nadzora.
ćinu zemalja članica na izradu svrsishodnog do- Sprječavanjem postojanja štetne porezne kon-
kumenta koji bi na najbolji mogući način anulirao kurencije želi se spriječiti pojava manipulativnog
štetne posljedice porezne konkurencije.20 računovodstva, ali i dvostrukog oporezivanja po-
Upravo zato, sve ove godine Europska uni- duzetnika. Sasvim je jasno da porezi investitoru
ja ima tendenciju usklađivanja i ujednačavanje predstavljaju ključni element u donošenju poslov-
nacionalnih zakonodavstava u području opore- nih odluka, no, veliki broj država trpi drastično
zivanja na razini država članica. No, porezna smanjenje svojih prihoda upravo radi posljedica
politika EU je u početku uglavnom bila usmje- štetne porezne konkurencije. Na primjer, Irska je
rena na sprječavanje narušavanja tržišnog upravo radi niskih poreznih stopa privukla mnogo
natjecanja. Jedan od uspjeha koji je uslijedio je svjetskih kompanija te uprihodila velika sredstva
kroz godine, a koja su joj pomogla povećati vlastiti
20. https://www.ijf.hr/upload/files/file/PV/2015/1/mijatovic.pdf
(23.01.2021.) 21. https://www.rrif.hr/clanak-20381/ (23.01.2021.)
broj: 02/21
BDP te je na taj način povećavala i svoju konku- interesi i utjecaji, te postaje jasno koliko je potpu-
rentnost, doduše na nekorektan način. na harmonizacija poreza i poništavanja negativnih
U uvjetima sveopće globalizacije, a i zbog či- učinaka porezne konkurencije težak i dugotrajan
njenice da se radi o monetarnoj uniji, odvija se zadatak. Možda nikada nećemo dočekati trenutak
stalna tendencija homogenizacije i harmoniza- kada će porezna politika u EU biti potpuno harmoni-
cije mnogih pravila i propisa, pa tako i poreznih zirana i usklađena, upravo radi svega navedenog.
zakonodavstava, barem u određenoj mjeri. Za- Ne treba zaboraviti ni velike troškove koje mno-
jednički i nacionalni interesi sada su povezaniji ge zemlje članice moraju podnijeti, a kako bi
nego ikad prije, kao i značajna mobilnost poduze- svoja nacionalna zakonodavstva uskladila sa
ća i građana unutar Unije. Države članice došle svim propisima koje je do sada donijela Unija na
su do zaključka kako samo zajedničkim i pravil- temu usklađivanja porezne politike,baš zbog ras-
no osmišljenim aktima, a za dobrobit svih zemalja cjepkanosti država EU.24
članica EU, mogu barem pokušati anulirati vanj- Kako se vidi iz navedenog, Unija ima goleme
ske konkurentske pritiske kao npr. poreznu re- prednosti (tržišne, ekonomske i monetarne), ali
formu SAD–a, štiteći svoje interese kroz jačanje i nedostatke koji se očito ne mogu izbjeći, čak i
konkurentnosti poreznog sustava unutar EU. Kao kada bi bilo jedinstvene volje za izglasavanjem
i bilo koje poduzeće koje mora, u iznenada izmi- takvog dokumenta koji bi u potpunosti unificirao
jenjenim tržišnim uvjetima brzo reagirati na novo- pravni okvir za poreznu politiku EU. Dovoljno je
nastale okolnosti, a kako bi ostalo konkurentno, samo spomenuti ispunjavanje 27 različitih obra-
tako i Unija mora brzo reagirati i adaptirati se na zaca za PDV pri poslovanju poduzeća u svih 27
novonastale uvjete.22 članica, nakon napuštanja članstva od strane Uje-
Europska Komisija i zemlje članice, među dinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne
ostalim, žele postići i konkurentnije zajedničko Irske.25
tržište, a jedan od preduvjeta je i bolja pore- PDV čini jednu od osnovnih sastavnica nacio-
zna politika. U mnogim anketama, značajan dio nalnih proračuna i njegovim unificiranjem neke
ispitanika navodi borbu protiv zloupotrebe pore- bi države mogle drastično osiromašiti, a vjerojat-
znog sustava kao jedan od prioriteta političkog no ne bi mogle ni pokrivati svoje godišnje izdat-
djelovanja Unije na jedinstvenoj razini. Svi dosa- ke za sektore koji postoje u svakoj državi. Stan-
dašnji akti koji su doneseni ne mogu i ne pred- dardizacija PDV–a bi, u određenom smislu, zasi-
stavljaju jednoznačni odgovor na pitanje je li se gurno olakšala i unaprijedila poslovanje mnogih
u potpunosti uspjelo harmonizirati porezne susta- poduzeća.
ve, odnosno poništava li dosadašnja harmoniza- Što se tiče poreza na dobit, odnosno usklađivanja
cija negativne učinke porezne konkurencije među njezine jedinstvene osnovice, još uvijek se vrše
zemljama članicama EU.23 pregovori u Vijeću Europe, budući se zemlje člani-
Jasno je da euro kao zajednička valuta olak- ce i dalje pokušavaju dogovoriti. Može se reći da
šava gospodarsku aktivnost cijele Unije, te da je posljednjih godina u poreznoj politici EU posti-
ima pozitivne implikacije na svrsishodnost i cje- gnut velik napredak, mada uglavnom radi pritiska
lovitost EU, u smislu jedinstvene valute i sku- javnosti. To dokazuje da se, unatoč različitostima
pa pravila. No, kao ključna protuteža tvrdnji da u mišljenju i stavovima, ipak može postići konsen-
svi do sada usvojeni akti, pravila i propisi na zus, barem u nekim temeljnim pitanjima od op-
temu harmoniziranja poreznih sustava i anu- ćeg interesa. No, kada se zna da su mnoge od-
liranja negativnih strana porezne konkurenci- luke ove tematike donesene upravo radi pritiska
je je jedna jednostavna činjenica, a to je da se javnosti, postavlja se pitanje koliko uopće postoji
doista radi o različitim državama unutar Unije. političke volje da se usklade i donesu akti koji će
Sadašnjih 27 nacionalnih zakonodavstava omogućiti homogenost po pitanju harmonizacije
je doista različito te svaka država, sa svojim porezne politike i poništavanja negativnih učinaka
posebnostima i specifičnostima, ima svoju zakon- porezne konkurencije.26
sku regulativu vezanu za poreze i ne želi je se od-
reći. U svemu tome nameću se i neizbježni politički 24. http://staro.rifin.com/root/tekstovi/casopis_pdf/ek_ec_620.pdf
(23.01.2021.)
22. https://repozitorij.efst.unist.hr/islandora/object/efst%3A371/da- 25. https://books.google.ba/books?id=MEfoTQzeK7IC&pg=PA52&
tastream/PDF/view (23.01.2021.) lpg (23.01.2021.)
23. Ibidem. 26. Ibidem.
broj: 02/21
Sasvim je jasno da porezna politika nikako rada. Na taj način poduzeća i radnici preuzimaju
ne bi smjela ovisiti o negodovanju javnosti radi na sebe veći teret, što smanjuje njihove prihode.29
nekoliko poreznih skandala koji su se dogodi- To onda postavlja ključno pitanje pravednosti
li. Porezna politika EU morala bi biti refleksija poreznih sustava. Činjenica je da u novije vrije-
stvarne želje za učinkovitošću jedinstvenog trži- me prevladava želja nekih članica Europske Unije
šta, a ne reagirati zakašnjelo, tek pod pritiskom kako treba harmonizirati porezni sustav Unije, a
javnog mijenja. Također, kroz prizmu donošenja čemu se dio država opire. Kako bi se to lakše po-
takvih akata koji bi rezultirali jedinstvenim pore- stiglo, umjesto jednoglasnog odlučivanja razmi-
znim politikama, uvijek se provlači pitanje nacio- šlja se o uvođenju odlučivanja kvalificiranom ve-
nalnog suvereniteta koji mnoge države zagovara- ćinom, gdje bi samo dio članica donosio odluke.
ju, ne dopuštajući da se o njima uopće govori. Ja- Prvi koraci koji se mogu učiniti ukoliko se usvoji
sno je da takve konotacije imaju sasvim politički odlučivanje kvalificiranom većinom mogu biti u
prizvuk i pri takvim stavovima pojedinih predstav- području od općeg interesa svih članica Europske
nika u EU, predsjednik EU komisije ima iznimno Unije, kao npr. u domeni suzbijanja poreznih prije-
težak zadatak na ovom polju.27 vara, izbjegavanja plaćanja poreza i mjera usmje-
U globaliziranom svijetu, postaje jasno da se renih protiv utaje poreza.30
samo suradnjom svih država članica može posti- Budući da je prošlo više od 25 godina od uvo-
ći gospodarska konkurentnost drugim velikim tr- đenja jedinstvenog tržišta, i dalje je prisutan su-
žištima svijeta, ali i u domeni poreza. Jedini način stav PDV – a osmišljen prije 40 godina, a koji je
uklanjanja raznih prijetnji i mogućnost ostvarenja podložan mogućim prijevarama. Ukoliko se drža-
svojih političkih i gospodarskih ciljeva Europskoj ve članice uspiju dogovoriti o konačnom sustavu
Uniji je zajedništvo. Postaje jasno da mnoge ze- PDV-a na dobrobit svih državljana Unije i koji će
mlje članice EU svoje partikularne interese i ter- biti imun na moguće prijevare, to će predstavljati
min suvereniteta koriste kao argument za zaštitu značajan korak naprijed u homogenizaciji same
svojih nacionalnih interesa, a na uštrb jedinstve- EU kao jedinstvenog monetarnog i poreznog enti-
nog tržišta Unije. Dakle, zbog vlastitih interesa teta. Također, jedinstvena ekonomska i monetar-
iste blokiraju napredak koji bi se mogao dogodi- na unija zahtijeva i prilagođavanje gospodarskim i
ti donošenjem propisa po pitanju usklađene po- poreznim trendovima, te je bitno donijeti takve od-
rezne politike. Budući da se na razini EU radi o luke od kojih će koristi imati svi; od poduzeća, do
pravilu jednoglasnog odlučivanja, ono se može i pojedinaca. Kako bi EU dobila na konkurentnosti,
zloupotrebljavati ulaganjem veta na bilo koji potreban joj je zajednički modalitet npr. poreza na
konsenzus koji se može donijeti u sklopu Unije. dobit, a kojeg usporava jednoglasno odlučivanje.
Moguće ulaganje veta od strane neke države Neke države tome nisu sklone i ne žele pogriješi-
članice može spriječiti postojanje bilo kakvog ti u odluci jer ukoliko se to dogodi, takvu odluku
dogovora, odnosno izglasavanje dokumenta, pa i može za sada poništiti samo nova jednoglasna
po pitanju porezne politike.28 odluka. Korištenjem ideje glasovanja kvalificirane
većine dosadašnji sustav jedinstvenog glasova-
6. POREZNA KONKURENCIJA I nja bi prestao, no sve članice zasada tome nisu
POREZNA HARMONIZACIJA sklone.
Porezna konkurencija sama po sebi je u nače- Iz svega navedenog, vidljivo je da posto-
lu dobra, ali može doći do ograničenja političkih ji potreba za kvalitetnijim oblikom odlučivanja u
odluka drugih država članica. Npr. ukoliko se donošenju zakonodavstva iz područja poreza
u jednoj od država uvede porezna mjera na u Europskoj Uniji. Nije čudno što neke države
dohodak od kapitala, kao reakcija u drugim dr- članice izbjegavaju donošenje nekih zajednič-
žavama ta se razina oporezivanja smanjuje. U kih akata o usklađenijoj poreznoj politici jer su
cilju nadoknađivanja tog smanjenja, države čla- trošarine, PDV i porez na dobit „primamljiv fi-
nice povećavaju oporezivanje npr. dohotka od nancijski kolač“ i jednostavan način ubiranja
poreza, te učinkovit način punjenja svakog nacio-
nalnog proračuna. I same trošarine vezane su za
27. https://scindeks-clanci.ceon.rs/data/pdf/2217-8821/2018/2217-
88211813084D.pdf (23.01.2021.)
28. https://www.researchgate.net/publication/310366907 29. https://core.ac.uk/download/pdf/211224749.pdf (24.01.2021.)
(24.01.2021.) 30. Ibidem.
broj: 02/21
proizvode za kojima vlada konstantna potražnja radu, može se zaključiti da harmonizacija prido-
i čija je potražnja neelastična. Stoga se nijedna nosi iskorjenjivanju štetne porezne konkurencije,
članica ne želi odreći takvih prihoda, budući se barem u određenoj mjeri, jer se primjenom
radi o jednostavnosti ubiranja te vrste prihoda dr- harmonizacije ujednačavaju mnogi segmenti i as-
žavnih blagajni. Za razliku od PDV-a koji je samo pekti poslovanja poslovnih subjekata na cijelom
djelomično harmoniziran, kada govorimo o har- tržištu Unije. Koliko je takvo nešto u interesu svim
monizaciji trošarina donesene su samo Smjernice državama članicama Unije i djeluje li takav zajed-
kojih bi se države članice EU trebale pridržavati.31 nički porezni sustav na standard građana EU?33
Kod drugih vrsta poreza na razini država EU Donošenje ovakvog poreznog sustava bi ne-
javlja se konkurencija. Ovu činjenicu jasno kima od njih vjerojatno donio manje prihode u
oslikava stvarnost koja nam govori da je 27 čla- njihove proračune, a to bi onda imalo politič-
nica Unije sasvim različito, od političkog sustava ke implikacije na njih same, njihove Vlade, te
do ekonomske razvijenosti. Upravo ta različitost njihovu suverenost na tom polju, a koju toliko
u poreznim sustavima uvjetuje postojanje pore- često naglašavaju. Ukoliko će zajednički pore-
zne konkurencije o kojoj debatiraju mnogi autori, zni zakon na razini Unije donijeti mnoge slabosti
a koju neki smatraju pozitivnom, a neki štetnom i oslabiti mnoge ekonomije, onda ga ni ne treba
za gospodarstva Unije. Ključna riječ po pitanju donositi u toj mjeri. Bolje je uskladiti zajedničko
demokracija EU podrazumijeva slobodno kreta- porezno zakonodavstvo do te mjere koja neće
nje osoba, roba, usluga i kapitala. Postavlja se narušiti suverenitet država, a koje će spriječiti
ključno pitanje vezano za harmonizaciju poreznih moguće prijevare na polju poreznih utaja i slič-
sustava zemalja članica, a to je: bili takav unifi- no. Dakle, potrebno je ići do one mjere kako bi
cirani porezni sustav ispunio svoju svrhu, a isto pravni okvir takve legislative bio svrsishodan, sa
tako omogućio ravnomjeran razvoj blagostanja što manje ekonomske štete po bilo koju članicu i
svih stanovnika u svim državama članicama? EU njene stanovnike, a s druge strane, da posloži sve
nastoji u svojoj poreznoj politici postići slijedeće na svoje mjesto i omogući zajednički razvoj svih
ciljeve: država članica na području poreza i iskorijeni štet-
a) stabilizirati porezne prihode zemalja članica; ne posljedice porezne konkurencije kao takve. S
b) ukloniti teškoće u funkcioniranju unutarnjeg obzirom na različitosti koje vladaju u Europskoj
tržišta i uniji, vrlo je upitno hoće li se ikada doći do takvog,
c) osigurati rast zapošljavanja u državama cjelovitog dokumenta koji bi zadovoljio sve člani-
EU.32 ce i baš svakoj od njih omogućio ekspanziju i po-
Dakle, visine neizravnih poreza kao što su PDV, dizanje opće razine kvalitete života.34
porez na dobit i trošarine su pod ingerencijom od-
lučivanja svake države zasebno. Moguće pojavlji- 7. ZAKLJUČAK
vanje štetne porezne konkurencije provodi Europ- Uz navedeno, postoje još mnogi interesi pojedi-
ska unija, a ista onemogućuje slobodno kretanje nih Vlada (na primjer to što neke od njih žele zadr-
roba i usluga na području EU. Treba naglasiti da žati „status quo“) zbog toga što slove za „porezne
je važno da poduzeća iz EU trebaju biti konkuren- oaze“ te se u njihove nacionalne proračune slije-
tna poduzećima iz SAD-a koja imaju prednost ve- va veliki novac, itd. S druge strane, harmonizacija
likog domaćeg tržišta. Sadašnjih 27 različitih po- poreznog zakonodavstva država Europske unije
reznih sustava mogu onemogućavati učinkovito dovela bi do smanjenja negativnih učinaka pore-
poslovanje poduzeća na razini cijele EU. Upravo zne konkurencije, i doista na određeni način, har-
zbog toga, komisija EU želi spriječiti štetnu po- monizirala poslovanje poduzeća na tom području.
reznu konkurenciju među državama članicama Mada, porezna konkurencija ima svojih pozitivnih
raznim modalitetima jedinstvenosti poreznog su- učinaka, a kao što su razvoj nacionalnih tržišta te
stava EU. Kao sukus svega navedenog, važno privlačenje investicija (kod niskih poreznih stopa).
je determinirati slijedeće: Može li proces porezne Dakle, za donošenje takvog cjelovitog pore-
harmonizacija unutar članica EU iskorijeniti štetnu znog dokumenta, a s druge strane, dokumenta
poreznu konkurenciju? S obzirom na navedeno u koji samo djelomično obuhvaća neke porezne
31. https://econpapers.repec.org/article/effekoeco/ 33. https://docplayer.rs/198598672-Harmonizacija-izravnih-pore-

v_3a16_3ay_3a2009_3ai_3a2_3ap_3a505-523 (24.01.2021.) za-unutar-eu.html (24.01.2021.)
32. Ibidem. 34. Ibidem.
broj: 02/21
instrumente, postoje mnogi razlozi za i protiv. 4. https://books.google.ba/books?id=MEfoTQ

Kako bi dokinula štetnu poreznu konkurenciju (ili zeK7IC&pg=PA52&lpg
je barem minimizirala) te koliko - toliko regulirala 5. https://core.ac.uk/download/
funkcioniranje poreznog sustava među državama pdf/211224749.pdf
članicama EU, Unija je uspostavila program Fis- 6. https://core.ac.uk/download/pdf/33277549.
calis kojim je potaknula dodatnu suradnju između pdf
država, a sve sa željom da se dodatno minimizi- 7. https://docplayer.rs/198598672-Harmoniza-
raju mogućnosti poreznih prijevara i utaja poreza. cija-izravnih-poreza-unutar-eu.html
Mjere harmonizacije koje su do sada donesene 8. https://ec.europa.eu/commission/
su, na određeni način, uklonile razliku među po- presscorner/detail/hr/IP_19_1606
reznim sustavima država članica. Sve prethodno 9. https://econpapers.repec.org/article/effekoeco/
navedeno zorno pokazuje koliko je zapravo teško v_3a16_3ay_3a2009_3ai_3a2_3ap_3a505-523
uskladiti različite države te ih ujediniti u zajednič- 10. https://europa.eu/european-union/topics/
koj borbi protiv štetnih utjecaja različitih zakono- taxation_hr
davstava, neovisno o tome što su te države člani- 11. https://ideas.repec.org/a/eff/ekoeco/v16y-
ce jedne monetarne i ekonomski povezane Unije, 2009i2p505-523.html
koje ujedinjavaju mnogi zajednički interesi. 12. https://repository.pravri.uniri.hr/islandora/
Hoće li će do takvog cjelovitog dokumen- object/pravri:945
ta ikada doći, veliko je pitanje. Prije njegovog 13. https://repozitorij.efst.unist.hr/islandora/
eventualnog donošenja treba izraditi detalj- object/efst%3A371/datastream/PDF/view
ne projekcije njegovih eventualnih negativnih 14. https://repozitorij.vuka.hr/islandora/object/
reperkusija na gospodarstva država članica, te vuka%3A737/datastream/PDF/view
njihovih građana i poduzeća. U tom kontekstu, 15. https://scindeks-clanci.ceon.rs/data/
najbolje je donijeti takav dokument koji neće na- pdf/2217-8821/2018/2217-88211813084D.
štetiti nijednoj državi i njenim građanima, barem pdf
ne u velikoj mjeri. Takav dokument, odnosno nje- 16. https://www.bib.irb.hr/432008
govi pravno-obvezujući akti trebaju omogućiti 17. https://www.ijf.hr/upload/files/file/
anuliranje štetnih utjecaja porezne konkurencije PV/2012/5/sertic.pdf
i dati ekonomski zamah gospodarstvima zemalja 18. https://www.ijf.hr/upload/files/file/
članica Unije, a sve kako bi ostvarile progresivan PV/2015/1/mijatovic.pdf
rast na raznim poljima i krenule zajedno u novu 19. https://www.researchgate.net/
budućnost. publication/310366907
20. https://www.rrif.hr/clanak-20381/
Literatura 21. https://zir.nsk.hr/islandora/object/
veleri%3A2040/datastream/PDF/view
1. http://staro.rifin.com/root/tekstovi/casopis_ 22. Šimović, J., Šimović, H., Fiskalni sustav i
pdf/ek_ec_620.pdf fiskalna politika Europske unije, Ekonomski
2. http://www.hde.hr/sadrzaj. fakultet, Zagreb, 2006.
aspx?Podrucje=665 23. Tadin, H., Europska unija – unutarnje
3. http://www.ijf.hr/pojmovnik/harmonizacija. tržište i porezi, Ekonomski fakultet, Zagreb,
htm 2012.
www.fircon.biz
broj: 02/21
68 GOSPODARSTVO veljača 2021.
Doc. dr. sc. Erdin Hasanbegović
ANALIZA IZVORA
FINANCIRANJA PROJEKTA
Projektni menadžment je područje unutar organizacijske teorije i prakse koje

se konstantno razvija. Upravljanje projektima i prilagođavanje poslovnih pro-
cesa zahtjevima tržišta i kupaca izazov je za svaku kompaniju s obzirom da je
nužno kontinuirano prilagođavanje s ciljem opstanka na tržištu. Uspješna kom-
panija treba uz financijska sredstva posjedovati i određen stupanj stabilnosti
kao i sposobnosti za promjene. Upravljanje poslovnim procesima je važno pri
stvaranju fleksibilne kompanije koja u realnom vremenu može odgovoriti na
sve potrebe poslovanja. Izvori financiranja pokazuju odakle potiču sredstva ko-
jima raspolaže kompanija. Struktura izvora financiranja predstavlja kvalitativan
i kvantitativan izraz oblika vlasništva, financijske konstrukcije.
Predmet rada jeste da se prikažu potencijalne mogućnosti financiranja pro-
jekata, počevši od vlastitog izvora financiranja, pozajmljenih, iz uloga trećih
osoba itd. Cilj rada je pokazati da kompanija ima različite mogućnosti po pita-
nju prikupljanja kapitala, pri čemu menadžment kompanije treba iznaći najbolju
kombinaciju istih, kada su u pitanju izvori financiranja projekta.
UVOD novčanih sredstava. Dostupnost je također jako

bitan čimbenik i možemo ga definirati kao spre-
Financiranje podrazumijeva prikupljanje finan- mnost povjeritelja da kompaniji daju potrebna fi-
cijskih sredstava u svrhu obavljanja određene ak- nancijska sredstva u odgovarajućem obujmu i
tivnosti ili realizacije planiranog projekta. Izvore fi- pod određenim uvjetima. Bez obzira na kvalitetu
nanciranja možemo definirati kao pozicije koje se ideje, tj investicijskog projekta, ukoliko ne postoji
nalaze u pasivi bilance stanja kompanije iz kojih druga strana koja bi izvršila financiranje, mala je
potječu sredstva koje je kompanija pribavila kako vjerojatnost da će projekt ugledati svjetlo dana.
bi mogla nabaviti imovinu koja je iskazana u aktivi. Kompanija treba biti fleksibilna te, ukoliko postoji
Prije nego donesemo odluku iz kojeg izvora ćemo potreba za tim, postojeće izvore financiranja za-
vršiti financiranje, potrebno je analizirati neke mijeniti drugim, povoljnijim.
od čimbenika. Najvažniji čimbenik koji utječe na Koeficijent financijske stabilnosti, koji se defi-
odluku o financiranju je cijena izvora financiranja. nira kao odnos dugoročno vezane imovine i du-
Proces donošenja odluke najvećim dijelom se goročnih izvora financiranja, treba biti 1 ili manji
vrti oko pronalaženja najjeftinijih izvora financi- od 1. To znači da je potrebno da se dugoročno
ranja. Cilj je da se plati što manje za korištenje vezana imovina u potpunosti financira iz trajnih i
broj: 02/21
veljača 2021. GOSPODARSTVO 69
dugoročnih izvora, kako bi se zadovoljilo načelo likvidnosti. Struktura stalne imovine kao čimbenik koji
utiče na izbor izvora financiranja prvenstveno se odnosi na izbor između kapitala i dugoročnih dugova. 1
Jedan od čimbenika koji je također potrebno analizirati je stupanj autonomije, a odnosi se na visinu
vlastitog kapitala. Visok stupanj vlastitog kapitala jamac je povjeriteljima da će njihovo potraživanje biti
naplaćeno. Financijski leveridž (financijska poluga) je čimbenik koji pokazuje koliko se kompanija osla-
nja na financiranje dugom. Ovdje govorimo o tzv. trade – off-u između kapitala i duga. Osnovni smisao
upotrebe financijske poluge jeste zamjena dioničkog dužničkim kapitalom kako bi se povećao prinos na
kapital. Teško je utvrditi odgovarajuću razinu leveridža, jer optimalni leveridž ne postoji. Kao još jedan
značajan čimbenik potrebno je spomenuti kvalitetu projekcija. Projekcije moraju biti što pouzdanije i pre-
ciznije, kako bi se na temelju njih prikupila odgovarajuća sredstva.
Ono što je potrebno naglasiti jeste činjenica da je bitno izabrati onaj izvor financiranja koji je za kom-
paniju najjeftiniji, odnosno da su što manji odljevi gotovine iz kompanije po osnovi troškova financiranja.
Izvore je potrebno strukturirati tako da rok u kome se neka obveza mora platiti bude duži od roka u kome
se potraživanje treba naplatiti. U nastavku ćemo reći nešto više konkretno o financiranju projektnih ak-
tivnosti, tj projektnom financiranju.
ODNOS TUĐIH PREMA UKUPNIM I VLASTITIM IZVORIMA FINANCIRANJA

Kada se pozajmljeni izvori financiranja, bilo kratkoročni bilo dugoročni, podijele s ukupnim izvorima odno-
sno sredstvima, kako obrtnim tako i fiksnim, dobiva se racijo broj ili postotak koji pokazuje relativno učešće
pozajmljenih izvora u financiranju ukupnih poslovnih sredstava kompanije. Razlika između tako dobivenog
postotka i 100 pokazuje tada razmjeran dio ukupnih poslovnih sredstava koji je financiran iz vlastitih izvora.
Pozajmljeni izvori 100.000
Odnos tuđih prema ukupnim
= = = 0,48
izvorima finansiranja
Ukupni izvori 210.000
Prednji odnos znači, doslovno, da je svaka marka ulaganja u poslovnu imovinu kompanije pribavljena
putem dugova, kratkoročnih i dugoročnih, u iznosu od 0,48 ili 48%, dok je ostatak od 0,52 KM odnosno
52% financiran iz vlastitih izvora. Sigurno je da kratkoročni i dugoročni dugovi nemaju istu specifičnu
težinu u financijskoj strukturi. Neki kratkoročni dugovi nastaju spontano, reagiraju jednostavno auto-
matski na promjene u obujmu aktivnosti i ne izazivaju kompaniji eksplicitne novčane izdatke na ime
kamate2. Tipičan primjer takvih dugova jesu obveze prema dobavljačima i razne ukalkulirane obveze.
Nasuprot njima, dugoročni dugovi neminovno pretpostavljaju fiksne novčane izdatke na ime kamate i
otplate glavnice za relativno dugo razdoblje vremena i predstavljaju za kompaniju daleko veće finan-
cijsko opterećenje. Smatra se zbog toga da komponiranje odnosa između dugoročnog duga i vlastitih
izvora, odnosno strukturi kapitala u globalnoj financijskoj strukturi, treba posvetiti i razmjerno veću pa-
žnju kod donošenja odluka o financiranju. U pretpostavljenom primjeru taj odnos iznosi:
Dugoročni dugovi 65.000
Odnos dugoročnog duga i
= = = 0,59
vlastitih izvora
Vlastiti izvori 110.000
Dakle, kompanija je na svaku marku ulaganja iz vlastitih izvora angažirala 0,59 KM dugoročnog duga,
odnosno da dugoročni dugovi sudjeluju u financiranju poduzeća s 59% u odnosu na vlastiti kapital.
Značaj istraživanja i komponiranja ovog odnosa nalazi se u tome što se njime najčešće izražava stu-
panj djelovanja tzv. leverage-a kojim se pokušavaju izmjeriti učinci financiranja iz pozajmljenih izvora
na rentabilnost vlastitog kapitala3. Racijo dugoročnog duga prema ukupnoj kapitalizaciji, pod kojom se
podrazumijevaju dugoročni izvori financiranja poduzeća, kako vlastiti izvori tako i dugoročni dugovi. U
konkretnom slučaju taj racijo iznosi4:
Dugoročni dugovi 65.000
Odnos dugoročnog duga
= = = 0,371
prema ukupnoj kapitalizaciji
Dugoročni izvori 110.000+65.000
1. Ivanišević, M.; Poslovne financije, Ekonomski fakultet Beograd, 2009., str. 94.
2. Krasulja, D., Ivanišević, M., Poslovne financije, Ekonomski fakultet Beograd, 2000., str.459.
3. Marcikić, S.; Računovodstvo, Ekonomski fakultet Subotica, 2000., str.79.
4. Vunjak,N.; Poslovne financije, Ekonomski fakultet Subotica, 2002., str. 387.
broj: 02/21
Dakle, od ukupnih dugoročnih izvora financira- Akumulativni neto dobitak

nja, analizirana kompanija je pribavila putem du-
goročnih zaduženja 37,1%. Je li to malo ili mno- Dobit se definira kao višak prihoda nad rasho-
go, teško je jasno reći s obzirom da ne postoji dima, odnosno kao pozitivan financijski rezultat
neka standardna mjera za odnos dugoročnog koji predstavlja povećanje kapitala gospodarskog
duga prema ukupnom dugoročnom dugu i vla- društva. Razlikujemo bruto dobit (dobit prije opo-
stitom kapitalu koja bi podjednako “odgovara- rezivanja), a nakon umanjenja porezne obveze,
la” uvjetima privređivanja svake kompanije. Nai- neto dobit (dobit poslije oporezivanja). Dobit na-
me, komponiranje financijske strukture odnosno kon oporezivanja u bilanci uspjeha naziva se neto
strukture kapitala je izrazito fleksibilan problem dobit razdoblja, a u bilanci stanja prelaskom u
koji svaka kompanija treba rješavati individualno, sljedeće obračunsko razdoblje (poslovnu godinu,)
vodeći računa o mogućem djelovanju relevan- neto dobit razdoblja iskazuje se kao akumulirana
tnih čimbenika koji tu strukturu uvjetuju. Među (zadržana) dobit.
te čimbenike spadaju, svakako, težnja kompa- Akumulirani neto dobitak je onaj dio neto dobit-
nije za rentabilnošću, nasuprot nužnosti osigu- ka koji se neće isplatiti u tekućoj godini u vidu di-
ranja neophodnog stupnja u odnosu na, manju vidende, već će biti akumuliran u cilju daljih ula-
ili veću, izloženost financijskom riziku. Rukovo- ganja u poslovnu aktivnost kompanije. Neto dobit
đeno isključivo motivom rentabilnosti kompani- dioničkog društva ostvarena u poslovnoj godini
ja može riskantno ući u pretjerano financiranje mora se najprije upotrijebiti za pokriće gubitka iz
iz dugoročnih dugova i time ugroziti svoju per- prethodnog razdoblja, ukoliko postoji, te za unos
spektivnu likvidnost. Sa druge strane, “igranje” u fond zakonskih rezervi, kao i unos u fond statu-
na sigurno bez upuštanja u razumno prihvatljiv tarnih rezervi, ukoliko ih društvo ima. Ukoliko je
rizik što pretpostavlja i veće oslanjanje na vla- preneseni gubitak veći od ostvarene dobiti, dobit
stite izvore financiranja, može sputavati porast će se u cijelosti morati iskoristiti za pokriće gubit-
rentabilnosti i osiguravati likvidnost iznad stvar- ka, a dio prenesenog gubitka iznad ostvarene do-
no realnih potreba. biti, pokriće se iz dobiti narednog razdoblja.
Akumulirani neto dobitak ima svoju cijenu. Ne
VLASTITI IZVORI FINANCIRANJA postoje realni troškovi, jer ne dolazi do stvarnog
PROJEKTA izdvajanja gotovine koja bi predstavljala naknadu
Vlastiti izvori financiranja projekta su izvori kod za korištenje akumuliranog neto dobitka. Među-
kojih ne postoji obveza vraćanja, te stoga nemaju tim, postoje oportunitetni troškovi financiranja. Ti
rok dospijeća. Riječ je o ulaganju sredstava na troškovi se ogledaju u propuštenom prinosu koji
neodređeno vrijeme. Kako bi kompanija mogla fi- bi mogli ostvariti ukoliko bi sredstva usmjerili ne u
nancirati projekte iz vlastitih izvora, neophodno je financiranje određenog projekta nego u neku dru-
da raspolaže s dovoljno financijskih sredstava i gu alternativnu aktivnost (štednja novca u banci
da ima pozitivan financijski rezultat. U okviru vla- i sl).
stitih izvora financiranja reći ćemo nešto više o
akumuliranom neto dobitku, amortizaciji, rezerva- Amortizacija
ma i dokapitalizaciji. U usporedbi s tuđim izvorima
financiranja, vlastiti izvori imaju određene pred- Amortizacija predstavlja jedan od značajnih
nosti, ali i nedostatke. Ovaj oblik financiranja ne izvora financiranja kapitalnih ulaganja, koji poti-
stvara troškove u vidu kamate, niti ima obveze ču iz periodičnih otpisa stalnih sredstava. Ona
vraćanja glavnice, što nije slučaj s tuđim izvorima. predstavljaju interni, trajni izvor samofinanci-
Veća je samostalnost u vođenju financijske politi- ranja, koji kompanije najčešće prikazuju u svo-
ke i manja je zavisnost kompanije od konjunktur- jim izvještajima o tokovima financijskih sredsta-
nih kolebanja na novčanom tržištu. Vlastiti izvori va. Amortizacija je specifičan oblik financiranja
imaju i određene nedostatke, koji se u prvom redu iz vlastitih sredstava. Ta specifičnost ogleda se
ogledaju u činjenici da često ne postoji usklađe- u tome što se putem amortizacije ne povećava
nost između raspoloživih sredstava i kratkoročnih obujam sredstava, već se vrši transformacija
i dugoročnih potreba za financiranjem. Njihov naj- sredstava iz materijalnog u novčani oblik. Amor-
veći nedostatak je negativan utjecaj na rast cijena tizacija je trošak proizvodnje koji utječe na veli-
proizvoda i usluga. činu dobiti.
broj: 02/21
Amortizaciju treba transformirati u novčani oblik propisan zakonom, mogu se koristiti i za poveća-
poslije realizacije gotovih proizvoda, zato što se nje temeljnog kapitala. Rezerve kapitala koriste
jedan dio obračunane amortizacije nalazi u zali- se za pokriće gubitka i pokriće emisijskog gubitka
hama nedovršene proizvodnje, zalihama gotovih nastalog emisijom dionica ispod nominalne vrijed-
proizvoda i u potraživanjima od kupaca. Visina nosti, a mogu se koristiti i za povećanje temeljnog
obračunane amortizacije zavisi od intenziteta ko- kapitala. Dioničarsko društvo može svojim osni-
rištenja stalnog sredstva kao i metode koja se pri- vačkim aktom propisati i statutarne rezerve, njiho-
mjenjuje prilikom obračuna amortizacije. vu visinu i namjenu korištenja. Statutarne rezerve
Razlikujemo više metoda za obračun čine samo oni iznosi koji potiču iz dobiti dioničkog
amortizacije: društva.
- Metoda vremenske amortizacije, koja za
osnovicu uzima procijenjeni vijek trajanja Dokapitalizacija
stalnog sredstva.
- Metoda funkcionalne amortizacije, koja za Dokapitalizacija je način povećanja kapitala, od-
osnovicu uzima intenzitet korištenja stalnog nosno glavnice kompanije. Takvo povećanje kapi-
sredstva. tala ne nastaje u slučaju pozitivne razlike prihoda
- Kombinirana metoda obračuna amortizaci- i rashoda i nije posljedica uspješnosti poslovanja,
je, koja kombinira prednosti prethodno na- nego je posljedica dodatnih uplata vlasnika. Ka-
vedenih metoda. pital se može povećati ulaganjem novca, stvari i
Svakako da nije riječ o besplatnim izvorima fi- prava, čime se povećava imovina kompanije.
nanciranja. Kao i kod cijene akumuliranog neto Dokapitalizacija predstavlja povećanje dionič-
dobitka, ne postoje realni troškovi, jer ne dolazi kog kapitala po osnovi druge i svake naredne
do stvarnog izdavanja gotovine kao naknade za emisije dionica. Dioničari imaju pravo na dividen-
korištenje ovih sredstava, već je riječ o oportuni- du, odnosno dohodak koji preostane nakon pla-
tetnim troškovima financiranja. Ovim sredstvima ćanja svih obveza, uključujući i obveze po osnovi
moguće je odrediti cijenu, a nju možemo definira- duga. Emisijom običnih dionica kompanija dolazi
ti kao propušteni prinos koji bismo mogli ostvari- do neophodnog kapitala. Financiranje se može
ti ulaganjem u najbolju eksternu alternativu. Pro- vršiti i emisijom preferencijalnih dionica, međutim,
pušteni prinos je oportunitetni trošak sredstava preferencijalne dionice su hibridni oblik financira-
amortizacije. nja koji kombinira karakteristike duga (postojanje
obveze isplate fiksne dividende) i običnih dionica,
Rezerve te im u ovom radu neće biti posvećena pažnja u
okviru vlastitih izvora financiranja.
Rezerve obuhvaćaju zakonske rezerve (rezer-
ve koje se formiraju u skladu sa zakonom), rezer- Cijena vlastitog kapitala
ve kapitala, statutarne rezerve (rezerve koje se
formiraju slobodno u skladu sa statutom i drugim Kada razmatramo cijenu vlastitog kapitala, mo-
aktima kompanije, a namijenjene su za pokriće žemo doći u zabludu da je vlastiti kapital bespla-
gubitaka iz poslovanja) i druge rezerve. Rezerve tan jer za njegovo korištenje ne plaćamo nikakvu
kompanije sastavni su dio kapitala kompanije koji naknadu. U bilanci uspjeha kompanije ne javljaju
obuhvata: osnovni kapital, emisijsku premiju, re- se rashodi po osnovi vlastitog kapitala. Međutim,
valorizacijske rezerve, rezerve iz dobitka, neras- da bi se kompanije razvijale, neophodna su inve-
poređeni dobitak i gubitak do visine kapitala. sticijska ulaganja, odnosno neophodno je da vla-
Društva s ograničenom odgovornošću, rijetko snici kompanija stave na raspolaganje dodatna
u praksi imaju rezerve (bilo zakonske ili statutar- potrebna sredstva. S obzirom na to, potrebno je
ne), jer se na njih prema Zakonu o gospodarskim utvrditi cijenu vlastitog kapitala. Razlikujemo ne-
društvima, obveza formiranja rezervi izravno ne koliko modela koji nam stoje na raspolaganju za
odnosi. Međutim, preporučuje se da se statutom njezino određivanje: CAPM (capital asset pricing
društva s ograničenom odgovornošću predvidi model), APM (arbitrage pricing model), model zi-
postojanje rezervi, s namjenom pokrića eventual- danja (build-up model) i Gordonov model.
nih gubitaka u poslovanju. Zakonske rezerve ko- Među ponuđenim modelima vjerojatno je najbo-
riste se za pokriće gubitka, a ako prelaze iznos lji model CAMP. Ovaj model u obračun uključuje
broj: 02/21
rizik i inflaciju i zasnovan je na teorijski konkretnim sredstva drugoj strani (dužniku), na određeno
osnovama. On polazi od pretpostavke da je cijena vremensko razdoblje i uz obvezu plaćanja ka-
vlastitog kapitala jednaka prinosu koji se ostva- mate kao cijene korištenja tih novčanih sredstva.
ruje ulaganjem u bezrizične državne vrijednosne Kreditno financiranje obuhvaća one oblike pozaj-
papire plus sistematski rizik kompanije pomnožen mljivanja sredstava čije dospijeće nastupa u raz-
premijom za tržišni rizik. doblju 1-7 godina. Komercijalne banke su primar-
ni izvor kredita. Kredit se otplaćuje u periodičnim
TUĐI IZVORI FINANCIRANJA ratama (anuitetima). Anuitet obuhvata dio glav-
PROJEKTA nice i pripadajuću kamatu. Kreditiranje može biti
Pribavljanje financijskih sredstava iz tuđih izvo- kratkoročno i dugoročno.
ra kompleksan je proces koji u sebi sadrži broj- Prednost kratkoročnog kreditiranja jeste kraće
ne odluke, a jedna od takvih odluka je i odluka o vremensko razdoblje likvidiranja obveze u razdo-
tome koji od tuđih izvora financiranja odabrati u blju od 1-2 godine. Kratkoročnim kreditom finan-
pojedinačnom slučaju, a sve u cilju optimizacije ciraju se privremene i sezonske potrebe za sred-
procesa zaduživanja. Donošenje takve odluke za- stvima. Investicijsko ulaganje zahtjeva dugoroč-
htjeva detaljnu kvalitativnu i kvantitativnu analizu no kreditiranje. Prilikom uzimanja kredita teži se
koja će u sebi sadržavati optimalan broj relevan- tome da se razdoblje dospijeća kredita poklapa
tnih čimbenika. Kada je riječ o tuđim izvorima fi- s vijekom eksploatacije projekta. Osnovna pred-
nanciranja, objasnit ćemo financiranje putem kre- nost dugoročnih kredita jeste njihova fleksibilnost,
dita i obveznica, kao dužničkih vrijednosnih pa- što znači da, ukoliko se stanje kod korisnika kre-
pira. Svaki od navedenih izvora financiranja ima dita promijeni, i uvjeti kredita se mogu promijeniti.
svoje prednosti i nedostatke. Emisija obveznica Karakterističan primjer je kreditna linija.
kompanija, slično kao i drugim emitentima, omo- U pitanju je aranžman između banke i kompa-
gućava da sakupe mnogo veći iznos sredstava nije kojim se određuje maksimalan iznos kredita
nego putem izravnog kreditiranja. koji se može odobriti u svakom trenutku. Korisni-
Jedna od važnih prednosti bankarskog, u na- ku kreditne linije može se odobriti i revolving kre-
šem slučaju investicijskog kredita, u odnosu na dit, odnosno produžiti dospijeće originalnog kre-
financiranje emisijom obveznica jeste veća flek- dita odobravanjem novog kredita. Posebnu vrstu
sibilnost dogovaranja i naknadne promjene uvje- dugoročnog kredita predstavlja i prodaja opreme
ta kredita. Ugovor o emisiji obveznica izričit je, a na kredit. Kredit se osigurava hipotekom i odo-
ugovor o bankarskom kreditu relativno fleksibi- bravaju ga komercijalne banke, financijske kom-
lan. Kod bankarskog kredita moguće je naknadno panije i proizvođači opreme. Amortizacijski plan
promijeniti uvjete kreditiranja jer se ugovor sklapa opreme diktira raspored otplata pri čemu kreditor
najčešće s jednim kreditorom, a kod javne emisije nastoji definirati takav plan otplate u kome je tr-
obveznica teško je postići dogovor s više kredito- žišna vrijednost opreme uvijek veća od neotpla-
ra disperziranih na financijskom tržištu. Dodatna ćenog duga.
prednost bankarskog kredita proizlazi iz spremno- Za potrebe financiranja investicijskog ulaganja
sti banaka da pomognu dužnicima koji su u finan- banke odobravaju investicijske kredite. Njihova
cijskim teškoćama reprogramiranjem dugova. Ta- namjena odnosi se na financiranje ulaganja u
kođer još jedna od prednosti bankarskog kredita stalnu imovinu i trajna obrtna sredstva. Investicij-
su niži troškovi odobravanja, jer troškovi emisije ski kredit odobrava se na temelju investicijskog
obveznica uključuju i provizije investicijskih ban- projekta kojim se dokazuje tržišna valjanost, ren-
kara, troškove odobravanja emisije i druge tran- tabilnost i likvidnost projekta uz iskazivanje uku-
sakcijske troškove. Međutim, ukoliko želimo pri- pnog obujma ulaganja i strukture izvora financira-
kupiti veći iznos kapitala, daje se prednost emisiji nja. Uz kreditni zahtjev poduzeće prilaže investi-
obveznica. Emisija obveznica za sobom povlači cijski plan i investicijsko - tehničku dokumentaciju.
niži trošak kapitala, kao i niže kamatne stope. Investicijski plan je elaborat u kojem se obrazlažu
cilj i namjena investicijskog ulaganja, te se provo-
Financiranje putem kredita di analiza ekonomske opravdanosti projekta.
Kolika će biti cijena kredita, zavisi od odnosa
Kredit je dužničko - povjeriteljski odnos u kojem ponude i potražnje za novčanim sredstvima,
jedna strana (povjerilac- banka) ustupa novčana veličine stope inflacije i rizika, vrste kredita,
broj: 02/21
roka korištenja kredita, instrumenata osigura- Financiranje putem forfetinga

nja naplate potraživanja, konkurencije, kredit-
nog rejtinga zemlje. Cijena kredita je kamata. Forfeting, kao oblik financiranja, definira se kao
Kada kamatu izrazimo u postotcima, dobivamo otkup dugoročnog potraživanja od strane forfete-
kamatnu stopu. ra (banke ili posebne financijske organizacije koja
se samostalno bavi forfeting aktivnostima), uz
Financiranje putem obveznica određeni diskont koji tereti komitenta. Prodavatelj
potraživanja cedira na banku svoja potraživanja
Obveznica je dužnički vrijednosni papir kojom od investitora (kupca), uz prijenos svih instrume-
se njezin izdavatelj obvezuje da će imatelju ob- nata za naplatu tih potraživanja. Banka ili finan-
veznice isplatiti na njoj navedeni iznos uz odgo- cijska organizacija prihvata cesiju potraživanja i
varajuću kamatu na dan dospijeća. Financiranje isplaćuje nominalnu vrijednost potraživanja pro-
izdavanjem obveznica predstavlja vrstu kredit- davatelju, uz odbitak eskontne kamate, provizije i
nog odnosa, što znači da i kod obveznica postoji svih troškova koji se javljaju u vezi s ovim poslom.
obveza plaćanja kamate i glavnice. Kod emisije Na ovaj način komitent dolazi do gotovine. Rizik
obveznice isplata kamate i glavnice je regulira- naplate potraživanja preuzima forfeter bez prava
na ugovorom o kreditu (indenture) i vrši se pre- na regres prodavatelju potraživanja (komitentu),
ma unaprijed utvrđenom redoslijedu - kamate se ukoliko potraživanje ostane nenaplaćeno od treće
plaćaju periodično na temelju prezentacije kupo- osobe. Hoće li će banka prihvatiti ugovor o for-
na, a na dan dospijeća obveznica vrši se ispla- fetingu zavisi od kreditne sposobnosti kupca (in-
ta posljednje kamate i glavnice. Obveznica, kao vestitora), koju je potrebno detaljno ispitati, jer je
dužnički vrijednosni papir, ima svoju nominalnu riječ o dugoročnom, a time i rizičnom poslu. For-
vrijednosti, kuponsku stopu i dospijeće. Nominal- feting se najčešće javlja kod krupnih pojedinačnih
na vrijednost predstavlja temeljnu vrijednost ob- poslova vezano za isporuku opreme, izgradnju
veznice i ona odražava iznos glavnice duga koju objekata po sistemu „ključ u ruke” ili izvođenja in-
emitent mora isplatiti investitoru na dan dospije- vesticijskih radova s odgođenim rokovima plaća-
ća. Kod obveznica, nominalna vrijednost je uvijek nja od pola godine do nekoliko godina.
jednaka knjigovodstvenoj vrijednosti.
Financiranje putem lizinga
OSTALI IZVORI FINANCIRANJA
U suvremenim uvjetima poslovanja, dolazi do Lizing je način financiranja koji podrazumi-
rasta tražnje za sredstvima prilikom investicijskih jeva pravni posao kojim korisnik lizinga stječe
ulaganja, u obujmu većem nego što to nude vla- ekonomsko pravo korištenja predmeta u ugovo-
stiti i tuđi izvori financiranja. S obzirom na to, ra- renom razdoblju, dok lizing kompanija zadržava
ste značaj i drugih, ostalih izvora financiranja, kao pravno vlasništvo nad predmetom do kraja iste-
što su: faktoring, forfeting, lizing i drugi specifični ka ugovora o lizingu. Filozofija lizinga proizlazi iz
izvori financiranja. ideje o profitabilnom korištenju nekog investicij-
skog dobra uz fleksibilan način plaćanja koji omo-
Financiranje putem faktoringa gućuje investiciju bez vezivanja temeljnog kapi-
tala, uspješno poslovanje i najveću iskorištenost
Faktoring je specifičan oblik kratkoročnog fi- sredstava.
nanciranja na temelju prodaje kratkoročne aktive Lizing je ugovor. Prema odredbama ugovora
kompanije (prvenstveno potraživanja od kupaca vlasnik imovine (davatelj lizinga) daje nekoj tre-
bez sredstava osiguranja plaćanja) specijalizira- ćoj strani (korisniku lizinga) ekskluzivno pravo da
noj financijskoj organizaciji koja se naziva faktor. koristi imovinu, obično za određeno razdoblje vre-
Kada tvrtka faktorira svoja potraživanja, ona pre- mena, u zamjenu za plaćanje rente. Lizing ima
nosi prava na potraživanje tako što ih prodaje fak- prednost za korisnika lizinga, jer on ima pravo ko-
toru. Kompanija koja prodaje svoje potraživanje, ristiti neko sredstvo, bez obveze da to sredstvo
obično nije odgovorna ako faktor ne uspije kasni- kupi. Rizik zastarijevanja opreme prebacuje se na
je naplatiti to potraživanje. Faktor procjenjuje rizik davatelja lizinga, te je korisnik lizinga u mogućno-
pojedinačnih potraživanja, te na temelju toga od- sti koristiti modernu tehnologiju bez angažiranja
lučuje kupiti potraživanje ili ne. vlastitih sredstava.
broj: 02/21
www.fircon.biz
ZAKLJUČAK
Zajednička ulaganja
Način, strukturu, pribavljanje odnosno izvore
Niska akumulacija u sektoru realne ekonomije i sredstava za financiranje projekta definira me-
stalni nedostatak sredstava za razvojne planove nadžment promatrane kompanije u skladu s po-
stvorili su mogućnost dodatnog financiranja kroz slovnim ciljevima. U tom kontekstu posebno je
izbor partnera (domaćeg ili stranog) za zajednič- važno promatrati odnose vlastitog i tuđeg odno-
ka ulaganja. Obzirom na ograničenost domaćih sno posuđenog kapitala. Na koji način će biti de-
izvora, poslovi zajedničkog ulaganja se, uglav- finiran odnos vlastitog i posuđenog kapitala, stav
nom, zaključuju sa stranim ulagačima. Uvoz kapi- je opet, projekcija budućeg poslovanja i stava me-
tala kroz zajednička ulaganja ima za cilj5: nadžmenta o budućem razvoju.
- brže uključivanje u međunarodnu podjelu Projektno financiranje temelji se na kombina-
rada, ciji vlasničkog ulaganja i zaduženja u odnosu
- povećanje izvoza (smanjenje uvoza), koji se mora odrediti prema konkretnim potre-
- osuvremenjivanje tehnologije, bama projekta. Projekti moraju biti dovoljno fi-
- bolju snabdjevenost domaćeg tržišta i nancijski isplativi kako bi se iz njihovih priho-
- unapređenje rada. da u operativnoj fazi moglo generirati dovolj-
Zajednička ulaganja sa stranom osobom utvr- no sredstava da se podmire operativni rashodi
đuju se ugovorom o ulaganju, a na temelju odred- projekta, te da se izmire sve obveze po osnovi
bi Zakona o stranim ulaganjima. Stranom ulaga- zaduženja i da sponzorima i vlasnicima projek-
ču je dana mogućnost6: ta donesu odgovarajuće koristi za kapital koji
- osnivanje vlastitog poduzeća ili s drugim su neposredno uložili. U modelu projektnog fi-
stranim ili domaćim ulagačem, nanciranja rizici projekta se raspoređuju na više
- kupovanja dionica postojećeg poduzeća, partnera i tako snižavaju do razine koja je pri-
- dobivanje koncesija (dozvola za korištenje hvatljiva svakom partneru.
prirodnog bogatstva), U današnjem financiranju projekata, najveću
- oslobađanja carine na uvezenu opremu za stavku dugova uglavnom zauzimaju bankarski
djelatnost, krediti. Ključno je da isplativost projektnog zadat-
- stjecanja vlasništva nad nepokretnostima, ka bude veća od ugovorene kamatne stope. U
- transfer dobiti u domicilnu zemlju. suprotnom projekt neće moći iz vlastitih sredsta-
Privlačenje stranog kapitala je jedan od predu- va podmiriti troškove kamate i osigurati isplativost
vjeta za brži rast gospodarske aktivnosti. Strani projekta. S druge strane, neophodno je da kom-
investitori izbjegavaju kupovinu postojećih prav- panija projektira koliko svaki od dugova donose
nih osoba. Oni se temelje na preuzimanju, formi- koristi za kompaniju i njezino poslovanje.
ranjem joint venture-a. Joint venture predstavlja
ugovor između dvije ili više osoba (fizičkih i prav- LITERATURA
nih) o udruživanju imovine radi zajedničkog podu-
hvata. Cilj udruživanja je osiguranje kapitala, mar- 1. Ivanišević, M.; Poslovne financije, Ekonom-
ketinga, ekspertiza, menadžmenta i sl. Razdruži- ski fakultet Beograd, 2009.
vanje imovine se vrši nakon realizacije posla, s 2. Krasulja,D., Ivanišević,M., Poslovne finan-
tim da se dobit odnosno gubitak dijeli razmjerno cije, Ekonomski fakultet Beograd, 2000.
udjelu. Za zasnivanje joint venture posla ne mora 3. Lale, V.; Analiza poslovanja, FORKUP Beo-
biti pravna registracija. Po realizaciji posla presta- grad, Univerzitet Privredna Akademija, Novi
je i potreba za joint venture, tako da je ovaj oblik Sad, 2007.
partnerstva ograničenog karaktera. 4. Marcikić,S.;Računovodstvo, Ekonomski fa-
kultet Subotica, 2000.
5. Lale, V.; Analiza poslovanja, FORKUP Beograd, Univerzitet Pri-
vredna Akademija, Novi Sad, 2007., str. 245.
5. Vunjak,N.; Poslovne financije, Ekonomski
6. Vunjak, N.; Op.cit., str. 394. fakultet Subotica, 2002.
broj: 02/21
veljača 2021. ODGOVORI NA PITANJA 75
Tihana Bevanda, dipl. oec.
PITANJA I ODGOVORI
IZ OBLASTI CARINE
PODACI IZ REGISTARA DOKAZA podataka u poslovne svrhe. Carinski organi mogu

