OPCENITO O POLITICI - POLITIKA od grcke rijeci POLIS (grad, drzava) o POLITEIA u srednjem vijeku prevodila se kao umijece upravljanja

ja gradovima drzavama -> iz nje proizlazi POLITIKA - VLAST sustav (mehanizam) koji osigurava pokoravanje naredbama iz odredenog izvora - LEGITIMNOST od rijeci LEGITIMUS (zakonit -> zakonitost) ; na njoj vlast temelji svoje ocekivanje da joj se gradani pokoravaju ; oznacava da je vlast priznata od strane stanovnistva - 3 tipa vlasti: o RACIONALNA VLAST temelji legitimnost na unaprijed odredenim normama ponasanja i zakonskim aktima zajamcena javnost rada u svim dijelovima ustroja o TRADICIONALNA VLAST temelji legitimnost na opcem prihvacanju tradicije vlast se temelji na odanosti vladaru ; upravni aparat -> rodaci i podanici o KARIZMATICNA VLAST temelji legitimnost na vjerovanju u iznimnu posebnost odredene osobe (u njenu nadmoc) voda podanicima dokazuje svoju iznimnu moc - LEGALITET postupanje vlasti po vazecim zakonima - AUTORITET razina postovanja ili casti povezanih s drustvenim polozajem - MOC mogucnost pojedinca ili skupine da utjece na druge - POLITICKO DJELOVANJE o donosenje promjena u kakvoci zivljenja da bi se izbjegao kaos, nered, nestasica,... o TEMELJI: sloboda, politicka kultura sudionika, cuvanje i zastita ljudskog dostojanstva o nositelji drzavne vlasi moraju obavijestiti gradane i ostale o svojim planovima i o radu -> javnost informacija o moze se djelovati: POLITICKIM GOVOROM, NAPISOM POLITICKOG SADRZAJA, POLITICKOM UTAKMICOM - POLITICKI GOVOR o cilj je da ideje, interese i namjere politicki govornik prenese slusateljima i da ih prihvate o EKSKLUZIVNI rabi se u krugu politickih djelatnika -> profesionalan govor o TOTALITARNI razgovor u 1 smjeru, koristi se zastrasivanje, nastoji se prosiriti na sva podrucja drustvenog djelovanja o DEMOKRATSKI jezik dijaloga, tolerancije ; prenosenje informacija na cim ljepsi nacin o EMOTIVAN (rijeci s mogucim jakim ucinkom na slusatelja), EKSPRESIVAN (bogatstvo i raznolikost vokabulara), ITERAKTIVAN (ponavljaju se vazne rijeci ili recenice), EKSTENZIVAN (zeli ponistiti nesto sto je prije receno), KOHERENTNI (govor se cini skladnom cjelinom) - POLITICKA UTAKMICA o borba politickih stranaka za osvajanje vlasti i za njeno zadrzavanje o isticanje programa bitnih za ciljne skupine snagom argumenata o moze biti zapoceta i AGRESIJOM -> uzrokuje npr. rat, etnicko ciscenje ; cilj: obogatiti se i steci moc

ELEMENTI POLITICKOG SUSTAVA: politicki subjekti, politicke akcije, politicki odnosi, vrijednosno-normativni sustav

POLITICKI SUBJEKTI - POLITICKI SUBJEKTI mogu biti INDIVIDUALNI i KOLEKTIVNI o individualni gradanin, predsjednik,... ; kolektivni narod, nacija,... - NAROD zajednica koju povezuje podrijetlo i kultura - NACIJA politicki suveren narod o suveren narod -> ima pravo na najvisu vlast o UNUTARNJA SUVERENOST narod bira i ima pravo odabrati vlast, donositi zakone,... o VANJSKA SUVERENOST najvisu vlast i zakone priznaje druga drzava - MANJINE manjebrojne skupine ljudi koje se razlikuju po kulturi i porijeklu o 3 odnosa: ASIMILACIJA (stapanje gubljenjem identiteta), MELTING POT (stapanjem nastaje nova grupa, skupina), KULTURNI PLURALIZAM (jednakost i sva prava manjine) - GRADANIN o tipovi kultura: PAROHIJALNA gradani ne sudjeluju u politici ; apsolutisticke diktature PODANICKA zakon omogucava politicku participaciju, ali gradani ne mogu bitno mijenjati ustroj (pasivni su) PARTICIPATIVNA gradani mogu sudjelovati u izborima i politickim odlukama - DRZAVLJANIN o nositelj zakonskih prava i obaveza o stjecanje: RODENJEM NA ZAHTJEV porijeklom / zenidbom i udajom / visegodisnjim radom u nekoj drzavi / zbog osobitih interesa drzave / po medunarodnim ugovorima POLITICKI POREDAK - ovisi o kakvoci VLASTI (tko vlada / kako vlada - legatimno ili nelegatimno, legalno ili nelegalno / nacin dolaska na vlast izborima, nasljedno, nasilno UZURPACIJOM) - DEMOKRACIJA o sabor, vlada, predsjednik -> REPUBLIKA o cenzuriranije drustvo i utjecanija oporba veca demokracija o NEPOSREDNA tradicionalna svi gradani sudjeluju u donosenju odluka ; rijetka REFERENDUMI (glasovanje gradana drzave koji time odlucuju o promjenama u njoj) Atena o PREDSTAVNICKA (posredna) gradani svoje pravo vlasti prenose na svoje predstavnike republike PARLAMENTARNA / PREDSJEDNICKA (predsj. ima sve ovlasti) / POLUPREDSJEDNICKA o KARAKTERISTIKE: trodioba vlasti, izbori, politicki pluralizam sa snaznom ulogom oporbe

