Professional Documents
Culture Documents
Galaksija 069 1978 01
Galaksija 069 1978 01
strana
plasticna
rubrika
brodovi
kalendar
Fotografija meseca
Najveca
,,vetrenjaca“
na svetu
I
. .
.
POPULAflIZACUU
3[)L^1^SIJn
BROJ 69
JANUAR YU ISSN 0350-1 23X
VII GODINA
OuSAN POPOV 16 CENA 20 D
1/78
QAVRILO VUA<0V1C
f. FEUTON:
fiarkeokovanOoirvogopalanjs .
Svelovt u sudaro
HOBI:
RUKOPISI : Vreme proiazi fotograf)|a osfaiu
NAuCNA PANTA3TIKA
NEUROHEMUA:
Regulaion zadovol)atva I patn|e
EROONOMUA:
OdBOa ko)a olakiava rad ... .
FARMAKOLOQUA:
pod zr'akom pitanfa
Aaprilri:
FIZIKA:
Kvark ja mrlav 2lveo parton
ZOOLOQUA: OWderskl srvl
ASTROWOMIJA;
Nova 08 nabu
Odrai tranutne moguOnoad
ASTflONAUTIKA:
Zerniiaof o koamoso
dataiifske eiektrana .
..SAUAKSIJA '
U SKOLI .
PiSe: Alekaandar Milinkovii
davatomaaeinog liveilala pmdajne aluibe la koga nlra rad u ovoj oblastl. Ved u
tako kralkom periodu doSlo ja
ame aaanall da daaepla gubi SI mlllen (atarih) dlnara,
do znaSajnlh promena. Gotovo
edmah amo pmglaalll mobllno alanie I praduaall odge-
varajuda mare. Kao He amo vam u preiiem bro/u vad
eblaanlll, Imall ame da birame lamadu dva mogudneatl:
IIIda canu ..Galakalja" napmate pevadamo aa 10 na 15
dlnara, na menlajudi niita, III da Ja pevadamo na 20
dlnara —aa ianaom da dedamo nevlh 16 strana,
kerlea I lollju, I lake od ..Galakalla" nadinime ladne
dolala lape, rapreaanlatlvno ladanla. Opradellll ame aa
aa evu drugu alternalivu, unaprad uvareni da tima
pegadame I vaie ialla.
Redakcija
GALAKSIJA 69
"
na nauSnoj sceni, all takva da ska): Obrazovanje Istrallvanja blika pokrajina. kojima au po-
i
Odriana sednica
I
se akterl prllagode svoilm no- u Inatitutu za zemljotresno In- stavljenl novI kriterijumi finan-
vlm rolama, a ne obrnuto, kako ienjerstvo Inienjeraku ael-
I airanja Pasopisa skupova. Ta- I Centralnog
je to blvalo ranije. zmologlju (MakedonIJa): Pro- kode je potpisan samoupravnl izdavaCkog saveta
metnl alstem SR Slovenije; sporazum o Izradi vegetacljake
Prolzvodnja uija iz ikiiljaca pu- karte JugoslavIJe. Karta Ireba
OOUR c.Duga"
Aktivnost Saveznog komite- lem retortovanja u Ie2l$tu (Srbi- da bude zavrpena do 1986.
ta za nauku ja); Snabdevanje vodom kon- i godine.
trola zagadenosti (Koaovo): In- Medu predloZenIm Pasoplsl-
Projekti duatrljaMzacija gradevinakog ma za llnanslranje nalazlla se I
alavlll (zaJednIiki projekat SR finansiranju nauPnIb Pasopisa kujupl nesrazmerno vellkl broj
I zaclje za 82 odsto, ..Oslaksija
CG SR Hn/atake); Unaprede-
I
elstema
nauPnlh skupova u IduPoj godl- medicinskih skupova, Drago
Ocepek, iz Raziskovalne skup-
je preirpela gubllak utlod —
nje navodnjavanja I nl. Za ove oblaatl potpisani au I znapajnog povoPanJa irolkova
konzervaeija tia u latrl (Hrvat- samoupravnl sporazumi repu- nostl Slovenije, otvoreno je Iz-
prolzvodnje,
neo aumnju da su ovl akupovi
veoma Paste samo besplatno Podiiane eu tekuPa I planl-
lelovartje za uvek rati krug me- rant akclje llstova u pogladu
dlclnakih radnika. njlhovog neposrednog razvoja.