IZVJEŠĆA I POSTUPAKA I PODNESENIH obaviti pregled robe, kada je istu moguće pokazati.
TUŽBI PRED SUDOVIMA, KOJI SU Sukladno važećim propisima carinski organi podu-
DOBIVENI U POSTUPKU NAKNADNE zimaju neophodne mjere za rješavanje nastale si-
PROVJERE DEKLARIRANIH PODATAKA tuacije, uzimajući u obzir nove dobivene informaci-
U CARINSKOJ PRIJAVI SE SMATRAJU I je, kada revizija carinske prijave ili pregled nakon
SLUŽE KAO DOKAZI NA TEMELJU KOJIH provedenog carinskog postupka ukazuju na to da
SE ODOBRAVA IZMJENA PODATAKA O su propisi kojima se regulira određeni carinski po-
UVOZNO OCARINJENOJ ROBI I DONOSE stupak primijenjeni na temelju netočnih ili nepotpu-
RJEŠENJA O NAPLATI RAZLIKE MANJE nih informacija. Kod provedbe ovog postupka se
UPLAĆENIH POREZA PO SLUŽBENOJ primjenjuje Uputa o popunjavanju carinske prijave
DUŽNOSTI, PREMA PROTOKOLU O i zbirne prijave („Službeni glasnik BiH”, broj: 43/19,
UZAJAMNOJ ADMINISTRATIVNOJ POMOĆI 21/20 i 3/21).
U CARINSKIM PITANJIMA Roba unesena u carinsko područje Bosne i Her-
1. Uzimaju li se u obzir podaci koji su do- cegovine podliježe carinskom nadzoru od trenut-
biveni na temelju Sporazuma o uzajamnoj ka njezina ulaska, kao i kontroli carinskih organa
administrativnoj pomoći kao vjerodostojan sukladno važećim propisima, kako je propisano
dokaz prilikom provedbe postupka po služ- člankom 34. stavak 1. Zakona.
benoj dužnosti za izmjenu podataka po ca- Roba ostaje pod carinskim nadzorom onoliko
rinskoj prijavi nakon puštanja robe u slobo- dugo koliko je potrebno da se utvrdi njezin carin-
dan promet ? ski status i ako je to primjereno, u slučaju robe
Naknadni obračun uvoznih dažbina se temelji koja nije bh. roba uzimajući u obzir članak 79.
na članku 75. Zakona o carinskoj politici Bosne i stavak 1. Zakona, sve dok se njezin carinski sta-
Hercegovine („Službeni glasnik BiH”, broj: 57/04 i tus ne promijeni. Carinski status se mijenja kada
51/06, 93/08, 54/10 i 76/11 - u daljnjem tekstu: Za- roba uđe u slobodnu zonu ili slobodno skladište,
kon). Člankom 75. Zakona je propisano da carinski ponovno izveze ili uništi kako je propisano
organi mogu napraviti pregled i izmjenu carinske člankom 174. Zakona.
prijave nakon puštanja robe u slobodan promet na Člankom 59. Zakona je propisano da se
svoju inicijativu ili na zahtjev deklaranta. Kako bi se prijave u pisanom obliku sačinjavaju na obrascu
uvjerili u točnost podataka iz prijave, carinski orga- koji je propisan provedbenim propisima Zakona.
ni mogu izvršiti pregled poslovnih dokumenata i Prijave moraju sadržavati sve podatke koji su
podataka koji se odnose na uvozne i izvozne rad- neophodni za primjenu propisa kojima se regulira
nje ili na naknadne komercijalne radnje u svezi s carinski postupak za koji se roba prijavljuje. Uz
robom i poslije puštanja robe u slobodan promet. prijavu se prilažu svi dokumenti potrebni za prim-
Takvi pregledi se mogu napraviti u prostorijama jenu propisa kojima se propisuje carinski postu-
deklaranta, svake druge osobe koja je poslovno pak za koji je roba prijavljena.
izravno ili neizravno uključena u navedene radnje Naknadnim pregledom carinske uvozne doku-
ili osobe koja je u posjedu navedenog dokumenta i mentacije, zatim zapisnika carinske službe neke
broj: 02/21
76 ODGOVORI NA PITANJA veljača 2021.
od stranih zemalja (Njemačka ili Belgija i dr.) u To znači da ugovorne strane mogu u svo-
prijevodu sačinjen po zahtjevu za administra- jim registrima dokaza, izvješćima i iskazima i
tivnu pomoć, zatim izvozne carinske deklaracije postupcima i optužbama pred sudovima koristiti
i objašnjenja iste, kao i provjerom računa njihove kao vjerodostojan dokaz dobivene informacije i
knjigovodstvene dokumentacije je utvrđeno da ti dokumente u koje su imale uvid u skladu s odred-
računi ne odgovaraju računima koji su predati pri- bama spomenutog Protokola, a sve imajući u
likom carinjenja. U carinskoj praksi ima slučajeva, vidu da su podaci od strane službe druge zemlje
kao što je Vaš, kada se kupovne cijene prika- pribavljene temeljem Protokola 5 o uzajamnoj
zane prilikom carinjenja ne podudaraju sa stvarno administrativnoj pomoći u carinskim pitanjima.
fakturiranim i uknjiženim kupovnim cijenama i U konkretnom slučaju ima osnova za pokretanje
da postoje razlike u vrsti i količini robe. prekršajnog postupka zbog carinskog prekršaja
Prema naprijed navedenoj dokumentaciji ne davanja netočnih podataka o robi i činjenicama pri
mogu se prihvatiti vaši razlozi da ste vi prilikom uvozu iz članka 6. stavak 1. točka a. Zakona o
pregleda utvrdili da se roba slagala sa računima, carinskim prekršajima BiH („Službeni glasnik BiH”,
pošto je to protivno zapisniku o carinskom pregle- broj: 88/05) , kojim je propisano da ako u ispra-
du djelatnika carinske službe, koga ste i vi pot- vama koje se podnose uz prijavu za carinski postu-
pisali, zatim računima koji su pronađeni kod stra- pak označi drugu kvalitetu, vrstu, količinu, vrijed-
nog isporučitelja, kao i izlaznih carinskih deklara- nost ili podrijetlo robe ili na drugi način omogući
cija u odnosu na carinsku prijavu i računa koji netočno prijavljivanje robe s namjerom izbjega-
su priloženi prilikom carinjenja, pošto je utvrđena vanja plaćanja uvoznih dažbina koji se odnose na
razlika u vrsti i količini, te ukupnoj vrijednosti carinski postupak ili njihovo plaćanje u manjem
robe. Također, ne mogu se uvažiti kao opravdani iznosu, a vezano za članak 34. i 59. Zakona,
vaši navodi da je prodavatelj svoje knjigovodstvo kao i izricanje zaštitne mjere oduzimanja robe
podešavao i namještao radi određenih pogod- sukladno članku 19. stavak 3. Zakona o carinskim
nosti u svezi s količinom izvezene robe, pošto to prekršajima Bosne i Hercegovine. Člankom 34.
ničim niste potkrijepili, zbog čega nije utemeljeno, Zakona je propisano da roba unesena u carinsko
a u konkretnom slučaju nije ni logično. područje Bosne i Hercegovine podliježe carins-
Ne mogu se prihvatiti niti vaši navodi da kom nadzoru od trenutka njezina ulaska. Sukladno
se izvješće carinskih organa strane zemlje važećim propisima, može podlijegati i kontroli ca-
(Njemačka ili Belgija i dr. ) ne mogu prihvatiti kao rinskih organa. Roba ostaje pod takvim carinskim
pouzdani i zakoniti, pa čak ni posredan dokaz, nadzorom onoliko dugo koliko je potrebno da se
pošto u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju utvrdi njezin carinski status i ako je to primjereno, u
između Europske zajednice i njihovih državnih slučaju robe koja nije bh. roba i bez odstupanja od
članica s jedne strane i Bosne i Hercegovine s odredaba članka 79. stavak 1. Zakona, sve dok se
druge strane, u članku 97. stavak 3. istog Spora- njezin carinski status ne promijeni, odnosno dok ne
zuma je propisano da su pravila o međusobnoj uđe u slobodnu zonu ili slobodno skladište, ponov-
upravnoj pomoći među stranama u oblasti carina no izveze ili uništi sukladno članku 174. Zakona.
utvrđena Protokolom 5 o uzajamnoj administra- Člankom 59. Zakona je propisano da se prijave
tivnoj pomoći u carinskim pitanjima. u pisanom obliku sačinjavaju na obrascu koji je
Člankom 10. stavak 3. Protokola 5 je propisa- propisan provedbenim propisima Zakona. Prijave
no da uporaba informacija dobivenih na temelju moraju sadržavati sve podatke koji su neophod-
Protokola u sudskim ili upravnim postupcima ni za primjenu propisa kojima se regulira carinski
pokrenutim zbog radnji kojima se krše carins- postupak za koji se roba prijavljuje i biti potpisane.
ki propisi se smatra uporabom za potrebe Pro- Uz prijavu se prilažu svi dokumenti potrebni za
tokola. Prema tome, stranke u svojim registrima primjenu propisa kojima se regulira carinski postu-
dokaza, izvješćima i iskazima, te u postupcima i pak za koji je roba prijavljena.
optužbama pred sudovima mogu upotrijebiti kao Za navedeni carinski prekršaj je propisana
dokaz dobivene informacije i dokumente u koje je novčana kazna u iznosu od 2.000 KM do 60.000
imala uvid u skladu s odredbama važećeg Proto- KM za pravnu osobu, a za odgovornu osobu u
kola. Nadležno tijelo koje je dostavilo informaciju pravnoj osobi novčana kazna u iznosu od 500
ili je omogućilo pristup dokumentima treba biti KM do 6.000 KM i za fizičku osobu je predviđena
obaviješteno o njihovoj uporabi. novčana kazna u iznosu od 200 KM do 6.000 KM.
broj: 02/21
Roba koja je predmet carinskog prekršaja iz carinske prijave, a dužnik je deklarant, a kod
članka 6. Zakona o carinskim prekršajima BiH neizravnog zastupanja dužnik je osoba u čije se
(davanje netočnih podataka o robi i činjenicama ime podnosi carinska prijava. Kada je carinska
pri uvozu) se oduzima, kako je propisano člankom prijava u svezi s jednim od postupaka sačinjena
19. stavak 1., a prema stavku 2. članka 19. istog na temelju podataka koji upućuju na to da nije
Zakona se može oduzeti i kada nije vlasništvo izvršena naplata svih dažbina ili dijela dažbina
učinitelja prekršaja. koje se zakonski potražuju, osobe koje su dosta-
Kada se roba ne pronađe, u tom slučaju se vile na uvid podatke potrebne za sačinjavanje pri-
naplaćuje od počinitelja carinskog prekršaja nje- jave, a koje su znale ili su objektivno trebale znati
na protuvrijednost koja prema Zakonu, predstav- da su takvi podaci netočni, također se mogu sma-
lja carinsku vrijednost, te se provodi postupak trati dužnicima imajući u vidu pozitivne zakonske
naplate uvoznih i izvoznih dažbina u smislu nave- propise. Prema navedenoj odredbi proizlazi da
denog zakona. Smatra se da roba nije pronađena carinski organi mogu izvršiti pregled robe kada je
ako se iz bilo kojih razloga ne može oduzeti. Za istu još uvijek moguće pokazati i kada ponovnim
vrijednost nepronađene robe počinitelji prekršaja pregledom carinske prijave ili pregledom robe na-
odgovaraju solidarno. kon carinjenja, ako postoji osnovana sumnja da
Roba koja je predmet carinskog prekršaja za su u carinskom postupku primjenjivali netočne ili
koju je propisana zaštitna mjera oduzimanja robe, nepotpune informacije, carinski organi imaju pra-
kao i roba za koju nije proveden carinski postupak vo da uzmu u obzir sve informacije koje su na ra-
se može staviti pod carinski nadzor do okončanja spolaganju. Carinski dug za robu koja podliježe
prekršajnog postupka, uz polaganje garancije u plaćanju uvoznih dažbina, nastaje prilikom stavl-
visini vrijednosti robe i dažbina kojim je ta roba janja robe u slobodan promet, a isti se utvrđuje u
opterećena ako se radi o robi za koju je propisana trenutku prihvaćanja carinske prijave.
zaštitna mjera oduzimanja robe, odnosno u visini Ovo pravo je ustanovljeno jednako kako u intere-
iznosa dažbina kojima je ta roba opterećena, te su carinskog organa, tako i u interesu deklaran-
ako se radi o robi za koju nije proveden carinski ta, jer bi u suprotnom vodilo neravnopravnosti i
postupak. diskriminaciji stranaka u postupku. Treba imati u
Prema navedenom, vaši navodi da je prilikom vidu da je jedino uvoznik taj koji ima opravdan in-
carinjenja robe izvršen pregled i da nije bilo ni- teres da u carinskom postupku priloži dokumen-
kakvih primjedbi i neslaganja, te da je u po- taciju sa netočnim podacima u pogledu kakvoće,
slovnim knjigama točno opisana uvezena roba vrste, količine, vrijednost ili podrijetlo robe ili na
po računima koji su prikazani carinskim organima drugi način omogući netočno prijavljivanje robe s
Bosne i Hercegovine, nisu utemeljeni i ne mogu namjerom izbjegavanja plaćanja uvoznih dažbina
se uzeti u obzir imajući u vidu članak 75. Za- vezanih uz carinski postupak ili njihovo plaćanje u
kona. Prema toj odredbi carinski organi mogu manjem iznosu.
nakon puštanja robe vršiti provjere poslovnih do- Člankom 207. Zakona je propisano da iznos
kumenata i podataka koji se odnose na uvozne i uvoznih ili izvoznih dažbina koji se primjen-
izvozne radnje u pogledu robe kako deklaranta, juje na robu se utvrđuje na temelju propisa za
tako i kod svake druge osobe koja je poslovno utvrđivanje vrijednosti koji odgovaraju toj robi u
izravno ili neizravno uključena u navedene radnje trenutku nastanka carinskog duga, kada Zako-
ili svake druge osobe koja je u posjedu navedenom to nije drugačije predviđeno.
nog dokumenta i podataka u poslovne svrhe, a Kada nije moguće točno odrediti vrijeme nas-
imajući u vidu da su provjerom kod inozemnog tanka carinskog duga, za određivanje pravila za
pošiljatelja utvrđeni podaci drugačiji od onih koje procjenu vrijednosti koji odgovaraju predmetnoj
je kao uvoznik zaveo u svoje poslovne knjige. robi je mjerodavan onaj trenutak kada carinski
Odredbom iz članka 193. Zakona je propisano organi zaključe da se roba nalazi u situaciji u ko-
da carinski dug pri uvozu nastaje prilikom stav- joj nastaje carinski dug. Međutim, kada dostupni
ljanja u slobodan promet robe koja podliježe podaci omogućavaju carinskim organima da ut-
plaćanju uvoznih dažbina ili stavljanja takve robe vrde da je carinski dug nastao prije trenutka kada
u postupak privremenog uvoza uz djelomično su došli do takvoga zaključka, iznos uvoznih ili iz-
oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina. Carin- voznih dažbina koji se plaća na predmetnu robu
ski dug nastaje u trenutku prihvaćanja predmetne se utvrđuje na temelju propisa za utvrđivanje
broj: 02/21
vrijednosti koji odgovaraju toj robi u najranijem „NO DRAWBACK“ PRAVILO SE NE

trenutku kada se iz dostupnih podataka može ut- PRIMJENJUJE NA AMBALAŽU KADA SE
vrditi da je carinski dug nastao. SVRSTAVA ZAJEDNO S PROIZVODOM,
Zatezna kamata se obračunava na iznos PRIBOROM ILI REZERVNIM DIJELOVIMA
dažbina koje nisu plaćene u propisanom roku, a KOJI IMAJU PODRIJETLO, KOJI SU
po stopi koju će utvrditi nadležni organ (Uprav- ISPORUČENI S GLAVNIM PROIZVODOM
ni odbor) za svaki dan zakašnjenja, kako bi se I AKO SE NE SMATRAJU SASTAVNIM
spriječilo nezakonito stjecanje financijske koristi DIJELOVIMA ISTOG
pomicanjem datuma od kada je carinski dug nas- 2. Primjenjuje li se pravilo „no drawback“
tao ili kada je zaveden u evidenciju. na ambalažu kada se svrstava zajedno s
U slučajevima kada zbog izmjene podataka o glavnim proizvodom ili rezervnim dijelovi-
uvozno ocarinjenoj robi, dođe do obveze plaćanja ma i alatima koji nemaju podrijetlo, a koji su
razlike manje uplaćenih dažbina postavlja se i isporučeni zajedno s glavnim proizvodom?
pitanje naplate zatezne kamate. Važno je ima-
ti u vidu da je člankom 215. stavak 1. točka Člankom 209. Zakona o carinskoj politici Bosne
a. Zakona propisano da dužnik plaća iznos i Hercegovine („Službeni glasnik BiH”, broj: 57/04,
dažbina u roku koji ne prelazi deset (10) dana od 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11 - u daljnjem tekstu: Za-
dana prijema obavijesti o iznosu uvoznih dažbina kon) je propisana primjena „no drawback“ pravila u
koji se potražuju. Protekom navedenog roka zbog slučaju kada izvoznik kompenzirajuće proizvode,
padanja u kašnjenje se može zasnovati obveza odnosno robu dobivenu u postupku unutarnje ob-
plaćanja kamate. rade u koje je ugrađena roba , tj. materijali bez
Prema Protokolu 5. o uzajamnoj administra- podrijetla izvozi u državu ugovornicu uz izda-
tivnoj pomoći u carinskim pitanjima korištenje in- vanje dokaza o podrijetlu robe i u tom slučaju
formacija dobivenih na temelju istog Protokola u za robu (ili njezin dio) bez podrijetla u tim proiz-
sudskim ili upravnim postupcima pokrenutim zbog vodima nastaje carinski dug. Također, nekim Pro-
radnji kojim se krše carinski propisi se smatra tokolima o podrijetlu Ugovora o slobodnoj trgovini
korištenjem za potrebe Protokola. je propisana zabrana povrata carine ili izuzeća
Prema tome, stranke u svojim registrima doka- od plaćanja carine tzv. „no drawback“ (u daljn-
za, izvješćima i iskazima, te u postupcima i tuž- jem tekstu: „no drawback“ pravilo) za materijale
bama pred sudovima mogu upotrijebiti kao do- (robu) bez podrijetla koji su korišteni u postupku
kaz dobivene informacije i dokumente u skladu s unutarnje obrade, odnosno proizvodnje, ukoliko
odredbama spomenutog Protokola. se postupak unutarnje obrade završava izvozom
Nadležni organ koji je dostavio informaciju ili u državu ugovornicu uz izdavanje dokaza o po-
je omogućio pristup dokumentaciji se obavješta- drijetlu robe. Pravni temelj za primjenu „no draw-
va o njihovoj uporabi, a dobivene informacije back“ pravila u Bosni i Hercegovini je sadržan:
se koriste isključivo u svrhe predviđene Protoko- • u članku 15 Protokola 1 definicija po-
lom. U slučaju kada jedna stranka želi upotrijebiti jma „proizvodi sa podrijetlom i načinima
takvu informaciju u druge svrhe, potrebna joj je administrativne suradnje Ugovora o
prethodna pisana suglasnost organa koji je do- slobodnoj trgovini između Bosne i
stavio takve informacije, takav dokaz u postupku Hercegovine i Republike Turske.
podliježe svim ograničenjima koja odredi i propi- • u članku 14. Priloga 1 definicija pojma „proiz-
še taj organ. vodi s podrijetlom i metode administrativne
www.fircon.biz
broj: 02/21
suradnje regionalne konvencije o pan-eu- podrijetla koji je korišten u izradi dobivenog proiz-
ro-mediteranskim preferencijalnim pravil- voda s podrijetlom koji se izvozi. Svrha toga je
ima o podrijetlu robe „koji su sastavni dio onemogućavanje ekonomske isplativosti i upora-
Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju be materijala bez podrijetla u proizvodnji robe za
između Europskih zajednica, s jedne strane preferencijalni izvoz. Prema svojoj suštini riječ je
i Bosne i Hercegovine i s druge strane o obvezi plaćanja carine (ali ne i PDV-a) na sve
Sporazuma o izmjeni i pristupanju Cen- materijale bez podrijetla, koji su korišteni u izradi
tralnoeuropskom sporazumu o slobodnoj dobivenog proizvoda koji se izvozi sa preferenci-
trgovini (CEFTA 2006) i Sporazuma o slo- jalnim podrijetlom prema odredbama Ugovora o
bodnoj trgovini između Bosne i Hercegov- slobodnoj trgovini, kojim je predviđeno („no draw-
ine i država Europskog udruženja slobodne back“ pravilo). U tom smislu navedena obveza
trgovine (EFTA). izvoznika u zavisnosti od okolnosti konkretnog
Člankom 209. Zakona je propisano da u mjeri slučaja se sastoji ili u zabrani zahtjeva za povrat
u kojoj sporazumi zaključeni između Bosne i Her- plaćene carine (u slučaju uvoza repromaterijala
cegovine i nekih drugih zemalja predviđaju da u okviru postupka unutarnje obrade po sustavu
se prilikom uvoza u te zemlje robi podrijetlom iz povrata dažbina ili u plaćanju carine kod uvo-
Bosne i Hercegovine odobri preferencijalno tarifno za repromaterijala u okviru postupka unutarnje
postupanje u smislu takvih sporazuma, a pod uv- obrade po sustavu obustave plaćanja. Kada je
jetom da kada se ta roba dobije prema postupku predviđeno u Ugovoru o slobodnoj trgovini„no
unutarnje obrade, u nju ugrađena roba koja nije drawback“ pravilo predstavlja jedan od neophod-
bh. roba i koja podliježe plaćanju odgovarajućih nih uvjeta čija se ispunjenost utvrđuje u svakom
uvoznih dažbina, ovjeravanje dokumenata konkretnom slučaju u kojem izvoznik želi da se
potrebnih za dobivanje takvog preferencijalnog izda dokaz o podrijetlu robe koja se izvozi (ne-
tarifnog postupanja u drugim zemljama dovodi do zavisno koji se dokaz o podrijetlu izdaje, da li
nastanka carinskog duga pri uvozu. Smatra se da uvjerenje EUR .1 ili izjava o podrijetlu ili izjava
trenutak i vrijeme kada takav carinski dug nastaje o podrijetlu ili izjava o podrijetlu ovlaštenog iz-
je onaj kada carinski organi prihvate izvoznu pri- voznika). U pitanju je stjecaj sva tri obilježja „no
javu koja se odnosi na predmetnu robu. Dužnik drawback“ pravila:
je deklarant. U slučaju neizravnog zastupanja, • roba bez podrijetla je iskorištena u izradi
dužnik je i osoba u čije se ime podnosi carinska dobivenog proizvoda,
prijava. Iznos uvoznih ili izvoznih dažbina koji od- • roba bez podrijetla je uvezena kroz carinski
govara ovom carinskom dugu se određuje prema postupak kojim se predviđa povrat ili obu-
istim uvjetima kao i u slučaju carinskog duga nas- stavu plaćanja (unutarnja obrada),
talog uslijed prihvaćanja, tog istog dana, prijave • dobiveni proizvod je sa preferencijalnim po-
za stavljanje predmetne robe u slobodan promet drijetlom za koji se traži dokaz o podrijetlu
radi okončanja postupka unutarnje obrade. prema odredbama ugovora koji je u pitanju,
Pravilima o preferencijalnom podrijetlu se osig- a koja sadrži „no drawback“ pravilo.
urava da se samo za one robe koje su stekle po- Pravilo „no drawback“ daje mogućnost korisni-
drijetlo u jednoj od država ugovornica primjenjuje ku postupka unutarnje obrade da izabere jednu
povlaštena (preferencijalna) stopa carine pri uvo- od dvije mogućnosti i to:
zu u drugu državu - članicu ugovornicu. Odredbe • hoće li se za proizvod dobiven u postupku
o „no drawback“ pravilu propisuju da materijal unutarnje obrade pri izvozu u državu ugovo-
bez podrijetla korišten u proizvodnji proizvoda rnicu izdati dokaz o podrijetlu (te da je ob-
s podrijetlom za koji se izdaje dokaz o podrijet- vezan na materijale bez podrijetla platiti
lu ne smije podlijegati povratu carine ili izuzeću carinu ili se neće izdati dokaz o podrijet-
od plaćanja carine bilo koje vrste.„No drawback“ lu (te da iz razloga što se postupak un-
pravilo je predviđeno u određenim ugovorima o utarnje obrade završava izvozom neće
slobodnoj trgovini (odnosno njihovom Protokolu platiti ništa), ali će se u državi ugovornici
o podrijetlu s ciljem da se onemogući povrat ili u koju se proizvod izvozi obračunati cari-
izuzeće od oslobađanja od plaćanja carine i dru- na za dobiveni proizvod, odnosno u državi
gih dažbina jednakog djelovanja kao carine (u uvoza ti proizvodi ne mogu steći pravo na
daljnjem tekstu: carina) za bilo koji materijal bez povlašteni tretman (povlaštenu carinu).
broj: 02/21
Ukoliko korisnik postupka unutarnje obrade podrijetlu robe i na način kako je to istim pro-
izabere izdavanje dokaza o podrijetlu tada pisano. Radi obračuna i plaćanja carine, koja čini
mora podnijeti tzv. obračunsku carinsku carinski dug po „no drawback“ pravilu se pod-
prijavu za sve materijale bez podrijetla nosi tzv. obračunska carinska prijava u kojoj se
korištene u proizvodnji proizvoda koji se u polje 37 druga potpodjela upisuje šifra 404 ,
izvoze i na njih platiti carinu (ne i PDV). što se odnosi na primjenu članka 209. Zakona,
Prilaganje tzv. obračunske carinske prijave za pravilo „no drawback“ bez obračuna i naplate
za materijale bez podrijetla prije izdavanja poreza na dodanu vrijednost. U pogledu plaćanja
dokaza o podrijetlu je obveza korisnika un- carine obračunate u primjeni „no drawback“ pravi-
utarnje obrade, odnosno izvoznika. la po tzv. obračunskoj carinskoj prijavi IMH se
„No drawback“ pravilo se primjenjuje na primjenjuju uobičajena pravila, kao da je u pitan-
ambalažu kada se svrstava zajedno sa proizvo- ju postupak puštanja robe u slobodan promet
dom , priborom rezervnim dijelovima i alatima (plaćanje odmah ili osiguranje plaćanja). Znači
koji su isporučeni zajedno sa tim proizvodom da se ne radi o puštanju robe u slobodan promet,
npr. strojem, opremom i dr., te kada se smatraju pošto je tzv. obračunska carinska prijava IMH u
sastavnim dijelom glavnog proizvoda i ukoliko su ovom slučaju samo carinska prijava za obračun i
isti bez podrijetla. naplatu carine po članku 209. Zakona („no draw-
Na materijal koji je uvezen s preferencijalnim back“ pravilo) i ona se prilaže uz izvoznu carin-
podrijetlom s priloženim dokazom o podrijetlu i sku prijavu. U izvoznoj carinskoj prijavi treba upi-
koji je korišten za proizvodnju kompenzirajućih sati (u polju 44) i na obračunsku carinsku prijavu
proizvoda ne primjenjuje se „no drawback“ pravi- IMH po kojoj je plaćena ili osigurano plaćanje
lo. To znači da ne nastaje obveza plaćanja carine carine po „no drawback“ pravilu, pošto one čine
i ne podnosi se tzv. obračunska carinska prijava jednu jedinstvenu i nedjeljivu carinsku prijavu.
pri izvozu tih kompenzirajućih proizvoda uz do- Kod primjene „no drawback“ pravila obveza
kaz o podrijetlu u državu ugovornicu. plaćanja carine nastaje u trenutku ponovnog izvo-
Pravila podrijetla imaju važnu ulogu u za kompenzirajućeg proizvoda, a ista se suklad-
provođenju postupka unutarnje obrade, kako na no članku 209. stavak 4. Zakona obračunava na
početku postupka pri uvozu materijala, tako i na temelju podataka o robi ili dio robe bez podrijetla
njegovom završetku, kada je za primjenu „no (vrsta, tarifna oznaka, vrijednost, koji podaci su
drawback“ pravila u unutarnjoj obradi odlučujuće navedeni u carinskoj prijavi po kojoj je roba bez
preferencijalno podrijetlo robe, jer proizvodi nas- podrijetla koja je u pitanju stavljena u postupak
tali proizvodnim radnjama u unutarnjoj obradi unutarnje obrade po sustavu obustave plaćanja -
mogu biti od materijala sa ili bez podrijetla. „No šifra postupka šifra 51 u polju 37/1 carinske pri-
drawback“ pravilo se primjenjuje samo na materi- jave) sadržanoj u količini kompenzirajućeg proiz-
jale bez podrijetla. voda koji se ponovno izvoze nakon postupka un-
Ako izvoznik kompenzirajuće proizvode utarnje obrade po sustavu obustave plaćanja, a
dobivene u postupku unutarnje obrade po sus- ne po propisanoj carinskoj stopi iz carinske tarife
tavu obustave plaćanja ponovno izvozi u državu Bosne i Hercegovine nezavisno od pripadajuće
ugovornicu, ako dobiveni proizvod zadovoljava carinske stope.
odredbe o stjecanju podrijetla pri izvozu u državu Ako se kompenzirajući proizvodi koji su na-
ugovornicu za njega se može izdati dokaz o kon unutarnje obrade (šifra postupka 51) bili u
podrijetlu, nezavisno koji dokaz o podrijetlu je u postupku carinskog skladištenja ili smješteni u
pitanju, samo kada je prethodno Protokolom slobodnoj zoni, ponovno izvoze uz izdavanje do-
o podrijetlu konkretnog ugovora propisano „no kaza o podrijetlu kada su ispunjeni uvjeti, tada će
drawback“ pravilo za robu ili dio robe bez podri- za robu bez podrijetla sadržanu u tim proizvodi-
jetla sadržanu u tim kompenzirajućim proizvodima nastati obveza plaćanja carine po „no draw-
ma plati carina (ne i PDV) koja čini carinski dug . back“ pravilu. Za robu bez podrijetla sadržanu u
Izjava o podrijetlu i izjava o podrijetlu ovlaštenog tim proizvodima nastati obveza plaćanja carine po
izvoznika su jednako važne, kao i uvjerenje o kre- „no drawback“ pravilu, radi čega se mora podni-
tanju EUR 1 i ista je svrha - primjena povlaštene jeti navedena obračunska carinska prijava. Spo-
stope carine , pa stoga i ti dokazi o podrijetlu menute obveze nastaju i u slučaju kada se un-
moraju biti izdati u skladu s važećim pravilima o utarnja obrada koja se obavlja u slobodnoj zoni po
broj: 02/21
sustavu obustave plaćanja razdužuje ponovnim U oba slučaja ako se naknadno izdaje dokaz o
izvozom kompenzirajućih proizvoda iz slobodne podrijetlu izvozna carinska ispostava mora ima-
zone koje prati odgovarajući dokaz o podrijetlu. ti podatke o izdanom dokazu o podrijetlu robe.
„No drawback“ pravilo se primjenjuje pri izvozu Kada se naknadno izdaje izjava o podrijetlu robe
kompenzirajućih proizvoda dobivenih u unutarnjoj ili izjava o podrijetlu ovlaštenog izvoznika, primje-
obradi uz dokaz o podrijetlu, ali se ne primjenjuje rak iste izvoznik mora dostaviti izvoznoj carinskoj
kod stavljanja robe u druge postupke ili postupan- ispostavi podatke o tzv. obračunskoj carinskoj
ja, kojim se u skladu s carinskim propisima može prijavi (gdje se podnosi) unijeti u inspekcijski akt
razdužiti postupak unutarnje obrade. izvozne carinske prijave koja je u pitanju, kao na
U okviru postupka unutarnje obrade po sustavu samoj izvoznoj carinskoj prijavi (polje C) i odložiti
povrata dažbina „no drawback“ pravilo znači da ih uz izvoznu carinsku prijavu.
ne postoji povrat carine plaćene za stranu robu „No drawback“ pravilo se ne primjenjuje na
ili dio robe bez podrijetla, a koja je sadržana u ambalažu i kada se svrstava zajedno sa proi-
kompenzirajućim proizvodima koji su uz dokaz o zvodom priborom rezervnim dijelovima i ala-
podrijetlu izvezeni u državu ugovornicu s kojom je tima kada imaju podrijetlo, a koji su isporučeni
ugovoreno „no drawback“ pravilo. U ovom slučaju zajedno s proizvodom npr. strojem ili opremom,
po podnesenom zahtjevu za povrat dažbina u te kada se smatraju sastavnim dijelom glavnog
spomenutom sustavu unutarnje obrade od izno- proizvoda.
sa carine za povrat se oduzima iznos carine
koji se odnosi na robu bez podrijetla sadržanu u CARINSKI DUG NIJE NASTAO KADA
tim kompenzirajućim proizvodima, što se mora DOĐE DO UNIŠTENJA ILI NEPOVRATNOG
izvršiti provjera kod nadležne carinske ispostave. GUBITKA PRILIKOM ISPITIVANJA UZORAKA.
U slučajevima naknadnog izdavanja dokaza o UZORCI OSTAJU POD CARINSKIM
podrijetlu za robu koja je već izvezena u neku NADZOROM DOK SE NE UTVRDI NJIHOV
od država ugovornica sa kojim je ugovoreno „no CARINSKI STATUS PONOVAN IZVOZ ILI
drawback“ pravilo, također se mora utvrditi ispun- UNIŠTENJE
jenost uvjeta u pogledu toga zadovoljavaju li iz- 3. Imam li obvezu platiti carinu i pripadaju-
vezeni proizvodi pravila o stjecanju podrijetla pri će dažbine u slučaju kada uslijed ispitivanja
izvozu, te prije izdavanja dokaza o podrijetlu: uvezenih uzoraka dođe do njihovog potpu-
• ako je bio ponovni izvoz nakon unutarnje nog uništenja i koji status imaju takvi uzorci
obrade po sustavu obustave plaćanja - u carinskom postupku?
mora se obračunati i platiti ili osigurati pla-
ćanje carine po „no drawback“ pravilu, radi Uzimanje uzorka robe u carinskom postupku
čega se mora podnijeti tzv. obračunska ca- je propisano člankom 39. i članka 65. do 69.
rinska prijava. Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine
• ako je bio ponovni izvoz kompenzirajućih („Službeni glasnik BiH”, broj: 57/04, 51/06, 93/08 i
proizvoda po sustavu povrata dažbina, što 54/10, 76/11 - u daljnjem tekstu: Zakon), člankom
znači da treba imati u vidu da se u nave- 93. i člankom 148. do 155. Odluke o provedbenim
denom slučaju po podnesenom zahtjevu za propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Her-
povrat dažbina u ovom sustavu unutarnje cegovine („Službeni glasnik BiH”, broj: 63a/04,
obrade od iznosa carine za povrat oduzi- 60/06 i 57/08 - u daljnjem tekstu: Odluka) i Uput-
ma iznos carine koji se odnosi na robu bez om o uzimanju uzoraka u carinskom postupku
podrijetla sadržanu u tim kompenzirajućim („Službeni glasnik BiH”, broj: 05/14 i 84/16 - u
proizvodima o čemu se obavezno vrši pro- daljnjem tekstu: Uputa). Sastavni dio Upute su
vjera kod nadležne carinske ispostave. Prilozi: Zapisnik o uzimanju uzoraka (Obrazac
Međutim, ako je izvršen povrat carine prije na- I), Naljepnica za uzorak (Obrazac II), Evidencija
knadnog izdavanja dokaza o podrijetlu, tada se o uzetim uzorcima (Obrazac III), Evidencija o
mora obračunati carina po „no drawback“ pravilu primljenim uzorcima robe u carinsku laboratori-
jednako kao kada je u pitanju ponovni izvoz naju (Obrazac IV), Zapisnik o provjeravanju carin-
kon unutarnje obrade po sustavu obustave plaća- ske prijave (Obrazac V) i Zapisnik o provjeri is-
nja, radi čega se mora podnijeti tzv. obračunska pravnosti i primopredaji uzoraka robe (Obrazac
carinska prijava. VI). Uzimanje uzorka robe se može provoditi u
broj: 02/21
svim carinskim postupcima, kao i u naknadnoj po službenoj dužnosti u carinskom postupku, a to

