BIH OD SREDINE XIX. ST. DO 1975.

GODINE (SAFERSKA NAREDBA,

VILAJETSKI USTAV)

Krimski rat i Pariški kongres 1856. godine pokazali su da Osmansko Carstvo ovisi o
velikim silama i da je ono u krizi. Obećanja Osmanskog Carstva koja su dana na
Pariškom kongresu o unutrašnjim reformama su morala biti provedena.

 1856. - donesen novi reformski akt Hatt-i Humayun kojim se proširuju načela
Hatišerifa od Gülhane

U njemu su istaknuta načela koja se odnose poglavito na kršćanske podanike dajući

im:

- Veća prava i slobode u vjerskom životu

- Prava sudjelovanja u državnim službama, lokalnim organima vlasti, sudstvu

- Istaknuto je i priznanje kršćana kao sudskih svjedoka, te pravo služenja vojske

 Vojnica – porez za kršćanske vojnike

Vojnicu su plaćali samo kršćani, određivana je prema broju vojnika koji treba ići u
vojsku – na svakih 180 muškaraca jedan vojnik, a otkupnina je bila 5.000 groša za
jednog vojnika.

 Ramazanski zakon – 1858. Godine

 Saferska naredba( zakon o čitlucima) - vlasnik koji to zemljište može uz
suglasnost države prodati, zamijeniti, založiti i ostaviti svojim nasljednicima

Odnosi između posjednika i kmeta reguliraju se putem međusobnog zakupničkog

ugovora koji se u načelu zaključivao na određeno vrijeme.

Kmet je mogao sam napustiti zemljište otkazivanjem zakupničkog ugovora, ali tek po
završetku žetve. Kmet je imao pravo prvokupa ukoliko bi vlasnik prodavao čitluk.

 Šerif Topal Osman-paša – bosanski vezir

 1865. godine – ejalet u vilajet – upravljao je valija
 Najviše tijelo – Upravno vijeće – u vilajetu je bilo Opšte vilajetsko vijeće
 Istu podijelu su imali i sandžaci
 Vojni angažman – 3 godine

 U vrijeme Topal Osman-paše izgrađene: cesta Sarajevo – Bosanski brod, cesta

Sarajevo – Mostar – Metković, željeznučka pruga od Banja Luke do hrvatske
granice

 Telegraf: Mostar-Metković 1858. i Sarajevo-Istanbul 1860. godine

 Sarajevska pivara i pilane na vodeni pogon su nagovijestile moće razvijanje

industrije

 Podizani su kršćanski vjerski objekti i škole, pa je 1874. bilo oko 112

kršćanskih osnovnih i srednjih škola.

 Osman-paša je 1865. potpisao ugovor sa zemunskim tipografom Ignjatom

Sopronom o otvaranju tiskare u Sarajevu gdje počinju izlaziti prvi službeni
listovi ''Bosanski vjesnik'' i ''Bosna'' (dvojezični – turski i bosanski).

 U Mostaru je 1872. tiskaru otvorio don Franjo Miličević gdje se pojavljuje list
''Neretva''. Dao je izgraditi i prvu javnu bolnicu u Sarajevu.