o TRODIOBA VLASTI: zakonodavna (donosi zakone npr. parlament), izvrsna (tijela koja provode zakone npr. vlada, predsj.), sudbena vlast (sudovi) SUDOVI drzavni (vrhovni, upravni, visoki trgovacki) ; zupanijski (trgovacki, opcinski, prekrsajni) POLITICKE STRANKE - temeljne politicke organizacije koje u demokratskom sustavu imaju zadacu reprezentacije, konkurencije i integracije ; nastoje ukinuti konflikte (kapital-rad, agrar-industrija, manjinsko-vecinsko stanovnistvo) - pojavile su se prvi puta u Engleskoj u 17. stoljecu (s pojavom gradanskog staleza) ; smisao dobivaju u 19. stoljecu sirenjem izbornog prava - DJELOVANJE: samostalno i udruzeno KOALICIJE i UNIJE - PODJELA: ljevica, centar i desnica (L, C, D) o potjece iz Francuske Republike, oznacava polozaj politickih predstavnika u parlamentu o LJEVICA revolucionari i reformisti nadahnuti ideologijom oslobadanja radnicke klase i stvaranjem besklasne zajednice ; zagovaraju nasilnicke akte i kolektivno djelovanje ; postaje temelj komunisticke utopije o DESNICA djelovanje tradicijskih mehanizama u drustvenim i politickim odnosima ; protuliberalno i proturevolucionarno pol. djelovanje o CENTAR izbjegavanje krajnosti, nasilja i nestabilnosti ; predstavnici su skloni povezivanjima s jednom i drugom stranom te stvaranju koalicija ; kreira suvremena politicka rjesenja - KONZERVATIVNE o ispunjavanje legatimnog postojeceg socijalnog poretka, priznavanje postojecih ustanova i prihvacanje mudrosti prethodnih narastaja ; ljudska prava i slobode izvode se iz njihovih duznosti prema uspostavljenoj hijerarhiji - LIBERALNE o filozofsko duhovni temelj: ideja slobodne osobe i vjere u um i razum o nacela moderne demokracije: suveenitet naroda, dioba vlasti, sustav ljudskih pravai sloboda, legitimitet o gospodarski temelji: privatno vlasnistvo, slobodna konkurencija, trzisno gosp. - SOCIJALDEMOKRATSKE o jaki socijalisticki programi - sloboda, jednakost, solidarnost, borba za radnicka prava - DEMOKRSCANSKE o temelj je krscanski nauk milosrde, solidarnost, moral ; evandelje, suprotstavljanje marksistickom nacelu - NACIONALISTICKE o nacionalna i etnicka povezanost kolektivni identitet, domoljublje, nacija iznad svega o dolaze s modernom demokracijom - KOMUNISTICKE o revolucionarne, socijalisticke na marksistickim osnovama = totalna kolektivnost IZBORI - temeljni politicki proces koji pociva na izbornim pravima ljudi. - kriteriji u demokratskim drzavama da bi izbori bili prihvaceni:

o moraju biti slobodni i posteni, tajni i opci, kompetitivni podjela izbora s obzirom na broj politickih stranaka koje konkuriraju o KOMPETITIVNE - karakteristicni za demokratske drzave (SAD, Kanada, Novi Zeland, Japan) o POLUKOMPETITIVNE (semikompetitivne) autoritarne drzave (Latinska Amerika, Afrika, Rusija) o NEKOMPETITIVNE diktature (africke i azijske diktature) 4 karakteristike izbornog prava o opce - znaci da svi imaju pravo birati i biti birani uz odredena ogranicenja kao sto su punoljetnost idrzavljanstvo (i da pravomocnom sudskom odlukom nisu liseni poslovne sposobnosti) o jednako jedna osoba jedan glas o tajno slobodno izrazavanje volje svakog biraca se osigurava tajnoscu njegovog izbora o izravno biraci neposredno odreduju svoje politicke REFERENDUM izravno politicko odlucivanje naroda o nekom vaznom pitanju za drzavu. o gleda se kao na najvisi oblik demokracije jer predstavlja izravno ocitovanje naroda o nekom pitanju 3 osnovna tipa izbornih sustava o VECINSKI onaj tko dobije najvise glasova odnosi pobjedu male stranke imaju slabe izglede i on odgovara uglavnom dvostranackim ili dva plus stranackom sustavu o PROPORCIONALNI (razmjerni) stranka dobiva zastupnicka mjesta proporcionalno postotku glasova koje je dobila na izborima odgovara manjim strankama i stranackim sustavima s vecim brojem stranaka, a vlada se cesto mora sastavljati natemelju koalicija (Hrvatska ima ovakav sustav) o KOMBINIRANI (mjesoviti) kombinacija prethodno navedenih sustava