kontroli. Uzorak robe se može uzeti prije ili poslije obavlja carinski organ uz prisustvovanje deklaran-
prihvaćanja carinske prijave. ta ili njegovog zastupnika.
U cilju određivanja carinski odobrenog postu- Članak 148. odluke se primjenjuje u postupku
panja ili uporabe robe carinski organ može odo- uzimanja uzorka robe u pogledu prisustvovan-
briti uzimanje uzoraka prije određivanja carinskog ja deklaranta ili osobe koju on odredi da prisus-
postupka, samo na pisani zahtjev ovlaštene os- tvuje prilikom uzimanja uzorka robe, pružanje
obe da robi odredi takvo postupanje ili korištenje. pomoći carinskom organu u tom postupku, te kod
Zahtjev koji se podnosi nadležnom carinskom or- nepostupanja po zahtjevu od strane carinskog
ganu mora sadržavati podatke, koji se odnose organa.
na ime i adresu podnositelja zahtjeva, mjesto gdje Prema navedenom članku carinski organi ima-
se roba nalazi, broj zbirne prijave kada je ona ju mogućnost da prijavu smatraju nevažećom
već bila predočena, osim ako carinski organi na kada je jasno da odbijanje deklaranta da prisus-
sebe ne preuzmu odgovornost da unesu taj po- tvuje pregledu robe ili da odbija da odredi oso-
datak ili naznaku prethodnog carinskog postupka bu koja je u stanju da pruži neophodnu pomoć,
ili podatke za identificiranje prijevoznog sredstva a što se odnosi na primjenu članka 63. stavak
na kojem se roba nalazi, količinu uzorka i sve 1. ili članka 77. stavak 2. Zakona (odobravanje
ostale podatke neophodne za identificiranje robe. poništavanja carinske prijave, te kada je carin-
Carinski organ izdaje odobrenje u skraćenom ska stopa smanjena nakon datuma prihvaćanja
postupku - zabilješkom na zahtjevu. Uzimanje prijave za stavljanje robe u slobodan promet, ali
uzorka se vrši pod nadzorom carinskog organa prije samog puštanja robe, deklarant može zahti-
koji određuje postupak koji se mora ispoštovati jevati primjenu povoljnije carinske stope). Kada je
u svakom pojedinačnom slučaju. Carinski organ deklarant odbio prisustvovati pregledu robe to se
odobrava količinu uzorka koja se treba uzeti, a ne odobrava.
količina uzetog uzorka treba odgovarati namjeri U izuzetnim slučajevima se može odobriti da
zbog koje se uzorak uzima. Uzimanje uzorka robe uzorak uzme stručno osposobljeni predstavnik
ima za cilj da se uzorkovanoj robi odredi sastav deklaranta pod neposrednim nadzorom carinskog
i kakvoća u cilju ispravnog svrstavanja robe u organa. Uzimanje uzorka robe može vršiti i dru-
tarifnu oznaku Carinske tarife BiH, a u skladu s ga ovlaštena službena osoba ili ustanova, kada
tim da se obračuna pripadajuća uvozna dažbina. Uprava u pravilu odlučuje koja druga ovlaštena
Ne smatra se da je nastao bilo kakav dug kada službena osoba ili ustanova će izvršiti uzimanje
ispitivanje uzorka rezultira njegovim uništenjem uzorka po nalogu Uprave, a uzorak uzet od strane
ili nepovratnim gubitkom i u tom slučaju se prim- osobe se dostavlja Skupini za tarifu, vrijednost i
jenjuje članak 174. stavak 5. Zakona. Člankom podrijetlo nadležnog regionalnog centra - u daljn-
174. stavak 5. Zakona je propisano da se otpad- jem tekstu: Skupina. Pravilo je da se od jedne
nom materijalu ili ostacima koji nastanu prilikom vrste robe uzima uzorak u dva istovjetna prim-
uništenja robe određuje carinski odobreno postu- jerka (primjerak A i primjerak B) i carinski organ
panje ili uporaba propisana za robu koja nije bh. koji je uzeo uzorak, primjerak A sa zapisnikom o
roba, s tim da otpadni materijal ili ostaci ostaju uzimanju uzorka robe i pratećom dokumentaci-
pod carinskim nadzorom za toliko vremena kojom dostavlja Skupini, dok se primjerak B, kao
liko je potrebno da se utvrdi njihov carinski status kontrolni uzorak koji služi za eventualno vođenje
i ako je to potrebno sve dok se njihov carinski daljnjeg postupka, s primjerkom zapisnika o uzi-
status ne promijeni, odnosno dok ne uđe u slo- manju uzorka robe uručuje deklarantu i isti se
bodnu zonu ili slobodno skladište, dok se ponov- mora čuvati u preuzetom stanju do okončanja
no izveze ili uništi, u smislu članka 34. stavak 2. postupka, odnosno uručivanja Odsjeku za carin-
Zakona. ski laboratorij - u daljnjem tekstu: carinski labora-
Uzorak robe se može uzeti nakon prihvaćanja torij. Prateća dokumentacija treba sadržavati po-
carinske prijave radi provjere podataka o robi is- datke o sastavu i drugim karakteristikama robe,
kazanih u carinskoj prijavi, kada je to potrebno ali može biti u formi prospekta, tehničkog crteža,
za izdavanje mišljenja o svrstavanju prema Ca- skice, fotografije, uputa i drugih prikaza o robi, a
rinskoj tarifi BiH, te za potrebe laboratorijske an- može se nalaziti i na pakiranju (utisnuta ili nalij-
alize ili drugih ispitivanja. Uzorak robe se uzima epljena) ili biti upakirana zajedno s robom.
broj: 02/21
Uvoznik je dužan po prijemu poziva za dostav- laboratorijske analize ne može doći do potrebnih
ljanje uzorka, primjerak B uzorka u ispravnom podataka,tada primjerak A uz zapisnik o uzimanju
stanju dostaviti u carinski laboratorij u roku od 8 uzorka sa pratećom dokumentacijom dostavlja
dana od dana prijema poziva. Uzorak se uzima u carinski laboratorij, a mišljenje o svrstavanju
na način da bude reprezentativan, tako da pred- Skupina dostavlja carinskom organu koji je uzeo
stavlja prosječan sastav cjelokupne količine robe uzorak.
od koje se uzima. Ukoliko se jedna vrsta robe pre- Prilikom prijema primjerka A carinski laborato-
vozi u više koleta, uzorak se uzima iz više različitih rij vrši pregled uzorka i utvrđuje ispravnost u po-
koleta koje odredi carinski organ. Svaki primjerak gledu količine, pakiranja, carinskog obilježja, te
uzorka se uzima u količini koja je potrebna za prateće dokumentacije, a o provedenom postupku
analizu. sačinjava zapisnik o primopredaji i provjeru is-
U carinskoj praksi se dešava da se carins- pravnosti primjerka A uzorka prema Obrascu
kom postupku pojavljuje i roba koja se ne može broj VI iz Priloga u dva primjerka od kojih jedan
uzorkovati kao što su (strojevi, aparati, uređaji, primjerak zadržava carinski laboratorij, a drugi se
vozila, dijelove, dijelove konstrukcije i dr.), pa se dostavlja Skupini. Nakon obavljene primopredaje,
u takvim slučajevima uzima tehnička dokument- na primjerak A se stavlja šifra uzorka, a podaci o
acija. Tehnička dokumentacija se uzima u jednom primljenom uzorku se unose u evidenciju o prim-
primjerku npr. u vidu prospekta, upute ili druge ljenim uzorcima prema Obrascu broj IV iz Prilo-
tehničke dokumentacije koja treba sadržavati sve ga. Carinski laboratorij samostalno ili uz stručnu
potrebne podatke za svrstavanje robe prema Ca- pomoć laboratorija sa kojim ima ugovorenu su-
rinskoj tarifi BiH. Tehničku dokumentaciju ovjera- radnju, obavlja potrebne analize na primjerku
va carinski organ i dostavlja Skupini, koja daje A uzorka. O postupku primopredaje primjerka A
stručno mišljenje o svrstavanju prema Carinskoj uzorka između carinskog laboratorija i laborato-
tarifi BiH i isto dostavlja carinskom organu, te je rija koji pruža stručnu pomoć carinskom labora-
obvezna primjerak tehničke dokumentacije čuvati toriju se sastavlja zapisnik o primopredaji u dva
do okončanja carinskog upravnog postupka. primjerka, po jedan primjerak za svaki laboratorij.
Prilikom uzimanja uzorka robe, zapisnik o uzi- Na temelju dobivenih rezultata, carinski laborato-
manju uzorka se sačinjava u tri primjerka prema rij daje izvješće o laboratorijskom ispitivanju i isti
Obrascu broj I iz Priloga, od kojih se po jedan prim- dostavlja Skupini, koja po dobivanju navedenog
jerak dostavlja Skupini, zatim carinskom organu izvješća isti dostavlja carinskom organu koji je
koji je uzeo uzorak i deklarantu. U slučaju kada je uzeo uzorak. Ukoliko se ne uništi uzorak labora-
na računu navedeno da pošiljka sadrži istu vrstu torijskom analizom ili na drugi način ne postane
robe različitih trgovačkih naziva, koji su svrstani u neupotrebljiv, primjerak A uzorka carinski labora-
jedan tarifni stavak u zapisniku o uzimanju uzor- torij, odnosno Skupina čuva do okončanja carin-
ka (rubrika 4) se navodi trgovački naziv robe koja skog upravnog postupka.
je uzorkovana. Carinski organ koji je uzeo uzorak Nakon okončanja carinskog upravnog postupka
vodi evidenciju o uzetim uzorcima prema Obras- carinski laboratorij ili Skupina izvješćuje deklaran-
cu broj III iz Priloga. Prilikom prijema primjerka A ta da se isti može preuzeti u roku od 8 dana od
Skupina vrši pregled istog i utvrđuje ispravnost prijema obavijesti, ako je deklarant u zapisniku o
u pogledu količine, pakiranja, carinskog obilježja, uzimanju uzoraka izjavio da mu treba vratiti uzor-
kao i prateće dokumentacije, a ako utvrdi prilikom ak. Ukoliko je deklarant izjavio da mu ne treba
pregleda primjerka A da je isti u promijenjenom vratiti uzorak, isti se uništava ili ostavlja u carin-
stanju, zatim da nije uzeta potrebna količina ili skoj zbirci za uspoređivanje u slučaju ponovnog
da je povrijeđeno carinsko obilježje, sačinjava se uzorkovanja takve robe. Prije povrata uzorka sa
službena zabilješka i vraća primjerak A carins- istog se skida carinsko obilježje i naljepnica, a
kom organu koji je uzeo uzorak. troškove povrata uzorka snosi deklarant.
Ako se pregledom primjerka A utvrdi da je isti Nakon izvršene kontrolne analize po prijemu
dostavljen u ispravnom stanju, Skupina može mišljenja Skupine o svrstavanju robe i izvješća
izvršiti svrstavanje robe prema Carinskoj tarifi BiH o laboratorijskom ispitivanju izdanih na temelju
bez laboratorijske analize i tada daje mišljenje rezultata kontrolne analize, carinski organ koji je
o svrstavanju, a primjerak A uzorka čuva do uzeo uzorak postupa sukladno članku 23. i 24.
okončanja postupka. Ukoliko smatra da se bez Upute. Carinski organ koji je uzeo uzorak po
broj: 02/21
prijemu mišljenja o svrstavanju, sukladno članku upravni postupak po službenoj dužnosti i donosi
23. Upute, poduzima propisane radnje. rješenje, koje dostavlja carinskom organu koji je
Ukoliko je tarifna oznaka utvrđena u mišljenju o uzeo uzorak i okončava carinski postupak suklad-
svrstavanju istovjetna tarifnoj oznaci koja je na- no toj odluci.
vedena u carinskoj prijavi, mišljenje o svrstavanju Prema navedenom ne smatra se da je nastao
zajedno s izvješćem o laboratorijskom ispitivanju bilo kakav dug kada ispitivanje uzorka rezultira
(ukoliko je rađena analiza uzorka) se prilaže uz njegovim uništenjem ili nepovratnim gubitkom i u
carinsku prijavu, a na carinskoj prijavi u polju B ili tom slučaju se primjenjuje članak 174. stavak 5.
u nedostatku prostora u tom polju na poleđini ca- Zakona, kojim je propisano da se otpadnom ma-
rinske prijave se stavlja zabilješka „tarifna ozna- terijalu ili ostacima koji nastanu prilikom uništenja
ka u mišljenju o svrstavanju istovjetna s tarifnom robe određuje carinski odobreno postupak ili up-
oznakom navedenom u carinskoj prijavi”, a pres- oraba propisana za robu koja nije bh. roba.
lika mišljenja o svrstavanju, zajedno sa izvješćem Otpadni materijal ili ostaci ostaju pod carinskim
o laboratorijskom ispitivanju (ukoliko je rađena nadzorom za onoliko vremena koliko je potrebno
analiza uzorka) se dostavlja deklarantu ili njego- da se utvrdi njihov carinski status i onoliko vreme-
vom zastupniku. na koliko je potrebno da se njihov carinski sta-
Ukoliko je u mišljenju o svrstavanju utvrđena tus ne promijeni, odnosno dok ne uđe u slobodnu
tarifna oznaka koja se razlikuje od tarifne oznake zonu ili slobodno skladište ili kada se ponovno
koja je navedena u carinskoj prijavi, carinski or- izveze ili uništi.
gan sastavlja zapisnik o provjeravanju carinske
prijave na Obrascu V Upute. CARINSKI ORGANI IMAJU PRAVO U
Sukladno članku 24. Upute, zapisnik o provjer- CILJU PROVJERAVANJA I UTVRĐIVANJA
avanju carinske prijave iz članka 23. stavak 1. VRIJEDNOSTI ROBE ZATRAŽITI
točka b. Upute se sačinjava u tri primjerka, te se OD PROIZVOĐAČA ILI KUPOVNOG
zajedno sa mišljenjem o svrstavanju i Izvješćem POSREDNIKA DOSTAVLJANJE POTREBNE
o laboratorijskom ispitivanju (ukoliko je rađena DOKUMENTACIJE RADI UTVRĐIVANJA
analiza uzorka), jedan primjerak dostavlja dekla- CARINSKE VRIJEDNOSTI ROBE S
rantu, drugi primjerak odlaže uz carinsku prijavu, TIM DA I DAVATELJ IZJAVE PRIHVAĆA
a treći primjerak (ukoliko nije rađena analiza uzor- ODGOVORNOST DA OSIGURA SVE
ka) se dostavlja Skupini za carinske postupke sa DODATNE INFORMACIJE ILI DOKUMENTE
prijedlogom za izmjenu carinske prijave. 4. Može li carinski organ prilikom utvrđi-
Ukoliko je rađena analiza primjerka A uzorka, a vanja carinske vrijednosti robe zatražiti od
deklarant u roku iz članka 25. Upute ne podnese proizvođača ili od kupovnog posrednika da
zahtjev za kontrolnu analizu, treći primjerak za- osigura dostavu potrebne dokumentacije ili
pisnika se nakon isteka tog roka dostavlja Skupini je to obveza određena samo za deklaranta?
za carinske postupke sa prijedlogom za izmjenu
carinske prijave. U daljnjem postupku zapisnik Vrijednost robe za carinske svrhe s ciljem pri-
iz članka 24. stavak 1. Upute ima značaj doka- mjene carinskih propisa, koji propisuju područje
znog sredstva. trgovine robama uključujući i vrijednost automo-
Sukladno članku 27. Upute, ukoliko je u bila propisane su odredbama iz članka 25. do 33.
mišljenju o svrstavanju utvrđena tarifna oznaka Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine
koja se razlikuje od tarifne oznake koja je na- („Službeni glasnik BiH”, broj: 57/04, 51/06, 93/08
vedena u carinskoj prijavi, carinski organ zapis- i 54/10 i 76/11 - u daljnjem tekstu: Zakon), Odlu-
nik o provjeravanju carinske prijave, zajedno s kom o provedbenim propisima Zakona o carin-
mišljenjem o svrstavanju i izvješćem o laborato- skoj politici Bosne i Hercegovine („Službeni gla-
rijskom ispitivanju izdanim na temelju rezultata snik BiH”, broj: 63a/04, 60/06 i 57/08 - u daljnjem
kontrolne analize, kao i s dokumentacijom koja tekstu: Odluka ) i Uputom o utvrđivanju carinske
se odnosi na prvu analizu, dostavlja Skupini za vrijednosti („Službeni glasnik BiH“, broj: 74/07- u
carinske postupke s prijedlogom za izmjenu ca- daljnjem tekstu: Uputa).
rinske prijave. Deklarant može deklariranu vrijednost dokazi-
Skupina za carinske postupke po primitku vati sa svom raspoloživom dokumentacijom koju
prijedloga za izmjenu carinske prijave provodi posjeduje, a vezanu uz predmetnu transakciju,
broj: 02/21
zbog toga što nema propisane liste dokument- predstavlja cijenu, koja je stvarno plaćena za
acije koju uvoznik mora posjedovati, a to iz razlo- predmetnu robu.
ga što je svaka transakcija slučaj za sebe i sama Odredbom iz članka 92. Odluke je propisano
kupoprodaja se odvija na različite načine. Zbog da deklarant iz članka 4. stavak 1. točka 18. Zako-
navedenog, dodatna će se dokumentacija uz na dostavlja carinskim organima presliku računa
sam dokaz o kupoprodaji prvenstveno odnositi na temelju kojeg se prijavljuje vrijednost uvezene
na razne vrste ugovora (npr. ugovor o kupoprod- robe. Kada se carinska vrijednost prijavljuje u pis-
aji, distribuciji i sl.), dokumentaciju vezanu uz pri- menom obliku, carinski organi zadržavaju takvu
jevoz i osiguranje robe iz razloga da potvrdi uv- presliku .
jete isporuke robe (paritet), troškove otpreme do Carinski organi ne moraju utvrđivati carinsku
mjesta ulaska u zemlju, unutarnje troškove, kao vrijednost uvezene robe na temelju metode tran-
i knjigovodstvenu dokumentaciju, poslovno dopi- sakcijske vrijednosti ako, osnovano sumnjaju da
sivanje (narudžbu robe, potvrdu narudžbe), cje- prijavljena vrijednost predstavlja ukupno plaćeni
nike prodavatelja, financijske dokumente iz kojih ili plativi iznos na način naveden u članku 26. Za-
su vidljive kamate, ugovore vezane uz autorska kona. Kada kod carinskih organa postoji sumn-
prava, ugovore o prodaji i ostalim aktivnostima ja, oni mogu zatražiti dodatne podatke sukladno
nakon uvoza i dr. Ukoliko carinski djelatnik sum- s člankom 89. stavak 4. Odluke. Ako ta sumnja
nja u istinitost deklarirane vrijednosti deklarant je i dalje postoji, carinski organi moraju, prije nego
taj koji je obvezan dostaviti dodatnu dokument- što donesu konačnu odluku, obavijestiti određenu
aciju kojom potkrjepljuje prikazanu vrijednost. osobu pismenim putem, ukoliko ona to zahtijeva,
Ukoliko to nije dovoljno i nije otklonjena sumnja o osnovama za sumnju i dati joj razuman rok za
u ispravnost, carinski djelatnik će carinsku vrijed- odgovor. Konačna odluka s obrazloženjem se
nost utvrditi koristeći ostale metode utvrđivanja dostavlja u pisanom obliku zainteresiranoj osobi.
carinske vrijednosti. Izvozna deklaracija i uplata Sukladno članku 36. Upute, izjava o carins-
u inozemstvo jesu dokazi za prihvaćanje deklari- koj vrijednosti predstavlja izjavu u kojoj deklarant
rane vrijednosti, ali to ne znači da prilaganje is- daje potrebne podatke za utvrđivanje carinske
tih znači i automatsko prihvaćanje deklarirane vrijednosti uvezene robe, a uz izjavu o carinskoj
vrijednosti. vrijednosti uglavnom se prilažu i određeni doku-
Carinska vrijednost automobila prilikom uvoza menti, koji potvrđuju podatke navedene u izjavi.
se utvrđuje na temelju cijene stvarno plaćene Kada predočeni podaci nisu dovoljni, niti u do-
za predmetno vozilo prilagođene za propisane kumentiranom ili bilo kojem drugom obliku, carin-
troškove (npr. trošak prijevoza i osiguranja vozi- ski organi imaju pravo zatražiti od deklaranta da
la), ukoliko se prilaže vjerodostojna dokument- predoči dodatne pojedinosti ili podatke.
acija o kupoprodaji predmetnog vozila. Ukoliko Na obrascu D.V.1 se navode pojedinosti ve-
tijekom pregleda robe ili dokumentacije carinski zane za izjavu, a popunjena carinska izjava, na
djelatnik na temelju parametara koje posjeduje ut- odgovarajućem obrascu se mora priložiti uz
vrdi da postoji sumnja da je deklarirana vrijednost svaku carinsku prijavu za robu za koju se plaćaju
ili dokumentacija kojom je ista potkrijepljena nije ad valorem carinske dažbine.
vjerodostojna (kao npr. sumnja da je krivotvoreni Carinski organi mogu povući zahtjev za prika-
račun, jer je prikazana manja vrijednost ili kada zivanje obrasca D.V.1 kada ukupna carinska vri-
ne postoji kupoprodaja, kupac i prodavatelj su jednost jedne pošiljke je 8.000.00 KM ili manje,
povezane osobe, postoje nerealni popusti, odstu- kada su u pitanju predmeti za osobnu upora-
panja od referentnih podataka i sl.), u ovakvim bu i da podnošenje dodatnih podataka nije neo-
slučajevima se traži prilaganje dodatnih dokaza, phodno za primjenu Carinske tarife BiH ,odnosno
radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja. kada nisu predviđene ad valorem dažbine. Izja-
Temeljem članka 92. Odluke, te članka 37. Upute vu o vrijednosti potpisuje fizička ili pravna osoba,
i od deklaranta ili njegovog opunomoćenika će se koja živi ili ima poslovno sjedište u Bosni i Herce-
tražiti pojašnjenje o deklariranoj vrijednosti, kao govini i da posjeduje sve raspoložive podatke
i prilaganje dodatnih dokaza, uključujući isprave, koji su potrebni kako bi se odgovorilo na pitan-
korespondenciju, ugovore i ostalu dokumentaciju ja iz obrasca. Osoba koja potpisuje obrazac za
s kojom deklarant raspolaže u konkretnom slučaju neko poduzeće mora biti: ravnatelj, revizor finan-
i s kojima može dokazati da deklarirana vrijednost cija, tajnik kompanije, partner, rukovoditelj ili sam
broj: 02/21
vlasnik, a ukoliko izjavu potpiše zaposlenik, jedno u zemlji uvoza uz primjenu prosječne cijene za
od gore navedenih osoba mora osigurati pisano istovjetno rabljeno vozilo u Bosni i Hercegovini iz
ovlaštenje. kataloga prosječnih cijena rabljenih vozila uz od-
Posrednik ima pravo dati izjavu da je spreman bitak svih davanja i troškova u Bosni i Hercegovini.
prihvatiti odgovornost, koja je propisana člankom Člankom 28. Zakona je propisano, da kada se
37. Upute, pod uvjetom da ima odobrenje u pi- carinska vrijednost uvezene robe ne može utvr-
sanoj formi od strane jedne od naprijed nave- diti prema člancima 26. ili 27. istog Zakona, ista
denih odgovornih osoba. se utvrđuje na temelju raspoloživih podataka u
Odredbom iz članka 37. Upute je propisano pra- Bosni i Hercegovini uporabom prihvatljivih sred-
vo carinskog organa da zahtijeva od osobe koja stava koja su u skladu načelima i općim odred-
nije deklarant da se prilože dokumenti (npr. kada bama: Sporazuma o provođenju članka VII.
postoji zahtjev za odbijanje u kupovnoj proviziji Općeg sporazuma o tarifama i trgovini iz 1994,
i carinski organi smatraju da je račun izdan od članka VII. Općeg sporazuma o tarifama i trgovini
strane proizvođača uvezene robe potreban za iz 1994 i odredbama poglavlja koje se odnosi na
utvrđivanje njezinog iznosa), kao i od drugih os- utvrđivanje Carinska vrijednost se ne određuje
oba koje nisu davatelji izjave da osigura potrebna temelju:
nu dokumentaciju (na primjer: od proizvođača • prodajne cijene u Bosni i Hercegovini za
ili od kupovnog posrednika). Carinski organ ima robu proizvedenu u Bosni i Hercegovini,
pravo da u cilju pravilnog i potpunog utvrđivanja • sustava koji predviđa prihvaćanje za carin-
činjeničnog stanja da zatraži i od osobe koja nije ske svrhe veće carinske vrijednosti od dvije
deklarant (npr. kod odbitka u kupovnoj proviziji) i alternativne vrijednosti,
od strane osoba od proizvođača ili od kupovnog • cijene robe na domaćem tržištu zemlje
posrednika koji nisu davatelji izjava, dostavljanje izvoznice,
potrebne dokumentacije, uključujući i račun iz- • troškova proizvodnje, osim obračunatih vri-
dan od strane proizvođača uvezene robe potre- jednosti koje su utvrđene za identičnu ili
ban za utvrđivanje njezinog iznosa kako je pro- sličnu robu ,
pisano odredbom iz članka 37. Upute. Člankom • cijena za izvoz u neku zemlju osim Bosne i
38. Upute je propisana odgovornost davatelja Hercegovine i
izjave da osigura sve dodatne informacije ili do- • minimalnih carinskih vrijednosti ili proi-
kumente potrebne za utvrđivanje carinske vri- zvoljnih ili fiktivnih vrijednosti.
jednosti robe. Davatelj izjave potpisivanjem i Prema navedenom carinski organi imaju pra-
podnošenjem obrasca, prihvaća odgovornost za vo, da od osobe koja nije deklarant zahtijevaju da
točnost i potpunost danih podataka, te za svaki prilože dokumente, (npr. kada postoji zahtjev za
obrazac „Nastavak DV-a Bis” podnesen zajedno odbijanje u kupovnoj proviziji ili da je račun izdan
s obrascem, kao i za vjerodostojnost svih poprat- od strane proizvođača uvezene robe potreban za
nih dokumenata. utvrđivanje njezinog iznosa, te da zatraže od pro-
Ukoliko podnesena dokumentacija nije dovoljna izvođača ili od kupovnog posrednika, koji nisu da-
za utvrđivanje vjerodostojnosti deklarirane vrijed- vatelji izjave da osigura potrebnu dokumentaciju.
nosti ili pak deklarant nije dostavio dodatnu do- Međutim, treba imati u vidu da i davatelj izjave
kumentaciju, carinski djelatnik će carinsku vrijed- potpisivanjem i podnošenjem obrasca, prihvaća
nost utvrditi temeljem ostalih propisanih metoda odgovornost za točnost i potpunost danih poda-
utvrđivanja carinske vrijednosti. Najčešće će se taka, kao i za vjerodostojnost svih popratnih do-
carinska vrijednost utvrđivati npr. kod rabljenih kumenata, te je obvezan osigurati sve dodatne
motornih vozila temeljem članka 28. Zakona, informacije ili dokumente potrebne za utvrđivanje
odnosno temeljem ostalih raspoloživih podataka carinske vrijednosti robe.
www.fircon.biz
broj: 02/21
CARINSKI ORGAN ĆE PRIVREMENO na uvoz, tranzit ili izvoz robe u malim količinama
PREKINUTI PROVOĐENJE ZAHTIJEVANOG namijenjenim za privatnu i nekomercijalnu upora-
CARINSKOG POSTUPKA I OBUSTAVITI bu, koje se unose ili iznose kao dio osobnog prtl-
PUŠTANJE ROBE U SLOBODAN PROMET jaga ili šalju u malim pošiljkama.
ZA PRIJAVLJENU ROBU ZA KOJU UTVRDI Člankom 8. Odluke je propisano privreme-
POSTOJANJE OSNOVANE SUMNJE DA SE no zadržavanje robe po zahtjevu nositelja pra-
NJOME POVRJEĐUJE ŽIG va, kada carinski organ, pri provođenju mjera
5. Nastavlja li carinski organ provođenje carinskog nadzora ili provjere robe, odnosno
carinskog postupka kada utvrdi postojanje provođenju carinskog postupka identificira robu
osnovane sumnje da je povrijeđeno pravo koja odgovara opisu robe navedenom u rješenju
žiga za robu prijavljenu za izvoz ili ponovni na obrascu podnesenog zahtjeva, a za koju post-
izvoz ili za robu koja se unosi u ili se iznosi oji osnovana sumnja da se njome povrjeđuje žig,
iz carinskog područja Bosne i Hercegovine po potrebi i uz konsultacije sa nositeljem prava,
ili prilikom smještaja takve robe u slobod- privremeno će prekinuti dalje provođenje zahti-
nu zonu ili slobodno skladište? jevanog carinskog postupka i obustaviti puštanje
Način stjecanja, održavanje, sadržaj, evidenci- odnosne robe, a nakon izvršenog pregleda robe
ja prometa, prestanak i zaštita žiga na teritoriju i sastavljanja zapisnika o utvrđenom stanju, od-
Bosne i Hercegovine je propisan Zakonom o žigu mah izvješćuje Središnji ured.
(„Službeni glasnik BiH“, broj: 53/10) i Odlukom o Na temelju podnesene obavijesti, a sukladno
provođenju carinskih mjera za zaštitu prava nos- članku 95. stavak 1. Zakona o žigu, Središnji ured,
itelja žiga („Službeni glasnik BiH“, broj: 41/12 - u odmah donosi rješenje o prekidu zahtijevanog
daljnjem tekstu: Odluka). Žig je pravo kojim se carinskog postupka i privremenom zadržavanju
štiti znak koji u gospodarskom prometu služi za robe do okončanja postupka.
razlikovanje robe, odnosno usluga jedne fizičke Rješenje se odmah dostavlja nositelju prava,
ili pravne osobe od iste ili slične robe, odnosno uvozniku (osobi na koju glase robni dokumenti)
usluga druge fizičke ili pravne osobe. Navedenom i carinskom organu koji je privremeno zadržao
Odlukom se bliže propisuje postupak provedbe robu na temelju rješenja. U rješenju se navodi
carinskih mjera koje provodi Uprava za neizravno naziv prava za koje se smatra da je povrijeđeno,
oporezivanje u svezi s robom koja je predmet ca- stvarna ili pretpostavljena vrsta robe, stvarna ili
rinskog postupanja pri uvozu, tranzitu ili izvozu, procijenjena količina robe, zatim da se uvoznik
a za koju postoji osnovana sumnja da se njome robe, u roku od deset radnih dana, odnosno tri
povrjeđuju isključiva prava propisana Zakonom o radna dana u slučaju lako kvarljive robe od dana
žigu, kao prava intelektualne svojine, te u svezi privremenog zadržavanja robe, može izjasniti
navedene robe za koju je pravomoćnom odlukom pisanim aktom o tome da li se radi o krivotvorenoj
nadležnog suda utvrđeno da povrjeđuje žig. Ca- robi, odnosno drugoj povredi prava u svezi žiga ili
rinske mjere za zaštitu prava zbog povrede žiga ne. Obaveza je nositelja prava da u određenom
u svezi s robom poduzimaju se u carinski odo- roku sukladno članku 10. Odluke, podnese do-
brenim postupanjima ili uporabi, kada je roba kaz o podnesenoj tužbi za utvrđivanje povrede
prijavljena za carinski postupak: provoza, stav- žiga ili pisanu izjavu uvoznika.
ljanja u slobodan promet, carinsko skladištenje, Prema članku 10. Odluke, nositelj prava je ob-
unutarnju obradu, obradu pod carinskim nadzo- vezan obavijestiti pisanim putem Središnji ured
rom, vanjsku obradu i privremeni uvoz, kada je da je u svezi s privremeno zadržanom robom
roba prijavljena za izvoz ili ponovni izvoz, zatim nadležnom sudu podnio tužbu za utvrđivanje
kada se u provođenju mjera carinskog nadzora povrede žiga u roku od deset radnih dana od dana
sukladno carinskim propisima pronađe roba koja primitka obavijesti. Uz obavijest mora priložiti
se unosi u ili iznosi iz carinskog područja Bosne i preslika tužbe sa dokazom o njenom podnošenju
Hercegovine, te kada se roba smješta u slobodnu sudu, a navedeni rok se može i produžiti, kada to
zonu ili slobodno skladište. posebne okolnosti opravdavaju i na obrazloženi
Roba kojom se povrjeđuje žig se smatra kao zahtjev nositelja prava, za još deset radnih dana.
ona roba koja je protivno članku 49. i 81. Zako- Za lako kvarljivu robu za koju se sumnja da se
na o žigu proizvedena, odnosno obilježena zna- njome povrjeđuje žig, rok iznosi tri radna dana, a
kom koji je zaštićen žigom. To se ne primjenjuje isti se ne može produžiti.
broj: 02/21
Ako uvoznik robe ne dostavi Središnjem uredu podaci o prijevoznom sredstvu, podaci o uvozniku,
pisanu izjavu o tome radi li se o krivotvorenoj robi, izvozniku, primatelju, vremensko razdoblje u kojem
odnosno drugoj povredi prava u svezi žiga ili ne, će carinski organi postupati prema zahtjevu i koje
roba se na zahtjev nositelja prava, može uništiti ne može biti duže od 2 godine od dana podnošenja
sukladno članku 14. Odluke, kojom je propisano zahtjeva. Carinski organ može, prije donošenja od-
uništenje privremeno zadržane robe po zahtjevu luke kojom udovoljava zahtjevu tražiti od nositelja
nositelja prava. prava da položi osiguranje za troškove pohrane i
Kada uvoznik robe, u propisanom roku dostavi prijevoza robe, kao i za naknadu štete koja bi mogla
pisanu izjavu o tome radi li se o krivotvore- nastati carinskom organu, kao i protivnoj stranci u
noj robi, odnosno drugoj povredi prava u svezi svezi s robom. Ako carinski organ udovolji zahtjevu
žiga ili ne, Središnji ured odmah o zaprimljenoj o tomu obavještava sve carinske ispostave i nos-
izjavi obavještava nositelja prava, uz koji prilaže itelja prava.
zaprimljenu izjavu. Ukoliko Središnji ured ne primi Člankom 98. Zakona o žigu su određeni
pisanu izjavu uvoznika robe o tome povrjeđuje li prekršaji, kojima je propisano da će se novčanom
se robom žig ili ne u zadanom roku, obavještava kaznom u iznosu od 5.000 KM do 200.000 KM
o tome nositelja prava po proteku tri radna dana kazniti za prekršaj pravna osoba, a novčanom
od isteka roka. kaznom u iznosu od 5.000 KM do 20.000 KM će
Nadležna organizacijska jedinca UNO je ovlaštena se kazniti za prekršaj poduzetnik koji na način
za provođenje svih propisanih radnji iz djelokruga iz članka 81. Zakona povrijedi žig ili pravo iz pri-
svoga rada koje su usmjerene na potvrđivanje el- jave, a odgovorna osoba u pravnoj osobi i kod po-
emenata opravdanosti sumnje u povredu žiga,što duzetnika novčanom kaznom u iznosu od 3.000
između ostalog, uključuje provođenje konzultacija KM do 20.000 KM, te fizička osoba novčanom
s predstavnikom nositelja prava (u pravilu sa oso- kaznom u iznosu od 3.000 KM do 10.000 KM.
bom zaduženom za tehnička i administrativna pi- Predmeti koji su nastali činjenjem prekršaja
tanja iz zahtjeva, osobe iz polja 6. i 7. zahtjeva), uz se oduzimaju i uništavaju, a predmeti ili uređaji
provjeru određenih podataka uvidom u evidencije namijenjeni ili iskorišteni za činjenje tih prekršaja
kojima raspolaže (on-line dostupne baze podataka se oduzimaju. Prekršajni postupak na temelju
Instituta BiH, WIPO - World Intellectual Property odredbi navedenog članka je žuran.
Organization - Svjetske organizacije za intelektu- Pravnoj osobi i poduzetniku koji počine prekršaje
alnu svojinu i drugo) uz poštivanje propisa koji se povrede žiga ili pravo iz prijave (članak 98. stavak
odnose na zaštitu podataka i obvezu čuvanja pro- 1. Zakona), u obavljanju djelatnosti se može izreći
fesionalne tajne. zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti ili
Također i nositelj isključivih prava prema Za- dijelova djelatnosti kojim se povrjeđuje žig u tra-
konu o nositelju žiga koji opravdano sumnja da janju do jedne godine, ako je prekršaj počinjen
će doći do uvoza, provoza ili izvoza robe proiz- pod posebno otežavajućim okolnostima, načina
vedene protivno odredbama Zakona, može kod izvršenja, posljedica djela ili drugih okolnosti
nadležnog carinskog organa podnijeti zahtjev za počinjenog prekršaja.
zaštitu svojih prava putem carinskih mjera privre- Pravnoj osobi i poduzetniku koji počine prekršaj
menog zadržavanja robe od daljnjeg puštanja u povrede žiga ili pravo iz prijave u povratu se
promet. izriče zaštitna mjera zabrane djelatnosti ili dijelo-
Spomenuti zahtjev za zaštitu prava, mora va djelatnosti kojim se povrjeđuje žig u trajanju od
sadržavati podatke: o podnositelju zahtjeva i o nos- najmanje jedne godine.
itelju isključivog prava iz Zakona o žigu, ako se ne Kada carinski organ, pri provođenju mjera ca-
radi o istoj osobi, detaljan opis robe koji omogućava rinskog nadzora ili provjere robe, identificira robu
njezinu identifikaciju, dokaze o tomu da je podn- koja odgovara opisu robe navedenom u rješenju
ositelj zahtjeva, odnosno osoba koju je on ovlastio, na obrascu podnesenog zahtjeva, a za koju post-
nositelj isključivog prava iz navedenog Zakona u oji osnovana sumnja da se njome povrjeđuje žig,
svezi s tom robom, dokaze o tomu da je isključivo privremeno će prekinuti daljnje provođenje zahti-
pravo vjerojatno povrijeđeno, druge podatke važne jevanog carinskog postupka i obustaviti puštanje
za odlučivanje o zahtjevu kojima raspolaže podn- predmetne robe, na temelju i dodatnih konsul-
ositelj, kao što su podaci o lokaciji robe i njezinoj tacija sa nositeljem prava, te bez odgađanja
destinaciji, očekivani dan dolaska ili odlaska pošiljke, obavijestiti nadležni organ radi donošenja odluke.
broj: 02/21
Ernevaza Hrustanović, dipl. oec.
PITANJA I ODGOVORI IZ
OBLASTI RADNIH ODNOSA
1. Naš jedan radnik se obratio poslodavcu propisuje da, na temelju liječničke potvrde ili dru-
sa zahtjevom da mu se odobri neplaćeno od- ge odgovarajuće potvrde, na temelju domaćeg
sustvo. Zanima ga koja prava ima za vrijeme zakona i prakse, u kojoj se navodi predviđeni da-
neplaćenog odsustva? tum poroda, žena na koju se primjenjuje ova kon-
Člankom 54. Zakona o radu Federacije Bosne i vencija, ima pravo na porodiljski dopust u trajanju
Hercegovine („Službene novine FBiH“, br. 26/16 i ne kraćem od 14 tjedana.
89/18), propisano je da radnik ima pravo na nepla- S ciljem zaštite zdravlja majke i djeteta, porodilj-
ćeno odsustvo i to na pisani zahtjev samog radnika. ski dopust će obuhvatiti razdoblje od šest tjedana
Imajući u vidu da je zakonodavac za veliki broj obveznog odsustva nakon porođaja, ukoliko nije
pitanja reguliranje istih prepustio kolektivnim ugo- drugačije regulirano nacionalnim zakonodavstvom.
vorima, pa tako je i stavkom (2) članka 54. propi- Konvencijom je propisano da dio porodiljskog
sao da se uvjeti i vrijeme korištenja neplaćenog odsustva koji se koristi prije porođaja produžit će
odsustva uređuju kolektivnim ugovorom ili pravil- se za vrijeme između pretpostavljenog i stvarnog
nikom o radu. datuma porođaja, bez skraćivanja obveznog dije-
Za vrijeme neplaćenog odsustva prava i obveze la odsustva koje se koristi poslije porođaja.
radnika koji se stječu na radu i po osnovi rada miruju. Sukladno odredbi članka 62. Zakona o radu za
Iz gore navedene odredbe, može se zaključiti da vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta, žena
se radnik za vrijeme neplaćenog odsustva odjavlju- ima pravo na porodiljski dopust u trajanju od jed-
je iz evidencije u Poreznoj upravi, a po povratku s ne godine neprekidno.
neplaćenog odsustva ponovno, nastavlja radni od- Žena može koristiti i kraći porodiljski dopust, ali
nos i prijavljuje se u evidenciju u Poreznoj upravi. ne kraći od 42 tjedna poslije porođaja.
Na temelju gore iznesenog, može se zaključiti Pravo žene-radnice na porodiljski dopust nije
da u razdoblju odjave, poslodavac nema obvezu uvjetovano dužinom prethodnog staža kod tog
plaćanja doprinosa za radnika koji je na neplaće- poslodavca, niti vremenom provedenim kod tog
nom odsustvu. poslodavca.
Također, poslodavac bi svojim pravilnikom o Porodiljski dopust se koristi neprekidno i tu ne
radu trebao pobliže regulirati prava i obveze rad- može biti dispozicije, niti od strane radnice-po-
nika i poslodavca za vrijeme korištenja neplaće- rodilje niti od strane poslodavca, niti se sporazu-
nog odsustva. mom poslodavca i radnice može porodiljski do-
2. Možete li pojasniti institut porodiljskog pust prekinuti u namjeri da se koristi godišnji od-
dopusta sukladno Zakonu o radu Federacije mor, plaćeno odsustvo i sl.
Bosne i Hercegovine? Na temelju nalaza ovlaštenog liječnika, žena
može otpočeti porodiljski dopust 28 dana prije oče-
Zakonom o radu Federacije Bosne i Hercego- kivanog datuma porođaja (stavak 2. članka 62.).
vine („Službene novine FBiH“, br. 26/16 i 89/18), Nakon 42 dana poslije porođaja, pravo na poro-
propisan je institut porodiljskog dopusta. diljski dopust može koristiti i radnik-otac djeteta,
Pravo na porodiljski dopust temelji se prije sve- ako se roditelji tako sporazumiju.
ga na Konvenciji o reviziji Konvencije o zaštiti Radnik-otac djeteta, sukladno stavku (5), član-
materinstva iz 1952. i 2000. godine, kojom se ka 62. može koristiti pravo na porodiljski dopust i
broj: 02/21
u slučaju smrti majke, ako majka napusti dijete ili Stavkom (2) članka 69. je propisano da roditelju
ako iz drugih opravdanih razloga ne može koristiti koji koristi ovo pravo, pripada pravo na naknadu
porodiljski dopust. plaće, sukladno zakonu. Ovdje se misli na nakna-
Novina u Zakonu je mogućnost propisana stav- du plaće sukladno propisima županije o osnova-
kom (4) citiranog zakona kojom je propisano da ma socijalne zaštite.
nakon 42 dana poslije porođaja, pravo na poro- 5. Zanima nas koji su to neopravdani razlo-
diljski dopust može koristiti i radnik-otac djeteta, zi za otkaz ugovora o radu, a koji su utvr-
ako se roditelji tako sporazumiju. đeni Zakonom o radu Federacije Bosne i
3. Ima li žena-porodilja pravo na stanku Hercegovine?
radi dojenja djeteta?
Zakonom o radu Federacije Bosne i Hercegovine
Zakonom o radu Federacije Bosne i Hercegovi- („Službene novine FBiH“, broj 26/16 i 89/18), propi-
ne („Službene novine FBiH“, 26/16 i 89/18), pro- sani su razlozi za neopravdani otkaz ugovora o radu.
pisano je pravo porodilje koja doji dijete na odsu- Tako je člankom 98. citiranog zakona propisano da
stvo, radi dojenja. neopravdani razlog za otkaz ugovora o radu može biti
To pravo propisano Zakonom o radu se prije privremena spriječenost za rad zbog bolesti ili povrede.
svega temelji na reviziji Konvencije o zaštiti ma- Naime, privremena spriječenost za rad može
terinstva iz 1952. i 2000., godine kojom je propi- nastati uslijed bolesti ili povrede.
sano da ženi treba osigurati jednu ili više dnevnih Ovdje zakonodavac ne pravi razliku između
stanki ili skraćenje radnog vremena kako bi mogla profesionalne bolesti i bolesti s jedne strane i po-
dojiti svoje dijete. vrede na radu nastale izvan radnog vremena.
Vrijeme u kome se dozvoljava stanka radi do- Razlika između ovih povreda ima utjecaja samo
jenja djeteta ili skraćenje radnog vremena, nji- kod činjenice ostvarivanja prava na naknadu pla-
hov broj, trajanje stanke za dojenje i postupak za će za vrijeme privremene spriječenosti za rad kao
skraćivanje radnog vremena propisuje, se doma- i drugih prava koja se ostvaruju sukladno Zakonu
ćim zakonom i praksom. o mirovinskom i invalidskom osiguranju.
Ove stanke ili skraćeno radno vrijeme se raču- Na temelju gore iznesenog, može se zaključiti da
naju kao redovno radno vrijeme i plaćaju se su- nije od utjecaja činjenica koja je dovela do privreme-
kladno s tim zakonom. ne spriječenosti za rad, jer poslodavac ni u kojem
U tom smislu, člankom 65. Zakona je utvrđe- slučaju ne može dati radniku otkaz ugovora o radu.
no pravo žene koja doji dijete, a nakon korištenja Druga je situacija ako radnik zloupotrebljava
porodiljskog dopusta radi puno radno vrijeme da samo bolovanje, u kom slučaju poslodavac može
odsustvuje po sat vremena radi dojenja, do navr- u posebnom postupku provjeriti osnovanost bolo-
šene jedne godine života djeteta. vanja i nakon provedenog postupka, radniku ot-
Stavkom 2 citiranog članka propisano je da se kazati ugovor o radu.
vrijeme odsustva radi dojenja djeteta računa u Također, a što je propisano točkom b. stavka
puno radno vrijeme. (1) članka 98. pravo na žalbu i pravo podnošenja
4. Koja prava ima roditelj djeteta sa težim tužbe protiv odluke poslodavca su institucionalna
smetnjama u razvoju? ustavna i zakonska sredstva za zaštitu prava i
pravnih interesa radnika u radnom odnosu i njiho-
Zakonom o radu Federacije Bosne i Hercego- vo korištenje u te svrhe ne može imati nikakve ne-
vine („Službene novine FBiH“, br. 26/16 i 89/18) gativne posljedice po radno pravni status radnika.
propisano je pravo roditelja djeteta s težim smet- Radnik, u svakom slučaju, ima pravo na svaki
njama u razvoju. način tražiti zaštitu svojih prava i pravnih interesa,
Tako je člankom 69. propisano da jedan od ro- odnosno ulagati žalbe, podnositi tužbe, sudjelo-
ditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju, odno- vati u postupku i pokretati postupke protiv poslo-
sno teže hendikepiranog djeteta ima pravo raditi davca zbog povrede bilo kojeg njegovog prava
polovinu punog radnog vremena, u slučaju da se utvrđenog Zakonom o radu, podzakonskim akti-
radi o samohranom roditelju ili da su oba roditelja ma, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.
zaposlena, pod uvjetom da dijete nije smješteno u Također, sukladno točki c. citiranog zakona,
ustanovu socijalno-zdravstvenog zbrinjavanja, na obraćanje radnika bilo kojem organu državne
temelju nalaza zdravstvene ustanove. vlasti radi zaštite od korupcije ako je uvjeren da
broj: 02/21
postoji opravdana sumnja u korupciju ili ako po- 7. Molim vas da pojasnite tko odlučuje o pra-
stupa u dobroj vjeri da postoji korupcija. vima i obvezama radnika iz radnog odnosa?
Međutim, ukoliko radnik zloupotrebljava ovo O pojedinačnim pravima i obvezama radnika
pravo, takvo ponašanje može biti temelj za nje- iz ugovora o radu odlučuje poslodavac ili druga
govu krivičnu i građansku odgovornost prema po- ovlaštena osoba.
slodavcu, ali i radno pravnu odgovornost ako je to Naime, člankom 112. je propisano da o pravima
predviđeno kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o i obvezama radnika iz ugovora o radu odlučuje,
radu kao povreda radne discipline, ali samo ako sukladno Zakonu o radu, kolektivnom ugovoru i
je učinjeno s namjerom da se poslodavac diskre- drugim propisima, poslodavac ili druga ovlaštena
ditira ili da mu se nanese šteta. osoba, određena statutom ili aktom poslodavca.
6. U kojim slučajevima se može radnik pri- Sukladno gore citiranom članku, o pojedinačnim
vremeno rasporediti na druge poslove? pravima i obvezama radnika iz ugovora o radu
odlučuje poslodavac ili druga ovlaštena osoba.
Sukladno Zakonu o radu Federacije Bosne i Ovlaštena osoba se određuje statutom ili aktom
Hercegovine („Službene novine FBiH“, br 26/16 i o osnivanju.
89/18) poslodavac ima pravo rasporediti radnika Odluke ovih osoba moraju biti sukladne Zako-
na drugo mjesto u određenim izvanrednim situaci- nu, kolektivnom ugovoru i drugim propisima pod
jama kao što su zamjena iznenadno odsutnog rad- kojima se podrazumijeva prije svega pojedinačni
nika, iznenadno povećanje opsega posla, sprječa- akt poslodavca (odluka, rješenje).
vanje nastanka veće štete, kvar na postrojenjima, Ovi akti po prirodi stvari su konačni i isti se mogu
elementarne nepogode i u drugim situacijama koje pobijati samo u sudskom postupku pred mjero-
moraju biti utvrđene ili kolektivnim ugovorom ili pra- davnim sudom.
vilnikom o radu radi sprječavanja eventualne zlo- Stavkom (2) članka 112. je propisano da ako je
uporabe ovog instituta od strane poslodavca, bez poslodavac fizička osoba, ta osoba uvijek odlu-
suglasnosti radnika, s tim da takav raspored može čuje o pojedinačnim pravima i obvezama radnika,
trajati dok traju izvanredne okolnosti, a najduže 60 uz mogućnost propisanu ovim stavkom da fizič-
dana u tijeku jedne kalendarske godine. ka osoba može pisanom punomoći ovlastiti dru-
U smisli članka 108. citiranog zakona, radnik za gu poslovno sposobnu punoljetnu osobu da je
vrijeme tog privremenog rasporeda ima pravo na zastupa u ostvarivanju prava i obveza iz radnog
plaću i naknadu plaće kao da je radio na radnom odnosa ili u svezi s radnim odnosom.
mjestu za koje ima sklopljen ugovor o radu. Iz navedenog zakonskog rješenja može se za-
Imajući u vidu namjeru zakonodavca da u izvan- ključiti da je za davanje punomoći drugoj fizičkoj
rednim situacijama zaštiti poslodavca, podrazu- osobi u cilju zastupanja poslodavca- fizičke oso-
mijeva se da radnik treba prihvatiti obavljanje tih be, potrebno ispuniti sljedeće uvjete:
poslova prije svega zbog toga što i on treba dijeliti • da je prijenos pisane punomoći radi odluči-
sudbinu poslodavca, s napomenom da rad na tim vanja o pravima i obvezama radnika izvr-
drugim poslovima ima ograničeno trajanje. šen na temelju pisane punomoći,
Stavkom (3) članka 108. je propisano da odbijanje • da je osoba na koju su prenesene ovlasti za
radnika da prihvati privremeni raspored na drugo rad- odlučivanje o pravima i obvezama radnika
no mjesto predstavlja povredu radne discipline, ukoli- poslovno sposobna i punoljetna.
ko je to poslodavac propisao svojim pravilnikom. Najčešće se u praksi ove ovlasti daju diplomira-
Također, pod uvjetom da je poslodavac reguli- nim pravnicima u cilju postizanja kvalitetnijeg od-
rao svojim pravilnikom da odbijanje privremenog lučivanja i donošenja odluka.
rasporeda predstavlja težu povredu radne obve- 8. U kojem roku radnik može zahtijevati
ze, radnik ima pravo podnijeti zahtjev za zaštitu zaštitu svojih povrijeđenih prava iz radnog
prava iz radnog odnosa, ali uloženi prigovor ne odnosa?
odlaže njeno izvršenje.
Ovo iz razloga jer se u tim situacijama radi o Zaštitu prava iz radnog odnosa radnik ostvaruje
izvanrednim situacijama koje se najčešće ne sukladno članku 114. Zakona („Službene novine
mogu ni predvidjeti, ali ni izbjeći, potpuno oprav- FBiH“, br. 26/16 i 89/18).
dano je ovo zakonsko rješenje, da sama zaštita Zaštita prava iz radnog odnosa u odnosu na ra-
prava ne zadržava izvršenje odluke poslodavca. niji Zakon o radu regulirana je na drugačiji način.
broj: 02/21
Naime ranijim Zakonom („Službene novine potraživanja, ako zakonom rok zastarijevanja
FBiH“, br. 43/99) su se davale ovlasti radniku da nije drugačije određen, iz čega se zaključuje da
bira hoće li zaštitu pojedinačnih prava tražiti kod protekom tog roka, radnik gubi pravo na sudsku
poslodavca ili će tu zaštitu i bez obraćanja poslo- zaštitu.
davcu odmah tražiti u sudskom postupku. 10. Molim da nam pojasnite u kom sluča-
U tom smislu, Zakonom je dano pravo radniku ju je poslodavac obvezan donijeti pravilnik
koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko o radu?
pravo iz radnog odnosa da može u roku od 30
dana od dana dostavljanja odluke kojom je povri- Obveza donošenja pravilnika o radu za poslo-
jeđeno njegovo pravo, odnosno od dana sazna- davca utvrđena je člankom 118. Zakona o radu
nja za povredu prava, zahtijevati od poslodavca Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novi-
ostvarivanje tog prava. ne FBiH“, br. 26/16 i 89/18).
Također, stavkom (2) članka 114. Zakona utvr- Za razliku od dosadašnjih obveza poslodavca
đena je obveza poslodavca da u roku od 30 dana koji zapošljava najmanje 15 radnika, da donese
od dana prijema zahtjeva odgovori na radnikov pravilnik o radu, ovim novim zakonom je propisa-
zahtjev. no da poslodavac koji zapošljava više od 30 rad-
Ukoliko je radnikov zahtjev za zaštitu prava iz nika donosi pravilnik i objavljuje pravilnik o radu.
radnog odnosa odbijen kao neosnovan ili mu po- Zakon propisuje i obveznu sadržaj pravilnika o
slodavac u tom roku uopće ne odgovori na njegov radu, a to je:
zahtjev, radnik može u daljnjem roku od 90 dana • Uređivanje plaća;
podnijeti tužbu pred mjerodavnim sudom. • Organizaciju rada;
Iz zakonske odredbe se može zaključiti, a što • Sistematizaciju radnih mjesta;
je i propisano stavkom (3) članka 114. radnik je • Posebne uvjete za zasnivanje radnog
obvezan da se obrati poslodavcu za zaštitu svojih odnosa;
prava prije pokretanja sudskog postupka od i to • Druga pitanja značajna za radnika i po-
samo kada se radi o povredi prava iz radnog od- slodavca, sukladno zakonu i kolektivnom
nosa koje se ne odnosi na novčana potraživanja ugovoru.
kao što su povreda prava o radnom vremenu, U postupku izrade pravilnika o radu poslodavac
odmorima, otkazima ugovora o radu. mora voditi računa da u pravilniku regulira sva pi-
Međutim kada se radi o novčanim potraživanji- tanja koja nisu regulirana, te da se preuzmu ona
ma koja se odnose na neisplaćene plaće, nakna- pitanja koja su predviđena Zakonom o radu, od-
da štete ili drugo novčano potraživanje iz radnog nosno regulirana kolektivnim ugovorima, odno-
odnosa, radnik ima pravo zaštitu tih prava tražiti sno da se pitanja na koja upućuje kolektivni ugo-
kod nadležnog suda i bez prethodnog obraćanja vor reguliraju.
poslodavcu, ali pod uvjetom da drugim zakonom Vodeći računa o samom procesu rada, poslo-
to nije uređeno na drugačiji način. davac je obvezan da u pravilnik o radu ugradi i
Zakonodavac se vodio logikom da poslodavac posebna rješenja koja se odnose na specifičnost
uvijek zna ili bi trebao znati je li radniku isplaćena proizvodnog procesa kod tog poslodavca, kao
plaća - odnosno novčana potraživanja koja ima npr. kada se radi o posebnim uvjetima rada.
prema radniku, dok iz drugih objektivnih razloga O donošenju pravilnika o radu poslodavac se ob-
ne mora uvijek znati za povredu drugih prava rad- vezno konsultira s vijećem zaposlenika, odnosno
nika koja nemaju karakter novčanih potraživanja. sindikatom, ukoliko su formirani kod poslodavca.
9. U kojem roku nastupa zastara novčanih Stavkom (4) članka 118. Zakona je utvrđeno
potraživanja iz radnog odnosa? pravo sindikata odnosno vijeća zaposlenika da od
nadležnog suda zatraži da nezakoniti pravilnik o
Sukladno članku 115. Zakona o radu („Služ- radu ili neke njegove odredbe, oglasi nevažećim.
bene novine FBiH“, br. 26/16 i 89/18) sva novča- Ova norma daje na važnosti potrebu formiranja
na potraživanja iz radnog odnosa zastarijevaju u vijeća zaposlenika ili sindikata radi zaštite prava
roku od tri godine od dana nastanka obveze. radnika u procesu donošenja pravilnika o radu,
Iz ove norme može se zaključiti da novčana po- s napomenom da se Zakon o vijeću zaposlenika
traživanja iz radnog odnosa zastarijevaju u ap- primjenjuje na sindikat, ako nije formirano vijeće
solutnom roku od tri godine od dana nastanka zaposlenika.
broj: 02/21
Također, stavkom (3) članka 118. je propisano Tako je člankom 4. Zakona o radu („Službene
da se pravilnik o radu objavljuje na oglasnoj plo- novine FBiH“, br. 26/16 i 89/18), propisano da za-
či poslodavca, a stupa na snagu osmog dana od snivanju radnog odnosa prethodi sklapanje ugo-
dana objavljivanja. vora o radu, nakon čega slijedi stupanje radnika
Da bi ovo objavljivanje bilo vjerodostojan dokaz na rad kod poslodavca.
izvršene obveze, na pravilniku se upisuje nadne- Ugovor o radu je pravni temelj za zasnivanje
vak kada je postavljen na oglasnu ploču ili se o radnog odnosa, a njegova pravna narav je kon-
tome sastavlja pisana zabilješka koja se čuva u stitutivnog karaktera, odnosno njegovim sklapa-
nadležnoj službi kod tog poslodavca. njem nastaje, odnosno se stvara pravni odnos iz-
Za slučaj da poslodavca ne obvezuje Zakon na među poslodavca i radnika koji konstituira, utvr-
donošenje pravilnika o radu (ima manje od 15 za- đuje međusobna prava i obveze između poslo-
poslenih), u tom slučaju poslodavac autonomno, davca i radnika od trenutka sklapanja ugovora o
sam donosi odluke u vezi prava i obveza iz rad- radu, dok traje taj pravni odnos.
nog odnosa, ali uz obvezno konsultiranje sa sindi- Da bi imao pravnu snagu odnosno bio pravno
katom, odnosno vijećem zaposlenika. valjan, ugovor o radu mora biti sklopljen u pisanoj
11. Tko preispituje reprezentativnost sin- formi i mora, sukladno Zakonu o radu, sadržavati
dikata, odnosno udruge poslodavaca? taksativno određene elemente i podatke.
Također, ugovor o radu može sadržavati i druge
Zakonom o radu Federacije Bosne i Hercego- podatke, sukladno kolektivnom ugovoru i pravilni-
vine, odnosno člankom 132. Zakona („Službene ku o radu, ali ti elementi i podaci nisu uvjet njego-
novine FBiH“, br. 26/16 i 89/18), je propisano da vog pravnog nastanka, djelovanja i opstanka.
sindikat i poslodavci, odnosno njihove udruge, Odredbama stavka (2) članak 4. utvrđena je
mogu podnijeti zahtjev za preispitivanje utvrđene obveza poslodavca da radnika obvezno prijavi
reprezentativnosti, ukoliko smatraju da su promi- na mirovinsko i invalidsko osiguranje, zdravstve-
jenjene činjenice na temelju kojih je utvrđena reno osiguranje i osiguranje za slučaj nesreće na
prezentativnost po isteku roka od jedne godine od poslu.
dostave rješenja o utvrđivanju reprezentativnosti. Ovdje se radi o obveznim osiguranjima o kojima
Ovom odredbom utvrđen je način, postupak i subjekti radnog odnosa (poslodavac i radnik), ne
rokovi za preispitivanje utvrđene reprezentativno- mogu odlučivati, tj. ne mogu se odreći ili ih ugovo-
sti sindikata i udruge poslodavaca. rom o radu, mijenjati.
Postupci su odvojeni i oni se ne pokreću po služ- Ova odredba je vrlo bitna, bez obzira što su po-
benoj dužnosti, nego su fakultativne naravi i zavi- slodavci bili obvezni prijaviti radnika na socijalno
se isključivo od zahtjeva zainteresiranih stranaka. osiguranje, i ovakvo rješenje u Zakonu o radu je
Sukladno odredbama citiranog članka, sindikat i u potpunosti opravdano i samo pojačava pravnu
poslodavci, odnosno njihove udruge, ukoliko sma- sigurnost radnika u lakšem i bržem ostvarivanju i
traju da je došlo do promjena na temelju kojih je zaštiti prava na radu i u svezi s radom.
utvrđena reprezentativnost ili da su nastupile nove 13. Tko se može nazvati poslodavcem u
činjenice i okolnosti koje utječu na daljnje postoja- smislu Zakona o radu Federacije Bosne i
nje i opstanak utvrđene reprezentativnosti, mogu po Hercegovine?
proteku roka od jedne godine dana od dana dostave
rješenja o utvrđivanju reprezentativnosti, podnijeti Zakonom o radu Federacije Bosne i Hercego-
zahtjev za preispitivanje utvrđene reprezentativnosti vine („Službene novine FBiH“, br. 26/16 i 89/18)
sindikata odnosno udruge poslodavaca. dana je definicija poslodavca.
12. Na koji način radnik zasniva radni od- Tako je poslodavac, u smislu Zakona o radu, fi-
nos kod poslodavca? zička ili pravna osoba koja radniku daje posao, na
temelju ugovora o radu.
Za zasnivanje radnog odnosa neophodno je da Odredbama članka 5. Zakona posebno je na-
se ispune dva uvjeta. glašeno da se taj posao daje na temelju skloplje-
Jedan je činjenične, a drugi pravne naravi. nog ugovora o radu, iz čega se može zaključiti, da
Činjenični uvjet jeste stupanje radnika na rad, a radnik time stječe određena prava, ali i preuzima
drugi je pravni uvjet, odnosno činjenica da je sklo- određene obveze i to samo ona prava i one obve-
pljen ugovor o radu. ze koje proističu iz tog radnog odnosa.
broj: 02/21
To je prije svega, pravo na plaću, pravo na od- Normativne pretpostavke za zasnivanje radnog
mor, pravo na obvezna osiguranja i druga prava odnosa predstavljaju realizaciju objektivnih pret-
sukladno kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu i postavki za zasnivanje radnog odnosa.
ugovoru o radu. Ove pretpostavke se utvrđuju u općem aktu po-
Da bi radnik ostvario, na temelju sklopljenog slodavca, njegovom aktu o unutarnjoj organizaciji
ugovora o radu, ta prava obvezan je raditi, ukoli- i sistematizaciji radnih mjesta, a mogu se utvrdi-
ko su mu osigurani uvjeti rada, sukladno Zakonu ti i u pravilniku o radnim odnosima i to u poseb-
o radu, kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu i nom dijelu koji se odnosi na sistematizaciju radnih
ugovoru o radu. mjesta.
14. Možete li dati definiciju radnika, odno- Iz ovoga se može zaključiti da poslodavac svo-
sno pojam radnika koji je definiran Zakonom jim aktom utvrđuje mjesto rada radnika s opisom
o radu Federacije Bosne i Hercegovine? poslova koje će radnik obavljati, načinom i vreme-
nom obavljanja rada odnosno poslova, sredstava
Sukladno članku 6. Zakona o radu Federacije rada, opća i lična zaštitna sredstva, a sa druge
Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“, strane utvrđuje posebne uvjete koje radnik mora
br.26/16 i 89/18), radnik je svaka fizička osoba, ispunjavati glede stručne spreme, radnog isku-
odnosno fizička osoba koja je zaposlena na teme- stva i drugih osobnih svojstava i karakteristika.
lju ugovora o radu. Posebno postoji potreba odnosno obveza po-
Prema citiranoj odredbi, radnik je svaka fizička slodavca da pri utvrđivanju radnih mjesta mora
osoba koja dobrovoljno i profesionalno obavlja voditi računa o zaštiti prava radnika i posebno o
svoj posao za poslodavca na temelju sklopljenog zaštiti njegovog dostojanstva.
ugovora o radu. Poslodavac je također obvezan da poduzme
Osnovna obveza radnika je da osobno obavlja sve potrebne mjere i radnje kojima će zaštititi do-
rad na utvrđenom radnom mjestu koje je suklad- stojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla i
no članku 24. Zakona navedeno u sklopljenom da osigura uvjete rada u kojima radnik neće biti
ugovoru o radu s utvrđenim radnim vremenom. izložen bilo kojem ponašanju samog poslodavca
Imajući u vidu da se prvi put koristi termin „rad- ili drugih radnika koje može dovesti do radnikove
nik“, u odnosu na raniju definiciju „zaposlenik“, diskriminacije po bilo kojoj osnovi.
termin radnik koristi se kao opći pojam za zapo- Poslodavac je obvezan zaštititi dostojanstvo
slene u gospodarskim društvima, odnosno na za- radnika i u tom smislu treba da preuzme radnje
poslene izvan javnog sektora. na osiguranju uvjeta rada u kojima radnici, npr. u
15. Koja su temeljna prava i obveze radnika određenim situacijama moraju fizički biti razdvoje-
iz radnog odnosa utvrđena Zakonom o radu ni dok se pripremaju za posao, dok obavljaju po-
Federacije Bosne i Hercegovine? sao radnog mjesta i dok izvršavaju druge radne
obveze ili druge fiziološke potrebe.
Zakonom o radu Federacije Bosne i Hercego- Zaštita dostojanstva radnika mora biti osigu-
vine („Službene novine FBiH“, br. 26/16 i 89/18), rana kako u odnosu na poslodavca, nadređene
propisana su temeljna prava i obveze radnika po radnike i suradnike na radu, tako i u odnosu na
osnovu radnog odnosa. osobe sa kojima radnik dolazi u doticaj prigodom
Tako je člankom 7. citiranog zakona propisano svakodnevnog obavljanja posla.
da poslodavac utvrđuje mjesto rada i način rada, Za obavljeni rad radnik ima pravo na pravičnu
a radnik je obvezan da prema uputama poslodav- odgovarajuću, unaprijed utvrđenu plaću, druga
ca osobno obavlja povjerene zadatke. prava koja proističu ili su vezana za plaću, pra-
A da bi došlo do zasnivanja radnog odnosa po- vo na uvjete rada koji mu osiguravaju sigurnost
trebno je da postoje objektivni ekonomski uvjeti na i zaštitu života i zdravlja na radu i druga prava
temelju kojih će poslodavac donijeti odluku o po- utvrđena zakonom, kolektivnim ugovorom ili pra-
kretanju postupka za zasnivanje radnog odnosa. vilnikom o radu poslodavca, kao i ugovorom o
A za zasnivanje radnog odnosa potrebno je da se radu.
ispune objektivne i normativne pretpostavke . Radnik ima pravo odbiti obavljati određeni po-
Objektivne pretpostavke se temelje na ekonom- sao za koji nisu ispunjeni uvjeti u pogledu opće i
skim interesima poslodavca i njegovim potreba- osobne zaštite na radu.
ma za novim radnicima.
broj: 02/21
VI STE PITALI – FIRCON