Duro LonParevlP, predsed- U tom amitlu prIhvaPena je I
nlk Saveza za nauPni rad u promana obinu, aadtiejs I ca-
OSJ, kojr je ovoga puta bio ne „GalakelJe“. Dogovoreno je
domapin sednice, zamollo je da te sednica IzdavePkog aa-
predstavnike republika pokra- i veta ..Galaksije" odrpl u janua-
jinada aklivno uPestvuju u izra- ru, po Izleaku novog broja, ka-
di dokumenta: ..Angaiovanje ko bl IzwriMe pomane moglo
nauke na zadaclma od znapaja da se svasltano razmotre I
Popularizacija nauke
Rabi (SAD, fiziCar, nobelovac) kaie u jednom raz-
I. I.
JANUAR 1978.
. . .
PronalazaStvo
Sesta medunarodna izlo^ba pronalazaka i patenata
mislicna ve£ bio u 2enevl „raz- atrulsala pokretna naprava — jadan mlnuti Hiljadu mlnuta iz- mobile drugih predmeta od
I
robot —
koju blamo mi ..stran- krade. Izvanredan pronalazak
sam u avojoj maStl gtvarao. Sla cl" kao rent-a-car Iznajmijivali predahnuti . . — aanvozavazujubi ksnsp, Po-
It bu tamo ave videtl? Itna II iz nablh udaljenlh gradova? Na prvom koraku susrebem
nebag Izuzetno znaCajnog'? Da Preko radlo-talasa usmeravall sa sa proiloSbu. Levo pra- v^ufe se baz bvora na bllo kom
li ja neko od nailh pronalazaba bismo naieg ..spacljalnog ro- krasrta kaplja ornamentlke ka- maalu. LIvlabenjem jadnog kra-
iztoiio svoje izuma . .7
.
bota izveStaba" da se umesto ledrale u Bazelu, dasno novi ja konopca u srediite slisnuiog
NIsam bestito nl pobao da nas krabe IzIoZenIm prostorom, sat sa pravougllm trouglom za tela, zatezanleiT) se ostvaruje
raztnibijem. a veb smo Izlill Iz prilazieksponatlma, ..razgleda obitavsnje vremana. Pre 2.500 ..vezivanje". Sto se jabe vube,
oblaka. Na tamnom nebu uka- Ih" I..razgovara" sa pronalaza- godina Pitagora je ubio: ..Priro- ..samovez" bolje drll. Sa prese-
GALAKSIJA 69
kom od 12, S mm, ovakav vsz na koje treba reiltlda pozovemo
I )lutpao, Palant Je zatdden u 9 redenje ..vedrtog" problema.
bazi trenja Izdrlava masu od 2 saradnike naSa radionics da zamalja Evrope. u Kanadi I u
lonel Sa ovaj pronalazak znali
Vadi naijade zaglavijene Cepo-
pregnu na konkralan posao. AuttraliJI, Isplatle ja uloiani ve. Izgieda i»put dnirada lud-
Qadica sa olovnom zasti- IrudI bala. Na kraju Ima pod uglom
mu audedi, oni ga nlaii palenll- toml One bl trebalo da Sille od PertabI Inatrumant za mara- postavijenu ..zakadku za dap.
rail. Totlko au bill mudri da ih X I radloaktivnog zradenjal nje dvradne matarljala. Brz i Jvladi sa kao dllo pored depa,
"
Svetska zdravstvena organl- pranja vellklb slaklenlb povr- da" energiju akumulatoru auto- da tamo pokaZu svoje umede.