ODGOVARA
PDV STATUS REKLAMNOG MATERIJALA - da se ustroji mjesečna evidencija o danim

1. Zanima me kako evidentirati troškove poklonima.
(kalendara, kišobrana, olovaka, svega rekla- Ukoliko obveznik ne ispuni navedene uvjete
mnog materijala) s aspekta poreza tj. radi mogao bi imati porezni rizik u smislu da mu se os-
li se o porezno priznatom ili ne priznatom pori pravo na odbitak ulaznog poreza na poklone
rashodu i s aspekta PDV-a? Isto tako ako za koje nema navedene evidencije.
može odgovor kako tretirati račun koji dobi- U slučaju ako obveznik ne bi koristio odbitak
jemo od npr. neke radio postaje za emitiranje ulaznog poreza pri nabavi navedeni uvjeti su
božićnih i novogodišnjih čestitki po pitanju bespredmetni.
PDV-a, je li u tom odbitni ili ne odbitni. Račun koji obveznik dobije od Radio postaje za
Sukladno odredbi članka 5. stavak 2. Zakona o emitiranje božićnih i novogodišnjih čestitki pred-
PDV-u ne smatra se prometom dobara uz nakna- stavlja trošak reklame i obveznik može koristiti
du (oporezivim prometom): odbitak ulaznog poreza.
„davanje darova male vrijednosti u svrhu una-
pređivanja poslovne djelatnosti poreznog obve- ODBITAK ULAZNOG POREZA KOD
znika, ako se isti daju samo povremeno i ako se PRIVREMENOG UVOZA OPREME
ne daju istim osobama“. 2. Imamo situaciju kad vršimo privremeni
Odredbom članka 13. Pravilnika o primjeni za- uvoz opreme radi obavljanja nekih poslo-
kona o PDV-u je obrazložen postupak davanja va. Prilikom uvoza dobijemo rješenje o pri-
poklona koji nisu predmet oporezivanja na slje- vremenom uvozu od UNO i oni nam dosta-
deći način: ve obračun PDV-a na vrijednost amortizaci-
(1) Poklonom manje vrijednosti, u smislu članka je stroja za razdoblje koje će biti korišteno.
5. stavak 2. točka 2. Zakona, smatra se dobro po- Znači plaćamo PDV pri privremenom uvozu
jedinačne tržišne vrijednosti manje od 20,00 KM (po amortizaciji) opreme koju uvozimo, dobi-
bez PDV-a, koje obveznik daje povremeno razli- vamo račune iz Uprave za PDV. Imamo li pra-
čitim osobama (poslovnim partnerima, predstav- vo na povrat tog PDV-a kroz obračun PDV-a,
nicima poslovnih partnera i slično), a da za to ne i na koji način? Ako imamo pravo na odbitak
postoji pravna obveza. unosimo li prilikom kreiranja PDV prijave, u
(2) Poslovnim partnerima smatraju se osobe s kolonu 42, podatak o plaćenom PDV-u pri
kojima postoji poslovni odnos ili se očekuje da će privremenom uvozu?
se takav odnos uspostaviti. Pitanje odbitka ulaznog poreza regulirano je
(3) Povremenim davanjem poklona smatra se odredbom članka 32. Zakona o PDV-u na način
davanje najviše jednog poklona istoj osobi u poda obveznik ima pravo odbiti PDV koji je obve-
reznom razdoblju“. zan platiti ili ga je platio prilikom uvoza dobara,
Ravnajući se navedenim propisima obveznik bi pod uvjetom da ta dobra, odnosno usluge koristi
mogao koristiti odbitak ulaznog poreza pri nabavi za promet dobara i usluga koji podliježe plaćanju
robe ako će ispuniti uvjete propisane Pravilni- PDV-a.
kom a to je: Navedenom odredbom regulirani su i uvjeti koje
- da je poklon vrijednosti manje od 20,00KM, treba ispuniti obveznik za odbitak ulaznog poreza.
- da se ustroji evidencija o poslovnim partne- Sukladno odredbi članka 32. stavak 5. točka
rima ili potencijalnim partnerima kojima su 2. obveznik može ostvariti pravo na odbitak ula-
dani pokloni, znog poreza ako posjeduje: „dokument koji se
broj: 02/21
odnosi na uvoz dobara, a kojim se potvrđuje OBRAČUN POREZA PO ODBITKU NA

da je primatelj ili uvoznik prilikom uvoza platio KAMATE PRIPISANE GLAVNICI
PDV koji je na ovaj način iskazan“. 4. Obraćamo se s molbom za vaše mišlje-
U ovom slučaju je dokument o obračunu pore- nje, a vezano je za porez po odbitku na ka-
za na privremeni uvoz dobara ili račun izdan od mate po osnovi primljenog kredita (poveza-
strane UNO relevantan, za ispunjenje navedenog ne pravne osobe). U ugovoru o pozajmici na-
uvjeta. vedena je obveza obračuna kamata za svaku
Smatramo da u ovom slučaju imate pravo na kalendarsku godinu, po dogovorenoj stopi,
odbitak ovako utvrđenog i plaćenog poreza. kao i rok plaćanja kamata. Korisnik kredi-
Podatak o iznosu plaćenog poreza pri privreme- ta kao i davatelj kredita su se dogovorili da
nom vozu opreme unosite u polje 42. PDV prijave. kamatu korisnik kredita ne plaća te da iste
kapitaliziraju u kredit, U skladu s ugovorom
PDV STATUS STANOVA NABAVLJENIH ZA izvršili smo kapitalizaciju kamata i pripisa-
PRODAJU li glavnici. Pitanje je imamo li obvezu obra-
3. Poštovani, molimo vas stručno mišlje- čunati i uplatiti porez po odbitku na kamate
nje za tvrtku „X“. Jedan kupac ostao nam je koje su pripisane glavnom dugu, te ukoliko
dužan znatan iznos te nam u zamjenu nudi ima obveze nastaje li danom pripisivanja
poslovne prostore, ukoliko se odlučimo za glavnici.
kupovinu tih poslovnih prostora imamo li Obveza obračuna poreza po odbitku na prihod
pravo na odbitni PDV? Poslovni prostori bi koji je ostvario nerezident obavljanjem povreme-
nam služili za daljnju prodaju. ne djelatnosti na teritoriju Federacije propisana je
Ako društvo planira izvršiti nabavu stanova i na- odredbom članka 38. Zakona o porezu na dobit
kon toga izvršiti prodaju ne može koristiti odbitak („Službene novine FBiH“ broj:15/16).
ulaznog poreza. Prema navedenoj odredbi obvezi obračuna po-
U ovakvom slučaju bi se radilo o dvije tran- reza po odbitku podliježe i prihod nerezidenta
sakcije nabave a nakon toga prodaje nekretnine. ostvaren temeljem kamate, a koju je ostvario ne-
Odredbom članka 25. točka 2: „promet nepo- rezident od davanja pozajmice rezidentnoj pravoj
kretne imovine, izuzev prvog prijenosa prava osobi.
svojine ili prava raspolaganja novoizgrađenom Obveza obračuna poreza po odbitku nastaje u
nepokretnom imovinom“ je oslobođen od pla- trenutku kada je prihod temeljem kamate isplaćen
ćanja PDV-a. nerezidentu ili na drugi način izmiren.
Pravo na odbitak ulaznog poreza regulirano U ovom slučaju postupak pripisivanja glav-
je odredbom članka 32. Zakona o PDV-u, koji u nici duga bi predstavljao izmirenje te obveze,
stavku 3. regulira da „obveznik ne može ostva- što znači da ste imali obvezu obračunati porez po
riti pravo na odbitak ulaznog poreza na pro- odbitku u ime nerezidenta i tako obračunani po-
met dobara i usluga koje su oslobođene od rez uplatiti u roku 10 dana nakon isteka mjeseca
plaćanja PDV, osim ako ovim zakonom nije dru- u kojem je izmirena obveza nerezidentu, odno-
gačije propisano“. sno od dana kada je izvršeno pripisivanje kamate
Prema tome, prodaja stana od strane društva glavnici duga.
X“ bi predstavljala drugi prijenos nekretnine koji je Sukladno odredbi članka 109. i čl. 112. Pravil-
oslobođen od plaćanja PDV-a, ali bi ga to ograni- nika o primjeni zakona o porezu na dobit („Služ-
čilo u smislu odbitka poreza pri nabavi tog stana bene novine Federacije BiH“, broj 88/16) porezni
od izvođača. obveznik koji vrši isplatu kamate dužan je dosta-
Smatramo da bi u ovom slučaju trebalo postupiti viti Prijavu poreza po odbitku po osnovi kamate
na način da društvo „X“ pronađe kupca kojemu će - Obrazac POD 816 u roku od deset dana nakon
vlasnik objekta izravno prodati stan, a nakon te isteka mjeseca u kojem je izvršena uplata poreza
transakcije može se učiniti obračunsko plaćanje - po odbitku, odnosno preknjižavanje kamate glav-
cesija koja će uključiti sudionike obje transakcije- nici duga za i u ime nerezidenta nadležnoj organi-
investitora - društva „X“ i kupca stana. zacijskoj jedinici Porezne uprave.
broj: 02/21
POVRAT PLAĆENOG POREZA NEREZIDENTU NA USLUGE PRUŽENE U BIH

5. Molimo Vas za pomoć i ponudu za pomoć pri povratu poreza po odbitku iz BiH za našeg
klijenta (u prilogu šaljemo Rješenje). Klijentu je prilikom isporuke obračunato 10% poreza po
odbitku. Možete li za našeg klijenta zatražiti povrat uplaćenog poreza? Kakva je procedura i
trebate li što od naše strane? Koji su okvirni rokovi povrata?
Potvrda koju ste dostavili u privitku je potvrda koja se izdaje u svrhu izbjegavanja dvostrukog opo-
rezivanja, koju je izdala PU RS .
Ista će poslužiti društvu iz HR za korištenje poreznog kredita, odnosno da temeljem ove potvrde uma-
nji iznos poreza koji treba platiti u HR.
Naime, društvo iz HR će u prihode društva uključiti i prihod ostvaren u BiH pa će u svrhu izbjegavanja
dvostrukog oporezivanja umanjiti obračunani porez za iznos poreza koji je već platio u BiH.
Znači, nema povrata poreza na način da se plaćeni porez u BiH vraća ne rezidentu već se isti, suklad-
no međunarodnim ugovorima i lokalnim propisima, priznaju u zemlji ne rezidenta.
Ovo je jedan institut koji je uključen u sve porezne zakone pa pretpostavljam da vrijedi i u HR.
KORIŠTENJE POTICAJE TEMELJEM INVESTICIJA KOJE SU NABAVLJENE IZ KREDITNIH

SREDSTAVA
6. Opis slučaja: 31. 10. 2019. godine sklopljen je ugovor s poduzećem iz Srbije o izradi i isporuci
Induktora (200 kw) za grijanje komada čelika prilikom kovanja otkivaka i alata u našoj tvornici u vri-
jednosti od 44.000,00 EUR (86.056,52 KM). Ugovorom je dogovoreno da se izvrši uplata avansa za
izradu induktora i to: 40% iznosa plaća se odmah, 50% prije same isporuke i 10% po isporuci, montaži
i puštanju stroja, te je:
- u 11-tom mjesecu 2019. godine uplaćen je avans od 18.000,00 EUR (35.204,94 KM)
- do 5-tog mjeseca 2020. godine uplaćen je iznos od 21.600,00 EUR (42.245,93 KM)
- u 11-tom mjesecu 2020. godine uplaćen je iznos od 4.400,00 EUR (8.605,52 KM),
čime je riješeno plaćanje kompletnog duga.
Spomenuti stroj (Induktor) uvezen je u 6-tom mjesecu 2020., a stavljen u upotrebu 31. 10. 2020. godi-
ne. Obzirom da će poduzeće na kraju godine ostvariti dobit od cca 168.000 KM, razmišljamo o korištenju
prava u poreznoj bilanci po osnovi umanjenja porezne obveze na temelju ulaganja u proizvodnu opremu.
Pitanje: Možemo li koristiti navedenu povlasticu, obzirom da je jedan dio (35.204,94 KM) pla-
ćen u 2019. godini, a drugi dio (50.851,45 KM) plaćen u 2020. godini, obzirom da u Pravilniku o
primjeni zakona o porezu na dobit pod “c) proizvodna oprema je kupljena i stavljena u upotre-
bu u godini za koju se traži umanjenje porezne obveze (članak 88. st.1.. Pravilnika)”, nije baš
precizirano što se podrazumijeva pod KUPLJENO (je li to samo račun o kupovini ili i dokaz o
plaćanju i mora li to plaćanje biti u jednoj kalendarskoj godini).
Također, pored toga je 11-tom mjesecu 2019. godine poduzeće uzelo kredit za obrtna sredstva u
iznosu od 90.000,00 KM. Taj kredit je iskorišten za plaćanje nabavke materijala iz željezare u Bugar-
skoj o čemu posjedujemo račune za nabavku materijala. Kredit se otplaćuje 2 godine, počevši od 11-
2019. pa do 10-2021. Rata je 3.972.00 i u 2020. je uplaćeno 12 rata (47.664,00 KM)
Stanje na računima je pored kredita izgledalo ovako:
01.01.2019. 31.12.2019. 01.01.2020. 31.13.2020
81.100,00
200-Redovni računi 28.800,00 81.100,00 11.100,00
(s kreditnim sredstvima)
201-Devizni račun 338.800,00 355.490,00 355.490,00 471.300,00
Ukupno 379.620,00 558.540,00 448.611,00 614.451,00
Iz čega je vidljivo da je poduzeće imalo dovoljno svojih sredstava za kupovinu stroja (jer je potrebno
dostaviti i gotovinski tok uz podatke o kupovini), jer je to navedeno i u vašoj brošuri pri izradi godišnjih
prijava za 2019. godinu i dana je primjedba za dostavu ovog obrasca i dan komentar o tome da se
može desiti situacija koju navodim o plaćanjima u dva porezna razdoblja.
broj: 02/21
Također, navodimo da poduzeće u 2020. ima oko 60% izvoza i da većinu sredstava ima na deviznim
računima od deviznog priljeva, koje po potrebi konverzijom prebaci na redovne račune.
Stoga nam ostaje dvojba: Možemo li koristiti navedenu poreznu olakšicu zbog plaćanja u dva
porezna razdoblja i zbog preuzetih kreditnih sredstava, bez obzira što je bilo dovoljno vlastitih
sredstava za kupnju stroja? Molili bi vaš odgovor i komentar.
U članku 36. stavak (2) Zakona o porezu na dobit navedeno je da se „poreznom obvezniku koji iz-
vrši investiranje iz vlastitih sredstava u proizvodnu opremu u vrijednosti više od 50% ostvarene dobiti
tekućeg poreznog razdoblja, umanjuje obveza obračunanog poreza na dobit za 30% iznosa u godini
investiranja“. U stavku (9) istog članka Zakona navodi se da će „Federalni ministar financija Pravilnikom
o primjeni Zakona o porezu na dobit propisati sadržaj i oblik obrasca pregleda nastalih, iskorištenih i
neiskorištenih poreznih poticaja, kao i postupak dokazivanja“.
U članku 88. st. (2) Zakona o porezu na dobit navedeno je „obvezniku iz članka 3. Zakona umanjit će
se utvrđena porezna obveza za 30% ako porezni obveznik izvrši kupnju proizvodne opreme u godini za
koju se utvrđuje dobit, prema sljedećim kumulativno ispunjenim uvjetima:
a) vrijednost proizvodne opreme iznosi više od 50% ostvarene dobiti prije oporezivanja poreznog
razdoblja za koje se umanjuje porezna obveza,
b) kupnja opreme se vrši iz vlastitih sredstava
c) proizvodna oprema je kupljena i stavljena u upotrebu u godini za koju se traži umanjenje porezne
obveze.
Međutim, u stavku (2) istog članka Pravilnika navodi se da „kupnja iz vlastitih sredstava iz stavka (1)
točka b) ovog članka utvrđuje se na temelju Izvještaja o novčanim tokovima sačinjenog po izravnoj ili
neizravnoj metodi prema računovodstvenim propisima na način da je: NPA ≥ NIA + NFA …“, što obzirom
na kreditno zaduženje vjerojatno ne biste ispunili.
Iz citiranih odredaba Pravilnika, kao i iz više „mišljenja“ FMF-a i PU FBiH, možemo zaključiti kako Pra-
vilnikom nisu predviđene situacije da se nabava opreme plaća avansno (već nakon primljene fakture za
isporuku opreme), niti su uzete u obzir situacije kreditnog zaduženja (time i mogućeg negativnog NT od
FA) po drugim osnovama.
Stoga vam ne možemo sugerirati da opisanu investiciju „ad hoc“ tretirate kao „porezni poticaj“ iz
članka 36. Zakona o porezu na dobit. Prije nego što se eventualno odlučite na takav korak, sugeriramo
vam da pošaljete upit i zatražite zvanično tumačenje FMF-a.
EVIDENTIRANJE PRIMLJENIH SUBVENCIJA ZA DOPRINOSE

7. Poštovani, obraćamo Vam se sa upitom vezano za knjiženje plaća za mjesece u kojima je vrše-
na subvencija doprinosa od strane Vlade za obveznike koji su bili zatvoreni ili su ostvarili pad pro-
meta uslijed situacije nastale zbog COVID-19. Naime, Vlada je vršila subvenciju doprinosa izravno
zatvarajući u Poreznoj upravi obvezu, a u knjigovodstvu su se pojavile razlike između ukalkuliranih
i uplaćenih doprinosa. Molimo Vas da nam odgovorite kako da postupimo u ovoj situaciji?
Primjer – subvencioniranje OBVEZNIH DOPRINOSA kod ugovorene plaće

1. Poduzeća Alfa d.o.o. je zaključno sa 30. 04. 2020. godine izvršilo obračun plaće za dvadeset
(20) zaposlenika čija ugovorena plaća iznosi 1.000,00 KM bruto. Ukupni troškovi plaća izno-
se 22.100,00 KM, od čega se na doprinose iz plaća odnosi 6.200,00 KM, doprinose na plaću
2.100,00 KM, porez na dohodak u iznosu od 780,00 KM i neto plaću u iznosu od 13.020,00 KM.
Pri tome obveze za MIO iznose 4.600,00 KM, obveze za zdravstveno osiguranje iznose 3.300,00
KM a obveze za osiguranje od nezaposlenosti iznose 400,00 KM.
2. Poduzeće Alfa d.o.o. je izvršilo isplatu neto plaće sa svim davanjima, izuzev iznosa subvencioni-
ranih doprinosa.
3. Poduzeće Alfa d.o.o. je podnijelo zahtjev za subvencioniranje u ukupnom iznosu od 4.897,00 KM
(20 zaposlenika x 244,85 KM subvencioniranih doprinosa).
4. Odobreno je subvencioniranje doprinosa navedenom subjektu u ukupnom iznosu od 4.897,00
KM, od toga za MIO u iznosu od 2.714,00 KM, za zdravstveno osiguranje 1.947,00 KM i za osigu-
ranje od nezaposlenosti 236,00 KM.
broj: 02/21
Knjiženje kod poduzeća Alfa d.o.o.

Red. IZNOS
OPIS KNJIŽENJA Konto
1. Troškovi bruto plaća 520x 20.000,00
Troškovi doprinosa na plaće 5205 2.100,00
Obveze za neto plaće 4500 13.020,00
Obveze za porez na dohodak 4510 780,00
Obveze za MIO 4520 4.600,00
Obveze za zdravstveno osiguranje 4522 3.300,00
Obveze za osiguranje od nezaposlenosti 4524 400,00
Obračun plaće za travanj 2020. godine
2. Obveze za neto plaće 4500 13.020,00
Obveze za porez na dohodak 4510 780,00
Obveze za MIO 4520 1.886,00
Žiroračun – glavni račun 2000 17.203,00
Isplata plaća za travanj 2020. godine
3. Obveze za MIO 4520 2.714,00
Odgođeni prihodi za primljene donacije i slično 4930 4.897,00
Podnošenje zahtjeva za subvencioniranje
4. Odgođeni prihodi za primljene donacije i slično 4930 4.897,00
Prihodi od subvencija 6501 4.897,00
Odobrenje subvencije za 04/2020
U drugoj situaciji, s obzirom da se isplaćuje ugovorena plaća koja je veća od minimalno propisane,
poslodavac ima obvezu isplate plaće, poreza na dohodak, ali i iznosa obvezanih doprinosa iznad iznosa
subvencioniranih doprinosa (244,85 KM po zaposleniku).
U pogledu knjigovodstvene tehnike, ovdje se moglo postupiti i na način da se po odobrenju prava na
subvencioniranje obveznih doprinosa kao protustavka prihodima od subvencija (skto 650) priznaju po-
traživanja od državnih organa u okviru skupine konta 233 - Potraživanja od državnih organa i instituci-
ja, a da se onda u drugom koraku priznato potraživanje od državnih organa zatvori sa stavkama konta
obveza za doprinose.
TROŠAK NABAVE STVARI ZA OSOBU UPORABU JE POREZNO NE PRIZNAT RASHOD

8. Imam komitenta koji unosi u KUF račune koji se ne odnose na poslovanje društva (te-
levizor, namještaj, kućne potrepštine, i dr) oni obračunavaju PDV, vode evidenciju KIF iKUF
i sastavljaju PDV prijavu koju ja samo elektronski dostavim UNO. Prilikom knjiženja ja ne
uzimam PDV kao ulazni sa tih računa. Molim da mi odgovorite radim li ispravno i kako po-
stupiti u ovom slučaju. Napominjemo da smo ih već nekoliko puta pismeno opominjali da
rade nezakonito?
Vi postupate ispravno obzirom da se radi o robi koja ne služi za obavljanje oporezive djelatnosti druš-
tva, već robi koja služi u neposlovne svrhe.
Iz opisa situacije moglo bi se zaključiti da se radi o nezakonitom postupanju koje proizvodi dodatne
porezne učinke i ima karakter poreznog prekršaja.
Pored pogrešnog postupanja, u pogledu nezakonitog odbitka ulaznog PDV-a, potrebno je uputiti i na
potencijalne porezne učinke u kontekstu primjene zakona o porezu na dobit.
Kako se radi o nabavi robe koja ne služi za obavljanje djelatnosti trošak nabave ove robe bi imao ka-
rakter porezno nepriznatog rashoda sukladno članku članka 19. Pravilnika o primjeni zakona o porezu
na dobit, koji regulira svrhu ostvarivanja dobiti i primjenu načela pažnje dobrog gospodarstvenika.
Također treba istaknuti da porezna vlast u postupcima kontrole nabavu ove vrste dobara tretira
kao korist zaposlenika pa bi to mogao biti dodatni porezni teret, ako vlasnik društva ima status
zaposlenika.
broj: 02/21
100 NOVI PROPISI veljača 2021.
NOVI PROPISI
A - SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BIH Pravilnik o izmjeni Pravilnika o sadrža-

ju i formi financijskih izvješća društava za
Broj 3, od 15. siječnja 2021. osiguranje
Pravilnik o izmjeni Pravilnika o sadržaju i Federalna ministrica financija ovim Pravilnikom
formi obrazaca financijskih izvješća za gospo- propisala je nove obrasce Bilanca stanja, Bilanca
darska društva uspjeha i Izvješće o novčanim tokovima, a koji sa-
Federalna ministrica financija ovim Pravilnikom drže jednodimenzionalni bar kod.
propisala je nove obrasce Bilanca stanja, Bilanca Prvotni tekst Pravilnika objavljen je u „Sl.n.
uspjeha i Izvješće o gotovinskim tokovima i koji FBiH“, br. 82/10.
sadrže jednodimenzionalni bar kod. Pravilnik je stupio na snagu 16. siječnja 2021.
Prvotni tekst Pravilnika objavljen je u „Sl.n. godine.
FBiH“, br. 82/10. („Sl.n. FBiH“, br. 3/21; str. 92.)
Pravilnik je stupio na snagu 16. siječnja 2021.
godine. Pravilnik o izmjeni Pravilnika o kontnom
(„Sl.n. FBiH“, br. 3/21; str. 29.) okviru, sadržaju računa u kontnom okviru i
sadržaju i formi financijskih izvješća za inve-
Pravilnik o izmjeni Pravilnika o sadržaju i sticijske fondove
formi obrazaca izvješća o promjenama na Federalna ministrica financija ovim Pravilnikom
kapitalu propisala je nove obrasce Bilanca stanja investicij-
Federalna ministrica financija ovim Pravilnikom skog fonda, Bilanca uspjeha investicijskog fonda,
propisala je nove obrazac Izvješće o promjenama Izvješće o promjenama neto imovine investicijskog
na kapitalu, a koji sadrži jednodimenzionalni bar fonda i Izvješće o novčanim (gotovinskim) tokovi-
kod. ma, a koji sadrže jednodimenzionalni bar kod.
Prvotni tekst Pravilnika objavljen je u „Sl.n. Prvotni tekst Pravilnika objavljen je u „Sl.n.
FBiH“, br. 82/10. FBiH“, br. 82/10.
Pravilnik je stupio na snagu 16. siječnja 2021. Pravilnik je stupio na snagu 16. siječnja 2021.
godine. godine.
(„Sl.n. FBiH“, br. 3/21; str. 52.) („Sl.n. FBiH“, br. 3/21; str. 113.)
Pravilnik o izmjeni Pravilnika o sadržaju i Pravilnik o izmjeni Pravilnika o financijskom

formi financijskih izvješća za banke i druge izvještavanju i godišnjem obračunu proračuna
financijske organizacije u Federaciji Bosne i Hercegovine
Federalna ministrica financija ovim Pravil- Federalna ministrica financija ovim Pravilnikom
nikom propisala je nove obrasce Bilanca stanja, propisala je nove obrasce Računa prihoda i rasho-
Izvanbilančne evidencije, Bilanca uspjeha i Bilan- da, Bilanca stanja, Izvještaj o novčanim (gotovi-
ca tokova gotovine, a koji sadrže jednodimenzi- nskim) tokovima, Izvještaj o kapitalnim izdacima
onalni bar kod. i financiranju i Posebni podaci o plaćama i broju
Prvotni tekst Pravilnika objavljen je u „Sl.n. zaposlenih, a koji sadrže jednodimenzionalni bar
FBiH“, br. 82/10. kod.
Pravilnik je stupio na snagu 16. siječnja 2021. Prvotni tekst Pravilnika objavljen je u „Sl.n.
godine. FBiH“, br. 69/14, 14/15, 4/16 i 19/18.
(„Sl.n. FBiH“, br. 3/21; str. 67.) Pravilnik je stupio na snagu 16. siječnja 2021.
godine.
(„Sl.n. FBiH“, br. 3/21; str. 121.)
broj: 02/21
veljača 2021. NOVI PROPISI 101
i kazne za neispunjenja obveza te druga pitanja u

Broj 4, od 19. siječnja 2021. izvršavanju Proračuna.
Proračun Federacije Bosne i Hercegovine za Ovaj Zakon stupa na snagu 20. siječnja 2021.
2021. godinu godine, a primjenjuje se za fiskalnu 2921. godinu.
Parlament Federacije BiH, u oba doma, usvojio („Sl.n. FBiH“, br. 4/21; str. 402.)
je Proračun Federacije BiH za 2021. godinu.
Proračun stupa na snagu 20. siječnja 2021. go- Broj 5, od 20. siječnja 2021.
dine, a primjenjuje se za fiskalnu 2921. godinu. Odluka o izdvajanju sredstava u Fond soli-
(„Sl.n. FBiH“, br. 4/21; str. 1.) darnosti Federacije Bosne i Hercegovine za
2021. godinu
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Vlada Federacije BiH ovom Odlukom utvrdila je
unutarnjem platnom prometu izdvajanje ukupnih prohoda ostvarenih na temelju
Ovim Zakonom regulirano je da pružatelji plat- doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje u
nih usluge mogu naplatiti naknadu za pružanje Fond solidarnosti Federacije BiH za 2021. godinu.
istih samo ako je ugovorena, primjerena i suklad- Odluka je stupila na snagu 21. siječnja 2021.
na stvarnim troškovima pružatelja platnih usluga. godine, a primjenjuje se od 01.01.2021. godine.
Također se ograničava visina međubankarske na- („Sl.n. FBiH“, br. 5/21; str. 1.)
knade kod transakcija debitnim i kreditnim karti-
cama, ukida se obvezno otvaranje računa u en- Priopćenje o prosječnoj isplaćenoj
titetima poslovanja, pravo na otvaranje računa u mjesečnoj neto plaći uposlenih u Federaciji
banci za fizičke osobe koje imaju zakoniti bora- Bosne i Hercegovine za studeni 2020. godine
vaka u FBiH, mogućnost da FIA može uspostaviti Federalni Zavod za statistiku objavio je podatak
Registar podataka o svim računima fizičkih osoba o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj neto plaći upo-
otvorenih u banci te propisane nove i revidiranje slenih u FBiH za studeni 2020. godine kao i o pro-
prekršaje i novčane kazne. sječnoj isplaćenoj mjesečnoj neto plaći uposlenih
Prvotni tekst Zakona objavljen je u „Sl.n. FBiH“, za razdoblje rujan 2020. - studeni 2020. godine.
br. 48/15 i 79/15. („Sl.n. FBiH“, br. 5/21; str. 145.)
Zakon je stupio na snagu 27. siječnja 2021. go-
dine, osim članka koji regulira međubankarsku Priopćenje o prosječnoj isplaćenoj
naknadu koji će se primjenjivati šest mjeseci na- mjesečnoj bruto plaći uposlenih u Federaciji
kon stupanja na snagu ovog Zakona. Bosne i Hercegovine za studeni 2020. godine
(„Sl.n. FBiH“, br. 4/21; str. 391.) Federalni Zavod za statistiku objavio je podatak
o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj bruto plaći upo-
Zakon o izmjeni Zakona o doprinosima slenih u FBiH za studeni 2020. godine.
Ovim Zakonom produžen je rok do 31.12.2022. („Sl.n. FBiH“, br. 5/21; str.146.)
godine pravo određenih djelatnosti da koriste
smanjenu osnovicu za obračun doprinosa. Broj 6, od 22. siječnja 2021.
Prvotni tekst Zakona objavljen je u „Sl.n. FBiH“, U ovom broju Službenih novina nema pro-
br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06, 14/08, pisa značajnih za financijsko-računovodstvenu
91/15, 104/16, 34/18 i 99/19.. profesiju.
Zakon je stupio na snagu 20. siječnja 2021. („Sl.n. FBiH“, br. 6/21; str. 1. do str. 20.)
godine.
(„Sl.n. FBiH“, br. 4/21; str. 401.) Broj 7, od 27. siječnja 2021.
Zakon o Registru financijskih izvještaja
Zakon o izvršenju Proračuna Federacije Zakonom se uređuje uspostava, sadržaj, i
Bosne i Hercegovine za 2021. godine vođenje Registra financijskih izvještaja, te zaštita
Ovim Zakonom uređuje se struktura prihoda i i čuvanje dokumentacije i podataka iz Registra.
primitaka te rashoda i izdataka Proračuna FBiH, Ovaj Zakon stupa na snagu 4. veljače 2021.
njegovo izvršavanje, prioriteti plaćanja, opseg godine.
zaduživanja i garancija, upravljanje javnim du- („Sl.n. FBiH“, br. 7/21; str. 1.)
gom, te financijskom i nefinancijskom imovinom,
prava i obveze proračunskih korisnika, ovlaštenja
broj: 02/21
102 NOVI PROPISI veljača 2021.
Osnovice za obračun doprinosa određenih pojedinačan iznos doprinosa društva za osiguran-

obveznika za 2021. godinu je koja su dužna uplatiti u 2021. godine u Zaštitni
Federalna ministrica financija objavila je osnov- fond FBiH.
ice za obračun doprinosa poduzetnika koji obavl- Ova Odluka stupila je na snagu 1. siječnja 2021.
jaju samostalnu djelatnost za 2021. godinu. godine.
(„Sl.n. FBiH“, br: 7/21; str. 18.) („Sl.n. FBiH“, br. 10/21; str. 6.)
Koeficijenti rasta cijena u Federaciji Bosne i Broj 11, od 10. veljače 2021.
Hercegovine u prosincu 2020. godine Presuda broj U-37/19
Federalni Zavod za statistiku objavio je koefici- Ustavni sud FBiH ovom Presudom utvrdio je da
jente rasta cijena u Federaciji Bosne i Hercegov- Tarifni br. 1. Zakona o komunalnim pristojbama-
ine za prosinac 2020. godine. Pr. tekst („Sl. n. Kantona Sarajevo“, br. 14/16 do
(„Sl.n. FBiH“, br. 7/21; str. 19.) 28/18) i članak 5. Tarifni br. 1. Odluke o visini ko-
munalnih pristojbi („Sl. n. Kantona Sarajevo“, br.
Broj 8, od 29. siječnja 2021. 1/13, 2/14, 6/18 i 2/19), nisu sukladni sa Ustavom
Pravilnik o uslovima i postupku ustupanja FBiH.
prava na korištenje podataka iz Registra fi- Osporenim odredbama Zakona i osporenim
nancijskih izvještaja pravnim i fizičkim licima i odredbama Odluke može se zaključiti da je visina
načinu njihovog korištenja godišnje komunalne pristojbe određena u bitno
Ovim Pravilnikom uređuje se način ustupanja različitim iznosima i iskazana po vrstama djelat-
prava na korištenje podataka, vrste izbora ustu- nosti koju fizičke ili pravne osobe obavljaju. Ustav-
panja podataka, način i svrha korištenja, uv- ni sud Federacije BiH ponovno ukazuje da vrsta
jeti ustupanja podataka, podnošenja zahtjeva djelatnosti ili zanimanja ne može biti relevantan
za ustupanje prava na korištenje, zaključivanje kriterijum za propisivanje različite visine komunal-
ugovora sa korisnikom, zloupotreba ustupanja i nih pristojbi na istaknutu tvrtku, oznaku, obilježje
druga pitanja od značaja za ustupanje prava na ili natpis na poslovnim i ostalim prostorijama, ob-
korištenje podataka. jektima i mjestima. Realni, relevanti mogu biti
Danom stupanja na snagu Pravilnika, prestaje drugi kriterijumi kao što su npr. područje općine,
da važi Pravilnik o uslovima i postupku ustupanja odnosno grada gdje se djelatnost obavlja, veličina
prava na korištenje podataka iz Registra finan- natpisa i sl. Iz tih razloga, osporena odredba Za-
cijskih izvještaja pravnim i fizičkim licima i načinu kona i osporena odredba Odluke nisu u suglas-
njihovog korištenja „Sl.n. FBiH“, br. 15/19. nosti s člankom II.A.2. (1) c) Ustava Federacije
Ovaj Pravilnik stupa na snagu 30. siječnja BiH kojim je propisano, da sve osobe na teritoriju
2021. godine. Federacije BiH uživaju pravo na jednakost pred
(„Sl.n. FBiH“, br. 8/21; str. 26.) zakonom.
(„Sl.n. FBiH“, br. 11/21; str. 113.)
Broj 9, od 3. veljače 2021.
U ovom broju Službenih novina nema pro- Sporazum o produženju primjene Kolek-
pisa značajnih za financijsko-računovodstvenu tivnog ugovora za službenike organa uprave i
profesiju. sudske vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine
(„Sl.n. FBiH“, br. 9/21; str. 1. do str. 32.) Sukladno ovim Sporazumom produžava se
primjena ovog Kolektivnog ugovora objavljen u
Broj 10, od 5. veljače 2021. „Sl. n. FBiH“, br. 6/20 za razdoblje od 12 mjeseci.
Odluka o doprinosu Zaštitnom fondu Feder- Sporazum stupa na snagu od 11. veljače 2021.
acije Bosne i Hercegovine za 2021. godinu godine.
Stručni savjet Agencije za nadzor osiguran- („Sl.n. FBiH“, br. 11/21; str. 118.)
ja u FBiH ovom Odlukom utvrdio je ukupan i
www.fircon.biz
broj: 02/21
veljača 2021. NOVI PROPISI 103
B – SLUŽBENI GLASNIK BOSNE I

HERCEGOVINE Priopćenje o prosječnoj isplaćenoj
mjesečnoj neto plaći zaposlenih u Bosne i
Broj 3, od 15. siječnja 2021. Hercegovine za studeni 2020. godine
Pravilnik o izmjenama Pravilnika o primjeni Agencija za statistiku BiH objavila je podatak o
Zakona o trošarinama u Bosni i Hercegovini prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj neto plaći zapo-
Upravni odbor Uprave za neizravno oporezi- slenih u BiH za studeni 2020. godine.
vanje ovim Pravilnikom propisao je na novi na- („Sl.g. BiH“, br. 5/21; str. 45.)
čin motorne benzine i goriva za mlazne motore u
okviru tarifnih oznaka te izmijeni određene tarifne Broj 6, od 29. siječnja 2021.
oznake sa novim tarifnim oznakama. U ovom broju Službenog glasnika nema pro-
Prvotni tekst Pravilnika objavljen je u „Sl.g. pisa značajnih za financijsko-računovodstvenu
BiH“, br. 50/09, 80/11, 48/12, 74/14, 85/17 i 4/18. profesiju.
Pravilnik je stupio na snagu 23. siječnja 2021. („Sl.g. BiH“, br. 6/21; str. 1. do str. 704.)
godine.
(„Sl.g. BiH“, br. 3/21; str. 7.) Broj 7, od 2. veljače 2021.
Odluka o količinama dizel – goriva na koje
Uputa o dopuni Upute o popunjavanju carin- se ne plaća cestarina za 2021. godinu
ske prijave i zbirne prijave Ovom Odlukom utvrđene su količine dizel – gori-
Ravnatelj Uprave za neizravno oporezivanje va za potrebe rudnika, termoelektrana i željeznice
ovom Uputom izvršio je izmjenu u Prilogu 2. Šifre na koje se ne plaća cestarina za 2021. godinu.
koje se koriste za popunjavanje carinske prijave u Odluka je stupila na snagu 25. siječnja 2021. go-
točci Šifarnika br. 19.1. dine, a primjenjuje se od 1. siječnja 2021. godine.
Prvotni tekst Upute objavljen je u „Sl.g. BiH“, („Sl.g. BiH“, br: 7/21; str. 2.)
br. 43/19 i 21/20.
Uputa je stupila na snagu 01. siječnja 2021. Broj 8, od 5. veljače 2021.
godine. U ovom broju Službenog glasnika nema pro-
(„Sl.g. BiH“, br. 3/21; str. 9.) pisa značajnih za financijsko-računovodstvenu
profesiju.
Odluka o članarini Vanjskotrgovinskoj ko- („Sl.g. BiH“, br. 8/21; str. 1. do str. 48.)
mori Bosne i Hercegovine za 2021. godinu
Ovom Odlukom propisuje se osnovica, sto-
pa, način plaćanja i druga bitna pitanja u vezi s
članarinom koji članovi plaćaju Vanjskotrgovins-
koj komori BiH za 2021. godinu.
Odluka stupa na snagu od 01.01. 2021. godine.
(„Sl.g. BiH“, br. 3/21; str. 11.)
Broj 4, od 19. siječnja 2021.

U ovom broju Službenog glasnika nema pro-
pisa značajnih za financijsko-računovodstvenu
profesiju.
REVIZIJA FIRCON d.o.o. Mostar
(„Sl.g. BiH“, br. 4/21; str. 1. do str. 32.) DRUŠTVO ZA REVIZIJU I DRUGE SRODNE USLUGE
Broj 5, od 22. siječnja 2021.

Priopćenje o prosječnoj isplaćenoj
mjesečnoj bruto plaći zaposlenih u Bosne i
Hercegovine za studeni 2020. godine Blajburških žrtava bb, 88000 Mostar
Agencija za statistiku BiH objavila je podatak o Tel./fax: +387 36 318-360
prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj bruto plaći zapo- E-mail: info.revizija@fircon.biz
slenih u BiH za studeni 2020. godine. Web: www.fircon.biz
(„Sl.g. BiH“, br: 5/21; str. 45.)
broj: 02/21
104 GOSPODARSKA STATISTIKA veljača 2021.
GOSPODARSKA STATISTIKA
ROBNA RAZMJENA S INOZEMSTVOM BiH
Vanjskotrgovački deficit u razdoblju siječanj-prosinac 2020. godine u BiH iznosi 6 milijarde 371 mili-
juna KM, pokrivenost uvoza izvozom u istom razdoblju iznosi 62,30% ili na 100 KM uvoza dolazi 62,30
KM izvoza.
U razdoblju siječanj-prosinac 2020. godine izvoz je iznosio 10 milijardu 515 milijuna KM, što je za 8,5%
manje nego u istom razdoblju za 2019. godine, dok je uvoz iznosio 16 milijardi 886 milijuna KM, što je
za 13,4% manje nego u istom razdoblju prethodne godine.
Izvoz u zemlje CEFTA u istom razdoblju 2020. godine iznosio je 1 milijardu 684 milijuna KM, što je za
11,5% manje nego u istom razdoblju 2019. god., dok je uvoz iznosio 2 milijardu 145 milijuna KM, što je
za 11,3% manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 78,5%.
Izvoz u zemlje EU u istom razdoblju 2020. godine iznosio je 7 milijardu 618 milijuna KM, što je za 8,3%
manje nego u istom razdoblju 2019. god., dok je uvoz iznosio 10 milijardu 265 milijuna KM, što je za
13,9% manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 74,2%.
Izvoz i uvoz BiH po područjima i odjeljcima KD – proizvodni princip

(u tisućama USD)
IZVOZ UVOZ
NAZIV PODRUČJA I ODJELJAKA KD I-XII 2020 I-XII 2020
XII 2020 I-XII 2020 XII 2020 I-XII 2020
I-XII 2019 I-XII 2019
UKUPNO 594.522 6.148.985 93,5 943.940 9.867.992 88,4
A. POLJOPRIV., ŠUMARS.,RIBOLOV 12.625 132.580 100,2 41.732 448.162 103,9
B. RUDARSTVO 7.610 62.569 114,7 25.816 269.983 61,9
C. PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 525.513 5.467.554 93,1 865.312 9.043.098 89,6
Proizvodnja prehrambenih proizvoda 36.325 403.771 108,0 118.852 1.136.614 97,4
Proizvodnja napitaka 2.658 36.438 85,6 18.406 182.260 87,8
Proizvodnja duhanskih proizvoda 190 2.217 114,2 4.016 43.313 101,4
Proizvodnja tekstila 5.338 79.398 123,9 37.539 384.823 92,3
Proizvodnja odjeće 26.335 282.382 89,7 24.414 272.977 94,6
Proizvodnja kože i srodnih proizvoda 32.466 394.854 84,8 22.934 293.269 81,1
Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim
33.128 362.583 99,7 15.086 151.780 93,5
namještaja
Proizvodnja papira i proizvoda od papira 15.601 151.189 112,0 23.352 238.841 93,2
Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa 25 138 67,0 75 779 116,3
Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda 11.563 112.464 59,5 60.150 645.686 63,7
Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda 34.231 344.073 87,1 68.986 799.431 94,8
Proiz. osn. Farmac. proiz. i pripravaka 14.813 78.022 98,0 41.095 392.939 107,9
Proizvodnja proizvoda od gume i plastičnih masa 25.555 305.837 106,5 44.401 538.841 95,3
Proiz. Ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda 9.331 105.340 94,4 20.404 251.124 92,9
Proizvodnja baznih metala 45.783 397.552 65,6 75.992 771.594 90,5
Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva
67.236 705.092 96,8 38.417 408.307 95,1
i opreme
Proizvodnja računala, te elektroničnih i optičkih
2.638 24.374 90,5 44.879 408.325 97,2
proizvoda
Proizvodnja električne opreme 39.026 451.105 107,1 49.412 493.207 95,8
Proizvodnja strojeva i uređaja, d.n. 43.394 419.086 96,5 67.206 720.030 92,2
Proiz. Mot.voz., prikolica i poluprikolica 18.793 199.675 86,3 51.150 589.127 73,4
Proiz.ostalih prijevoznih sredstava 1.996 23.215 98,7 9.448 31.809 110,3
Proizvodnja namještaja 53.308 518.117 102,6 11.003 105.850 87,8
Ostala prerađivačka industrija 5.781 70.632 94,7 18.096 182.170 100,5
D. PROIZVODNJA I OPSKRBA ELEKTRIČNOM
25.860 288.627 87,6 5.427 56.532 36,3
ENERG. I PLINOM
E. OPSK.VODOM UKLANJ.OTP.VODA 20.035 169.121 109,8 1.649 18.453 161,2
J. INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 2.859 28.373 93,1 3.981 31.197 98,5
M. STRUČ.,NAUČ. I TEH. DJELATNO. 16 87 51,5 13 318 191,4
R. UMJETNOST, ZABAVA, REKREAC. 4 63 64,8 10 248 102,9
NERASPOREĐENO 1 11 0,7 - - -
Izvor: Agencija za statistiku BIH

Tečaj USD za 12. 2020. godine: 1.6078 KM za 1 USD
broj: 02/21
veljača 2021. GOSPODARSKA STATISTIKA 105
Izvoz i uvoz po zemlji namjene i porijekla

(u tisućama USD)
IZVOZ UVOZ
OPIS I-XII 2020 I-XII 2020
XII 2020 I-XII 2020 XII 2020 I-XII 2020
I-XII 2019 I-XII 2019
UKUPNO (1+2+3) 594.522 6.148.985 93,5 943.940 9.867.992 88,4
1. RAZVIJENE ZEMLJE 445.679 4.927.286 95,4 665.212 7.022.874 87,1
1.1. ZEMLJE EU 397.877 4.451.989 93,6 556.459 5.998.746 87,9
Austrija 46.460 586.900 94,1 38.768 399.057 96,7
Belgija 2.863 33.457 74,7 9.068 100.752 91,5
Bugarska 1.959 23.005 77,0 5.204 87.751 138,7
Cipar 95 793 27,0 233 925 106,7
Češka 6.565 71.524 77,8 18.754 172.126 82,8
Danska 1.677 20.457 90,4 3.380 81.299 300,5
Estonija 37 374 50,0 188 2.036 108,1
Finska 118 1.195 122,0 1.173 18.235 132,9
Francuska 13.391 152.454 100,8 20.485 194.748 80,4
Grčka 975 8.048 80,2 7.207 65.757 57,1
Hrvatska 73.323 795.115 99,2 81.286 890.082 77,0
Irska 141 1.085 162,1 2.327 35.086 103,6
Italija 56.734 594.171 79,8 107.331 1.138.553 85,3
Latvija 96 1.478 84,3 213 3.158 121,9
Litva 927 14.507 138,7 442 7.813 100,4
Luksemburg 3.674 40.105 99,1 497 3.499 97,4
Mađarska 9.235 111.034 71,9 23.522 271.707 89,7
Malta 4 182 99,2 1.153 3.966 18,3
Nizozemska 13.033 140.768 101,1 13.980 138.712 90,6
Njemačka 78.223 952.215 99,3 115.572 1.212.421 90,6
Poljska 9.543 87.656 91,0 24.457 296.791 88,8
Portugal 579 7.714 148,2 1.261 17.142 91,7
Rumunjska 10.467 97.027 106,6 7.925 102.085 80,7
Slovačka 5.460 68.433 87,7 7.798 88.668 100,9
Slovenija 53.414 558.410 96,9 47.112 491.577 94,7
Španjolska 3.471 34.826 129,6 10.162 117.751 94,4
Švedska 5.414 49.058 99,4 6.959 57.050 91,6
1.2. ZEMLJE EFTA 13.794 170.302 112,3 7.424 78.679 87,4
Island - 9 17,8 12 383 159,2
Lihtenštajn 27 302 33,8 10 101 124,7
Norveška 1.045 14.709 102,6 907 9.496 74,8
Švicarska 12.722 155.282 113,8 6.495 68.699 89,2
1.3. OSTALE RAZVIJ. ZEMLJE 34.008 304.995 117,9 101.330 945.449 82,4
Australija 524 4.380 123,4 44 795 106,0
Japan 12 76 43,7 5.231 50.658 87,4
Kanada 1.368 4.664 140,4 818 8.531 98,1
SAD 4.616 39.711 133,0 23.800 234.763 60,8
Turska 21.039 184.486 110,3 58.054 525.153 95,2
Ujedinjeno Kraljevstvo 5.820 64.663 135,7 9.084 77.489 85,1
Ostale zemlje 630 7.015 102,6 4.298 48.059 94,8
2. ZEMLJE U RAZVOJU 148.018 1.213.212 86,5 278.631 2.840.669 91,8
2.1. EUR. ZEMLJE U RAZ. 125.338 1.057.759 90,0 156.081 1.499.093 89,5
2.1.1. ZEMLJE CEFTA 110.401 985.833 90,5 124.350 1.254.719 90,7
Crna Gora 17.976 170.741 73,3 3.238 21.719 86,4
Sjeverna Makedonija 8.533 73.954 96,0 9.561 88.994 95,9
Srbija 73.150 674.565 90,1 108.981 1.108.489 90,1
OSTALE CEFTA ZEMLJE 10.741 66.573 220,7 2.569 35.517 98,5
2.1.2. OST. EUR.ZEMLJE 14.937 71.926 83,9 31.731 244.374 83,9
Rusija 14.465 64.942 86,4 28.526 209.433 80,9
Ostale zemlje 472 6.984 66,0 3.205 34.941 108,4
2.2. AFRI. ZEMLJE U RAZ. 15.051 66.078 68,8 2.339 30.410 63,8
2.3. AZIJ. ZEMLJE U RAZ. 6.546 81.759 66,0 102.370 1.136.286 96,0
Kina 1.675 15.235 88,8 71.688 792.529 95,5
2.4. AMER. ZEM. U RAZ. 1.082 7.616 91,9 17.840 174.868 92,0
2.5. OCEAN. ZEM. U RAZ. - - - 1 11 73,1
3. NERASPOREĐENO 825 8.487 87,6 97 4.449 116,9
Izvor: Agencija za statistiku BIH
Tečaj USD za 12. 2020. godine: 1.6078 KM za 1 USD
broj: 02/21
VANJSKA TRGOVINA S INOZEMSTVOM FEDERACIJE BiH
Federacija BiH je u prosincu 2020. godine ostvarila izvoz u ukupnoj vrijednosti 627.206 tis. KM, što je
za 1.670 tis. KM ili 0,3% manje u odnosu na studeni 2020. godine, odnosno 84.545 tis. KM ili 15,6% ma-
nje u odnosu na isti mjesec prethodne godine.
U istom mjesecu ostvaren je uvoz u vrijednosti 1.022.215 tis. KM, što je za 12.847 tis. KM ili 1,3% više
u odnosu na studeni 2020. godine, odnosno za 56.715 tis. KM ili 5,3% manje u odnosu na isti mjesec
prethodne godine.
U ovom mjesecu postotak pokrivenosti uvoza izvozom u Federaciji BiH je 61,4% i manje je za 0,9% u
odnosu na prethodni mjesec 2020. godine kada je pokrivenost iznosila 62,3%.
Trgovinski deficit Federacije BiH za prosinac 2020. godine iznosi 395.009 tis. KM.
Za prosinac 2020. zemlje u koje se najviše izvozilo su: Njemačka sa 95.553 tis. KM ili 15,2% ukupnog
izvoza, Hrvatska sa 72.791 tis. KM ili 11,6% ukupnog izvoza i Srbija sa 67.926 tis. KM ili 10,8% ukupnog
izvoza. Izvoz u sve ostale zemlje iznosi 390.936 tis. KM ili 62,3% ukupnog izvoza.
Za isti mjesec zemlje iz kojih se najviše uvozilo su: Njemačka sa 129.455 tis. KM ili 12,7% ukupnog
uvoza, Italija sa 116.367 tis. KM ili 11,4% ukupnog uvoza i Hrvatska sa 106.529 tis. KM ili 10,4% uku-
pnog uvoza. Uvoz iz svih ostalih zemalja iznosi 669.864 tis. KM ili 65,5% ukupnog uvoza.
Izvoz i uvoz Federacije BiH po područjima klasifikacije djelatnosti
(u tisućama KM)
IZVOZ UVOZ
OPIS I-XII 2020 I-XII 2020
XII 2020 I-XII 2020 XII 2020 I-XII 2020
I-XII 2019 I-XII 2019
UKUPNO 627.206 6.871.411 90,2 1.022.215 11.680.597 84,3
A. POLJOP., ŠUMARS.,RIBOLOV 5.036 75.396 97,5 38.851 446.833 99,6
B. VAĐENJE RUDA I KAMENA 5.082 42.259 96,6 37.643 417.167 63,1
C. PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 564.104 6.229.361 90,0 934.675 10.684.299 85,6
D. OPS.ELEK.ENER. I PLINOM 24.011 246.899 79,4 4.263 54.008 26,1
OSTALO 28.972 272.643 103,2 6.782 76.639 142,1
Neraspoređeno po kategorijama 1 4.852 173,6 - 1.650 -
Izvor: Federalni Zavod za statistiku
TURIZAM U FEDERACIJI BiH
Smještajni kapaciteti tj. broj stalnih ležaja u prosincu 2020. godine iznose 17.744 ležaja, i manje je za
27,9% u odnosu na isti mjesec prethodne godine.
Neto stopa iskorištenosti kapaciteta na području Federacije BiH, u mjesecu prosincu 2020. godine
iznosila je 8,7%.
Ukupan broj dolazaka turista u prosincu 2020. godine iznosi 24.833 i manje je za 62,4% u odnosu na
isti mjesec prethodne godine, a u odnosu na studeni 2020. godine više je za 38,6%. Učešće domaćih
turista je 63,9%,a stranih turista 36,1%.
Ukupan broj noćenja turista u prosincu 2020. godine iznosi 49.683 noćenja što je za 58,9% manje u
odnosu na isti mjesec prethodne godine, a u odnosu na studeni 2020. godine više je za 34,8%. U uku-
pno ostvarenom broju noćenja sudjelovanje domaćih turista je 56,4%, a stranih turista 43,6%.
U ukupnom broju noćenja stranih turista najveće sudjelovanje prema zemlji prebivališta, u prosincu
2020. godine, ostvarili su turisti iz Ujed. Arapskih Emirata 34,6%, Hrvatske 11,3%, Srbije 8,2%, Turska
5,8% i Crne Gore 3,4% što je ukupno 63,3%. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 36,7% noćenja.
broj: 02/21
Broj turista i noćenja u Federaciji BIH
DOLASCI TURISTA NOĆENJA TURISTA
Indeks Indeks Indeks Indeks

OPIS
XII 2020 XII 2020 I-XII 2020 I-XII 2020 XII 2020 XII 2020 I-XII 2020 I-XII 2020
XII 2019 I-XII 2019 XII 2019 I-XII 2019
UKUPNO 24.833 37,4 303.064 24,7 49.683 41,1 697.452 29,3

Domaći 15.865 65,9 174.991 68,5 28.029 71,5 408.553 85,4
Strani 8.968 21,4 128.073 13,2 21.654 26,5 288.899 15,2
Broj ležaja 17.744 - - - - - - -
Izvor: Federalni Zavod za statistiku-prvi rezultat
INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U FEDERACIJI BiH
Obim industrijska proizvodnja, desezonirana, u Federaciji BiH u prosincu 2020. godine, prvi rezultati, u
odnosu na prethodni mjesec 2020. godine veća je za 1,2%, a u odnosu na proizvodnju iz istog mjeseca
prošle godine veći je za 2,7%.
Ukupna industrijska proizvodnja prema GIG agregatima u prosincu 2020. godine u odnosu na pret-
hodni mjesec 2020. godine, Netrajni proizvodi za široku potrošnju manji su za 3,4%, Intermedijarni proi-
zvodi veći su za 5,8%, Trajni proizvodi za široku potrošnju manji su za 4,5%, Kapitalni proizvodi veći su
za 3,5% i Energija je veća za 2,2%.
U prosincu 2020. godine u odnosu na isti mjesec 2019. godine, Kapitalni proizvodi veći su za 15,3%,
Netrajni proizvodi za široku potrošnju manji su za 6,8%, Energija je manja za 6,7%, Intermedijarni proi-
zvodi su veći za 14,8%, dok su Trajni proizvodi za široku potrošnju veći za 0,1%.
Prema područjima KD BiH 2010. industrijska proizvodnja u prosincu 2020 godine, u odnosu na pret-
hodni mjesec 2020. godine u Proizvodnji i opskrbi električnom energijom i plinom bilježi rast od 2,0%,
Prerađivačkoj industriji bilježi rast od 1,4%, te u Vađenju ruda i kamena proizvodnja ostala je na istom
nivou.
U prosincu 2020. godine u odnosu na isti mjesec 2019. godine industrijska proizvodnja bilježi rast u
Prerađivačkoj industriji za 6,4%, u Proizvodnji i opskrbi električne energije i plinom bilježi pad za 4,5%,
dok u Vađenju ruda i kamena bilježi pad od 10,3%.
broj: 02/21
Indeksi obima industrijske proizvodnje u Federaciji BIH
XII 2020. XII 2020. I-XII 2020.

OPIS Struktura
Ø 2019. XII 2019. I-XII 2019.
INDUSTRIJA UKUPNO 100,0 101,1 103,5 94,2
Prema GIG-u 2009.*
Intermedijarni proizvodi - AI 33,1 97,7 114,9 95,5
Energija - AE 26,0 110,6 93,4 94,2
Kapitalni proizvodi - BB 13,0 106,1 122,2 98,2
Trajni proizvodi za široku potrošnju - CD 3,9 90,8 100,1 79,1
Netrajni proizvodi za široku potrošnju - CN 24,1 94,4 95,3 92,6
Prema područjima i oblastima KD BIH 2010
VAĐENJE RUDA I KAMENA 9,6 92,3 89,7 98,5
Vađenje ugljena i lignita 7,9 90,3 83,8 95,6
Vađenje metalnih ruda 0,2 70,4 75,6 113,8
Vađenje ostalih ruda i kamena 1,5 106,6 134,0 111,4
PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 73,9 97,8 107,7 93,6
Proizvodnja prehrambenih proizvoda 7,7 111,8 107,2 99,0
Proizvodnja pića 3,2 79,7 76,7 85,3
Proizvodnja duhanskih proizvoda 0,1 51,8 14,1 54,8
Proizvodnja tekstila 1,8 73,5 69,9 103,9
Proizvodnja odjeće 4,3 80,7 84,9 89,5
Proizvodnja kože i srodnih proizvoda 2,6 79,3 87,4 81,7
Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja 3,9 87,9 99,6 90,0
Proizvodnja papira i proizvoda od papira 3,0 131,6 131,1 113,3
Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa 1,5 96,9 107,7 83,1
Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda 1,6 105,1 110,2 86,0
Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda 3,4 121,8 124,2 103,5
Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka 2,4 122,8 177,6 97,9
Proizvodnja proizvoda od gume i plastike 4,0 91,7 101,1 91,0
Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda 4,2 89,7 106,7 99,4
Proizvodnja metala 5,4 89,5 125,3 80,6
Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme 10,8 111,8 126,0 103,6
Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda 0,4 103,2 72,3 90,3
Proizvodnja električne opreme 1,8 106,9 137,1 110,2
Proizvodnja strojeva i uređaja, d. n. 2,4 88,7 126,5 91,2
Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica 3,5 73,8 116,1 72,3
Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava 0,0 200,7 217,1 158,4
Proizvodnja namještaja 3,8 90,0 99,6 78,9
Ostala prerađivačka industrija 1,3 70,9 51,5 98,0
Popravak i instaliranje strojeva i opreme 0,8 105,7 98,9 99,6
PROIZVODNJA I SNABDIJEVANJE/OPSKRBA ELEKTRIČNOM 16,5 120,9 95,5 94,3
ENERGIJOM I PLINOM
* Al Proizvodi za međufaznu potrošnju: oblasti i grane KD BiH 2010: 05 - 09, 10.6, 10.9, 13.1 - 13.3, 16, 17, 20.1 - 0.3, 20.5, 20.6, 22 -
24, 25.5 - 25.7, 25.9, 26.1, 26.8, 27.1 - 27.4 i 27.9
AE Energija: oblasti KD BiH 2010: 05, 06, 19 i 35 (isključujući 35.3)
BB Kapitalni proizvodi: oblasti i grane KD BiH 2010: 25.1 - 25.4, 26.2, 26.3, 26.5, 26.6, 28, 29, 30.1 - 30.4, 32.5 i 33
CD Trajni proizvodi za široku potrošnju: oblasti i grane KD BiH 2010: 26.4, 26.7, 27.5, 30.9, 31, 32.1 i 32.2
CN Netrajni proizvodi za široku potrošnju: oblasti i grane KD BiH 2010: 10.1 - 10.5, 10.7, 10.8, 11, 12, 13.9, 14, 15, 18, 20.4, 21, 32.3, 32.4 i
32.9.
broj: 02/21
Osnovni pokazatelji gospodarskih i drugih kretanja u Federaciji BIH

Ø 20186) Ø 20196) Ø 20206) XI 2020 XII 2020 XII 2020
OPIS
Ø 2017 Ø 2018 Ø 2019 X 2020 XI 2020 XII 2019
Indeksi obima industrijske 101,75)
100,8 97,3 94,2 101,24) 102,74)
proizvodnje
Indeksi prometa u trgovini na malo
111,9 104,6 89,1 91,66) 114,16) 91,46)
bez PDV neprilag. indeks
Indeksi potrošačkih cijena 101,6 100,6 99,1 100,1 99,7 98,6
Indeksi cijena proizvođača
industrijskih proizvoda na domaćem 101,9 99,6 99,3 100,1 102,6 99,9
tržištu
Ø 2016 Ø 2017 Ø 2018 Q1 2020* Q2 2020* Q3 2020*
OPIS
Ø 2015 Ø 2016 Ø 2017 Q1 2019* Q2 2019* Q3 2019*
Indeksi obima građevinskih radova 100,7 102,9 101,2 100,44) 100,84) 102,24)
Bruto domaći proizvod1) 102,9 103,2 103,6 101,63) 90,31) 96,11)
*Q je oznaka za tromjesečje i godišnja je stopa promjena

1) Procjena nedesezoniranog tromjesečnog BDP, stope realnog rasta
2) Procjena, 3) Prvi rezultat, 4) Kalendarski prilagođen indeks, 5) Desezonirani indeks, 6) Izvorni indeks
OPIS 2017 2018 2019 IX 2020 X 2020 XI 2020

Broj zaposlenih 505.2012) 519.8002) 531.4832) 519.7722) 520.5722) 520.9182)
Broj nezaposlenih 357.971 335.610 313.570 325.660 323.566 322.978
% regist.nezaposlenost 41,5 39,2 37,1 38,5 38,3 38,3
Prosječna neto plaća (u KM) 860,00 889,00 928,00 961,00 961,00 966,00
Prosječna bruto plaća (u KM) 1.318,00 1.365,00 1.427,00 1.480,00 1.481,00 1.489,00
Živorođeni 19.824 18.582 17.490 1.552 1.606 1.268
Umrli (ukupno) 21.689 20.774 21.198 2.190 2.198 3.221
Izvoz - u 000 KM 7.257.136 7.912.225 7.620.114 632.282 657.758 628.915
Uvoz – u 000 KM 12.441.196 13.266.645 13.844.811 1.017.007 1.120.182 1.009.064
Pokrivenost uvoza-izvozom u% 58,3 59,6 55,0 62,2 58,7 62,3
Bruto domaći proizvod tekuće cijene,
000 KM 20.539.696 21.983.507 23.179.128 - - -
(ukupno)
BDP, godišnja stopa realnog rasta 3,2% 3,8% 2,8% - - -
Bruto domaći proizvod po
9.331 10.010 10.584 - - -
stanovniku,KM
Ostvarene investicije – u 000 KM 3.292.112 3.397.560 3.649.181 - - -
Ukupan broj stanovnika 2020. godini u FBiH-procjena sredinom godine 2.184.680
1)Prvi rezultat
2)Broj zaposlenih preuzima se od Porezne uprave FBiH
CIJENE U FEDERACIJI BiH
Indeks potrošačkih cijena

Potrošačke cijene u prosincu 2020. godine, u prosjeku je niže za 0,3% u odnosu na prethodni mjesec.
U prosincu 2020. godine u odnosu na isti mjesec 2019. godine, cijene su niže za 1,4% (godišnja
inflacija).
Ukupan indeks potrošačkih cijena u studenom 2020. godine niži je za 1,4% u odnosu na prosjek
2019. godine, a u odnosu na prosjek 2015. godine viši je za 0,7%.
Indeks cijena proizvođača industrijskih proizvoda

U prosincu 2020. godine ukupan indeks cijena proizvođača industrijskih proizvoda, u prosjeku, su više
za 1,7% u odnosu na prethodni mjesec.
Ukupan indeks cijena proizvođača industrijskih proizvoda u prosincu 2020. godine je nisu se mijenjale
u odnosu na isti mjesec prethodne godine.
U prosincu 2020. godine indeks cijena proizvođača industrijskih proizvoda na domaćem tržištu su više
za 2,6% u odnosu na prethodni mjesec, u odnosu na isti mjesec prethodne godine niže su za 0,1%.
broj: 02/21
U prosincu 2020. godine indeks cijena proizvođača industrijskih proizvoda na inozemnom tržištu, bi-
lježe rast za 0,5% u odnosu na prethodni mjesec, u odnosu na isti mjesec prethodne godine više su
za 0,2%.
Osnovni pokazatelji gospodarskih i drugih kretanja u Bosni i Hercegovini

Pokazatelj Podatak Razdoblje Pokazatelj Podatak Razdoblje
Bruto domaći proiz. Q3-20***
Populacija u BiH 3.531.159 2013* -6,3%
Realni rast kvartal Q3-19***
Živorođeni 19.378 Bruto domaći proiz. (GDP) u
I-IX 2020 35.229 20192)
Umrli u BiH 27.925 mil. KM
Promet trgovine na malo (realni XII 2020 Bruto domaći proiz. po
-6,3% 10.108 20192)
indeks) XII 2019 stanovniku (GDP/C) u KM
Bruto domaći proiz. (GDP) u
Izvoz u tisućama KM 955.873 XII 2020 23.131 20192)
mil. KM u FBiH
Bruto domaći proiz. po
Uvoz u tisućama KM 1.517.666 XII 2020 stanovniku (GDP/C) u KM u 10.562 20192)
FBiH
Vanjskotrgovinska robna bilanca u Bruto domaći proiz. (GDP) u
-561.793 XII 2020 11.233 20192)
tisućama KM mil. KM za RS
Bruto domaći proiz. po
XII 2020
2,8%/9,7% stanovniku (GDP/C) u KM u 9.832 20192
Indeks obima/prometa industrijske XII 2019
RS
proizvodnje
XII 2020 Bruto domaći proiz. (GDP) u
1,7%/3,3% 865 20192
XI 2020 mil. KM za Brčko Distrikt
Vrijednost izvršenih
Ukupan broj zaposlenih 814.715 XI 2020 građevinskih radova u BiH u 1.568 2019
mil. KM
413.254 Investicije u stalna sred. u BiH
Ukupan broj nezaposlenih XI 2020 5.381.715 2019
(33,9%**) pravnih osoba- tis. KM
Stopa nezaposlen/stopa
Broj turista 39.585
XII 2020 zaposlenosti po ILO definiciji 15,7%/35,5% 2019
Broj noćenja 80.938
(Anketa)
Stopa broja turista 41,1% XII 2020
Izvoz u tisućama KM 10.515.296 2020
Broj noćenja 41,9% XII 2019
XII 2020
Mjesečna inflacija4) -0,2% Uvoz u tisućama KM 16.886.250 2020
XI 2020
XII 2020 Vanjskotrgovinska bilanca u
Godišnja inflacija4) -1,6% -6.370.954 2020
XII 2019 tisućama KM
Izvor: Agencija za statistiku BiH

*Konačni statistički rezultati popisa iz 2013. godine, a procjena sredinom 2019. god. 3.496.000
**Stopa registrirane nezaposlenosti za listopad 2020. godine
***Oznaka za tromjesečje i godišnja je stopa promjena
2)Prvi rezultati
3)Prethodni podaci
4)Potrošačke cijene
ZAPOSLENOST I NEZAPOSLENOST U FEDERACIJI BiH
Ukupan broj zaposlenih 30.11.2020. god. na području Federacije BiH je 520.918 osoba. Broj zaposle-
nih u odnosu na prosjek iz prošle godine manji je za 10.565, odnosno 1,99%, a u odnosu na prethodni
mjesec je veći za 346, odnosno 0,07%.
Krajem prosinca 2020. godine u Federaciji Bosne i Hercegovine na evidencijama službi za zapošljava-
nje bilo je 323.244 nezaposlenih osoba, što predstavlja povećanje za 266 osobe ili 0,08% u odnosu na
prethodni mjesec 2020. godine. Udio ženske populacije u broju nezaposlenih iznosi 188.169 ili 58,21%.
Kvalifikaciona struktura evidentiranih nezaposlenih osoba je: KV 102.115 ili 31,59%, NKV 92.824 ili
28,72%, SSS 90.339 ili 27,95%, VSS 25.574 ili 7,91%, PKV 5.004 ili 1,55% VŠS 5.983 ili 1,85%, VKV
985 ili 0,30% i NSS 420 ili 0,13%.
broj: 02/21
U prosincu 2020. godine sa evidencija službi za zapošljavanje brisano je 8.662 osobe, a od čega su
zaposlene 5.964, što je za 740 ili 7,87% manje nego u prethodnom mjesecu.
U prosincu 2020. godine na evidenciju nezaposlenih prijavilo se 8.928 osoba, od čega 6.905 po pre-
stanku radnog odnosa, što u usporedbi sa prethodnim mjesecom je više za 114, odnosno 1,28%.
U prosincu 2020. godine na evidencijama službi za zapošljavanje bilo je registrirano 40.618 demobi-
liziranih branitelja. U istom mjesecu zabilježeno je 14.058 korisnika novčane naknade, pravo na zdrav-
stvenu zaštitu preko županijskih službi za zapošljavanje ostvarilo je 225.867 osoba, a na mirovinsko i
invalidsko osiguranje koristilo je 217 osoba.
PLAĆE U FEDERACIJI BiH
Prosječna mjesečna isplaćena neto-plaća po zaposlenom za studeni 2020. godine, u Federaciji BiH
iznosi 966,00 KM i nominalno je viša za 0,5%, dok je realno viša za 0,4% u odnosu na prethodni
mjesec.
U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna mjesečna isplaćena neto-plaća po zaposlenom
za studeni 2020. godine nominalno je viša za 3,6%, a realno viša za 5,2%.
Prosječna mjesečna isplaćena bruto-plaća po zaposlenom za studeni 2020. godine, u Federaciji BiH
iznosi 1.489,00 KM, i nominalno je viša za 0,5%, u odnosu na prethodni mjesec, a realno viša za 0,4%
u odnosu na prethodni mjesec.
U odnosu na isti mjesec prethodne godine, prosječna mjesečna isplaćena bruto-plaća po zaposlenom
za studeni 2020. godine, nominalno je viša za 3,7%, a realno viša za 5,3%.
MIROVINE U FEDERACIJI BiH
U Federaciji BiH za mjesec prosinac 2020. godine mirovine su isplaćene za 428.117 umirovljenika sa
prosječnom isplaćenom mirovinom od 427,92 KM, a po vrsti prava starosnu mirovinu prima 242.672
umirovljenika sa prosječnom isplaćenom mirovinom od 468,68 KM, invalidsku mirovinu prima 65.693
umirovljenika sa prosječnom isplaćenom mirovinom od 372,63 KM i obiteljsku mirovinu prima 119.752
umirovljenika sa prosječnom isplaćenom mirovinom od 375,64 KM.
Visina isplaćenih mirovina za mjesec prosinac 2020. godine je slijedeća:
Prosječna isplaćena mirovina 427,92 KM

Najniža isplaćena mirovina 382,18 KM
Zajamčena mirovina 478,91 KM
Najviša isplaćena mirovina 2.174,48 KM
Najviša isplaćena mirovina
za korisnike prava prema
„novom“ Zakona PIO/MIO 2.800,00 KM
Podaci o mirovinama preuzeti su od Federalnog zavoda MIO-PIO.
broj: 02/21
112 POSLOVNE OBAVIJESTI veljača 2021.
PREGLED NAKNADA, POTPORA

I NAGRADA, PLAĆA, OSOBNIH
ODBITAKA, STOPA POREZA
NA DOHODAK I DOPRINOSA,
UPLATNIH RAČUNA, ŠIFRE
OPĆINA I PRIHODA U 2021.GODINI
I. SVOTE NAKNADA, POTPORA I NAGRADA KOJE SE MOGU ISPLATITI BEZ
POREZA
Određene su člankom 14. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak („Sl.n. FBiH“, br:67/08,
4/10, 86/10, 10/11, 53/11, 20/12, 27/13, 71/13, 90/13, 45/14, 52/16, 59/16, 38/17, 3/18, 30/18 i 21/20),
kao prihodi koji ne ulaze u dohodak od nesamostalne djelatnosti i koji ne podliježu oporezivanju, samo
ako se isplaćuju uposlenicima. Ako se ove naknade isplaćuju fizičkim osobama koje nemaju status upo-
slenika, smatrat će se prihodima primatelja naknade po osnovu drugih samostalnih djelatnosti, odno-
sno naknadama isplaćenim po osnovu ugovora o djelu ili autorskim honorarima.
PREGLED NEOPOREZIVIH SVOTA NAKNADA, POTPORA, NAGRADA

R. b VRSTA ISPLATE IZNOS KOJI SE NE OPOREZUJE
I. NAKNADE TROŠKOVA SLUŽBENOG PUTOVANJA
1. Člankom 5. stavkom 2. Uredbe o naknadama troškova za službena 01.01.2020.- do objavljivanja novog propisa dnevnica
putovanja („Sl.n. FBiH”, broj: 44/16 i 50/16). regulirano je da se dnevnica iznosi 25,00 KM
za službena putovanja u Bosni i Hercegovini utvrđuje u iznosu od 25 KM
i primjenjuje se od 16.06.2016. godine
Dnevnice za službena putovanja u inozemstvo prema Prilogu 1. Uredbe o naknadama troškova za
službena putovanja od 90 do150 KM – Vidjeti poglavlje
III.
Dnevnica u slučaju kada je osigurana besplatna ishrana, odnosno tri umanjuje se za 30% dnevnica (70% od pripadajuće
obroka dnevnice)
2. Troškovi javnog prijevoza na službenom putovanju u visini stvarnih troškova, uz priloženi račun
3. Troškovi noćenja na službenom putovanju u visini stvarnih troškova u hotelu, uz priloženi račun
4. Naknada za korištenje vlastitog vozila u službene svrhe, na odobrenoj 15% cijene jedne litre benzina BMB 95 na teritoriji BiH po
relaciji prijeđenom kilometru - od 16.6.16. god.
5. Naknada za troškove smještaja ako nema hotelskog smještaja ili ako se pripadajuća dnevnica uvećava se za 70%
ne koristi pod uvjetom da osoba nema mjesto prebivališta ili boravišta
udaljeno manje od 30 km od mjesta upućenog na službeno putovanje.
Napomena: Službeno putovanje na području BiH smatra se putovanje koje je udaljeno najmanje 30 km od mjesta rada radnika, a put-
ovanje u inozemstvo je putovanje u mjesto na teritoriju izvan BiH. Kod ostvarivanje prava neoporezivih iznosa troškova za službena put-
ovanja, treba se pridržavati odredba iz Uredbe o naknadama troškova za službena putovanja („Sl.n. FBiH”, broj: 44/16 i 50/16), a koje se
odnose na kriterije, uvjete, način i visinu naknada, putnog naloga, pravdanja troškova i izdataka na službenom putu, utvrđivanju najkraće
udaljenosti puta i dr.
II. NAKNADE OSTALIH TROŠKOVA UPOSLENIKA
Naknada troškova prijevoza na posao i s posla, a (u čl.14 st.1 točka u visini cijene koštanja mjesečne karte gradskog,
1.1 2.alineja a) Pravilnika) nije regulirana udaljenost između stanovanja i prigradskog ili međugradskog prijevoza
posla.
Naknada za korištenje vlastitog osobnog automobila za prijevoz od 15% od cijene 1 litre benzina po prijeđenom km, a
1.2 mjesta stanovanja do mjesta rada i obratno na odobrenoj relaciji, maksimalno do iznosa cijene 1,5 mjesečne karte u javnom
suglasno unutarnjem aktu prometu na odobrenoj relaciji
broj: 02/21
veljača 2021. POSLOVNE OBAVIJESTI 113
2. Naknada za ishranu u tijekom rada 18.12.2019. – 21.01.2020. 22.07.2020. – 18.08.2020.

(topli obrok) od 3.10.16. do 1% (942,00 x 1,00%) – 9,42 KM dnevno (935,00 x 1,00%) – 9,35 KM dnevno
prosječne neto plaće isplaćene u 22.01.2020. – 18.02.2020. 19.08.2020. – 22.09.2020.
FBiH prema posljednjem objav- (932,00 x 1,00%) – 9,32 KM dnevno (953,00 x 1,00%) – 9,53 KM dnevno
ljenom podatku Federalnog zavoda 19.02.2020. – 19.03.2020. 23.09.2020. – 22.10.2020.
za statistiku (958,00 x 1,00%) – 9,58 KM dnevno (971,00 x 1,00%) – 9,71 KM dnevno
20.03.2020. – 16.04.2020. 23.10.2020. – 17.11.2020.
(958,00 x 1,00%) – 9,58 KM dnevno (949,00 x 1,00%) – 9,49 KM dnevno
17.04.2020. – 21.05.2020. 18.11.2020. – 17.12.2020
22.05.2020. – 18.06.2020. 18.12.2020. – 19.01.2021
19.06.2020. – 21.07.2020. 20.01.2021 – do objavljivanja novog podatka
3. Naknada za smještaj i troškove odvojenog života osoba iz čl.11a. 250 KM mjesečno za smještaj i troškove odvojenog života.
Zakona o državnoj službi, državnih službenika i namještenika čije je Čl.11a. odnosi se na sve uposlenike i osobe zaposlene u
prebivalište udaljeno više od 70 km od sjedišta institucije u kojoj su institucijama koje vrše javne ovlasti, tj. samo za one koji se
uposleni financiraju iz proračuna Federacije BiH.
4 Naknada za smještaj i troškovi odvojenog života za članove Vlade FBiH Članovi Vlade FBiH za odvojeni život od obitelji 300(250)
i njihovim savjetnicima čije je prebivalište udaljeno više od 70 km od KM, naknadu za neosigurani službeni smještaj 599(299)
sjedišta institucije u kojoj su uposleni KM, a za osigurani službeni smještaj 299(149) KM. Iznosi
u zagradama odnose se na savjetnike članova Vlade FBiH
5. Naknada za rad na terenu (terenski dodatak) pod uvjetom da se -ako je osiguran smještaj i ishrana, 20% od visine
rad obavlja izvan mjesta zaposlenja i da rad traje dulje od 30 dana propisane dnevnice za službeno putovanje
neprekidno -ako je osiguran samo smještaj, u visini propisane
dnevnice za službeno putovanje
-ako je osigurana samo ishrana do 70% visine propisane
dnevnice za službeno putovanje
6. Regres za godišnji odmor od 3.10.16. u visini od 50% od prosječne neto plaće
isplaćene u FBiH u posljednja tri mjeseca prije isplate
7 Otpremnina prilikom odlaska u mirovinu u visini šest neto plaća uposlenika koje su mu isplaćene
u prethodnih šest mjeseci ili šest prosječnih neto plaća u
FBiH prema posljednjem statističkom podatku, ako je to
povoljnije za uposlenika
8. Otpremnina u slučaju otkaza ugovora o radu, sukladno članku 10. st.4. do iznosa 70% prosječne mjesečne neto plaće u
točka 6. Zakona o porezu na dohodak i granskim kolektivnim ugovorom. posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za
Napomena: čl.111 st.(2) i (4) novog Zakona o radu regulira otpremninu svaku navršenu godinu rada kod poslodavca-isplatitelja
u iznosu od minim. 1/3 prosječne plaće radnika isplaćene radniku u otpremnine
posljednja 3. mjeseca prije prestanka ugovora o radu za svaku navršenu
god. rada i da ima najmanje 2. god. neprekidnog rada na neodređeno
vrijeme kod tog poslodavca.
9. Naknada troškova liječenja uposlenika i članova njegove uže obitelji (uža iznos stvarnih troškova prema računu-fakturi
obitelj sukladno članku 24. st.5. Zakona o porezu na dohodak)
10. Naknada troškova pogreba u slučaju smrti uposlenika ili člana njegove u visini stvarnih troškova sahrane, a najviše četiri
uže obitelji ( uža obitelj sukladno članku 24. st. 5. Zakona o porezu na prosječne mjesečne neto plaće isplaćene u FBIH za
dohodak), kao i smrti umirovljenog uposlenika prethodna četiri mjeseca, prije donošenja rješenja o
isplati naknade
11. Jubilarna nagrada za navršeni neprekidni radni staž kod istog od 21.04.2018. godine (Sl.n.FBiH, br.30/18) ove isplate
poslodavca smatraju se kao dohodak od nesamostalnog rada tj. sa
svim doprinosima, porezom i naknadama
III NOVČANE POTPORE I DAROVI UPOSLENICIMA
1.1 Novčana pomoć u slučaju nastanka teškog invaliditeta (min.60% ) jednokratno godišnje u visini tri prosječne neto plaće
uposlenika uposlenika isplaćene u prethodna tri mjeseca ili u visini
1.2 Novčana pomoć u slučaju teške bolesti uposlenika ili člana njegove uže tri prosječne neto plaće u FBiH, prema posljednjem
obitelji (sukladno čl.24.5. Zakona o porezu na dohodak) statistič. objavljenom podatku, ako je to povoljnije za
Novčana pomoć u slučaju nužne kirurške intervencije uposlenika uposlenika.
1.3 izvršene iz zdravstvenih razloga i po preporuci liječnika Pod teškom bolešću podrazumijevaju se bolesti
navedene u čl. 5. Uredbe o naknadama koje nemaju
karakter plaće
2. Darovi, sukladno članku 10. st.(4) točka 5. Zakona, koje poslodavci daju ukupna vrijednost na godišnjem nivou nije veća od
zaposleniku u novcu, stvarima, uslugama ili pravima, povodom državnih, vrijednosti koja je jednaka iznosu 30% prosječne
vjerskih i jubileja tvrtke mjesečne neto plaće isplaćene u FBiH prema
posljednjem objavljenom podatku
IV KORISTI UPOSLENIKA PO OSNOVU NESAMOSTALNOG RADA - smatraju se plaćom (obračun poreza i svih doprinosa)
1 Korištenje vozila i drugih sredstava za osobne potrebe u visini 15% cijene jednog litra goriva po “ne poslovnom”
prijeđenom kilometru - smatra se neto plaćom
2 Smještaj, hrana, kao i korištenje drugih dobara i usluga koji su besplatni u visini tržišne cijene usluge ili dobra
ili po cijeni koja je niža od tržišne cijene.
3 Koristi od pozajmica i/ili kredita sa kamatnom stopom nižom od tržišne oporezuje se razlike tj. korist između prosječne bankarske
kamate-kamata manja od objavljene prosječne bankarske kamate CBBiH kamate koju objavljuje CBBiH (kredite odobrene građanima
istog ili sl. uvjeta), a korist se preračunava na bruto iznos
broj: 02/21
4 Izmirenje privatnih troškova od strane poslodavca u visini izmirenih privatnih troškova

5 Izmirenje ili oprost dužničke obveze od poslodavca u visini izmirene ili oproštene privatne obveze
Napomena: Napomena: Ako primici koji se isplaćuju pod r.b. I., II., III. i IV. uposlenicima prelaze iznose koji se ne oporezuju, razlika se smatra dohodak
od nesamostalne djelatnosti. Bruto osnovica dobiva se množenjem ovog iznosa sa koeficijentom 1,610306 odnosno dohodak se množi sa 1,449275.
Isplate pod r.b. I. nezaposlenim osobama smatraju se kao primanja od drugih samostalnih djelatnosti, ugovora o djelu ili ugovora o autorskom honoraru
(porez 10%, 4 % za zdravstvo „iz“, 6% za MIO „na“, opća vodna naknada 0,5% i prirodne nepogode 0,5%).Za naknade ugovorene u neto iznosu koe-
ficijenti za preračun na osnovicu za obračun su za ugovore o djelu 1,112083-troškovi 20%, za autorska djela 1,105217 - troškovi 30% i za ugovore bez
troškova koeficijent je 1,1570. Za prihod iz inozemstva obveza je 4% za zdravstvo i eventualno 10% poreza na dohodak, bez priznavanja troškova,
sa mogućnosti priznavanje poreznog kredita plaćenog u inozemstvu. Prihodi koji nisu navedeni u izuzeću od oporezivanja odnosno za oporezivanje
ili su veći od dozvoljenog iznosa (npr. stipendija) oporezivi su samo porezom na dohodak sa preračunatom stopom od 11,11% na iznos davanja.
V PRIHODI KOJI SE NE SMATRAJU DOHOTKOM PRIHODI NA KOJE SE NE PLAĆA POREZ NA DOHODAK
1 prihodi po osnovi sudjelovanja u raspodjeli dobiti gospodarskih društava prihodi po osnovi naknada za vrijeme neuposlenosti
(dividende ili udjeli); i spriječenosti za rad koji su isplaćeni na teret
izvanproračunskog fonda;
2 mirovina rezidenta, bilo da je stečena u inozemstvu ili u Bosni I prihodi invalidnih osoba koje su uposlene u
Hercegovini; gospodarskom društvu, ustanovi ili radionici za radno i
profesionalno osposobljavanje i rehabilitaciju invalida;
3 potpore I druga primanja ostvarena po osnovi posebnih propisa o prihodi po osnovi naknada za tjelesna oštećenja,
pravima ratnih vojnih invalida I civilnih žrtava rata, osim plaće; umanjenu radnu sposobnost i naknada za pretrpljene
neimovinske štete;
4 socijalne potpore, primanja, odnosno donacije koje fizičke osobe prihodi po osnovi naknada šteta uposlenicima po osnovi
ostvaruju po osnovi darovanja pravnih i fizičkih osoba za zdravstvene posljedica nesreće na radu;
potrebe, a koja nisu plaćena osnovnim, dopunskim ili privatnim
zdravstvenim osiguranjem;
5 dječji dodatak I novčana sredstava za opremu novorođenčeta; prihodi po osnovi nagrada članovima Akademije znanosti i
umjetnosti BiH, i nagrada za tehničko-tehnološke inovacije;
6 nasljedstva I darovi, na koje se porez plaća po drugim federalnim ili naknade osuđenim osobama za vrijeme odsluženja
županijskim propisima; kazne u odgojno – popravnim, odnosno kazneno-
popravnim ustanovama;
7 prihodi od prodaje imovine rabljene u osobne svrhe; mjesečni prihodi po osnovi stipendija učenika i studenata
na redovitom školovanju, a najviše do 75% prosječne
neto plaće po uposlenom u FBiH, prema posljednjem
statist. objavljenom podatku;
8 nadoknada štete u slučaju elementarnih nepogoda podrazumijeva se prihodi koje ostvare učenici i studenti putem učeničkih i
pomoći odnosno donacije u novcu, stvarima, prehrambenim i drugim studentskih udruga tijekom jedne kalendarske godine,
artiklima , odjeći, obući, građevinskom materijalu i dr., koje fizička osoba do iznosa četiri prosječne mjesečne plaće uposlenih u
primi od drugih fizičkih i/ili pravnih osoba, a povodom šteta nastalih Federaciji BiH, prema posljednjem objavljenom podatku;
elementarnim nepogodama (poplave, odroni zemljišta, potresi i drugo);
9 isplata osigurane sume ili druge naknade štete načinjene na imovini, u nagrade učenicima i studentima osvojene na natjecanjima,
iznosu koji je rabljen za zamjenu ili popravak oštećene imovine; do visine dvije prosječne neto plaće po uposlenom u FBiH,
prema posljednjem objavljenom podatku;
10 nagrade osvojene, odnosno dobivene u novcu, stvarima i/ili pravima za dobitci ostvareni sudjelovanjem u nagradnim igrama koje
pokazano znanje u kvizovima i drugim sličnim natjecanjima; organiziraju gospodarska društva u propagandne svrhe, a
koji se isključivo odnose na proizvod ili paket proizvoda iz
vlastitog proizvodnog asortimana, ukoliko tržišna vrijednost
takvog dobitka ne prelazi iznos od 1.000,00 KM;
11 prihodi uposlenika po osnovi naknada, potpora i/ili nagrada, isplaćeni naknade plaća isplaćene osobama za vrijeme trajanja
od poslodavca za jedno porezno razdoblje, najviše do iznosa utvrđenog prekida posla za koji uposlenik nije kriv;
čl.14 Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak;
12 nagrade za izuzetna dostignuća u oblasti obrazovanja, kulture, znanosti i prihodi po osnovi kamate na štednju u bankama, štedionicama
dr. koje dodjeljuju organi vlasti povodom obilježavanja značajnih datuma; i štedno-kreditnim zadrugama, bankovnim računima
(žiroračun, devizni računi i dr.) i kamate na državne obveznice;
13 prihodi po osnovi zateznih kamata na isplaćene plaće i
razlike plaća po odlukama mjerodavnih sudova;
14 prihodi fizičkih osoba po osnovu isplaćenih osiguranih
suma životnog osiguranja od strane društava osiguranja
iz FBiH, a koji potiču od uplaćenih premija na koje su
plaćeni doprinosi i porez na dohodak;
VI PRIHODI KOJI SE NE SMATRAJU KORISTI KOJE DAJE POSLODAVAC – oslobođeno od oporezivanja
1 posebna radna odjeća sa znakom poslodavca; 2 posebni liječnički pregledi po osnovu posebnih propisa;
3 sistematski kontrolni liječnički pregled za sve uposlenike; 4 Obrazov. i stručno usavršavanje, u vezi sa djelatnosti
koji su neophodni za ostvarivanje prihoda poslodavca;
5 Premija kolektivnog osiguranja koje za svoje radnike uplaćuje poslodavac za slučajeve povreda na radu i pri dolasku i povratku na posao;
Propisi koji reguliraju javni prihod:
· Zakon o porezu na dohodak („Sl.novine FBiH”, br: 10/08, 9/10, 44/11, 7/13 i 65/13)
· Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak („Sl.novine FBiH”, br: 67/08, 4/10, 86/10, 10/11, 53/11, 20/12, 27/13, 71/13, 90/13,45/14,
52/16, 59/16, 38/17, 3/18, 30/18 i 21/20)
· Uredba o naknadama koje nemaju karakter plaće („Sl.novine FBiH”, br: 63/10, 22/11, 66/11 i 51/12)
· Uredba o naknadama koje pripadaju članovima Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i njihovim savjetnicima koje nemaju karakter
plaće („Sl.novine FBiH”, br: 87/10, 22/11, 45/13 i 9/16)
· Uredba o naknadama troškova za službena putovanja („Sl.novine FBiH”, br: 44/16 i 50/16)
broj: 02/21
II. OSOBNI ODBICI PREMA ČLANKU 24. ZAKONA O POREZU NA DOHODAK
Faktor Svota osobnog odbitka

Osobni odbitak osobnog
Mjesečno Godišnje
odbitka
Osnovni osobni odbitak 1,00 300,00 3.600,00
Uzdržavani bračni drug, odnosno uzdržavani partner 0,50 150,00 1.800,00
u izvanbračnoj zajednici (zajednica najmanje 3 god.)
Uzdržavani bivši bračni drug, kojemu obveznik plaća 0,50 150,00 1.800,00
alimentaciju
Uzdržavano prvo dijete 0,50 150,00 1.800,00
Uzdržavano drugo dijete 0,70 210,00 2.520,00
Uzdržavano treće i svako sljedeće dijete 0,90 270,00 3.240,00
Uzdržavanje djece iz prethodnog braka, za koje 0,50; 0,70; 150,00-270,00 1.800,00-
obveznik plaća alimentaciju 0,90 3.240,00
Ostali uzdržavani članovi uže obitelji koji sa 0,30 90,00 1.080,00
obveznikom žive u zajedničkom kućanstvu(smatraju
se roditelji poreznog obveznika i roditelji njegovog
bračnog druga, te preci i potomci u prvoj liniji)
Utvrđena osobna invalidnost i utvrđena invalidnost
svakog uzdržavanog člana uže obitelji 0,30 90,00 1.080,00
Napomena: Ne smatraju se uzdržavanim članovima uže obitelji (roditelji poreskog obveznika i roditelji
njegovog bračnog druga, preci i potomci u prvoj liniji), niti uzdržavanom djecom i bračnim drugom
osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu Zakona o
porezu na dohodak ne smatraju dohotkom, prelaze iznos 300,00 KM, odnosno 3.600,00 KM godišnje
u godini u kojoj se utvrđuje porez na dohodak.
Kad djecu uzdržavaju oba roditelja pojedinačni faktor za prvo dijete (najstarije) 0,50 dijeli se u
dogovorenom omjeru i taj se postotak primjenjuje na zadati faktor osobnog odbitka. Dogovoreni omjer
se primjenjuje i na pojedinačni faktor 0,70 za drugo dijete, odnosno 0,90 na treće i svako daljnje dijete.
Ako je omjer np.30%-70%, za prvo
dijete koeficijent iznosi 0,15, za drugo dijete 0,21, a za treće dijete 0,27. Isti način izra
čuna primjenjuje se kad porezni obveznik sudjeluje u izdržavanju članova uže obitelji, plaćanju
alimentacije i izdržavanim članovima uže obitelji sa invaliditetom.
www.fircon.biz
broj: 02/21
III. NAKNADE ZA SLUŽBENA PUTOVANJA ZA PRORAČUNSKE KORISNIKE U

FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
Dnevnica za službena putovanja u zemlji iznosi 25,00 KM, a dnevnice za službeno putovanje u odre-
đene zemlje sukladno Uredbi o naknadama troškova za službena putovanja („Sl.n. FBiH“, broj: 44/16 i
50/16), a koja je na snazi od 16.06.2016. godine (Prilogu 1.) iznose:
Iznos Iznos
Redni Redni Redni Iznos
Naziv zemlje dnevnice Naziv zemlje dnevnice Naziv zemlje
broj broj broj dnevnice KM
KM KM
1 ALBANIJA 110 51 IRAN 100 101 NJEMAČKA 120
2 ALŽIR 100 52 IRSKA 130 102 OBALA BJELOKOSTI 130
3 ANGOLA 140 53 ISLAND 150 103 OMAN 110
4 ARGENTINA 120 54 ITALIJA 120 104 PAKISTAN 100
5 ARMENIJA 100 55 IZRAEL 130 105 PANAMA 100
6 AUSTRALIJA 120 56 JAPAN 150 106 PARAGVAJ 100
7 AUSTRIJA 120 57 JEMEN 100 107 PERU 100
8 AFGANISTAN 100 58 JORDAN 110 108 POLJSKA 100
9 BANGLADEŠ 110 59 JUŽNA KOREJA 130 109 PORTORIKO 90
10 BAHREIN 110 60 KAMBODŽA 90 110 PORTUGAL 110
11 BELGIJA 120 61 KAMERUN 110 111 RUANDA 110
12 BENIN 100 62 KANADA 120 112 RUMUNJSKA 100
13 BJELARUS 100 63 KATAR 110 113 RUSKA FEDERACIJA 120
14 BOCVANA 90 64 KENIJA 110 114 SAD 130
15 BOLIVIJA 100 65 KINA 130 115 EL SALVADOR 100
16 BRAZIL 120 66 CIPAR 110 116 SVETI TOMA I PRINCIP 100
17 BUGARSKA 100 67 KOLUMBIJA 110 117 SAUDIJSKA ARABIJA 110
18 BURKINA FASO 100 68 KONGO 130 118 SEJŠELI 130
19 BURUNDI 100 69 KOSTARIKA 110 119 SINGAPUR 130
SREDNJOAFRIČKA
20 110 70 KUBA 100 120 SIJERA LEONE 100
REPUBLIKA
SIRIJSKA ARAPSKA
21 CRNA GORA 100 71 KUVAJT 110 121 100
REPUBLIKA
22 ČAD 130 72 LAOS 90 122 SJEVERNA KOREJA 100
23 ČEŠKA REPUBLIKA 110 73 LESOTO 90 123 SLOVAČKA 110
24 ČILE 110 74 LATVIJA 100 124 SLOVENIJA 110
25 DANSKA 140 75 LIBANON 100 125 SOMALIJA 90
DOMINIKANSKA
26 110 76 LIBERIJA 100 126 SRBIJA 100
REPUBLIKA
27 DŽIBUTI 110 77 LIBIJA 100 127 SUDAN 110
28 EGIPAT 100 78 LITVA 110 128 SURINAM 100
29 EKVADOR 100 79 LUKSEMBURG 130 129 ŠPANJOLSKA 120
30 ESTONIJA 90 80 MAĐARSKA 100 130 ŠRI LANKA 100
31 ETIOPIJA 110 81 MADAGASKAR 100 131 ŠVEDSKA 130
32 FILIPINI 110 82 MAKEDONIJA 90 132 ŠVICARSKA 150
33 FINSKA 120 83 MALAVI 100 133 TAJLAND 110
34 FRANCUSKA 120 84 MALEZIJA 90 134 TAJVAN 130
35 GABON 100 85 MALI 100 135 TANZANIJA 100
36 GANA 120 86 MALTA 100 136 TOGO 110
37 GRČKA 110 87 MAROKO 100 137 TRINIDAD I TOBAGO 110
38 GVAJANA 100 88 MAURITANIJA 100 138 TUNIS 90
39 GVATEMALA 100 89 MEKSIKO 100 139 TURSKA 110
UJEDINJENI ARAPSKI
40 PAPUA NOVA GVINEJA 100 90 MJANMAR 100 140 120
EMIRATI
REPUBLIKA
41 120 91 MONGOLIJA 110 141 UGANDA 100
EKVATORIJALNA GVINEJA
UJEDINJENO
42 REPUBLIKA GVINEJA 100 92 MOZAMBIK 120 142 140
KRALJEVSTVO
REPUBLIKA GVINEJA
43 120 93 NAMIBIJA 90 143 UKRAJINA 110
BISAO
44 HAITI 120 94 NEPAL 90 144 URUGVAJ 130
45 HONDURAS 100 95 NIGER 110 145 VENEZUELA 90
46 HONG KONG 140 96 NIGERIJA 120 146 VIJETNAM 110
47 HRVATSKA 110 97 NIKARAGVA 100 147 DR KONGO 90
48 INDIJA 100 98 NIZOZEMSKA 130 148 ZAMBIJA 100
49 INDONEZIJA 110 99 NORVEŠKA 130 149 ZIMBABVE 100
50 IRAK 100 100 NOVI ZELAND 130 150 SVE DRUGE DRŽAVE 90
broj: 02/21
IV.1. STOPE I OSNOVICE POREZA NA DOHODAK I DOPRINOSA

STOPA POREZA NA DOHODAK
Stopom od 10% poreza na dohodak oporezuje se: nesamostalna i samostalna djelatnost, imovina i imovinska prava, ulaganje
kapitala i dobici u igrama na sreću. Osnovicu poreza na dohodak rezidenata predstavlja razlika između ukupnih oporezivih
prihoda i ukupnih odbitaka (preneseni gubitak, dozvoljeni rashodi i osobni odbitak). Porezno razdoblje utvrđuje se i plaća za
kalendarsku godinu. Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost,a koji nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost,
porez na dohodak mogu plaćati u paušalnom iznosu. Porez se plaća istog ili slijedećeg dana: 1)sa isplatom plaće za dohodak
od nesamostalnu djelatnosti, za rad kod nerezidenata u FBiH,za rad u skupštinskim tijelima,za povremenu samos.djelat.
ostvaren iz inoz.,za dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava; 2)u roku od 5 dana za dohodak od nesamost.djelat.
primljen iz inozemstva; 3)do 15-tog u mjesecu za protekli mjesec za dohodak od samostalne djelatnosti,za naplaćenu najamninu
prilikom isplate nerezidentima za povremenu samostalnu djelatnost,za rad u skupštini i nadzornim odborima gospodarskih
društva te za povremenom samostalnu djelatnost,za ustupanja imovinskih prava,za iznajmljivanje kuća,stanova, soba
posjetiteljima,za primanja od kapitala; 4)do 15-tog odnosno zadnjeg dana u mjesecu za dohodak od igara na sreću i nagrada.
STOPE DOPRINOSA
Iz osobnih primanja i drugih prihoda Stope doprinosa za samostalne poduzetnike:
osiguranika- „iz“ bruto plaće:
17,0% za mirovinsko-invalidsko osiguranje 23,0% za mirovinsko i invalidsko osiguranje
12,5% za osnovno zdravstveno osiguranje 16,5% za osnovno zdravstveno osiguranje
1,5% za osiguranje od nezaposlenosti 2,0% za osiguranje od nezaposlenosti
31,0% ukupna stopa doprinosa iz bruto plaće 41,5% Ukupne stope doprinosa na osnovicu za obračun
Plaćanje doprinosa „iz i „na“ vrši se na dan isplate plaće,a Uplata doprinosa vrši se do 10. u mjesecu za protekli mjesec.
najkasnije do zadnjeg dana u narednom mjesecu za
Osnovica za obračun doprinosa samos.poduzet. u 2021. g.
plaću iz prethodnog mj. ako plaća nije isplaćena.
Na teret poslodavca- „na“ bruto plaću: Obveznik: Mj.osnovica
6,0% za mirovinsko-invalidsko osiguranje Samostalna djelatnost slobodnog zanimanja koji 1.609 KM
4,0% za osnovno zdravstveno osiguranje dohodak utvrđuje na osnovu poslovnih knjiga. (1,1x1.463)
0,5% za osiguranje od nezaposlenosti Samostalna djelatnost obrta i srodnih zanimanja 951 KM
10,5% ukupna stopa doprinosa na bruto plaću koji dohodak utvrđuje na osnovu poslovnih knjiga. (0,65x1.463)
Doprinos „na“ ne plaća se za rad kod nerezidenata Samostalna djelat. poljoprivrede i šumarstva, a 424 KM
u FBiH, a i doprinos “iz“ za rad kod inozemnih porez na dohodak plaća prema poslovnim knjigama. (0,29x1.463)
poslodavca u inozem., ako su obvezno osigurani u Samostalna djelatnost obrta ili samostalna 805 KM
inozem.,kao i prihodi za autorska prava i bavljenjem djelatnost slobodnog zanimanja koja porez na (0,55x1.463)
vrhunskim sportom, ako su osigurani po drugoj osnovi. dohodak plaća paušalno.
Dodatni doprinos za mirovin.-inval. osigur. Samostalna djelatnost trgovca pojedinca (trgovac 424 KM
- 2,00% za osigur.raspor.na radno mjesto na kojem obavlja djelatnost na tržnicama, ulicama i sl.), a (0,29x1.463)
se 12 mj.ef.rada računa kao 14 mj staža, porez na dohodak plaća prema paušalnoj osnovi.
- 3,00% za osigur.raspor.na radno mjesto na kojem Samostalno obavljanje gospodarske, profesionalne 366 KM
se 12 mj.ef.rada računa kao 15 mj staža, i druge djelat., kao osnovno zanimanje, za nisko (0,25x1.463)
- 6,00% za osigur.raspor.na radno mjesto na kojem akumulacijske djelat. tradicionalnih starih zanata
se 12 mj.ef.rada računa preko 15 mj staža. utvrđene posebnim propisom, ako osiguranik obavlja
samostalnu djelatnost obrta u skladu sa propisima o porezu
Minimalna osnovice doprinosa za: na dohodak, i dohodak po tom osnovu plaća paušalno.
- za radnike u rudniku uglja, tekstilnoj,kožnoj i industriji Samostalna djelatnost taksi prijevoza.
obuće i niskoakumulacionoj djelatnost tradicionalnih starih
Samostalna djelatnost poljoprivrede i šumarstva, 366 KM
zanata, prema propisu,od 1.1.21. iznosi 424 KM, ali samo
koja ne plaća porez na dohodak ili ukoliko porez na (0,25x1.463)
za one koji primaju neto plaču koja ne prelazi 60% od
dohodak plaća prema paušalnoj osnovi.
prosječne plaće 1-9/20 tj. 570 KM. Za ostale osnovica je
bruto satnica x broj sati u mjesecu x koeficijent složenosti. Samostalni poduzetnici mogu izabrati i višu osnovicu uvećanu za dva, odnosno
- za zaposlene kod nerezidenata u FBiH, iznos 1.463 KM tri puta. Plaćanje doprinosa se vrši do 10-tog u mjesecu za protekli mjesec.
za SSS, 2.926 KM za VSS i 4.389 KM za postdiplomske Obveznici plaćanja poreza na dohodak u paušalnom iznosu su oni koji:
stručne spreme (prema stručnoj spremi), plaćanje obavljaju obrtničke djelatnosti sami i trgovac pojedinac na tržnicama i sl.-70KM;
doprinosa do 10-tog u mjesecu za protekli mjesec. obavljaju stare zanate-30KM; obavljaju prijevoz putnika sa jednim sredstvom
- zaposleni upućeni na rad ili stručno usavršavanje u prijevoza-50KM; obavljaju prijevoz tereta jednim prijevoznim sredstvom
inozemstvo od strane rezidenata FBiH kao i zaposleni nosivosti do 8 tona- 80KM.
u inozemstvu iznos 1.463 KM i plaćanje posebnog Ovi obveznici ako sa pravnim osobama ostvaruju bezgotovinski promet, dužni su,
doprinosa za zdravstvenog osiguranja-Odluka Vlade, pored paušalnog mjesečnog iznosa , plaćati i porez po odbitku od 10% od svakog
plaćanje doprinosa sa isplatom plaće odnosno do 10-tog pojedinačnog iznosa prometa sa pravnim osobama naplaćenog bezgotovinski.
Plaćanje poreza do 15. za protekli mjesec, a umanjenje 50% za razdoblje od
u mj.za protekli mjesec.
21.3.2020. god. do 31.12.2020. god.
Stope doprinosa na primanja od druge samostalne djelatnosti i povremene nesamostalne djelatnosti, kao np. ugovori o djelu,
ugovori o autorskom djelu, naknada članovima nadzor.ili upr.odbora, angažman naučnika, umjetnika, stručnjaka, novinara, sud-
skih vještaka trgovačkih putnika, agenata, sportskih sudaca, delegata i dr. koji ove djelat.obavljaju pored neke svoje osnov.djel. ili
sam. rada. Osnovica se umanjuju za ugov. o djelu 20%, za autorska djela 30% za troškove.
Iz osnovice 4% za osnovno zdravstvenog osiguranje,a Na osnovicu 6% za mirovinsko i invalidsko osiguranje,a
plaćanje doprinosa se vrši istovremenom sa isplatom primitka. plaćanje doprinosa se vrši istovremeno sa isplatom primitka.
broj: 02/21
IV.2. NAJNIŽA SATNICA, NAJNIŽA PLAĆA I NAJNIŽA OSNOVICA ZA OBRAČUN

DOPRINOSA
Najniža satnica
Kolektivnim ugovorima nije utvrđena najniža plaća (osim ugovora pod br. IV i XIII), nego je utvrđena najniža neto satnica
prije oporezivanja, a koja ne može biti manja od propisanog iznosa i služi za obračun osnovne plaće zaposlenika, osim
u određenim okolnostima utvrđenim ugovorom, ali sa rokom trajanja.
Osnovna plaća je proizvod broja sati efektivnog radu u mjesecu, najniže neto satnice i pripadajućeg koeficijenta
složenosti poslova.
U navedenim ugovorima, najniža neto satnica prije oporezivanja iznosi od 2,31 do 3,87 KM. Najniža bruto satnica
iznosi 3,35 KM za satnicu 2,31KM (2,31x 1,449275).
Najniža plaća iznosi 55% od prosječne isplaćene plaće u FBiH za prethodnu godinu prema ugovoru pod br. IV., a 50%
do 70% prosječne neto plaće isplaćene po zaposlenom u FBiH po posljednjem objavljenom podatku, prema ugovoru
pod br. XIII.
U nekim granskim kolektivnim ugovorima, kolektivnim ugovorima za područja županija, kolektivnim ugovorima za jednog
ili više poslodavaca, najniža neto satnica može se mijenjati ovisno o rezultatima poslovanja. Kolektivnim ugovorima ili/i
pravilnikom o radu utvrdit će se uvjeti, visina, način i razdoblja primjene iznosa izuzetne najniže satnice.
Najniža bruto plaća koja služi kao osnovica za obračun doprinosa utvrđuje se za svaki mjesec, kao proizvod najniže
bruto satnice , punog radnog vremena u mjesecu u kojem se vrši obračun plaće i koeficijenta složenosti poslova (8 sati
x broj radnih dana u tom mjesecu- 20. tj.160h; 21. tj.168h; 22. tj.176h; ili 23. tj.184h.).
Najniža osnovica za obračun doprinosa
Za zaposlenike u rudnicima uglja, tekstilnoj, kožnoj i industriji obuće i nisko akumulacijskim djelatnostima tradicionalnih
starim zanatima utvrđenim posebnim županijskim propisima, osnovica za obračun doprinosa je proizvod prosječne
mjesečne bruto plaće u Federaciji BiH za razdoblje siječanj-rujan tekuće (2020.) godine i koeficijenta 0,29, i od 1.1.2021.g.
do 31.12.2021.g. iznosi 424 KM (1.463x0,29). Najniža osnovica za obračun doprinosa primjenjuje se od 1.1.2021.g. do
31.12.2021.g., obzirom da je rok iz čl. 20a. produžen do 31.12.2022.g. (Sl.n.FBiH, br.4/21). Ova „povlaštena“ osnovica
za obračun doprinosa (424 KM), predviđena je samo za one zaposlenike zaposlene u navedenim djelatnostima kojima
se isplaćuje mjesečna neto plaća i koja ne prelazi 570,00 KM (do 60% od prosječne neto plaća siječanj-rujan 2020. g.
objavljena od strane Federalnog zavoda za statistiku tj. 950,00x0,60=570,00).
Kolektivni ugovori u Federaciji Bosne i Hercegovine
I. Opći Kolektivni ugovor za teritorij FBiH („Sl.n. FBiH“, br.48/16 i 62/16 ugovor je na snazi do 23.12.17.g. + 6
mj.).Ugovor je raskinut od 1.03.18.od strane poslodavaca u FBiH- „Sl.n.FBiH“,br. 19/18
II. Kolektivni ugovor o pravima i obvezama poslodavca i radnika u oblasti prometa za teritoriju FBiH („Sl. n.
FBiH“, br.78/16 - ugovor je na snazi do 13.10.17. g. + 6 mjeseci)
III. Okvirni kolektivni ugovor o pravima i obvezama poslodavca i radnika u oblasti komunalne privrede za teritoriju
FBiH („Sl. n. FBiH“, br.79/16 - ugovor je na snazi do 8.04.18. g. + 6 mjeseci)
IV. Kolektivni ugovor o pravima i obvezama poslodavca i radnika u oblasti šumarstva u FBiH („Sl. n. FBiH“,
br.93/16 i 92/17 - ugovor je na snazi do 1.12.20. g.)
V. Kolektivni ugovor za djelatnost drvne i papirne industrije u FBiH („Sl. n. FBiH“, br.99/16, 92/17 i 8/18 - ugovor
je na snazi do 16.12.19. g.)
VI. Kolektivni ugovor o pravima i obvezama poslodavaca i radnika u oblasti zdravstva na teritoriji FBiH („Sl. n.
FBiH“, br.12/17 - ugovor je na snazi do 18.02.18. g. + 3 mjeseca)
VII. Kolektivni ugovor o pravima i obvezama poslodavaca i radnika za djelatnost trgovine u FBiH („Sl. n. FBiH“,
br.28/18 - ugovor je na snazi do 31.12.18. g. + 1 godina)
VIII. Granski kolektivni ugovor elektroprivredne djelatnosti („Sl. n. FBiH“, br.29//18, 44/20 i 90/20 - ugovor je na
snazi do 31.01.21 g. + 90 dana)
IX. Kolektivni ugovor željezničara na teritoriji FBiH („Sl. n. FBiH“, br.49/18 - ugovor je na snazi do 19.10.19. g.
+ 90 dana)
X. Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavca i radnika za djelatnost proizvodnje i prerade metala u
FBiH („Sl. n. FBiH“, br.61/18 - ugovor je na snazi do 4.08.19. g. + 90 dana)
XI. Kolektivni ugovor za područje telekomunikacija u FBiH („Sl. n. FBiH“, br.74/18 - ugovor je na snazi do
9.07.20. g. + 90 dana)
XII. Kolektivni ugovor za djelatnost tekstilne, kožarsko-prerađivačke, gumarske i industrije obuće u FBiH („Sl. n.
FBiH“, br.76/18 - ugovor je na snazi do 27.09.19. g. + 180 dana)
XIII. Kolektivni ugovor za službenike organa uprave i sudske vlasti u FBiH („Sl. n. FBiH“, br.6/20 i 11/21 - ugovor
je na snazi do 11.02.22. g. + 90 dana)
XIV. Kolektivni ugovor o pravima i obvezama poslodavca i radnika u oblasti rudarstva u FBiH („Sl. n. FBiH“,
br.17/20 - ugovor je na snazi do 1.03.22. g. + 60 dana)
XV. Kolektivni ugovor za područje djelatnosti poštanskog prometa („Sl. n. FBiH“, br.57/20 - ugovor je na snazi do
31.12.20. g. + 3 mjeseca)
broj: 02/21
V. DEPOZITNI RAČUNI ZA PRIKUPLJANJE JAVNIH PRIHODA
1.1. RAČUNI JAVNIH PRIHODA ZA PLAĆANJE NEIZRAVNIH POREZA, OSTALIH PRIHODA I

NAKNADA KOJI PRIPADAJU UPRAVI ZA NEIZRAVNO OPOREZIVANJE BIH *
1.2. RAČUN ADMINISTRATIVNIH PRISTOJBI KOJE PRIPADAJU JEDINSTVENOM RAČUNU
TREZORA BIH **
2. RAČUNI JAVNIH PRIHODA U FEDERACIJI BIH ***
1.1. RAČUNI JAVNIH PRIHODA NEIZRAVNIH POREZA BIH

Računi za plaćanje
obveza pri uvozu-
Računi za plaćanje Računi za plaćanje
izvozu, koje se ne
obveza pri uvozu- PDV-a, trošarina
naplaćuju na temelju
izvozu, a koji se i cestarine na
carinske prijave, osta-
plaćaju na osnovu proizvode domaće
lih prihoda i pristojbi,
carinske prijave (A) proizvodnje (C)
kao i plaćanje jed-
nokratnih uplata (B)
Plaćanje trošarina
na duhan i duhanske
Plaćanje trošarina
prerađ. i cestarine,
na duhan i duhanske Naziv banke
kao i plaćanje
prerađ. i cestarine na
jednokratnih
domaće proizvode
uplata, plaćanje
Plaćanje se vrši plaćanje se vrši
se vrši jednim
jednim platnim jednim platnim
platnim nalogom
nalogom za sve nalogom za svaku
za svaku vrstu
obveze sa JCI vrstu prihoda,a
prihoda,a jednim
jednim platnim
platnim nalogom
nalogom za PDV-e i
za PDV,pristojbe,
trošarinu na domaće
trošarine,cestarine,a
proizvode
koje se ne naplaćuju
carinskom prijavom
1320000000000155 1320000000000252 1320000000000446 NLB Banka d.d. Sarajevo
5520020001634415 5520020001634512 5520020001637131 Addiko Bank a.d. Banja Luka
5550000007469891 5550000107469810 5550000407469858 Nova banka a.d. Banja Luka
5510010002066420 5510010002066517 5510010002067778 UniCredit Bank a.d. Banja Luka
3380002200045141 3380002200046014 3380002200047954 UniCredit Bank d.d. Mostar
1540012000331351 1540012000335037 1540012000342409 Intesa Sanpaolo Banka d.d. Sarajevo
5620990001785197 5620990001785294 5620990001786555 NLB Banka a.d. Banja Luka
5671628201111137 5671628202222272 5671628204444445 Sberbank a.d. Banja Luka
3060190000594037 3060190000594134 3060190000594231 Addiko Bank d.d. Sarajevo
1610000046470092 1610000046470189 1610000046470286 Raiffeisen Bank d.d. Sarajevo
5710100000276417 5710100000276514 5710100000276611 Komercijalna banka a.d. Banja Luka
5721030000017414 5721030000016929 5721030000017317 MF banka a.d. Banja Luka
1411965320010415 1411965320010512 1411965320010609 Bosna Bank International d.d. Sarajevo
1994990046208197 1994990046209555 1994990046209652 Sparkasse Bank d.d. Sarajevo
1401010310000975 1401010310001072 1401010310001169 Sberbank d.d. Sarajevo
broj: 02/21

I Zakon o carinskoj tarifi BiH („Sl.g. BiH”, br: 58/12)
II Zakon o sustavu neizravnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini („Sl.g. BiH”, br: 44/03, 52/04, 32/07,
34/07, 4/08, 49/09, 32/13 i 91/17)
III Zakon o uplatama na Jedinstveni račun i raspodjeli prihoda („Sl.g. BiH”, br: 55/04, 34/07, 49/09 i 91/17)
IV Zakon o porezu na dodanu vrijednost („Sl.g. BiH”, br: 9/05, 35/05, 100/08 i 33/17)
V Zakon o postupku neizravnog oporezivanja („Sl.g. BiH”, br: 89/05 i 100/13)
VI Zakon o trošarinama u Bosni i Hercegovini („Sl.g. BiH”, br: 49/09, 49/14, 60/14 i 91/17)
VII Zakon o carinskoj politici u BiH („Sl.g. BiH”, br: 58/15- čl. 207. zakona je na snazi)
VIII Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost („Sl.g. BiH”, br: 93/05, 21/06, 60/06, 6/07,
100/07, 35/08, 65/10, 85/17 i 44/20)
IX Pravilnik o registraciji i upisu u Jedinstveni registar obveznika neizravnih poreza („Sl.g. BiH”, br: 51/12 i 68/16)
X Pravilnik o primjeni Zakona o trošarinama u Bosni i Hercegovini („Sl.g. BiH”, br: 50/09, 80/11, 48/12,
74/14, 85/17 i 4/18)
XI Pravilnik o trošarinskim markicama za duhanske prerađevine, alkoholna pića, voćnu prirodnu rakiju, kavu
i vino („Sl.g. BiH”, br: 50/09 i 74/14)
XII Pravilnik o uplaćivanju neizravnih poreza i ostalih prihoda i taksi koje naplaćuje Uprava za neizravno
oporezivanje („Sl.g. BiH”, br: 4/18)
XIII Odluka o uvjetima i postupku ostvarivanja prava na oslobađanje od plaćanja uvoznih i izvoznih pristojbi
(„Sl.g. BiH”, br: 24/18)
XIV Odluka o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici u BiH („Sl.g. BiH”, br: 13/19, 54/19 i 21/20)
XV Odluka o utvrđivanju specifične i minimalne trošarine na cigarete i iznos trošarine na duhan za pušenje
za 2021.g. („Sl.g. BiH”, br: 78/20)
XVI Odluka o utvrđivanju Carinske tarife BiH za 2021.g. („Sl.g. BiH”, br: 86/20)
XVII Odluka o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa kod uvoza određenih roba do
31.12.2021. godine („Sl.g. BiH”, br: 1/21)
XVIII Odluka o količini dizel-goriva na koje se ne plaća cestarina za 2021. godinu („Sl.g. BiH”, br: 7/21)
XIX Uputa o podnošenju izvješća o posebnoj shemi u građevinarstvu elektronskim putem („Sl.g. BiH”, br: 82/18)
XX Instrukcija o postupanju pri donošenju PDV prijava primatelja usluga od osobe koja nema sjedište u BiH i
osobe u posebnoj shemi u građevinarstvu („Sl.g. BiH”, br: 24/07-bez Glave III)
1.2. RAČUN ADMINISTRATIVNIH PRISTOJBI JRT BIH

338-000-22100183-90 - UniCredit Bank d.d. Mostar 551-790-22204048-58 - UniCredit Bank a.d. Banja Luka
555-600-00312014-17- Nova banka a.d. Banja Luka 562-012-81377233-39 – NLB Banka a.d. Banja Luka
Zakon o administrativnim pristojbama-sa Tarifom („Sl.g. BiH”, br: 16/02, 19/02, 43/04, 8/06, 76/06, 76/07, 3/08,
42/08, 3/10, 98/12, 15/14, 78/14, 32/17, 53/17, 62/17, 73/17, 68/19 i 18/20).
Naredba o uplatnim računima za administrativne pristojbe („Sl.g. BiH”, br: 19/14, 31/14, 41/14, 68/14, 85/14,
6/15, 12/15, 57/15, 15/17, 25/17, 43/17,13/18, 73/19 i 28/20) propisani su (četiri) depozitni računi za uplatu
administrativnih pristojbi. Računi pripadaju Jedinstvenom računu trezora BiH (JRT). U naredbi su pobrojani
nazivi vrste prihoda, vrsta prihoda i proračunska organizacija.
Naknada troškova tiskanja i kupovine trošarinskih markica za duhanske prerađevine, alkoholna pića, voćnu
prirodnu rakiju, kavu i vino uplaćuje se na račun JRT broj: 338-000-22100049-07, vrsta prihoda je 722528, a
u polje “proračunska organizacija” upisuje se “1601999”.
2. RAČUNI JAVNIH PRIHODA U FEDERACIJI BIH
2.1. RAČUN JAVNIH PRIHODA PRORAČUNA FBIH

Union Banka d.d. Sarajevo Broj: 102-050-00001066-98
2.2. RAČUNI JAVNIH PRIHODA PRORAČUNA ŽUPANIJA
Županija/kanton Banka Broj računa
1) Unsko-sanska županija: UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22100058-77
2) Županija Posavska: UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22104571-21
3) Tuzlanska županija: NLB Banka d.d. Sarajevo 132-100-02560000-80
4) Zeničko-dobojski kanton: ASA Banka d.d. Sarajevo 134-010-00000016-72
5) Bosansko-podrinjski kanton: NLB Banka d.d. Sarajevo 132-731-04102931-54
6) Županija Središnja Bosna: UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22050030-05
7)Hercegovačko-neretvanska županija: UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22000059-53
8) Županija Zapadnohercegovačka: UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22000040-13
9) Sarajevska županija: Bosna Bank International BIH d.d. Sarajevo 141-196-53200084-75
10) Hercegbosanska županija: Raiffeisen Bank d.d. Sarajevo 161-020-00335600-61
broj: 02/21
2.3. JAVNI PRIHODI IZVANPRORAČUNSKIH FONDOVA I DOPRINOSA ZA MIROVINSKO I

INVALIDSKO OSIGURANJE
A. Zavodi za zdravstveno osiguranje

Zavod za zdravstveno osiguranje i
reosiguranje F BiH – Federalni fond Union Banka d.d. Sarajevo 102-050-00000640-18
solidarnosti
NAPOMENA: Uplaćuje se 10,2% iznosa doprinosa («iz» i «na») na račun Fonda solidarnosti FBiH
Županijski Zavodi zdravstvenog osiguranja:
a) Županijski Zavod zdravstvenog osiguranja
UniCredit Bank d.d. Mostar 338-500-22751661-53
Unsko-sanske županije
b) Županijski Zavod zdravstvenog osiguranja 338-440-22124691-66
UniCredit Bank d.d. Mostar
Tuzlanske županije
c) Županijski Zavod zdravstvenog osiguranja
ASA Banka d.d. Sarajevo 134-010-00000021-57
Zeničko-dobojske županije
d) Županijski Zavod zdravstvenog osiguranja
Privredna banka d.d. Sarajevo 101-140-00732527-19
Bosansko-podrinjske županije
e) Županijski Zavod zdravstvenog osiguranja
Županije Sarajevo
f) Županijski Zavod zdravstvenog osiguranja
Nova banka a.d. Banja Luka 555-000-00048732-98
Hercegovačko-neretvanske županije
g) Županijski Zavod zdravstvenog osiguranja
Addiko Bank d.d. Sarajevo 306-003-00006482-68
Zapadnohercegovačke županije
h) Županijski Zavod zdravstvenog osiguranja
Srednjo-Bosanske županije
i) Županijski Zavod zdravstvenog osiguranja Intesa Sanpaolo Banka d.d.
154-921-20048246-10
Hercegbosanske županije Sarajevo
j) Županijski Zavod zdravstvenog osiguranja
Raiffeisen Bank d.d. Sarajevo 161-080-00026400-20
Posavske županije
NAPOMENA: Uplaćuje se 89,8% iznosa doprinosa («iz» i «na») jednim nalogom prema prebivalištu
osiguranika na račun županijskog Zavoda za zdravstveno osiguranje.
Plaćanje doprinosa za nesamostalni rad vrši se istodobno sa isplatom plaće/primitka, a najkasnije do
zadnjeg dana u mjesecu za protekli mjesec ukoliko plača nije isplaćena, za fizičke osobe koje samo-
stalno obavljaju gospodarsku djelatnost, kao i osobe koje su zaposlene kod nerezidenata do 10-tog u
mjesecu za protekli mjesec, a za ugovore o djelu, autorske honorare i sl. (doprinosi 4% i 6%) istodobno
sa isplatom naknade.
Za uposlenike iz RS i BD ovaj dio doprinosa (89,8%) plaća se prema mjestu prebivališta uposlenika na račune
propisane u RS i BD.
Sredstva po osnovi doprinosa za zdravstveno osiguranje fizičkih osoba na radu u inozemstvu uplaćuju se na
račun Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBIH.
I Zakon o zdravstvenom osiguranju („Sl.n. FBiH“, br: 30/97, 7/02, 70/08, 48/11 i 36/18)
II Zakon o doprinosima („Sl.n. FBiH“, br: 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06, 14/08, 91/15, 104/16,
34/18, 99/19 i 4/21)
III Zakon o Poreznoj upravi Federacije BiH („Sl.n. FBiH“, br:33/02, 28/04, 57/09, 40/10, 27/12 , 7/13, 71/14 i
91/15)
IV Pravilnik o načinu obračunavanja i uplate doprinosa („Sl.n. FBiH“, br: 64/08, 81/08, 98/15, 6/17 i 38/17 i
39/18)
V Odluka o utvrđivanju posebnog doprinosa za zdravstveno osiguranje zaposlenika na radu u inozemstvu
(„Sl.n. FBiH“, br: 74/08 i 22/20)
VI Odluka o izdvajanju sredstava u Fond solidarnosti Federacije BiH za 2021. godinu („Sl.n. FBiH“, br: 5/21)
VII Osnovice za obračun doprinosa određenih obveznika za 2021. godinu („Sl.n. FBiH“, br: 7/21)
broj: 02/21
B. Zavodi za zapošljavanje
Zavod za zapošljavanje Federacije BiH, Raiffeisen Bank d.d.
161-000-00285700-03
Sarajevo Sarajevo
NAPOMENA:Uplaćuje se 30% iznosa doprinosa («iz» i «na») Federalnom Zavodu za zapošljavanje.
Županijske službe za zapošljavanje:
a) Unsko-sanski kanton: UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22100129-58
b) Tuzlanski kanton: NLB Banka d.d. Sarajevo 132-100-03110200-32
c) Zeničko-dobojski kanton ASA Banka d.d. Sarajevo 134-010-00001075-96
d) Bosansko-podrinjski kanton: Privredna banka d.d. Sarajevo 101-140-00004638-22
Intesa Sanpaolo Banka d.d.
e) Kanton Sarajevo: 154-921-20101710-56
Sarajevo
f) Hercegovačko – neretvanska županija: Raiffeisen Bank d.d. Sarajevo 161-020-00138001-91
g) Zapadnohercegovačka županija: UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22000102-21
h) Srednjobosanska županija: UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22100281-87
i) Hercegbosanska županija: UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22000344-71
j) Posavska županija Addiko Bank d.d. Sarajevo 306-042-00009586-97
NAPOMENA: Uplaćuje se 70% iznosa doprinosa («iz» i «na») županijskim Službama za zapošljavanje, prema
mjestu prebivališta obveznika.
Plaćanje doprinosa za nesamostalni rad vrši se istodobno sa isplatom plaće/primitka, a najkasnije do
zadnjeg dana u mjesecu za protekli mjesec ukoliko plača nije isplaćena, za fizičke osobe koje samo-
stalno obavljaju gospodarsku djelatnost, kao i osobe koje su zaposlene kod nerezidenata do 10-tog u
mjesecu za protekli mjesec, a za ugovore o djelu, autorske honorare i sl. (doprinosi 4% i 6%) istodobno
sa isplatom naknade.
Za zaposlenike iz RS i BD ovaj dio doprinosa (70%) plaća se prema mjestu prebivališta zaposlenika na račune
propisane u RS i BD.
Sredstva za stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa (raniji naziv: volonter) za svaku osobu
osigurava nadležna služba za zapošljavanje za zdravstveno osiguranje,a pravo na temelju osiguranja za
slučaj povrede na radu i profesionalnog oboljenja osigurava poslodavac.
Čl. 25. Zakona o volontiranju (vidi red.br. IV.), organizator istog obvezan je osigurati volontera od profesionalne
bolesti i posljedica nesreće na poslu ukoliko nije zdravstveno osiguran po nekoj drugoj osnovi i ako je
volontiranje opasno po život i zdravlje (vidi red.br. V. u tabeli C).
Neuposlenim osobama, sukladno čl.3. Zakona navedenog pod red.br.II., smatraju se osobe ukoliko njihov
mjesečni prihod ne prelazi 25% od prosječne plaće tijekom prethodne godine prema podacima Federalnog
zavoda za statistiku, odnosno u 2020. godini 232,00 KM (928,00 x 25%).
I Zakon o doprinosima („Sl.n. FBiH“, br: 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06, 14/08, 91/15, 104/16, 34/18
,99/19 i 4/21)
II Zakon o posredovanju u upošljavanju i socijalnoj sigurnosti neuposlenih osoba („Sl.n. FBiH“, br: 41/01,
22/05 i 9/08) Napomena: Na teret službe za zapošljavanje plaća se doprinos za mirovinsko-invalidsko
osiguranje neuposlenoj osobi kojoj nedostaje tri godine do stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu sukladno
Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju FBiH
III Zakon o Poreznoj upravi Federacije BiH („Sl.n. FBiH“ br: 33/02, 28/04, 57/09, 40/10, 27/12 , 7/13, 71/14 i
91/15)
IV Zakon o volontiranju(„Sl.n. FBiH“, br: 110/12 – zakon se odnosi za tkz. humanitarno volontiranje)
V Zakon o radu („Sl.n. FBiH“, br: 26/16, 89/18 i 23/20-OUSFBiH)
VI Pravilnik o načinu obračunavanja i uplate doprinosa („Sl.n. FBiH“, br: 64/08, 81/08, 98/15, 6/17 i 38/17 i
39/18)
VII Osnovice za obračun doprinosa određenih obveznika za 2021. godinu („Sl.n. FBiH“, br: 7/21)
broj: 02/21
C. Doprinos za mirovinsko i invalidsko osiguranje

Union Banka d.d. Sarajevo Broj: 102-050-00001066-98
NAPOMENA: Uplaćuje se jednim platnim nalogom («iz» i «na») prema sjedištu pravne osobe i plaća se od 1.
siječnja 2020. godine isključivo u korist depozitnog računa javnih prihoda proračuna Federacije BiH.
Plaćanje doprinosa za nesamostalni rad vrši se istodobno sa isplatom plaće/primitka, a najkasnije do zadnjeg
dana u mjesecu za protekli mjesec ukoliko plaća nije isplaćena, za fizičke osobe koje samostalno obavljaju gos-
podarsku djelatnost, kao i osobe koje su zaposlene kod nerezidenata do 10-tog u mjesecu za protekli mjesec, a
za ugovore o djelu, autorske honorare i sl. (doprinosi 4% i 6%) istodobno sa isplatom naknade.
Sredstva za stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa (raniji naziv: volonter) radi osiguranja za
slučaj povrede na radu ili profesionalne bolesti, poslodavac plaća mirovinskom osiguranju 30,00 KM mjesečno
za svaku osobu, sukladno Odluci navedenoj pod red.br.V.
Od 1.siječnja 2021.g. svi doprinosi koji se odnose na mirovinsko-invalidskog osiguranje u platni nalog obvezno
se unosi proračunska organizacija Federalnog zavoda PIO/MIO br. 5102001.
I Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju („Sl.n. FBiH“, br: 13/18 i 93/19-OUSFBiH)
II Zakon o doprinosima („Sl.n. FBiH“, br: 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06, 14/08, 91/15, 104/16,
34/18, 99/19 i 4/21)
III Zakon o Poreznoj upravi Federacije BiH („Sl.n. FBiH“, br: 33/02, 28/04, 57/09, 40/10, 27/12 , 7/13, 71/14 i 91/15)
IV Pravilnik o načinu obračunavanja i uplate doprinosa („Sl.n. FBiH“, br: 64/08, 81/08, 98/15, 6/17 i 38/17 i 39/18)
V Odluka o visini doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje za osobe osigurane u određenim okolnos-
tima („Sl.n. FBiH“, br: 26/14). Napomena: Odluka donesena na osnovu Zakona o MIO koji je prestao da
se primjenjuje od 01.03. 2018.godine
VI Osnovice za obračun doprinosa određenih obveznika za 2021. godinu („Sl.n. FBiH“, br. 7/21)
2.4. ČLANARINA TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I BORAVIŠNA PRISTOJBA

Federalna turistička zajednica i depozitni UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22000512-52
Rn. županije/kantona UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22100110-18
Županijske turističke zajednice
TZ Žup. Sarajevo-Uplata se vrši na depozitni Bosna Bank International BH 141-196-53200084-75
račun Sarajevske županije d.d. Sarajevo
Turistička zajednica Raiffeisen Bank d.d. Sarajevo 161-025-00025300-98
Tuzlanska županija
Turistička zajednica UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22100101-45
Srednjobosanska županija
Unsko-sanska županija
Hercegbosanska županija
Turistička zajednica Addiko Bank d.d. Sarajevo 306-024-00000193-58
Zapadnohercegovačka županija
Turistička zajednica ASA Banka d.d. Sarajevo 134-010-00000243-70
Zeničko-dobojska županija
Posavska županija
Turistička zajednica Union Banka d.d. Sarajevo 102-007-00000214-08
Bosansko-Podrinjska županija
Turistička zajednica Hercegovačko- Raiffeisen Bank d.d. Sarajevo 161-020-00047400-03
neretvanska županija
Akontaciju članarine turističkim zajednicama, obveznici u Tuzlanskoj županiji, pravne i fizičke osobe dužne su
platiti u roku od 15 dana tekućeg mjeseca za prethodni mjesec jednim nalogom Turističkoj zajednici županije,
a Obrazac TZ predati Turističkoj zajednici do kraja tekućeg mjeseca za prethodni mjesec, a u sarajevskoj
županiji na isti način, a članarina se plača na depozitni račun KS, a za godišnju članarinu manju od 300KM,
članarina se uplaćuje tromjesečno. U Hercegovačkoj-neretvanskoj županiji članarina se plača do 5. u
mjesecu za prethodni mjesec na Rn.TZ HNŽ, a za godišnju članarinu manju od 200KM, članarina se uplaćuje
tromjesečno. Obrazac TZ predati uz godišnji/polugodišnji obračun mjerodavnom tijelu (PU FBiH i FIA).
· Naknada članarine turističkoj zajednici prema županijskim propisima 722428
broj: 02/21
Boravišnu pristojbu u TŽ i HBŽ obveznici su dužni uplatiti u roku od 5 dana po isteku mjeseca za prethodni mjesec ,a u HNŽ
u roku od 5 dana po isteku svakog tjedna, na račune Turističkih zajednica županije, a u Županiji Sarajevo i Unsko-sanskoj
županiji, prvog radnog dana narednog tjedna za protekli tjedan, na račune Turističkih zajednica županije, a u ŽZH 70%
Turističkoj zajednici O/G i 30% Turističkoj zajednici županije (2 naloga) u roku od 5 dana od isteku mjeseca za prethodni mjesec.
· Naknada za boravišnu pristojbu prema županijskim propisima 722423
I Zakon o turističkim zajednicama („Sl. novine TŽ“, broj: 11/15 i 14/16 - čl.63. propisana visina boravišne pristojbe)
II Pravilnik o kategorizaciji turističkih mjesta („Sl. novine TŽ“, broj: 3/16)
III Pravilnik o obveznim članovima turističke zajednice i izgledu i sadržaju obrasca za uplatu članskog doprinosa
(„Sl. novine TŽ“, broj: 4/16)
IV Odluka („Sl. novine TŽ“, broj: 8/16)-koja određuje kategoriju turističkog mjesta
V Zakon o turizmu („Sl. novine KS“, broj: 19/16, 31/17 i 34/17-isp.)
VI Pravilnik o djelatnosti obveznih članova Turističke zajednice Kantona Sarajevo („Sl. novine KS“, broj: 44/16,
2/18 i 12/18)
VII Pravilnik o evidenciji plaćene boravišne takse („Sl. novine KS“, broj: 25/17)
VIII Pravilnik o obliku i sadržaju obrazaca za uplatu članarine Turističkoj zajednici Kantona Sarajevo („Sl. novine
KS“, broj: 46/17)
IX Odluka o visini boravišne takse za područja Kantona Sarajevo za 2021. godinu („Sl. novine KS“, broj: 51/20)
X Zakon o turističkim zajednicama i unapređenju turizma u Hercegovačkoj-neretvanskoj županije (Sl. novine
HNŽ“, broj: 5/00)
XI Uredba o članarinama u turističkim zajednicama u HNŽ („Sl. novine HNŽ“, broj: 5/10, 2/12 i 6/16)
XII Uredba o boravišnoj pristojbi u HNŽ („Sl. novine HNŽ“, broj: 5/10 i 6/16)
XIII Pravilnik o obliku i sadržaju obrasca za uplatu članarine turističkim zajednicama („Sl. novine HNŽ“, broj: 3/11)
– obrazac TZ
XIV Pravilnik o proglašenju i razvrstavanju turističkih mjesta u razrede („Sl. novine HNŽ“, broj: 3/11)
XV Odluka o razdoblju turističke predsezone, glavne sezone i podsezone u turističkim mjestima(„Sl. novine HNŽ“,
broj: 4/11)
XVI Zakon o turizmu Unskog-sanskog kantona („Sl. glasnik USŽ“, broj: 25/20-samo za obveze boravišne pristojbe)
XVII Odluka o visini boravišne takse i visini godišnjeg paušalnog iznosa boravišne takse na području Unsko-sanskog
kantona za 2021. godinu („Sl. glasnik USŽ“, broj: 32/20)
XVIII Uredba o turističkim zajednicama u Hercegbosanskoj županiji („N. novine HBŽ“, broj: 11/17- čl.61. propisana
visina boravišne pristojbe)
XIX Zakon o turizmu Županije Zapadnohercegovačke („N. novine ŽZH“, broj: 20/19) - čl.112. propisana visina
boravišne pristojbe i nije propisana članarina turističkim zajednicama)
XX Zakon o turističkim zajednicama Županije Središnja Bosna („Sl. novine ŽSB“, broj: 3/20)
XXI Pravilnik o evidenciji plaćene boravišne pristojbe („Sl. novine ŽSB“, broj: 7/20)
XXII Pravilnik o obliku i sadržaju Obrasca obračuna i uplate članskog doprinosa Turističkoj zajednici ŽSB („Sl. novine
ŽSB“, broj: 7/20)
NAPOMENA: Presudom Ustavnog suda Federacije BiH broj: U-34/13 („Sl.n. FBiH“, broj: 61/14), Zakon o
turističkim zajednicama i promicanju turizma u Federaciji BiH („Sl.n. FBiH“, broj: 19/96 i 28/03) prestati će se
primjenjivati od 31. siječnja 2015. godine ukoliko do tog datuma Parlament Federacije BiH ne uredi ovu materiju
sukladno Ustavu Federacije BiH. Prestankom primjene ovog zakona prestaju i svi propisi doneseni na temelju
citiranog zakona. Navedene propise donosila je Vlada Federacije BiH ili nadležni ministar.
Naknade članarine turističkim zajednicama i naknade od boravišnih pristojbi nastalih do 31.01.2015. godine
plaćaju se prema Uredbi o članarinama u turističkim zajednicama „Sl.n.FBiH“, br. 18/09 i 4/12 i Uredbi o
boravišnoj pristojbi „Sl.n.FBiH“, br. 18/09, a koje su prestale da važe. Vrsta prihoda za uplatu članarine turističkim
zajednicama je 722592, a za boravišne pristojbe 722593.
2.5. NAKNADE ZA CESTE (osim cestarina na naftne derivate, biogoriva i biotekućine)

Raiffeisen Bank d.d. 161-000-00284400-23
Direkcija za ceste Federacije BiH Sarajevo
Intesa Sanpaolo
154-001-20002139-81
Banka d.d. Sarajevo
Županijska organ za ceste:
Županijska organ za ceste Unsko-
Union Banka d.d. Sarajevo 102-022-00000558-84
sanske županije
Županijska organ za ceste
ASA Banka d.d. Sarajevo 134-730-10037486-79
Srednjobosanske županije
broj: 02/21

Tuzlanske županije
Zapadnohercegovačka županija
Posebne naknade za ceste i to:
· Naknada za upotrebu ceste za vozila pravnih osoba 722531
· Naknada za upotrebu ceste za vozila građana 722532
uplaćuju se na račun JP Cesta FBIH kod Raiffeisen Bank 161-000-00284400-23 jednim nalogom u visini 40% od
ukupne obveze, a na račun županijskih organa za ceste, jednim nalogom u visini 60% od ukupne obveze. Do formiranja
JP za ceste na nivou županije, sredstva se uplaćuju na depozitni račun javnih prihoda županijskog proračuna.
I Uredba o visini godišnje naknade za javne ceste koja se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila
(„Sl.n. FBIH“ br: 9/16)
Cestovne naknade su:
• Naknade za izvanrednu upotrebu inozemnih motornih i priključnih vozila 722534
• Posebna naknada za službu „Pomoć-informacije na cestama“ 722535
• Naknade za izvanrednu upotrebu motornih i priključnih vozila u zemlji 722536
• Naknade za ceste što se plaćaju za izvanrednu upotrebu javnih cesta zbog opterećenja i učestalosti vozila
(izvanredni prijevoz) 722537
• Naknada za korištenje cestovnog zemljišta 722538
• Naknada za postavljanje reklamnih panoa 722539
• Ostale naknade za ceste po posebnim propisima 722565
Navedene naknade uplaćuju se u korist računa JP Ceste FBiH kod Intesa Sanpaolo banka d.d. BiH 154-001-
20002139-81, odnosno za alineje 1 do 7 naknade se uplaćuju županijskim organima za ceste u dijelu koji se odnosi na
regionalne ceste, općinskom odnosno gradskom organu u dijelu koji se odnosi na lokalne ceste i ulice u gradovima.
I Zakon o cestama Federacije BiH („Sl.n. FBiH“, br: 12/10, 16/10-isp. i 66/13)
II Uredba o visini naknade za izvanredni prijevoz („Sl.n. FBiH“, br: 87/10)
III Uredba o visini naknade za korištenje zemljišta uz javne ceste („Sl.n. FBiH“, br: 7/11 i 58/15)
IV Pravilnik o naknadama za korištenje cestovnog zemljišta („Sl.n. FBiH“, br: 75/10 i 51/15)
V Pravilnik o postavljanju reklamnih znakova na cestama („Sl.n. FBiH“, br: 75/10)
VI Odluka o službi „Pomoć-informacije“ („Sl.n. FBiH“, br: 5/11)
Naknadu za obavljeni tehnički pregled vozila utvrđena je Jedinstvenim cjenikom koji je objavljen u Pravilnika o
tehničkim pregledima vozila („Sl. g. BiH“, br. 33/19) i Pravilnikom o ispitivanju ispušnih plinova motornih vozila
(EKO test) u stanicama za tehnički pregled vozila („Sl. n. FBiH“, br. 102/16), a stanica za tehnički pregled vozila
raspoređuje tako da 90% pripada STP, 8% pripada Stručnoj instituciji, i:
· 1% uplaćuje se na depozitni račun Proračuna Federacije BiH otvoren kod Union Banke d.d. Sarajevo,
broj: 102-050-00001066-98, (uplata do 10-og za prethodni mjesec) 722416
· 1% uplaćuje se na depozitni račun proračuna županije, (uplata do 10-og za prethodni mjesec) 722424
I Pravilnik o tehničkim pregledima vozila („Sl.g. BiH“, br: 33/19 i 29/20)
II Pravilnik o naknadama za tehnički pregled vozila i drugim poslovima koji se obavljaju u stanicama za
tehnički pregled („Sl.n. FBiH“, br: 51/06, 26/07, 70/07 i 4/10)
III Pravilnik o ispitivanju ispušnih plinova motornih vozila (EKO test) u stanicama za tehnički pregled vozila
(„Sl.n. FBiH“, br: 102/16)
Naknade za korištenje autocesta i korištenje cestovnog zemljišta uplaćuju se na račun Javnog poduzeća
autoceste FBiH, i to:
· Federalna pristojba za korištenje autoceste (cestarina), vrsta prihoda 722114, na račun Raiffeisen Bank
d.d. broj: 160-020-00624702-32
ili Unicredit Bank d.d., broj: 338-690-22965654-22,
· Naknada za korištenje cestovnog zemljišta i obavljanja pratećih djelatnosti uz autoceste i brze ceste, vrsta
prihoda 722417, na račun Raiffeisen Bank d.d., broj: 161-020-00624701-35
ili Unicredit Bank d.d., broj: 338-690-22965645-49.
I Zakon o cestama FBiH („Sl.n. FBiH“, br: 12/10, 16/10 i 66/13)
II Uredba o mjerilima za obračun naknade za korištenje cestovnog zemljišta i naknade za obavljanje pratećih
djelatnosti na autocestama i brzim cestama u FBiH („Sl.n. FBiH“, br: 87/10, 34/14 i 54/15)
III Pravilnik o uvjetima i visini naknade za korištenje cestovnog zemljišta za pružanje usluga i obavljanje
pratećih djelatnosti korisnicima uz autoceste i brze ceste („Sl.n. FBiH“, br: 81/10, 13/13, 4/15, 3/16, 10/16-
isp., 93/17 i 77/19)
broj: 02/21
2.6. NAKNADA ZA KORIŠTENJE, ZAŠTITU I UNAPREĐENJE ŠUMA

Naknade za korištenje, zaštitu i unapređenje šuma Vidjeti račune javnih prihoda proračuna županija i/
utvrđene županijskim propisima uplaćuju se na račun ili općina/gradova
javnih prihoda proračuna županija i/ili općina/gradova
Ovi prihodi uplaćuju se sukladno županijskim propisima u korist računa javnih prihoda županijskog proračuna.
Županijska riznica ove prihode raspoređuje županijskim i općinskim proračunima u omjeru i na način utvrđen
Županijskim Zakonom o šumama.
· Naknada za opće korisne funkcije šuma utvrđena županijskim propisima, a vrsta prihoda je 722471.
NAPOMENA: Obveza plaćanja naknade za opće korisnu funkciju šume imaju sve pravne osobe, a u nekim
županijama i obrtnici tj. fizičke osobe, osnovica za obračun ove naknade je ukupan prihod, osim u ZDK/Ž gdje
je osnovica za obračun naknade ostvarena godišnja dobit. Visina stope za obračun iznosi od 0,015% do 0,07%,
a prihod se uplaćuje na depozitni Rn. proračuna županije. Plaćanje ove naknade vrši se tromjesečno u roku
od 30 dana i po godišnjem završnom izvješću, a u nekim županijama ova naknada se plača polugodišnje i po
godišnjem završnom izvješću.
· Naknada za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama utvrđena županijskim propisima, a vrsta pri-
hoda je 722472.
· Naknada za izdvajanje iz šumsko-gospodarskog područja utvrđena županijskim propisima, a vrsta prihoda
je 722473.
· Naknada za korištenje državnih šuma utvrđena županijskim propisima, a vrsta prihoda je 722474.
NAPOMENA: Obveza plaćanja ove naknade imaju sve pravne osobe kao korisnice državne šume , a osnovica za
obračun ove naknade je prihod utvrđen na osnovu ostvarene godišnje količine sječe šumskih drvenih sortimenata
računajući cijenu drveta na panju sukladno cjenikom i ostvarenim prihodom od prodaje ne drvenih šumskih proiz-
voda. Visina stope za obračun iznosi od 4% do 9%, a prihod se uplaćuje na depozitni Rn. proračuna županije.
Županijska riznica treba ovaj prihod dijeliti sukladno županijskim propisom vodeći računa o jedinici lokalne sa-
mouprave na čijoj se teritoriji ostvaruje prihod Plaćanje ove naknade vrši se tromjesečno u roku od 30 dana i po
godišnjem završnom izvješću, a u nekim županijama ova naknada se plača polugodišnje i po godišnjem završnom
izvješću, a u jednoj županiji ova naknada se uplaćuje do 30. studenog tekuće godine za prethodnu godinu.
· Naknada u postupku promjene namjene šumskog zemljišta (krčenje šuma) utvrđena županijskim propi-
sima, a vrsta prihoda je 722475.
· Naknada na temelju prava služnosti državnog šumskog zemljišta utvrđena županijskim propisima, a vrsta
prihoda je 722476.
· Naknada na temelju zakupa državnog šumskog zemljišta utvrđena županijskim propisima, a vrsta prihoda
je 722477.
· Ostali prihodi za korištenje, zaštitu i unapređenje šuma utvrđeni županijskim propisima, a vrsta prihoda je
722479.
Napomena: Vrste prihoda za zaostale prihode od naknada za šume uključuju reprogramirane obveze, obveze po
prinudnoj naplati i obveze utvrđene u inspekcijskom nadzoru nalaze se u poglavlju XII dijelu NAKNADE od rbr.52.
do 60. i od rbr. 61. do 66. Način uplate i omjer javnog prihoda nalazi se u Izmjenama i dopunama Pravilnika
o načinu uplate javnih prihoda proračuna i izvanproračunskih fondova na teritoriji FBiH „Sl. n. FBiH“, br.66/02
za Zakon o šumama „Sl. n. FBiH“, br. 22/02, 29/03 i 37/04, a u Izmjenama i dopunama Pravilnika o načinu up-
late javnih prihoda proračuna i izvanproračunskih fondova na teritoriji FBiH „Sl. n. FBiH“, br.10/10 za Uredbu o
šumama „Sl. n. FBiH“, br. 83/09 do 60/11).
I Zakon o šumama („Sl. n. Tuzlanske županije“, br: 7/17 i 8/20)
II Uputa o načinu obračunavanja, rokovima i postupku plaćanja naknada za zaštitu i unapređenje šuma
(„Sl.n. Tuzlanske županije“, br: 9/17)
III Zakon o šumama („Sl.glasnik USŽ“, br: 22/12, 16/16, 12/17, 25/17 i 4/19)
IV Uputa o načinu obračuna, rokovima i postupku plaćanja naknada za zaštitu, unapređenje i podizanje
novih šuma i za ruralni razvoj („Sl.glasnik USŽ“, br: 32/12)
V Zakon o šumama Kantona Sarajevo („Sl.novine. KS“, br: 5/13)
VI Zakon o šumama („Sl.n. BPKG“, br: 4/13 i 5/13-isp.)
VII Uputa o načinu obračunavanja,rokovima i postupku plaćanja naknada za zaštitu i unapređenje šuma
(„Sl.n. BPKG“, br: 9/13)
VIII Zakon o šumama („Narodne novine ŽZH“, br: 8/13,11/17 i 6/20)
IX Naputak o načinu obračunavanja, rokovima i postupku plaćanja naknada za zaštitu, unapređenje i
podizanje novih šuma i za ruralni razvoj („Narodne novine ŽZH“, br: 12/13)
broj: 02/21
X Zakon o šumama („Sl.n. ZE-DOŽ.“, br: 8/13 i 1/15)

XI Zakon o šumama („Sl.n. Županije Posavske“, br: 9/13)
XII Zakon o šumama („N. novine HBŽ“, br: 4/14)
XIII Pravilnik o načinu obračunavanja, rokovima i postupku plaćanja naknada za zaštitu i unapređenje šuma i
izgledu i sadržaju obrasca („N. novine HBŽ“, br: 6/15)
XIV Zakon o šumama („Sl. n. ŽSB“, br: 5/14 ,12/15, 8/16, 7/18 i 14/20)
XV Naputak o načinu obračunavanja te rokovima i postupku plaćanja naknada za zaštitu i unapređenja
šuma („Sl.n. ŽSB“, br: 14/14 i 9/20)
NAPOMENA: Presudom Ustavnog suda Federacije BiH br: U-26/08, Zakon o šumama („Sl. n. FBiH“, br: 20/02,
29/03 i 37/04) prestao je važiti 27.11.2009. godine. Sud je ocijenio, kako je ovim zakonom povrijeđeno pravo
općina na lokalnu samoupravu. Presuda je objavljena u („Sl. n. FBiH“, broj 36/09). Vlada Federacije BiH donijela
je Uredbu o šumama („Sl. novine FBiH“, br: 83/09, 26/10, 33/10, 38/10 i 60/11), a Ustavni sud FBiH je dao
Mišljenje br: U-29/10 od 12.10.2010. godine, objavljeno u „Sl. n. FBiH“, broj: 77/10, da Vlada Federacije BiH
nije imala zakonsku osnovu za uređenje materije iz oblasti šumarstva, kao i da nije imala ni ustavnu osnovu za
donošenje ovakve Uredbe. Presudom Ustavnog suda Federacije BiH broj: U-28/10 od 23.3.2011. godine, koja je
objavljena u „Sl. n. FBiH“, broj 34/11 od 6.6.2011. godine, Ustavni sud Federacije BiH je odlučio da se osporena
Uredba može primjenjivati do zakonskog reguliranja ove materije, a najkasnije šest mjeseci od dana objave ove
presude u „Sl. n. FBiH“, a to je do 6.12.2011.godine.
Na temelju presuda Ustavnog suda FBiH županije su donijele svoje zakone o šumama, izuzev Hercegovačko-
neretvanske županije, i koji su navedeni u propisima.
2.7. VODNE NAKNADE

Opća vodna naknada i
posebne vodne naknade Vidjeti račune javnih prihoda proračuna županija
uplaćuju se na račun javnih
prihoda proračuna županije
• Obveznik obračunavanja i plaćanja opće vodne naknade je registrirana pravna/fizička osoba. Osnovica za
obračun je neto plaća ( plaća bez doprinosa „iz“ i poreza) za zaposlenike u radnom odnosu na određeno/
neodređeno vrijeme, osim samostalnih poduzetnika, kao i na neto primanja za druge samostalne djelatnosti
i povremenog samostalnog rada, odnosno ugovora o djelu. Naknada se plaća se u visini 0,5% od osnove,
a plaćanje se vrši zajedno sa isplatom plaće/primanja. Uplata se vrši prema sjedištu pravne/fizičke osobe
odnosno sjedištu podružnice, vrsta prihoda je: 722529
• Obveznik plaćanja posebne vodne naknade za korištenje površinskih i podzemnih voda je pravna/fizička
osoba koja koristi vodu:
1. za javnu vodoopskrbu, vrsta prihoda je: 722523
2. za zahvaćanje vode i mineralne vode koja se koristi za flaširanje, za uzgoj ribe u ribnjacima, za navodnjavanje
i druge namjene, vrsta prihoda je: 722524
3. za industrijske procese uključujući i termoelektrane, vrsta prihoda je: 722525
4. za korištenje voda za proizvodnju električne energije u hidroelektranama, vrsta prihoda je: 722526
• Obveznik plaćanja posebne vodne naknade za zaštitu voda je pravna/fizička osoba koja:
5. posjeduju transportno sredstvo, a za pogon koristi naftu i naftne derivate, vrsta prihoda je: 722521
6. vrši direktno ispuštanje otpadnih voda, koja vrši uzgoj riba u vještačkim ribnjacima i kavezima, kao i koja proiz-
vodi ili uvozi vještačko đubrivo i kemikalije za zaštitu bilja, vrsta prihoda je: 722522
• Obveznik plaćanja posebne vodne naknade za vađenje materijala iz vodotoka je pravna/fizička osoba koja:
7. vrši eksploataciju materijala iz vodotoka, vrsta prihoda je: 722527
Uplate zaostale obveze po osnovi posebnih vodnih naknada, a prema Zakonu o vodama („Sl.n.FBiH“, br:18/98),
vrsta prihoda je: 777776
Koncesijske naknade od zakupa javnog dobra:
8. Prihodi od zakupa javnog vodnog dobra na površinskim vodama I. kateg., vrsta prihoda je: 721225
9. Prihodi od zakupa javnog vodnog dobra na površinskim vodama II. kateg., vrsta prihoda je: 721226
Obračunavanje i plaćanje posebne vodne naknade pod rbr.5. vrši se prilikom registriranja vozila, odnosno za
transportna sredstva koja se ne registriranju plaćanje se vrši do kraja siječnja za prethodnu godinu, a za ostale
posebne vodne naknade, ne za koncesijske naknade, plaćanje se vrši do 20. u mjesecu za prethodni mjesec.
Posebna vodna naknada za zaštitu od poplava, vrsta prihoda 722528, prestale je da se obračunava i plaća (od
8.02.2014.g. „Sl.n.FBiH“, br.10/14).
broj: 02/21

I Zakon o vodama („Sl.n. FBiH“, br: 70/06),
II Pravilnik o načinu obračunavanja, postupku i rokovima za obračunavanje i plaćanje i kontroli izmirivanja
obveza na temelju opće vodne naknade i posebnih vodnih naknada („Sl.n. FBiH“, br: 92/07, 46/09, 79/11 i
88/12),
III Odluka o granicama riječnih bazena i vodnih područja na teritoriju Federacije BiH („Sl.n. FBiH“, br: 41/07),
IV Odluka o visini posebnih vodnih naknada („Sl.n. FBiH“, br: 46/07, 10/14 i 3/16).
NAPOMENA: Opću vodnu naknadu, posebne vodne naknade i koncesijske naknade uplaćuju se jednim nalogom na
depozitni račun javnih prihoda proračuna županije prema sjedištu pravne/fizičke osobe, odnosno sjedištu podružnice odakle
se raspoređuju od 45% županijskom proračunu, 15% Fondu za zaštitu okoliša FBiH i 40% nadležnoj Agenciji za vodno
područje (Sarajevo i Mostar). Pripadnost prihoda ovim agencijama utvrđuje se sukladno točkom VII Odluke o granicama
riječnih bazena i vodnih područja na teritoriju Federacije BiH, osim prihoda od zakupa javnog vodnog dobra na površinskim
vodama II kategorije (vrsta prihoda: 721226) koja u cijelosti pripada županijskom proračunu.
2.8. ČLANARINA VANJSKOTRGOVINSKOJ KOMORI BOSNE I HERCEGOVINE

Sukladno čl. 22. Zakona o Vanjskotrgovinskoj komori BiH („Sl.g. BiH, br: 30/01 i 72/13), Skupština Vanjskotrgov-
inske komore BiH, donijela je Odluku o članarini Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine za 2021. go-
dinu. Odluka je stupila na snagu 01.01.2021. godine, a objavljena je u „Sl.g. BiH“, br: 3/21 kao i propisana je
osnovica, stopa i način plaćanje članarine Vanjskotrgovinskoj komori BiH. Također citiranom Odlukom regulirano
je da će se odluka primjenjivati za plaćanje članarine u 2021. godini i u 2022. godini, a sve do donošenja
Odluke o članarini za 2022. godinu.
Svaki član Komore dužan je plaćati članarinu Komori, na temelju obavještavanja o osnovici i visini članarine koje
mu Komora dostavlja posebno za svako kvartal, i to:
a) gospodarska društva registrirana za obavljanje poslova sa inozemstvom koja su u 2020. godini imala real-
iziran vanjskotrgovinski promet po osnovu uvoza, osnovica za obračun godišnje članarine čini ukupna vrijed-
nost uvezene robe u BiH u 2020. godini. Stopa članarine iznos 0,1%. Ukupna godišnja članarina za 2020.
godinu dijeli se na četiri jednaka dijela. Minimalni iznos članarine je 20,00 KM mjesečno, odnosno 60,00 KM
kvartalno, ali ne više mjesečno od trostrukog iznosa prosječne neto plaće u BiH isplaćene u prethodnoj go-
dini, a sve sukladno čl. 23. Zakona o Vanjskotrgovinskoj komori BiH. Član Komore plaća članarinu na osnovu
obavještenja o osnovici i visini članarine koje mu Komora dostavlja posebno za svaki kvartal.
b) banke, društva za osiguranje i gospodarsko-pravne osobe iz oblasti građevinarstva, prometa, komunikacija
usluga (cestovni promet, željeznički promet, zračni promet, djelatnost putničkih agencija i turoperatora,
poštanske aktivnosti, telekomunikacije i ostale prateće djelatnosti te ostale pravne osobe koje ostvaruju
prihod po osnovu usluga u inozemstvu), kao i drugi članovi Komore kojima se članarina ne obračunava kako
je navedeno u alineji a), plaćaju godišnju članarinu koja se obračunava u odnosu na bruto plaću. Osnovica
za obračun članarine je iznos bruto plaće iskazan u završnom računu za 2020. godinu, Stopa članarine iznosi
0,2%. Minimalni iznos članarine je 20,00 KM mjesečno, odnosno 60,00 KM kvartalno, ali ne više mjesečno
od trostrukog iznosa prosječne neto plaće u BiH isplaćene u prethodnoj godini, a sve sukladno čl. 23. Zakona
o Vanjskotrgovinskoj komori BiH. Član Komore plaća članarinu na osnovu obavještenja o osnovici i visini
članarine koje mu Komora dostavlja posebno za svaki kvartal.
c) znanstvenoistraživačke i obrazovne institucije, udruge građana koje u svojoj registraciji imaju gospodarsku
djelatnost, savezi, interesne asocijacije, fondacije, zaklade i druge organizacije koje obavljaju djelatnost od
značaja za gospodarstvo, kao pojedinačni ili kolektivni članovi, ukoliko je provedena procedura predviđena
člankom 6. stavak 4. i 5. Statuta Komore. Osnovica za obračun članarine je iznos bruto plaće iskazan
u završnom računu za 2020. godinu, Stopa članarine iznosi 0,2%. Minimalni iznos članarine je 20,00 KM
mjesečno, odnosno 60,00 KM kvartalno, ali ne više mjesečno od trostrukog iznosa prosječne neto plaće u BiH
isplaćene u prethodnoj godini, a sve sukladno čl. 23. Zakona o Vanjskotrgovinskoj komori BiH. Član Komore
plaća članarinu na osnovu obavještenja o osnovici i visini članarine koje mu Komora dostavlja posebno za
svaki kvartal.
Član Komore koji je u iskazanom ukupnom prihodu za 2020. godinu ostvario više od 50% po osnovu prihoda na
inozemnom tržištu (izvoza) obračunato zaduženje članarine se umanjuj za 20%, a umanjenje članarine se vrši
na osnovu zahtjeva člana Komore.
Član Komore kojem članarina nije utvrđena sukladno alineji a), b) i c) plaća minimalnu članarinu u iznosu od
60,00 KM kvartalno. Član Komore koji je osnovan u 2021. godini nisu obveznici plaćati članarinu za 2021. godinu.
Članarina Vanjskotrgovinskoj komori se uplaćuje na sljedeće transakcijske račune:

· Raiffeisen Bank d.d. Sarajevo 161-000-00026200-78
· UniCredit Bank d.d. Mostar 338-320-22501029-95
· Sberbank BH d.d. Sarajevo 140-101-00004351-75
· UniCredit Bank a.d. Banja Luka 551-001-00011680-06
· NLB Banka a.d. Banja Luka 562-012-00000913-78
broj: 02/21
2.9. UPLATNI RAČUNI OBRTNIČKIH KOMORA

Red.br. Obrtničke komore Naziv banke Broj računa
1. Obrtnička komora Federacije BiH Raiffeisen Bank d.d. Sarajevo 161-020-00483300-57
2. Županijske obrtničke komore
2.1. Unsko-sanska županija Union Banka d.d. Sarajevo 102-022-00000536-53
2.2. Posavska županija UniCredit Bank d.d. Mostar 338-330-22006839-15
2.3. Tuzlanska županija NLB Banka d.d. Sarajevo 132-100-03091273-68
2.4. Zeničko-dobojska županija Vakufska banka d.d. Sarajevo 160-420-00424871-74
2.5. Bosansko-podrinjska županija Union Banka d.d. Sarajevo 102-007-00000361-52
2.6. Srednjobosanska županija UniCredit Bank d.d. Mostar 338-670-22401874-80
2.7. Hercegovačko-neretvanska županija UniCredit Bank d.d. Mostar 338-100-22026334-39
2.8. Županija Sarajevo UniCredit Bank d.d. Mostar 338-730-22204336-91
2.9. Herceg-bosanska županija Addiko Bank d.d. Sarajevo 306-005-00004171-16
2.10. UPLATNI RAČUNI JAVNIH PRIHODA OPĆINA
UNSKO-SANSKI KANTON
Općina Banka Račun Šifra1
Bihać UniCredit Bank d.d. Mostar 338-500-22001632-31 003
Bosan. Krupa UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22000415-52 008
Bosan. Petrovac Bosna Bank International BIH d.d. Sarajevo 141-477-53200096-44 011
Bužim Raiffeisen Bank d.d. Sarajevo 161-035-00175606-31 124
Cazin Bosna Bank International BIH d.d. Sarajevo 141-411-00005395-71 019
Ključ Sparkasse Bank d.d. Sarajevo 199-044-00020504-84 048
Sanski Most UniCredit Bank d.d. Mostar 338-540-22000369-17 076
Velika Kladuša UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22114230-47 097
POSAVSKA ŽUPANIJA
Orašje UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22000228-31 068
Odžak UniCredit Bank d.d. Mostar 338-330-22003324-84 066
Domalj.-Šamac UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22000317-55 012
TUZLANSKI KANTON
Banovići NLB Banka d.d. Sarajevo 132-130-02961000-59 001
Gračanica UniCredit Bank d.d. Mostar 338-620-22269411-85 035
Gradačac NLB Banka d.d. Sarajevo 132-190-02900000-87 036
Kalesija UniCredit Bank d.d. Mostar 338-650-22466442-95 044
Kladanj NLB Banka d.d. Sarajevo 132-160-02950000-64 047
Čelić Sparkasse Bank d.d. Sarajevo 199-050-00064895-89 056
Lukavac UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22118227-84 057
Srebrenik NLB Banka d.d. Sarajevo 132-150-02992800-97 085
Tuzla NLB Banka d.d. Sarajevo 132-100-01850601-97 094
Živinice Sberbank BH dd Sarajevo 140-403-03100001-45 106
Doboj-Istok NLB Banka d.d. Sarajevo 132-280-03092308-74 128
Sapna NLB Banka d.d. Sarajevo 132-290-03092085-59 138
Teočak NLB Banka d.d. Sarajevo 132-270-03092694-85 142
ZENIČKO-DOBOJSKI KANTON
Breza UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22116336-34 016
Usora Privredna banka Sarajevo d.d. Sarajevo 101-161-00719345-27 025
Kakanj ASA Banka d.d. Sarajevo 134-020-00003708-49 043
Maglaj Sparkasse Bank d.d. Sarajevo 199-046-00032516-34 060
Olovo UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22100272-17 067
Tešanj Sparkasse Bank d.d. Sarajevo 199-046-00492216-80 090
Vareš UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22100174-20 096
Visoko Sparkasse Bank d.d. Sarajevo 199-047-00040183-70 098
Zavidovići Union Banka d.d. Sarajevo 102-032-00000270-70 102
Zenica Bosna Bank International BiH d.d. Sarajevo 141-355-53200161-07 103
Žepče UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22108354-21 105
Doboj-Jug UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22115701-96 132
broj: 02/21
BOSANSKO-PODRINJSKI KANTON
Goražde Union Banka d.d. Sarajevo 102-840-00000022-22 033
Pale-Prača Union Banka d.d. Sarajevo 102-007-00000188-86 136
Foča-Ustikolina Privredna banka Sarajevo d.d. Sarajevo 101-140-00005957-42 134
SREDNJOBOSANSKA ŽUPANIJA
Bugojno Privredna banka d.d. Sarajevo 101-130-00007708-32 017
Busovača ASA Banka d.d. Sarajevo 134-040-00000083-50 018
Donji Vakuf Privredna banka d.d. Sarajevo 101-133-00000069-07 026
Dobretići Addiko Bank d.d. Sarajevo 306-045-00000009-66 050
Fojnica UniCredit Bank d.d. Mostar 338-900-22083675-82 030
G.Vakuf-Uskoplje UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22000246-74 034
Jajce Addiko Bank d.d. Sarajevo 306-025-00004808-35 042
Kiseljak UniCredit Bank d.d. Mostar 338-340-22000450-68 046
Kreševo Addiko Bank d.d. Sarajevo 306-042-00000079-03 051
Novi Travnik Intesa Sanpaolo Banka d.d. Sarajevo 154-999-50004299-81 065
Travnik UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22100012-21 091
Vitez UniCredit Bank d.d. Mostar 338-250-22875012-83 100
HERCEGOVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA
Čapljina Addiko Bank d.d. Sarajevo 306-007-00010351-02 021
Čitluk UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22000148-77 023
Neum UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22000219-58 107
Prozor-Rama UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22000139-07 073
Stolac UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22000200-18 086
Ravno UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22000175-93 207
Jablanica Vakufska banka d.d. Sarajevo 160-460-01468351-95 041
Konjic Vakufska banka d.d. Sarajevo 160-460-03463315-06 049
Grad Mostar Nova Banka a.d. Banja Luka 555-000-00201908-59 180
ZAPADNO-HERCEGOVAČKA ŽUPANIJA
Široki Brijeg UniCredit Bank d.d. Mostar 338-220-22571472-82 054
Grude UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22103536-22 037
Ljubuški Raiffeisen Bank d.d. Sarajevo 161-000-01716301-62 059
Posušje UniCredit Bank d.d. Mostar 338-200-22615848-48 070
KANTON SARAJEVO
Hadžići UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22100254-71 038
Ilijaš Vakufska banka d.d. Sarajevo 160-200-00007106-45 040
Centar UniCredit Bank d.d. Mostar 338-690-22965752-19 077
Ilidža UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22100245-98 078
Novo Sarajevo Bosna Bank International d.d.Sarajevo 141-196-53200112-88 079
Vogošća UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22100165-47 080
Trnovo Union Banka d.d. Sarajevo 102-839-00000143-96 093
Novi Grad UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22100325-52 108
Stari Grad Privredna banka Sarajevo d.d. Sarajevo 101-000-00711336-30 109
Grad Sarajevo Raiffeisen Bank d.d. Sarajevo 161-000-00179200-82
HERCEGBOSANSKA ŽUPANIJA
Livno Raiffeisen Bank d.d. Sarajevo 161-020-00631100-44 055
Tomislavgrad UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22106043-67 028
Kupres Intesa Sanpaolo Banka d.d. Sarajevo 154-999-50000005-62 052
Glamoč Intesa Sanpaolo Banka d.d. Sarajevo 154-999-50001593-51 032
Bosan. Grahovo Raiffeisen Bank d.d. Sarajevo 161-020-00704600-25 013
Drvar Intesa Sanpaolo banka d.d. Sarajevo 154-999-50005395-91 027
* Pravilnik o uplaćivanju neizravnih poreza i ostalih prihoda i pristojbi koje naplaćuje Uprava za neizravno oporezivanje („Sl.g. BiH”, broj: 21/20).
** Naredba o uplatnim računima za administrativne pristojbe („Sl.g. BiH”, broj: 19/14, 31/14, 41/14, 68/14, 85/14, 6/15, 12/15, 57/15, 15/17, 25/17, 43/17, 13/18 i 73/19).
*** Pravilnik o načinu uplate, pripadnosti i raspodijele javnih prihoda u Federacije Bosne i Hercegovine („Sl.n. F BiH”, broj: 54/20, 55/20-isp., 63/20 i 88/20)
1) Šifra općine za plaćanje javnih prihoda u Federaciji BiH (izravni porezi).
broj: 02/21
VI. ŠIFRE OPĆINA
A) za plaćanje javnih prihoda u Federaciji BiH (direktni porezi)

B) za plaćanje Upravi za neizravno oporezivanje (neizravni porezi)
Šifra općine Šifra općine
OPĆINA OPĆINA
A B A B
BOSANSKO-PODRINJSKI KANTON Novi Travnik 065 149
Goražde 033 124 Travnik 091 167
Foča 134 121 Vitez 100 173
Pale 136 154 TUZLANSKI KANTON
HERCEGOVAČKO-BOSANSKA ŽUPANIJA Banovići 001 103
Livno 055 142 Gračanica 035 126
Tomislavgrad 028 166 Gradačac 036 127
Kupres 052 141 Kalesija 044 135
Glamoč 032 123 Kladanj 047 137
Bosansko Grahovo 013 105 Čelić 056 113
Drvar 027 120 Lukavac 057 143
HERCEGOVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA Srebrenik 085 160
Čapljina 021 112 Tuzla 094 168
Čitluk 023 114 Živinice 106 178
Jablanica 041 132 Doboj Istok 128 115
Konjic 049 139 Sapna 138 159
Grad Mostar 180 146 Teočak 142 164
Neum 107 147 UNSKO-SANSKI KANTON
Prozor-Rama 073 156 BiHać 003 104
Ravno 207 157 Bosanska Krupa 008 101
Stolac 086 162 Bosanski Petrovac 011 102
POSAVSKA ŽUPANIJA Cazin 019 110
Orašje 068 153 Ključ 048 138
Odžak 066 151 Sanski Most 076 158
Domaljevac-Šamac 012 118 Velika Kladuša 097 171
KANTON SARAJEVO Bužim 124 109
Hadžići 038 129 ZAPADNOHERCEGOVAČKA ŽUPANIJA
Ilijaš 040 131 Široki Brijeg 054 163
Centar 077 111 Grude 037 128
Ilidža 078 130 Ljubuški 059 144
N. Sarajevo 079 150 Posušje 070 155
Vogošća 080 174 ZENIČKO-DOBOJSKI KANTON
Novi Grad 108 148 Breza 016 106
Stari Grad 109 161 Kakanj 043 134
Trnovo 093 179 Maglaj 060 145
SREDNJOBOSANSKA ŽUPANIJA Olovo 067 152
Bugojno 017 107 Tešanj 090 165
Busovača 018 108 Vareš 096 170
Donji Vakuf 026 119 Visoko 098 172
Dobretići 050 117 Zavidovići 102 175
Fojnica 030 122 Zenica 103 176
Gornji Vakuf- Uskoplje 034 125 Žepče 105 177
Jajce 042 133 Doboj Jug 132 116
Kiseljak 046 136 Usora 025 169
Kreševo 051 140
NAPOMENA: Ove šifre općina (A) upotrebljavati samo za uplatu javnih prihoda na depozitne račune u Federaciji BiH, poreza
na dobit, poreza na dohodak, kao i ostalih naknada, pristojbi, kazni i doprinosa po federalnim, odnosno županijskim propisima.
Isto tako ove šifre upotrebljavati za uplatu neizravnih poreza stvorenih po entitetskom zakonu, a koji su bili na snazi do
31.12.2004. godine, te poreza na promet proizvoda i usluga, koji se u 2005. godini nisu uplaćivali na jedinstveni račun javnih
prihoda neizravnih poreza BiH.
Ove šifre općina (B) upotrebljavati samo za uplatu javnih prihoda neizravnih poreza BiH i one nisu relevantne za raspodjelu
prihoda, te se koriste samo za potrebe statistike i popunjavanja naloga za plaćanje.
broj: 02/21
VII. PROSJEČNE PLAĆE UPOSLENIH
a) prosječne plaće uposlenih u Federaciji BIH

Prosjek Prosjek
Razdoblje „Sl.n. FBiH” Razdoblje „Sl.n. FBiH”
neto/bruto neto/bruto
2008. 751,30/1.104,85 10/09, 18.02.09. IV/20 940,00/1.446,00 40/20, 19.06.20.
2009. 792,08/1.203,55 7/10, 17.02.10. II/20-IV/20 940,00 40/20, 19.06.20.
2010. 804,37/1.223,27 8/11, 23.02.11. V/20 935,00/1.438,00 49/20, 22.07.20.
2011. 819,36/1.248,37 14/12, 15.02.12. III/20-V/20 941,00 49/20, 22.07.20.
2012. 829,92/1.266,17 15/13, 22.02.13. VI/20 953,00/1.469,00 57/20, 19.08.20.
2013. 835,00/1.275,00 13/14, 19.02.14. IV/20-VI/20 943,00 57/20, 19.08.20.
2014. 833,00/1.272,00 13/15, 18.02.15. VII/20 971,00/1.498,00 67/20, 23.09.20.
2015. 830,00/1.269,00 13/16, 19.02.16. V/20-VII/20 953,00 67/20, 23.09.20.
2016. 839,00/1.283,00 12/17, 17.02.17. VIII/20 949,00/1.462,00 77/20, 23.10.20.
2017. 860,00/1.318,00 13/18, 21.02.18. VI/20-VIII/20 958,00 77/20, 23.10.20.
2018. 889,00/1.365,00 13/19, 27.02.19. IX/20 961,00/1.480,00 84/20, 18.11.20.
2019. 928,00/1.427,00 13/20, 19.02.20. VII/20-IX/20 960,00 84/20, 18.11.20.
I/20 958,00/1.477,00 21/20, 20.03.20. I/20-IX/20 950,00/1.463,00 84/20, 18.11.20.
XI/19-I/20 949,00 21/20, 20.03.20. X/20 961,00/1.481,00 92/20, 18.12.20.
II/20 934,00/1.436,00 25/20, 17.04.20. VIII/20-X/20 957,00 92/20, 18.12.20.
XII/19-II/20 950,00 25/20, 17.04.20. XI/20 966,00/1.489,00 5/21, 20.01.21.
III/20 947,00/1.457,00 31/20, 22.05.20. IX/20-XI/20 962,00 5/21, 20.01.21.
I/20-III/20 946,00 31/20, 22.05.20.
b) prosječne plaće uposlenih u BIH

Prosjek Prosjek
Razdoblje „Sl.g. BiH” Razdoblje „Sl.g. BiH”
neto/bruto neto/bruto
2008. 752,00/1.113,00 24/09, 30.03.09. I/20 945,00/1.460,00 18/20, 20.03.20.
2009. 790,00/1.204,00 17/10, 08.03.10. II/20 941,00/1.452,00 22/20, 17.04.20.
2010. 798,00/1.217,00 15/11, 28.02.11. III/20 950,00/1.466,00 28/20, 22.05.20.
2011. 816,00/1.271,00 32/12, 24.04.12. IV/20 942,00/1.454,00 36/20, 23.06.20.
2012. 826,00/1.290,00 Priop.br.2, 21.02.13. V/20 940,00/1.450,00 47/20, 04.08.20.
2013. 827,00/1.291,00 Priop.br.2, 20.02.14. VI/20 955,00/1.475,00 53/20, 28.08.20.
2014. 830,00/1.289,00 Priop.br.2, 20.02.15. VII/20 965,00/1.492,00 57/20, 18.09.20.
2015. 830,00/1.289,00 Priop.br.2, 15.02.16. VIII/20 953,00/1.472,00 68/20, 27.10.20.
2016. 838,00/1.301,00 Priop.br.2, 15.02.17. IX/20 962,00/1.485,00 75/20, 20.11.20.
2017. 851,00/1.321,00 Priop.br.2, 15.02.18. X/20 961,00/1.485,00 82/20, 18.12.20.
2018. 879,00/1.363,00 Priop.br.2, 15.02.19. XI/20 966,00/1.493,00 5/21, 22.01.21.
2019. 921,00/1.421,00 Priop.br.2, 17.02.20.
VIII. INDEKS CIJENA U 2020. GODINI
a) potrošačke cijene u Federaciji BiH
b) proizvođača industrijskih proizvoda u Federaciji BiH
a) Ø 2020 / Ø 2019 -0,9% b) Ø 2020 / Ø 2019 -1,5%
U odnosu na U odnosu na U odnosu
U odnosu na
prethodni isti mjesec na prosjek
XII/2019
Mjesec mjesec prethodne prethodne Priopćenje FZS br:
godine godine
a) b) a) b) a) b) a) b)
Siječanj +0,5 0,0 +0,8 -2,0 +0,5 0,0 +0,5 -0,3 7.1.1 od 28.02.2020. i 7.2.1 od 28.02.2020.
Veljača 0,0 +0,1 +0,5 -1,9 +0,6 +0,1 +0,5 -0,2 7.1.2 od 20.03.2020. i 7.2.2 od 20.03.2020.
Ožujak -0,1 -4,5 +0,4 -2,3 +0,4 -1,4 +0,4 -1,7 7.1.3 od 20.04.2020. i 7.2.3 od 20.04.2020.
Travanj -1,1 +0,1 -1,0 -1,7 -0,6 -1,3 -0,7 -1,6 7.1.4 od 20.05.2020. i 7.2.4 od 20.05.2020.
Svibanj -0,8 -0,1 -2,1 -1,8 -1,5 -1,4 -1,5 -1,7 7.1.5 od 19.06.2020. i 7.2.5 od 19.06.2020.
Lipanj +0,1 -0,6 -1,6 -2,0 -1,4 -2,0 -1,4 -2,3 7.1.6 od 20.07.2020. i 7.2.6 od 20.07.2020.
Srpanj -0,3 +0,1 -1,3 -2,3 -1,7 -1,9 -1,7 -2-2 7.1.7 od 20.08.2020. i 7.2.7 od 20.08.2020.
Kolovoz -0,2 +0,1 -1,3 -2,0 -1,9 -1,8 -1,9 -2,1 7.1.8 od 18.09.2020. i 7.2.8 od 18.09.2020.
Rujan +0,2 +0,3 -1,4 -0,8 -1,7 -1,5 -1,7 -1,8 7.1.9 od 20.10.2020. i 7.2.9 od 20.10.2020.
Listopad +0,4 0,0 -1,3 -0,5 -1,3 -1,5 -1,3 -1.8 7.1.10 od 20.11.2020. i 7.2.10 od 20.11.2020.
Studeni +0,1 -0,2 -1,5 -1,9 -1,2 -1,7 -1,2 -2,0 7.1.11 od 18.12.2020. i 7.2.11 od 18.12.2020.
Prosinac -0,3 +1,7 -1,4 0,0 -1,4 0,0 -1,4 -0,3 7.1.12 od 20.01.2021. i 7.2.12 od 20.01.2021.
broj: 02/21
IX. 1. POSEBNA NAKNADA ZA ZAŠTITU OD PRIRODNIH I DRUGIH NEPOGODA

Sve pravne osobe i građani koji obavljaju samostalnu djelatnost kao i svi organi vlasti u Federaciji
BiH dužni su obračunati i platiti posebnu naknadu za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda, u visini
od 0,5% od osnovice koju čine isplaćene neto plaće zaposlenih u radnom odnosu i svih osoba
angažiranih po ugovoru o vršenju privremenih i povremenih poslova kao i po ugovoru o djelu. Naknada
se obračunava i plaća i na primanja od drugih samostalnih djelatnosti i povremenog samostalnog rada,
kao npr. djelatnost članova zastupničkih organa vlasti, članova skupština, nadzornih organa, upravnih
odbora, stečajnih upravitelja i sudaca porotnika koji nemaju svojstvo zaposlenika u sudu, povremene
djelatnosti naučnika, umjetnika, novinara, sudskih vještaka, trgovačkih putnika, akvizitera, sportskih
sudaca i delegata i druge djelatnosti koje se obavljaju uz neku osnovnu samostalnu i nesamostalnu
djelatnost. Ova naknada uplaćuje se na depozitni račun županije prema sjedištu pravne osobe, tj.
obrtnika i 15% pripada Federaciji BiH, 25% pripada županiji, a 60% općini u kojoj su ova sredstva
ostvarena, a plaća se istovremeno sa isplatom plaće odnosno primitaka.
• Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda gdje je osnovica zbrojni iznos neto
plaća 722581
• Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda gdje je osnovica brojni iznos neto
primitaka po osnovi druge samostalne djelatnosti i povremenog samostalnog rada 722582
• Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća („Sl.n. F BiH”,
br: 39/03, 22/06 i 43/10).
• Uputa o načinu obračunavanja i uplati posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda
(„Sl.n. F BiH”, br: 81/08).
IX. 2. NAKNADA ZA REHABILITACIJU, OSPOSOBLJAVANJE I UPOŠLJAVANJE
OSOBA S INVALIDITETOM
Upošljavanje osoba s invaliditetom i to u državnim tijelima, tijelima pravosuđa, tijelima lokalne uprave,
javnim službama, ustanovama, fondovima, javnim poduzećima, gospodarskim društvima i drugim
pravnim osobama koje nisu osnovane za upošljavanje osoba s invaliditetom, dužni su osobe s
invaliditetom upošljavati razmjerno ukupnom broju uposlenika u tom subjektu, i to:
• do 31. prosinca 2011., najmanje jednu osobu s invaliditetom na svaka 24 uposlenika (u FBiH),
• do 31. prosinca 2012., najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 19 uposlenika (u FBiH), i
• do 31. prosinca 2013. i nadalje, najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 16 uposlenika (u FBiH).
Subjekti koji ne ispune ovu obvezu dužni su mjesečno, pri isplati plaća, obračunati i uplatiti u Fond za
poticaje rehabilitacije i upošljavanje osoba s invaliditetom novčani iznos u visini 25% prosječne (posljednje
objavljene) neto plaće u Federaciji BIH, za svaku osobu s invaliditetom koju su bili dužni uposliti.
Gospodarski i drugi pravni subjekti , a koji imaju 15. i manje ukupno uposlenih ( do 2013. god. i
dalje) i ne podliježu obvezi upošljavanja osoba s invaliditetom iz gore navedenog stavka, dužni su
svakog mjeseca prilikom isplate plaće uplaćivati u Fond za poticaje rehabilitacije i upošljavanje osoba
s invaliditetom poseban novčani iznos u visini 0,5% iznosa isplaćene mjesečne bruto plaće svih
uposlenika, izuzev ako upošljavaju najmanje jednu osobu sa invaliditetom.
Pravo na upošljavanje po posebnim uvjetima imaju osobe s invaliditetom najmanje 60%, osobe
s najmanje 70% tjelesnog oštećenja, ukoliko to oštećenje ima za posljedicu smanjenje radne
sposobnosti iz čl.3. Zakona i osobe s lakom i umjerenom mentalnom retardacijom.
• Sredstva za poticaje rehabilitacije i upošljavanje osoba s invaliditetom koje plaćaju subjekti u
državnim organima, 722568
• Sredstva za poticaje rehabilitacije i upošljavanje osoba s invaliditetom koje plaćaju gospodarski i
drugi subjekti. 722569
NAPOMENA: Depozitni račun Fonda za poticaje rehabilitacije i upošljavanje osoba s invaliditetom :
• UniCredit bank d.d. Mostar, broj: 338-690-22963585-21
• ASA Banka d.d. Sarajevo, broj: 134-470-10007538-37
• Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju osoba s invaliditetom („Sl.n.
FBiH“, br: 9/10)
• Uputstvo i obrazac za vođenje evidencije o poslodavcima, platama i iznosu posebnog doprinosa te
zaposlenim osobama sa invaliditetom (obrazac EP) („Sl.n. FBiH“, br: 52/15 i 64/15)
• Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencija uposlenih osoba sa invaliditetom („Sl.n. FBiH“, br: 21/11)
broj: 02/21
X. ZATEZNE KAMATE NA NOVČANA POTRAŽIVANJA I JAVNE PRIHODE U BIH

Po propisima Federacije Bosne i Hercegovine i Bosne i Hercegovine
Zakonska zatezna kamata na novčana potraživanja iz Zakonska zatezna kamata na javne prihode po propisima
dužničko- vjerovničkih odnosa u FBiH BiH na uvozne i izvozne pristojbe-carine
Stopa zat. Stopa zat.
Razdoblje Važeći propis Razdoblje Važeći propis
kamate kamate
07.07.98.-7.12.01. 18 % g. „Sl.n.FBiH“, 27/98 31.05.05.-30.12.05 0,06 % dne „Sl.g. BiH“, 31/05
(1.12.89.-7.12.01.) (12 % g.) Vidi: Napomenu I
(18.9.91.-23.12.96.) (0,5 % g.)
Vidi: Napomenu: II
08.12.01.-13.03.20. 12 % g. „Sl.n. FBiH“,51/01 Zatezne kamate na javne prihode BiH od neizravnih poreza
Vidi: Napomenu: III (carine, trošarine, PDV-a i cestarine)
14.03.20. 10 % g. „Sl.n. FBiH“,18/20 31.12.05 - 31.12.131) 0,06 % dne „Sl.g. BiH“, 89/05
Vidi: Napomenu: IV-V „Sl.n.FBiH“,28/20
01.01.14.-. 1) 0,04 % dne „Sl.g. BiH“, 100/13
Zakonska zatezna kamata na javne prihode po
propisima u FBiH na izravne poreze (dobit, dohodak), Kompenzatorna kamata na carinski dug nastao u vezi s
pristojbe, naknade, doprinosi i sl. kompenzirajućim proizvodom ili uvozom robe iz postupka
unutarnje obrade ili privremenim uvozom
Razdoblje Stopa zat. Važeći propis Razdoblje Stopa zat. Važeći propis
kamate kamate
10.11.01.-02.08.06. 0,06 % dne „Sl.n.FBiH“,48/01, 01.01.18.-30.06.18. 12% g. „Sl.g. BiH“, 91/17
03.08.06.-7.05.20. 0,04 % dne 52/01-isp., 42/06, 01.07.18.-31.12.18. 12% g. „Sl.g. BiH“, 50/18
28/13,66/14,86/15, 01.01.19.-30.06.19. 12% g. „Sl.g. BiH“, 93/18
86/15,34/18,99/19* 01.07.19.-31.12.19. 12% g. „Sl.g. BiH“, 36/19
08.05.20.-30.07.20. 0,0 % „Sl.n.FBiH“,28/20 01.01.20.-30.06.20. 12% g. „Sl.g. BiH“, 80/19
31.07.20.- 0,04 % „Sl.n.FBiH“, 48/01- 01.07.20.-31.12.20. 12% g. „Sl.g. BiH“, 30/20
Vidi:Napomenu: V 99/19*
1)Pokretanje postupka prisilne naplate povlači za sobom i tražbinu naknadnog tereta u iznosu od 10% od 31.12.2005.god. do
31.12.2013. god.,a od 01.01.2014.god. od 5% od dužnog iznosa.
NAPOMENA I: Stupanjem na snagu Zakona o visini stope zatezne kamate („Sl.n.FBiH“, br:18/96) (od 01.10.1996.g.) obračun
zatezne kamate kako proizlazi iz odredaba i ovog zakona i istoimenog zakona iz „Sl.n.FBiH“, br.27/98 i 51/01,a koji je prestao važiti
sa 13.02.2020 god., vrši se konformnom metodom samo za razdoblje kašnjenja kraće od godine dana, a izračunata kamata za
cijelu godinu se ne pripisuje glavnici duga prilikom izračunavanja zatezne kamate za naredni godišnje razdoblje kašnjenja (Presuda
Vrhovnog suda Federacije BiH, broj:Pž.112/99, od 28.7.1999.g.). To znači, zatezne kamate koje se obračunavaju za razdoblje dulje
od razdoblja za koje je stopa utvrđena (npr. kamata se obračunava za razdoblje dulje od godinu dana, a stopa zatezne kamate je
utvrđena godišnje), ne pribrajaju se glavnici iz prethodnog razdoblja-članak 279. Zakona o obveznim odnosima.
NAPOMENA II: U „Službenim novinama FBiH“, br:56/04, 68/04-isp., 29/05 i 48/11 objavljen je Zakon o visini stope zatezne kamate
na neizmirena dugovanja kojim je propisan način obračuna i visina zatezne kamate za neizmirena dugovanja nastalim na temelju
ugovora iz dužničko vjerovničkih odnosa i dugovanja nastalih na osnovu naknade štete iz osnova obveznih osiguranja u razdoblju od
01.12.1989.g. do 07.12.2001.g., odnosno do okončanja postupka. Stupanjem na snagu, 24.10.2004.godine, ovog Zakona, izmijenjeno
je razdoblje obračuna zatezne kamate i visina stope (18% na 12%) zatezne kamate (načelo zabrane retroaktivnog djelovanja zakona
i drugih propisa utvrđeno je čl.IV.A.20.d) Ustava FBiH), bez stavljanja van snage razdoblja i stope zatezne kamate iz Zakona o visini
stope zatezne kamate („Sl.n.FBiH“,br.18/96) odnosno Odluke o visini stope zatezne kamate („Sl.n.FBiH“,br.25/96) kao i istoimenog
zakona iz „Sl.n.FBiH“, br.27/98). Propisana zatezna kamata iznosi 12% godišnje. Zatezna kamata koja se obračunava za razdoblje
dulje od razdoblja za koje je stopa utvrđena (preko godinu dana), ne pribraja se glavnici iz prethodnog razdoblja. Također zatezna
kamata ne obračunava se za razdoblje ratnog stanja od 18.09.1991. godine do 23.11.1995. (prestanak ratnog stanja je 22.12.1995.
godine?) godine. Ustavni sud BiH odlukama broj: AP 2312/06, AP 1311/06, AP 407/08, U 50/01 riješio je da otpisivanje zakonske
zatezne kamate za ratno razdoblje je protuustavno. Zakonom o izmjeni Zakona o visini stope zatezne kamate na neizmirena dugovanja
(„Sl.n FBiH“, br:48/11) koji je stupio na snagu 9.08.2011. godine regulirao je da se na iznos naknade štete određene ovršnim ispravama
i izvansudskim poravnanjima iz osnova osiguranja društava za osiguranje za razdoblje od 18.09.1991. godine - 23.12.1996. godine
(prestanak neposredne ratne opasnosti) plaćati zatezna kamata po stopi od 0,5% godišnje.
NAPOMENA III: U „Službenim novinama FBiH“, br:101/16 objavljen je Zakon o izmjenama Zakona o visini stope zatezne kamate, a
Ustavni sud Federacije BiH donio je Presudu broj U-30/17 od 25.09.2018. godine i objavio u „Službenim novinama FBiH“, br.89/18, sa
izrekom da Zakona o izmjenama Zakona visini stope zatezne kamate („Sl. n. FBiH“, br:101/16) nije sukladan Ustavu Federacije BiH.
NAPOMENA IV: Zakonom o visini stope zatezne kamate „Sl.n.FBiH“,br:18/20, regulirano je da iznos obračunate zatezne kamate ne
može biti veći od glavnog duga. Na zakašnjenje nastalo do dana stupanja na snagu ovog zakona (do 13.03.2020.g.) zatezna kamata
obračunat će se na način sukladan prethodnog Zakona o visini zatezne kamate „Sl.n.FBiH, br.27/98, 51/01,101/16 i 89/18-O.U.S.
NAPOMENA V: Zakonom o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica „Sl.n.FBiH“,br:28/20 prekida obračun zateznih kamata
na zakašnjela plaćanja u duž.-vjerovničkih odnosima u razdoblju od 01.03.2020. g. do isteka 30 dana od dana prestanka stanja
proglašene nepogode,a zatezna kamata na javne prihode neće se obračunavati i plaćati od 08.05.20. g. i 60 dana od prestanka
stanja proglašene nepogode.
*Obveznici koji imaju dug po nastaloj kamati , a koja je nastala po osnovi dospjelih, prijavljenih a nenaplaćenih javnih prihoda
sa stanjem na dan 31.12.2016. godine, kamata se otpisuje u visini propisanoj zakonom , pod uvjetom da obveznik svoje obveze
po osnovu glavnog duga izmiri do 31.12.2020. godine. Zatezne kamate nastale za dugovanja javnih prihoda dospjelih poslije
31.12.2016. godine ne otpisuju se tj. zatezne kamate se moraju platiti u potpunosti.
broj: 02/21
XI. DNEVNE KONFORMNE KAMATE ZA ZATEZNU KAMATU OD 10% U 2021.

GODINI
1 0,026116 53 1,393577 105 2,779733 157 4,184839 209 5,609154 261 7,052942 313 8,516467
2 0,052238 54 1,420057 106 2,806575 158 4,212048 210 5,636735 262 7,080899 314 8,544807
3 0,078368 55 1,446543 107 2,833423 159 4,239263 211 5,664323 263 7,108864 315 8,573154
4 0,104504 56 1,473037 108 2,860279 160 4,266486 212 5,691918 264 7,136837 316 8,601509
5 0,130647 57 1,499537 109 2,887142 161 4,293716 213 5,719520 265 7,164816 317 8,629871
6 0,156797 58 1,526045 110 2,914012 162 4,320954 214 5,747130 266 7,192803 318 8,658240
7 0,182954 59 1,552559 111 2,940889 163 4,348198 215 5,774746 267 7,220797 319 8,686617
8 0,209117 60 1,579080 112 2,967772 164 4,375449 216 5,802370 268 7,248799 320 8,715002
9 0,235288 61 1,605609 113 2,994663 165 4,402708 217 5,830001 269 7,276808 321 8,743394
10 0,261465 62 1,632144 114 3,021561 166 4,429973 218 5,857640 270 7,304824 322 8,771793
11 0,287649 63 1,658686 115 3,048466 167 4,457246 219 5,885285 271 7,332847 323 8,800199
12 0,313840 64 1,685235 116 3,075378 168 4,484526 220 5,912938 272 7,360878 324 8,828613
13 0,340038 65 1,711791 117 3,102297 169 4,511813 221 5,940598 273 7,388916 325 8,857035
14 0,366242 66 1,738353 118 3,129223 170 4,539107 222 5,968265 274 7,416962 326 8,885464
15 0,392454 67 1,764923 119 3,156156 171 4,566408 223 5,995940 275 7,445015 327 8,913900
16 0,418672 68 1,791500 120 3,183096 172 4,593716 224 6,023621 276 7,473075 328 8,942344
17 0,444897 69 1,818084 121 3,210043 173 4,621032 225 6,051310 277 7,501142 329 8,970795
18 0,471129 70 1,844674 122 3,236997 174 4,648354 226 6,079006 278 7,529217 330 8,999253
19 0,497368 71 1,871272 123 3,263958 175 4,675684 227 6,106710 279 7,557299 331 9,027720
20 0,523614 72 1,897876 124 3,290926 176 4,703021 228 6,134420 280 7,585389 332 9,056193
21 0,549866 73 1,924488 125 3,317902 177 4,730365 229 6,162138 281 7,613485 333 9,084674
22 0,576126 74 1,951106 126 3,344884 178 4,757716 230 6,189863 282 7,641589 334 9,113162
23 0,602392 75 1,977731 127 3,371873 179 4,785074 231 6,217596 283 7,669701 335 9,141658
24 0,628665 76 2,004364 128 3,398870 180 4,812440 232 6,245335 284 7,697820 336 9,170161
25 0,654945 77 2,031003 129 3,425873 181 4,839813 233 6,273082 285 7,725946 337 9,198672
26 0,681232 78 2,057649 130 3,452884 182 4,867192 234 6,300836 286 7,754079 338 9,227190
27 0,707525 79 2,084302 131 3,479901 183 4,894579 235 6,328597 287 7,782220 339 9,255715
28 0,733826 80 2,110962 132 3,506926 184 4,921973 236 6,356366 288 7,810368 340 9,284248
29 0,760133 81 2,137629 133 3,533957 185 4,949374 237 6,384142 289 7,838524 341 9,312789
30 0,786448 82 2,164304 134 3,560996 186 4,976783 238 6,411925 290 7,866687 342 9,341337
31 0,812769 83 2,190985 135 3,588042 187 5,004198 239 6,439715 291 7,894857 343 9,369892
32 0,839097 84 2,217672 136 3,615095 188 5,031621 240 6,467513 292 7,923035 344 9,398455
33 0,865432 85 2,244367 137 3,642155 189 5,059051 241 6,495317 293 7,951219 345 9,427025
34 0,891774 86 2,271069 138 3,669221 190 5,086488 242 6,523130 294 7,979412 346 9,455603
35 0,918122 87 2,297778 139 3,696296 191 5,113932 243 6,550949 295 8,007611 347 9,484188
36 0,944478 88 2,324494 140 3,723377 192 5,141383 244 6,578776 296 8,035819 348 9,512781
37 0,970840 89 2,351217 141 3,750465 193 5,168842 245 6,606609 297 8,064033 349 9,541381
38 0,997210 90 2,377947 142 3,777560 194 5,196307 246 6,634451 298 8,092255 350 9,569988
39 1,023586 91 2,404684 143 3,804662 195 5,223780 247 6,662299 299 8,120484 351 9,598604
40 1,049969 92 2,431427 144 3,831772 196 5,251260 248 6,690155 300 8,148720 352 9,627226
41 1,076359 93 2,458178 145 3,858888 197 5,278748 249 6,718018 301 8,176964 353 9,655856
42 1,102756 94 2,484936 146 3,886012 198 5,306242 250 6,745888 302 8,205215 354 9,684494
43 1,129160 95 2,511701 147 3,913142 199 5,333743 251 6,773765 303 8,233474 355 9,713139
44 1,155570 96 2,538472 148 3,940280 200 5,361252 252 6,801650 304 8,261740 356 9,741791
45 1,181988 97 2,565251 149 3,967425 201 5,388768 253 6,829542 305 8,290014 357 9,770451
46 1,208412 98 2,592037 150 3,994577 202 5,416291 254 6,857442 306 8,318294 358 9,799118
47 1,234844 99 2,618830 151 4,021736 203 5,443821 255 6,885348 307 8,346583 359 9,827793
48 1,261282 100 2,645629 152 4,048902 204 5,471359 256 6,913262 308 8,374878 360 9,856476
49 1,287727 101 2,672436 153 4,076075 205 5,498904 257 6,941184 309 8,403181 361 9,885166
50 1,314179 102 2,699250 154 4,103256 206 5,526456 258 6,969112 310 8,431491 362 9,913863
51 1,340638 103 2,726070 155 4,130443 207 5,554015 259 6,997048 311 8,459809 363 9,942568
52 1,367104 104 2,752898 156 4,157637 208 5,581581 260 7,024991 312 8,488134 364 9,971280
Kamatna stopa (zaokružena na 6 decimala) za pripadajući broj dana obračunava se iz godišnje ka-
matne stope po formuli konformne metode i to:
Pm = kamatna stopa za pripadajući broj dana m

Pn = godišnja stopa
n = broj dana u godini, 365 ili 366
broj: 02/21
XII. NAZIVI I VRSTE JAVNIH PRIHODA U BIH
1. NAZIVI I VRSTE PRIHODA BOSNE I HERCEGOVINE
2. NAZIVI I VRSTE PRIHODA U FEDERACIJI BiH
1.1. VRSTE PRIHODA TEMELJEM NEIZRAVNIH POREZA I DRUGIH PRIHODA I PRISTOJBI

UPRAVE ZA NEIZRAVNO OPOREZIVANJE BiH
VRSTA
NAZIV PRIHODA
PRIHODA
A POREZ NA DODANU VRIJEDNOST
1 PDV na uvoze 717111
2 PDV obveza prema PDV prijavama 717211
3 Povrat PDV-a prema PDV prijavama 717212
4 Povrat PDV-a međunarodnim ugovorima 717215
5 Povrat PDV-a diplomatskim i konzularnim predstavništvima i međun.org. 717216
6 PDV prema automatskom razrezu od strane UNO 717213
7 PDV - Jednokratne uplate 717214
8 PDV- zatezna kamata 717311
9 Kazne za prekršaje sukladno odredbama Zakona o PDV-u 717312
10 Troškovi naknadnog tereta prisile po PDV obvezama 717314
B CARINSKE PRISTOJBE, NAKNADA ZA CARINSKO EVIDENTIRANJE I POSEBNE PRISTOJBE
1 Carine od pravnih osoba 716111
2 Carine od građana 716112
3 Carinsko evidentiranje 716113
4 Carina po jedinici mjere 716114
5 Posebna pristojba na izvezenu robu 716115
C TROŠARINE NA UVOZNE PROIZVODE
1 Trošarina na naftu i naftne derivate 715421
2 Trošarina na duhanske prerađevine 715422
3 Trošarina na alkohol i alkoholna pića 715423
4 Trošarina na bezalkoholna pića 715424
5 Trošarina na pivo 715425
6 Trošarina na kavu 715426
7 Zatezna kamata za trošarine na uvozne proizvode 715428
8 Trošarina na vino 715429
9 Trošarina na biogorivo i biotečnosti 715430
D TROŠARINE NA DOMAĆE PROIZVODE
1 Trošarina na domaće biogorivo i biotečnosti 715410
2 Trošarina na domaću naftu i naftne derivate 715411
3 Trošarina na domaći duhan i duhanske prerađevine 715412
4 Trošarina na domaći alkohol i alkoholna pića 715413
5 Trošarina domaća bezalkoholna pića 715414
broj: 02/21
6 Trošarina na domaću kavu 715415

7 Trošarina na domaće pivo 715416
8 Zatezna kamata za trošarine na domaće proizvode 715417
9 Trošarina na domaće vino 715418
10 Troškovi naknadnog tereta prisile po trošarinskim obvezama 715419
E POSEBNA PRISTOJBA - CESTARINA
1 Cestarina za izgradnju ceste iz cijene uvozne nafte i naftnih derivata (0,15 KM) 722533
2 Cestarina za izgradnju ceste iz cijene domaće nafte i naftnih derivata (0,15 KM) 722534
3 Cestarina za izgradnju ceste iz cijene uvoznih biogoriva i biotečnosti (0,15 KM) 722537
4 Cestarina za izgradnju ceste iz cijene domaćih biogoriva i biotečnosti (0,15 KM) 722538
5 Zatezna kamata na cestarinu za ceste (0,15 KM) 722541
Cestarina za izgradnju autocesta i izgradnju i rekonstrukciju drugih cesta iz cijene uvozne
6 722535
nafte i naftnih derivata (0,25 KM)
Cestarina za izgradnju autocesta i izgradnju i rekonstrukciju drugih cesta iz cijene
7 722536
domaće nafte i naftnih derivata (0,25 KM)
Cestarina za izgradnju autocesta i izgradnju i rekonstrukciju drugih cesta iz cijene uvoznih
8 722539
biogoriva i biotečnosti (0,25 KM)
Cestarina za izgradnju autocesta i izgradnju i rekonstrukciju drugih cesta iz cijene
9 722540
domaćih biogoriva i biotečnosti (0,25 KM)
Zatezna kamata na cestarinu za izgradnju autocesta i rekonstrukciju drugih cesta (0,25
10 722542
KM)
F OSTALI PRIHODI I PRISTOJBE
1 Ležarina 716116
2 Novčane kazne za carinske prekršaje za pravne osobe 716121
3 Novčane kazne za carinske prekršaje za fizičke osobe 716122
4 Izvanredni prihodi 716123
Prihodi od naplate protuvrijednosti robe koja u prekršajnom postupku nije mogla biti
5 716126
oduzeta
6 Prihodi od carinske pratnje, izlaska carinika izvan mjesta rada i radnog vremena 716128
Prihodi od prodaje robe predane Upravi ili robe oduzete u upravnom ili prekršajnom
7 716129
postupku
8 Prihodi od terminala 716131
9 Prihodi od zakupnina 716132
10 Prihodi od skladištenja 716133
11 Prihodi od prodaje CT-DT obrazaca 716134
12 Ostali prihodi 716139
13 Troškovi naknadnog tereta prisile za carinske i ostale pristojbe i prihode 716136
14 Zatezna kamata za carinske pristojbe,ostale prihode i pristojbe 716137
15 Kazne za prekršaje sukladno odredbama Zakona o trošarinama 716138
16 Prihodi od izdavanja SMART CARD paketa 716140
1.2. VRSTE PRIHODA TEMELJEM ADMINISTRATIVNIH PRISTOJBI JRT BIH

1 Naknada za tiskanje trošarinskih markica za duhanske prerađevine, alkoholnih pića, 722528
voćnu prirodnu rakiju, kavu i vino – uplatni račun: 338-000-22100049-07
Napomena: vrste prihoda za administrativne pristojbe koje pripadaju Jedinstvenom računu trezora BiH nalaze
se u Naredbi o uplatnim računima za administrativne pristojbe „Sl.g. BiH“, br:19/14, 31/14, 41/14, 68/14, 85/14,
6/15, 12/15, 57/15, 15/17, 25/17, 43/17, 13/18 i 73/19
broj: 02/21
2. NAZIVI I VRSTE PRIHODA U FEDERACIJI BIH

VRSTA
NAZIV PRIHODA
PRIHODA
POREZ NA PROM. PROIZ. I USLUGA (porez u krajnjoj potrošnji nastao do 31.12.2005.g.)
1 Porez na promet proizvoda po stopi od 20% - (osim trošarinskih proizvoda i proizvoda 715131
na koje se porez plaća po drugim stopama)
2 Porez na promet proizvoda i usluga po stopi od 10%, osim proizvoda iz rednog broja 3., 715132
4. i 5.
3 Porez na promet naftnih derivata po stopi od 10% (naftnog plina u bocama i 715912
kontejnerima i mazuta)
4 Porez na promet energenata po stopi od 10% (električna energija, ugalj, drvo, zemni 715913
plin)
5 Porez na promet osnovnih proizvoda poljoprivrede, ribarstva i proizvoda za ljudsku 715914
ishranu (proiz.za ishranu, prirodne min. i izvorske vode, gaziranih i negaziranih voda,
sokovi bez konzervansa osim kave)
6 Porez na promet proizvoda za koje porezni obveznik ne posjeduje vjerodostojnu 715136
dokumentaciju
7 Porez na promet osnovnih proizvoda za građevinarstvo i porez na promet usluga u 715915
građevinarstvu
8 Kaznena kamata 715137
9 Porez na promet usluga osim usluga u građevinarstvu (iz vrste prihoda 715915) 715141
Napomena: Porez na promet pod rbr. 1. do 9. uplaćuje se na depozitni račun javnih prihoda proračuna županija,
a u platni nalog upisati šifru općine prema mjestu obavljenog prometa/usluge.
POREZ NA DOBIT
1 Porez na dobit 711211
2 Porez po odbitku 711212
3 Porez na dobit banaka 711911
4 Porez na dobit mikrokreditnih organizacija 711912
5 Porez na dobit društava za osiguranje 711913
6 Porez na dobit društava za reosiguranje 711914
7 Porez na dobit pravnih osoba iz oblasti elektroprivrede 711915
8 Porez na dobit pravnih osoba iz oblasti pošte i telekomunikacije 711916
9 Porez na dobit pravnih osoba iz oblasti igara na sreći 711917
10 Porez po odbitku 711918
11 Ostali porezi na dobit pojedinaca i poduzeća 711919
12 Porez na dobit od gospodarske i profesionalne djelatnosti 711111
13 Porez na dobit od poljoprivredne djelatnosti-zaostali porez 711112
Napomena: Porez na dobit pod rbr. 1. i 2. uplaćuje na depozitni Rn. žup. prorač., a pod rbr. 3.do 11. na depozitni
Rn. Proračuna FBiH Proračunu FBiH. Porez na dobit pod. rbr.11. plaćaju trustovi, fondovi i sl. financijski subjekti,
poslovanje financijska tržišta i djelat. upravljanja fondovima. Vrsta prihoda pod rbr. 12. i 13. odnosi se na
zaostali porez nastao do 31.12 2008. g.
POREZ NA DOHODAK
1 Porez na dohodak od nesamostalne djelatnosti 716111
broj: 02/21
2 Porez na dohodak od samostalne djelatnosti 716112

3 Porez na dohodak od imovine i imovinskih prava 716113
4 Porez na dohodak od ulaganja kapitala 716114
5 Porez na dohodak od dobitke od nagradnih igara i igara na sreću 716115
6 Porez na dohodak od drugih samostalnih djelatnosti 716116
7 Porez na dohodak po konačnom obračunu 716117
ZAOSTALI PRIHODI OD POREZA FIZIČKIH OSOBA (obveze nastale do 31.12.2008.g.)
1 Porez na plaću i druga osobna primanja 713111
2 Porez na dodatna primanja 713113
3 Porez po osnovu autorskih prava, patenata i tehničkih unapređenja 711113
4 Porez na ukupan prihod od fizičkih osoba 711114
5 Porez na prihod od imovine i imovinskih prava 711115
6 Porez na dobitke od igara na sreću 715211
POREZ NA IMOVINU, NASLIJEĐE, POKLON I POREZ NA PROMET NEPOKRETNOSTI
1 Porez na imovinu od fizičkih osoba 714111
2 Porez na imovinu od pravnih osoba 714112
3 Porez na imovinu za motorna vozila 714113
4 Porez na nasljeđe i poklone 714121
5 Porez na promet nepokretnosti-fizičkih osoba 714131
6 Porez na promet nepokretnosti-pravnih osoba 714132
7 Ostali porezi na imovinu 714191
OSTALI POREZI (obveze nastale do 31.12.2008.g.)
1 Ostali porezi 719111
2 Porez na potrošnju u ugostiteljstvu od pravnih osoba 719116
3 Porez na potrošnju u ugostiteljstvu od fizičkih osoba 719117
4 Poseban porez na plaću za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća 719114
5 Poseban porez za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća po osnovu ugovora o djelu i 719115
privremenih i povremenih poslova
PRISTOJBE (od 1-8 administrativne, od 9-12 sudske, od 13-17 komunalne, od 18-21 ostale)
1 Federalne administrativne pristojbe 722112
2 Prihodi od prodaje markica za pristojbe 722633
3 Županijske/kantonalne administrativne pristojbe 722121
4 Općinske administrativne pristojbe 722131
5 Pristojbe za držanje pasa 722132
6 Pristojbe za ovjeravanje dokumenata 722133
broj: 02/21
7 Pristojbe za vjenčanja i druge civilne registracije 722134

8 Druge općinske administrativne pristojbe 722135
9 Federalne sudske pristojbe za pravne osobe 722211
10 Federalne sudske pristojbe za fizičke osobe 722212
11 Županijske/kantonalne sudske pristojbe 722221
12 Općinske sudske pristojbe 722231
13 Županijske/kantonalne komunalne pristojbe 722311
14 Općinske komunalne pristojbe 722321
15 Općinske komunalne naknade za istaknutu tvrtku 722322
16 Ostale općinske komunalne naknade i pristojbe 722329
17 Općinske komunalne naknade po županijskim posebnim propisima 722441
18 Pristojbe za detašmane 722111
19 Putničke pristojbe/naknade za unaprjeđenje avio prometa u FBiH 722113
20 Posebna pristojba za izmirenje duga za isporuku prirodnog plina 722115
21 Pristojba za uspostavu rezervi naftnih derivata 722116
NAKNADE (od 1-5 priređivanje igara na sreću, od 6-15 vodne, od 16-22 vodni prijevoz, od 23-35
cestovne, 36-43 koncesijske, 44-51 šume, 52-66 zaostale za šume, 67-74 zaštita okoliša, 75-80 civilne
zaštite, 81-92 zemljište, izgradnja i zauzimanje javnih površina, 93-99 oblast veterinarstva i poljoprivrede)
1 Naknade za priređivanje igara na sreću 722598
2 Mjesečna naknada za priređivanje igara na sreću 722599
3 Ostale naknade za priređivanje igara na sreću 722481
4 Naknade ostvarene priređivanjem klasičnih igara na sreću Lutrije BiH 721231
5 Naknade od kartica za tombolu 722636
6 Posebna vodna naknada za zaštitu voda za transportna sredstva koja za pogon koriste 722521
naftu ili naftne derivate
7 Posebna vodna naknada za zaštitu voda (ispuštanje otpadnih voda, uzgoj ribe, upotrebu 722522
vještačkih đubriva i kemikalija za zaštitu bilja)
8 Posebna vodna naknada za korištenje površinskih i podzemnih voda za javnu 722523
vodoopskrbu
9 Posebna vodna naknada za korištenje površinskih i podzemnih voda, za flaširanje vode 722524
i mineralne vode, za uzgoj ribe u ribnjacima, za navodnjavanje i druge namjene
10 Posebna vodna naknada za vađenje materijala iz vodotoka 722527
11 Posebna vodna naknada za zaštitu od poplava 722528
12 Opća vodna naknada 722529
13 Posebna vodna naknada za korištenje površinskih i podzemnih 722525
voda za industrijske procese, uključujući i termoelektrane
14 Posebna vodna naknada za korištenje vode za proizvodnju električne energije u 722526
hidroelektranama
15 Zaostala obveza po osnovi posebnih vodnih naknada 777776
16 Naknada za sigurnost plovidbe za inozemna plovila i naknade za odobrenje za plovidbu 722519
inozemnih plovila u teritorijalnim vodama BiH
broj: 02/21
17 Naknada za korištenje objekata sigurnosti u unutarnjim i 722562

teritorijalnim vodama Bosne i Hercegovine
18 Naknada domaćih i inozemnih brodova za prijevoz putnika preko 722563
morskog akvatorija Neum-Klek
19 Naknade za obrasce koje izdaju kapetanije 722594
20 Naknade za baždarenje čamaca 722595
21 Naknade za pregled čamaca 722596
22 Naknada za korištenje objekata sigurnosti plovidbe na unutarnjim 722491
i pomorskim plovnim putevima
23 Naknada za izvanrednu uporabu inozemnih motornih/priključnih vozila 722534
24 Posebna naknada za službu “Pomoć – informacije na cestama” 722535
25 Naknada za izvanrednu upotrebu motornih/priključnih vozila u zemlji 722536
26 Naknade za ceste što se plaćaju za izvanrednu upotrebu javnih 722537
cesta zbog opterećenja i učestalosti vozila (izvanredni prijevoz)
27 Naknada za korištenje cestovnog zemljišta 722538
28 Naknada za postavljanje reklamnih panoa 722539
29 Ostale naknade za ceste po posebnim propisima 722565
30 Naknada za upotrebu cesta za vozila pravnih osoba 722531
31 Naknada za upotrebu cesta za vozila građana 722532
32 Naknada za tehnički pregled vozila koja pripada proračunu FBiH 722416
33 Naknada za tehnički pregled vozila koja pripada županijama/kantonima 722424
34 Federalna pristojba za korištenje autocesta (cestarina) 722114
35 Naknada za korištenje cestovnog zemljišta i obavljanje pratećih 722417
djelatnosti uz autoceste i brze ceste u Federaciji BiH
36 Naknada za korištenje poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe 722422
37 Prihodi od zakupa javnog vodnog dobra na površinskim vodama I kategorije 721225
38 Prihodi od zakupa javnog vodnog dobra na površinskim vodama II kategorije 721226
39 Prihodi od davanja prava na eksploataciju prirodnih resursa 721112
40 Naknada za koncesiju za istražni prostor u fazi istraživanja nafte i plina 721221
41 Naknada za proizvedenu naftu i plin 721222
42 Prihodi od zakupa sportsko-gospodarskih lovišta 721227
43 Prihod od ustupanja ribolovne zone 721228
44 Naknada za opće korisne funkcije šuma 722471
45 Naknada za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama 722472
46 Naknada za izdvajanje iz šumsko-gospodarskog područja 722473
47 Naknada za korištenje državnih šuma 722474
48 Naknada u postupku promjene namjene šumskog zemljišta (krčenje šuma) 722475
49 Naknada po osnovi prava služnosti državnog šumskog zemljišta 722476
broj: 02/21
50 Naknada po osnovi zakupa državnog šumskog zemljišta 722477
51 Ostali prihodi za korištenje, zaštitu i unapređenje šuma 722479
52 Naknada za opće korisne funkcije šuma 722451
53 Naknada za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama 722452
54 Naknada za izdvajanje iz šumsko-gospodarskog područja 722453
55 Naknada za korištenje državnih šuma 722454
56 Naknada za promjenu namjene šumskog zemljišta (krčenje šuma) 722455
57 Naknada po osnovi prava služnosti državnog šumskog zemljišta 722456
58 Naknada po osnovi zakupa državnog šumskog zemljišta 722457
59 Naknada za eksproprirano državno šumsko zemljište 722458
60 Ostali prihodi za korištenje, zaštitu i unapređenje šuma 722459
61 Naknada za korištenje opće korisnih funkcija šuma 722541
62 Sredstva za proširenu biološku reprodukciju šuma 722542
63 Naknada za krčenje šuma 722543
64 Naknada za ograničenje korištenja šuma 722544
65 Sredstva za jednostavnu biološku reprodukciju šuma 722545
66 Sredstva na promet šuma 722546

Napomena: Zaostale naknade za šume pod rbr. 52.do 60. odnose se na Uredbu o šumama („Sl. n. FBiH“,br.83/09,
26/10, 33/10, 38/10 i 60/11), a pod rbr.61.do 66 odnose se na Zakon o šumama („Sl. n. FBiH“,br.20/02, 29/03 i 37/04)
67 Naknada zagađivača okoliša pravnih osoba 722551
68 Naknada zagađivača okoliša fizičkih osoba 722552
69 Naknada korisnika okoliša pravnih osoba 722553
70 Naknada korisnika okoliša fizičkih osoba 722554

Posebne naknade za okoliš koje plaćaju pravne osobe pri svakoj registraciji motornih 722555
71
vozila
Posebne naknade za okoliš koje plaćaju fizičke osobe pri svakoj registraciji motornih 722556
72
vozila
73 Posebne naknade za okoliš 722557
74 Opće naknade za okoliš 722558

Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća gdje je osnovica zbirni iznos 722581
75
neto plaća
Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća gdje je osnovica zbirni iznos 722582
76
neto primitaka po osnovi druge samostalne djelatnosti i povremenog samostalnog rada
77 Naknada za vatrogasne jedinice iz premije osiguranja imovine od požara i prirodnih sila 722583
78 Naknada iz funkcionalne premije osiguranja motornih vozila za vatrogasne jedinice 722584

Naknada za zajedničke profesionalne vatrogasne jedinice iz premije osiguranja imovine 722585
79
od požara i prirodnih sila
Naknada za zajedničke profesionalne vatrogasne jedinice iz funkcionalne premije 722586
80
osiguranja motornih vozila
broj: 02/21
81 Naknada za dodijeljeno zemljište 722431
82 Naknada za osiguranje od požara 722432
83 Naknada za uređenje građevinskog zemljišta 722433
84 Naknada za korištenje građevinskog zemljišta 722434
85 Naknada po osnovi prirodnih pogodnosti - Renta 722435
86 Naknada po osnovi tehničkog pregleda građevina 722436
87 Naknada za postupak legalizacije javnih površina i građevina 722437
88 Naknada za zauzimanje javnih površina 722461
89 Naknade i kazne za parkiranje 722462
90 Naknade zakupa javnih površina od kavana, restorana, kioska i pijaca 722463

Naknade za skladištenje građevinskih materijala, kampinga, pristaništa i javnih 722464
91
manifestacija
92 Naknade za reklame postavljene na javnim površinama 722465
93 Federalna naknada za uvjerenje o veterinarsko-zdravstvenom stanju životinja iz uvoza 722511

Federalna naknada za obvezni zdravstveni pregled bilja u prometu preko teritorija 722512
94
Federacije BiH
Federalna naknada za izvršeni veterinarsko sanitarni pregled u prometu preko teritorija 722513
95
Federacije BiH
96 Federalna naknada za izvršene veterinarsko zdravstvene preglede i kontrolu u zemlji 722514
Federalne pristojbe i naknade za pokriće troškova kvalitete poljoprivrednih proizvoda u 722411
97
vanjskom prometu
98 Takse za pokrivanje troškova i utvrđivanje zdravstvene ispravnosti životnih namirnica 722412
Federalna naknada za obavljene obvezne kontrole pošiljki mineralnih đubriva pri uvozu 722419
99
u Federaciju BiH
OSTALE NAKNADE (od 1-14 federalne, od 15-18 županijske, od 19-22 općinske/gradske)
1 Naknade troškova branitelja po službenoj dužnosti 722414
2 Naknade ostalih troškova kaznenog postupka 722415
3 Naknada od prisilnog izvršenja putem druge osobe o trošku subjekta nadzora - FUZIP 722418
4 Prihodi po osnovi “Dječjeg tjedna” 722425
5 Naknada za korištenje podataka izmjere katastra 722515
6 Naknada za obavljanje usluga iz oblasti premjera i katastra 722516
7 Naknada za troškove postupka distribucije bilateralnih transportnih dozvola dodijeljenih 722517
domaćim prijevoznicima
8 Naknade po osnovi tehničkih pregleda građevina i po osnovi stručnih ispita 722518
9 Prihodi Crvenog križa od naknada organiziranja manifestacija Crvenog križa “Tjedan 722561
Crvenog križa” i “Tjedan borbe protiv tuberkuloze”
10 Naknade privremenog obustavljanja održavanja polaska ili reda vožnje 722564
11 Sredstva za poticanje rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom koja plaćaju 722568
subjekti u državnim organima
12 Sredstva za poticanje rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom koja plaćaju 722569
gospodarski i drugi subjekti
broj: 02/21
13 Naknada za polaganje stručnih ispita 722591

14 Federalna naknada od izdanih licencija, uvjerenja, certifikata i stručnih publikacija 722597
15 Županijske/kantonalne naknade 722421
16 Naknada za troškove smještaja korisnika u ustanove socijalne zaštite 722426
17 Naknada za parkirališta 722427
18 Ostale županijske/kantonalne naknade 722429
19 Naknada za izgradnju i održavanje javnih skloništa 722442
20 Naknada za korištenje hidro akumulacijskog objekta izgrađenog na potopljenom 722443
području
21 Naknada za prihode ostvarene radom termoelektrana 722444
22 Ostale općinske/gradske naknade 722449
DOPRINOSI (od 1-14 za obvezno i dodatno osiguranje, od 15-16 za posebno osiguranje, od 17-18 za
dobrovoljno osiguranje)
1 Doprinos za mirovinsko i invalidsko osiguranje 712112
2 Doprinos za mirovinsko i invalidsko osiguranje na primitke od druge samostalne 712126
djelatnosti i povremenog samostalnog rada
3 Dodatni doprinos za mirovinsko-invalidsko osiguranje 712114
4 Doprinos za mirovinsko i invalidsko osiguranje koje za nezaposlene osobe plaćaju 712131
županijske/kantonalne službe za zapošljavanje
5 Doprinos za zdravstveno osiguranje 712111
6 Doprinos za zdravstveno osiguranje iz primitaka od druge samostalne djelatnosti i 712116
povremenog samostalnog rada
7 Doprinos za zdravstveno osiguranje poljoprivrednika 712132
8 Dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje 712115
9 Doprinos za zdravstveno osiguranje koje za nezaposlene osobe plaćaju županijske/ 712133
kantonalne službe za zapošljavanje
10 Doprinos za zdravstveno osiguranje osobama kojima je priznat izbjeglički status 712134
11 Doprinos za zdravstveno osiguranje koji plaćaju nadležni organi za osobe koje se nalaze 712135
u statusu socijalne potrebe
12 Doprinosi za zdravstveno osiguranje za branitelje i članove njihovih obitelji čiji obračun i 712136
uplatu vrše nadležni organi u skladu s propisima
13 Doprinos za zdravstveno osiguranje radnika na radu u inozemstvu 712191
14 Doprinos za osiguranje od nezaposlenosti 712113
15 Sredstva za volontere radi osiguranja za slučaj povrede na radu ili profesionalne bolesti 712124
16 Sredstva za pripravnike radi osiguranja za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti 712125
17 Doprinos za dobrovoljno mirovinsko i invalidsko osiguranje 712194
18 Doprinos za zdravstveno osiguranje osobnim sredstvima (dobrovoljno osiguranje) 712193
ČLANARINE
1 Članarine turističkih zajednica 722428
2 Boravišna pristojba 722423
broj: 02/21
3 Članarine turističkih zajednica (zaostala obveza) 722592

4 Boravišna pristojba (zaostala obveza) 722593
Napomena: Članarine pod rbr. 3. i 4. odnose se na Uredbu o članarinama u turističkim zajednicama („Sl. n.
FBiH“,br.18/09 i 4/12) i Uredbi o boravišnoj pristojbi („Sl. n. FBiH“,br.18/09)
5 Članarine obrtničkih komora 722567
NOVČANE KAZNE (od 1-7 po federalnim propisima, od 8-12 zaostale novčane kazne po federalnim
propisima, od 13-14 po županijskim/kantonalnim propisima, od 15-16 zaostale po županijskim/
kantonalnim propisima, od 17-18 po propisima općina/gradova, od 19-20 zaostale novčane kazne po
propisima općina/gradova)
1 Novčane kazne za prekršaje koji su registrirani u registru novčanih kazni i troškovi 723117
prekršajnog postupka
2 Novčane kazne za kaznena djela koje pripadaju Federaciji BiH 723113
3 Novčane kazne koje su propisane u članku 16. Zakona o sukobu interesa u organima 723141
vlasti u Federaciji BiH
4 Novčana sredstva po osnovi primjene Zakona o oduzimanju nezakonito stečene imovine 723143
kaznenim djelom u Federaciji BiH
5 Prihodi od imovinske koristi pribavljeni kaznenim djelom, oduzeti u skladu s člankom 723142
115. Kaznenog zakona Federacije BiH
6 Prihodi od prodaje oduzete robe po postupku Porezne uprave FBiH 723118
7 Prihodi od prodaje oduzete robe po pravomoćnim rješenjima 723119
8 Novčane kazne za prekršaje koje pripadaju Federaciji BiH i troškovi prekršajnog 723111
postupka od fizičkih osoba
9 Novčane kazne za prekršaje koje pripadaju Federaciji BiH i troškovi prekršajnog 723112
postupka od pravnih osoba
10 Novčane kazne za prekršaje koje izriču federalni organi uprave i troškovi postupka 723114
11 Novčane kazne za gospodarske prijestupe koje pripadaju Federaciji BiH i troškovi 723115
postupka
12 Novčane kazne za prometne prekršaje 723116
13 Novčane kazne za prekršaje koje su registrirane u registru novčanih kazni i troškovi 723123
14 Ostali prihodi po županijskim/kantonalnim propisima 723129
15 Novčane kazne županijskim/kantonalnim propisima 723121
16 Ostale kazne po županijskim/kantonalnim propisima 723122
17 Novčane kazne za prekršaje koje su registrirane u registru novčanih kazni i troškovi 723133
18 Ostali prihodi po općinskim/gradskim propisima 723139
19 Novčane kazne po općinskim/gradskim propisima 723131
20 Ostale kazne po općinskim/gradskim propisima 723132
OSTALI JAVNI PRIHODI (od 1-13 od financijske i nematerijalne imovine, od 14-19 od iznajmljivanja, od
20-32 od kamata primljenih od pozajmica i tečajnih razlika, od 33-34 od premije i provizije za izdanu
garanciju, od 35-39 od privatizacije, od 40-50 od pružanja javnih usluga i vlastiti prihod, od 51-76 tekući
transferi, od 77-87 kapitalni transferi, 88-99 donacije, 100-114 neplanirane uplate i povrati)
1 Prihodi od dividendi i udjela u profitu u državnim poduzećima i financijskim institucijama 721111
2 Prihod od financijske i nefinancijske imovine – od Civilne avijacije 721113
3 Prihodi od davanja prava patenata i autorskih prava 721114
broj: 02/21
4 Ostali prihodi od financijske i nematerijalne imovine 721119

5 Povrat anuiteta od krajnjih korisnika za otplatu kredita 721192
6 Prihodi od naplaćenih potraživanja po osnovi aktiviranih garancija uključujući i zatezne 721193
kamate
7 Prihodi ostvareni prodajom stanova 721232
8 Prihodi od prodaje stanova koji su u vlasništvu nadležnih razina vlasti 721233
9 Ostali prihodi od imovine 721239
10 Prihodi od kamate za depozite u banci 721211
11 Prihodi od GSM licence 721214
12 Prihod po osnovi kamata na investirana javna sredstva 721215
13 Ostali prihodi od financijske i nematerijalne imovine 721215
14 Prihodi od iznajmljivanja zemljišta 721121
15 Prihodi od iznajmljivanja poslovnih prostora i ostale materijalne imovine 721122
16 Prihodi od iznajmljivanja vozila 721123
17 Prihodi od iznajmljivanja opreme 721124
18 Prihodi od iznajmljivanja ostale materijalne imovine 721129
19 Ostali prihodi od zakupa 721229
20 Kamate primljene od pozajmica Državi 721311
21 Kamate primljene od pozajmica Federaciji 721312
22 Kamate primljene od pozajmica Republici Srpskoj 721313
23 Kamate primljene od pozajmica županijama/kantonima 721314
24 Kamate primljene od pozajmica gradovima 721315
25 Kamate primljene od pozajmica općinama 721316
26 Kamate primljene od pozajmica mjesnim zajednicama 721317
27 Kamate primljene od pozajmica pojedincima 721321
28 Kamate primljene od pozajmica neprofitnim organizacijama 721322
29 Kamate primljene od pozajmica javnim poduzećima 721331
30 Kamate primljene od pozajmica financijskim institucijama 721361
31 Kamate primljene od drugih domaćih pozajmica 721362
32 Prihodi od pozitivnih tečajnih razlika 721511
33 Prihodi po osnovi obračunate premije za izdanu garanciju 721711
34 Prihodi po osnovi obračunate provizije za izdanu garanciju 721712
35 Prihodi od privatizacije stanova 721611
36 Prihodi od privatizacije banaka 721612
37 Prihodi od privatizacije poduzeća 721613
broj: 02/21
38 Prihodi od privatizacije poslovnih prostora 721614

39 Prihodi od ostalih vidova privatizacije 721615
40 Prihodi od pružanja usluga građanima 722611
41 Prihodi od pružanja usluga pravnim osobama 722612
42 Prihodi od pružanja usluga drugima 722613
43 Prihodi od znanstveno-istraživačkog rada 722614
44 Prihodi od prodaje robe osuđenim osobama 722615
45 Prihodi od pružanja usluga drugim razinama vlasti 722621
46 Prihodi od pružanja usluga drugim razinama vlasti - za pritvorene osobe 722622

Prihodi od pružanja usluga drugim razinama vlasti – refundacija za tiskanje matičnih 722623
47
knjiga i ostalih obrazaca
48 Vlastiti prihodi proračunskih korisnika 722631
49 Prihodi od mjenica 722632
50 Prihodi od prodaje mjeničnih blanketa 722634
51 Primljeni tekući transferi od inozemnih vlada 731111
52 Primljeni tekući transferi od međunarodnih organizacija 731121
53 Primljeni tekući transferi od Države 732111
54 Primljeni tekući transferi od Federacije 732112
55 Primljeni tekući transferi od Republike Srpske 732113
56 Primljeni tekući transferi od kantona 732114
57 Primljeni tekući transferi od gradova 732115
58 Primljeni tekući transferi od općina 732116
59 Primljeni namjenski transferi za kulturu 732121
60 Primljeni namjenski transferi za sport 732122
61 Primljeni namjenski transferi za šumarstvo 732123
62 Primljeni namjenski transferi za izbore 732124
63 Primljeni namjenski transferi za obrazovanje 732125
64 Primljeni namjenski transfer za razvoj turizma u Federaciji BiH 732126
65 Primljeni namjenski transfer za komisije na državnoj razini 732127
66 Primljeni namjenski transfer iz sredstava za zaštitu okoliša 732128
67 Transfer od Federalnog Zavoda za zapošljavanje 732131
68 Transfer od Federalnog Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja 732132
69 Transfer od kantonalne Službe za zapošljavanje 732133
70 Transfer od kantonalnog Zavoda zdravstvenog osiguranja 732134
71 Primljeni tekući transferi od FBiH za demobilizirane branitelje i članove njihovih obitelji 732143
broj: 02/21
Primljeni tekući transferi od FBiH za branitelje po Zakonu o pravima branitelja i članova 732144
72
njihovih obitelji
Primljeni tekući transferi od FBIH za pokriće dijela mirovina na temelju članka 94. 732145
73
Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju
Primljeni tekući transferi od FBiH za mirovine bivše JNA u skladu s člankom 139. 732146
74
Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju
75 Primljeni tekući transferi od FBiH-Zakon o službi u vojsci FBiH 732148
Primljeni tekući transferi od FBiH-Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o potvrđivanju prava 732149
76
na prijevremenu starosnu mirovinu ostvarenu pod povoljnijim uvjetima
77 Primljeni kapitalni transferi od inozemnih vlada 741111
78 Primljeni kapitalni transferi od međunarodnih organizacija 741121
79 Primljeni kapitalni transferi od Države 742111
80 Primljeni kapitalni transferi od Federacije 742112
81 Primljeni kapitalni transferi od Republike Srpske 742113
82 Primljeni kapitalni transferi od županija/kantona 742114
83 Primljeni kapitalni transferi od gradova 742115
84 Primljeni kapitalni transferi od općina 742116
85 Kapitalni transferi od nevladinih izvora 742211
86 Kapitalni transferi od poduzeća 742212
87 Kapitalni transferi od pojedinaca 742213
88 Donacije od fizičkih osoba 733111
89 Donacije od pravnih osoba 733112
90 Domaće donacije za podršku proračunu 733113
91 Domaće donacije za investicijske projekte 733114
92 Donacije od fizičkih i pravnih osoba za poticaj za zapošljavanje 733115
Donacije od domaćih fizičkih i pravnih osoba za otklanjanje posljedica prirodne nesreće i 733116
93
obnovu područja zahvaćenih prirodnom nesrećom
94 Donacije od inozemnih fizičkih osoba 733121
95 Donacije od inozemnih pravnih osoba 733122
96 Donacije za podršku proračunu iz inozemstva 733123
97 Donacije za investicijske projekte iz inozemstva 733124
98 Donacije od inozemnih fizičkih/pravnih osoba za poticaj zapošljavanja 733125
Donacije od inozemnih fizičkih/ pravnih osoba za otklanjanje posljedica prirodne nesreće 733126
99
i obnovu područja zahvaćenih prirodnom nesrećom
100 Povrat invalidnina iz ranijih godina 722711
101 Povrat pogrešno isplaćenih plaća 722712
102 Povrat duplo plaćenih obveza 722713
103 Povrat premija u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji 722714
104 Povrati naknada troškova zaposlenih 722715
105 Ostali povrati 722719
106 Uplate za prekoračenje troškova PTT usluga 722721
107 Uplata anuiteta za dane kredite pojedincima 722731
108 Prihod od troškova naplate po osnovi pokretanja postupka prinudne naplate 722732
109 Prihod od troškova zapljene u postupku prinudne naplate 722733
broj: 02/21
110 Naplata premije osiguranja 722741

111 Primljene namjenske donacije neplanirane u proračunu 722751
112 Uplaćene refundacije bolovanja iz ranijih godina 722761
113 Ostale neplanirane uplate 722791
114 Prihodi od prekršenog garantnog otpusta (prihodi od garancija) 722792
broj: 02/21
rif-hb@tel.net.ba
veljača 2021. ISSN-1512-827X www.fircom.biz godina XXVII.
Prof. dr. sc. Vinko Belak
FINANCIJSKI PROPISI I PRAKSA • broj 2 • VELJAČA 2021.

2
za gospodarska društva prema MRS/MSFI
i MSFI za MSS, u skladu s poreznim
propisima BiH/FBiH – po redoslijedu
konta u kontnom planu
CIJENA
150,00 KM s PDV
FIRCON d.o.o. MOSTAR / Blajburških žrtava bb, 88000 Mostar

Tel.: +387 36/333-065, 318-360 / E-mail: info@fircon.biz / Web: www.fircon.biz Nakladnik FIRCON d.o.o. Mostar, Bleiburških žrtava bb, 88000 Mostar Na temelju odluke Komisije za računovodstvo i reviziju BiH, broj: 10/11
Tiskanica-poštarina plaćena kod pošte 88101 Mostar časopis “Financijski propisi i praksa” se priznaje kao program
KPE računovodstvene profesije u BiH.

Casopis 02 21 WEB

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Casopis 02 21 WEB

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

rif-hb@tel.net.

Prof. dr. sc. Vinko Belak

FINANCIJSKI PROPISI I PRAKSA • broj 2 • VELJAČA 2021.

FIRCON d.o.o. MOSTAR / Blajburških žrtava bb, 88000 Mostar

Mujo govori Hasi:

- Tata, kako se brod održava na vodi?

Sin pita oca:

Ivo pita svoju djevojku:

Blajburških žrtava bb, Mostar, BiH

UNICREDIT BANK d.d. Mostar

ADDIKO BANK d.d.

OPĆE INFORMACIJE: tel: 036/ 333-065

Časopis izlazi u deset brojeva godišnje.

TRENDOVI I OSCILACIJE PITANJA I ODGOVORI IZ OBLASTI RADNIH

Mr. sc. Mirjana Popović

Prof.dr.sc. Vinko Belak

Prekoračenje 181-365 dana 50,00%

1) Prekoračenje 1-30 dana:

Knjiženje u glavnoj knjizi:

2191 – Ispravak vrijednosti potraživanja

5780 - Vrijednosno usklađenje

Prekoračenje 31-90 dana:

2191 – Ispravak vrijednosti potraživanja

5780 - Vrijednosno usklađenje

2) Prekoračenje 91-180 dana:

Knjiženje u glavnoj knjizi:

2191 – Ispravak vrijednosti potraživanja

5780 - Vrijednosno usklađenje

4) Prekoračenje 181-365 dana:

Knjiženje u glavnoj knjizi:

2191 – Ispravak vrijednosti potraživanja

5780 - Vrijednosno usklađenje

5) Prekoračenje preko 365 dana odnosno 12 mjeseci (otpis):

2191 – Ispravak vrijednosti potraživanja

5780 - Vrijednosno usklađenje

Vrijeme naplate Nenaplaćena Očekivani Očekivani gubitak

2. PROCJENA ISPRAVKA VRIJEDNOSTI POTRAŽIVANJA OD KUPACA POD

3. AMANDMAN NA MSFI 16 – NAJMOVI: „KONCESIJE ZA NAJMOVE POVEZANE

4. Dobavljači imovine u najmu 43244 117.000,00

4. KONAČNI OBRAČUN I POREZNI TRETMAN VIŠKOVA NA KRAJU GODINE

5. KONAČNI OBRAČUN I POREZNI TRETMAN MANJKOVA NA KRAJU GODINE

5.1. Neoporezivi manjkovi i rashodi

postupku. Dopuštene tehnološke manjkove utvrđuje se posredstvom normativa utroška materijala,

6.2. Oporezivi manjkovi

Primjer knjiženja oporezivih manjkova:

Dr. sc. Jozo Piljić

2. UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA U SUVREMENIM TRŽIŠNIM UVJETIMA

Slika 1. Ustrojavanje internog obračuna

Kvaliteta računovodstvenih informacija je odraz usklađenosti izabrane metodološke podloge i moguć-

Slika 2. Međuzavisnost organizacije procesa i upravljačkih računovodstvenih informacija

U okviru suvremenog računovodstvenog informacijskog sustava se posebno značenje daje području

Slika 3. Zadaci internog obračuna u sustavu upravljanja prema ciljevima

PLANIRANJE, DONOŠENJE DONOŠENJE

3. TROŠKOVI OKOLIŠA I ODRŽIVI RAZVOJ

Steuerungsinstrument für umweltkonforme Unternehmenspolitik, Frankfurt/Main, New York, 1978), koja

Računovodstvo resursa zaštite

Vrste troškova okoliša

U okviru računovodstvenog informacijskog sustava potrebno je ustrojiti instrumentarij, koji će osigurati

4. TROŠKOVI KVALITETE I KONKURENTNOST

Informacije o troškovima kvalitete, jedna je od pretpostavki za uspješno djelovanje menadžmenta kva-

Troškovi Troškovi (ne)

5. RAČUNOVODSTVENE PRETPOSTAVKE UPRAVLJANJA TROŠKOVIMA U

Amra Jašarević, magistar menadžmenta