zaclja iz1a2e pronlaske najhu- moblla pri kretanju. Ona da ja Ovim akromnim pril^om na-
manlje prlmene, Jeftine naoda- Evo jadnog Jugoslovenal dem novogodidnjem broju ol-
i I uistinu vredati, all same na ra-
re izllvene Iz plastike. Specljal- to sa srebrnom medaljomi Alat- dun povedanog utiodka gorival podlnjemo novu stranicu prona-
ne Igle za vakcinaclju. Pnra po- nidar I. Sllvar Iz Zagreba Kaubojskl pejaa za novdanlk. lazadke radiontce ..Galakslje",
mod za dehldrlrana mnogo ita I stlnakl vrh 36) lzlo2lo |e vISa Potrebna stvar u gradskom koja da doblll Izlaz u aval, Iziaz
drugo Ovoj plemenitoj akcljl
. , . svojih pronalazal^, od kojih 2e- saobradajul Nedoslaje futrola u 7-mi ZenevskI salon pronala-
Irebalo blmaksimaino pomodl. llm da Islaknem univarzalnl za pidloljl zaka sledede godina.
Zapisujem u baleinicu da sa atalak za vazanja goblana, Japanske alaklrldne maka- SvIm pronalazadima Zelim
preko ..QalaksIJs" obratimo Kako )a lape porazgovarall ta za. Seku plaino i hartiju kao mnogo uspeba u 1978. godinl.
ovoj organizaciji sa molbom da tvellin u ludlnl, I to aa naklm paudinu, uprkos svojo) mlnlja-
nam doslavl spisak problema ko|l )au najoilrifo) konkutanci* lurnosti. VadMap, Dellnitivno Prof, dr Vladimir Ajdadid
JANUAR 1978.
. .
Krekajte s nama
|<^ ..Galaksiju"
Onl koji au. motda, pomlsllll da privatna pitanja, lake je znaia zajedno sa nama
udestvujete u
ovakav trelman neposrednog da na taj nadin dini ..medvedu kreiranju Mata. U tom smislu I
mallene, Slo je redakclja u toku svoje obrazac naie budude saradnje nog, manje studloznog i
naroficlo, pretvorlla u,
masedne produkclje pruJila di- na ovoj slranicl.
privalnu koreapodencilu izme-
taocu. Od njega sa odekuje da lista . . Nlje oi
redakclje. U
,
du pojedlnaca i
NIMCEVIC DAMIR, 24000
prodita broj, da oceni da II je pa da astronomljl piidajemo
svojim pismima oni au traJill SUBOTICA, IVANA KUKUUE-
naS trud urodlo plodom, da se znadaj ..nauka nad naukama".
odgovore 1 na pitan)a najllinlie VICA 11:
krttidki osvrne na propuate, da Ceveku je petrabne nelto ito
priroda. na vodedi raduna da „Potte ja pretie. ima ved
nam uka2e na njih. trail obja- da praklldno da sazna, netto
takvl zantevi pradatavijaju avo- 250 gedina, od smrti genljal- tto da ga lalakalratl, osvailtl
nog nauinika Isaka Njirtna, bio ovo predlog zi
bl red da pliete o njegovom il-
GALAKSIJA 69
Okeanografija
2ak-lv Kusto govori za Citace ,,Galaksije"
• VI ste, gospodine Kutto, obiill mno- jedan od drugog stvarajudl kontlnentalne jMfi ueiuvima sveia laKooe je zavisna od
ga mora prikuplll ogromnu dokumenUclju
I rasede. Iz njin izvire novi geoloiki materljal. Oksana. Modllikacije faktora Isparenja
ko|a |e danas od Izuzelnog zna6afa za daljl BaS u okeanima odvija se naivedl deo tek- okeana, zbog tankog povrSInskog films koji
razvoj okeanografija. Smatrate da au lonske aktivnosti. Pored toga, okeanl Stne
II ostavijaju naftnl proizvodi III silikonl. najne-
mora ved dovoljno latraiana? Ima 11 tajnl 97 odsto ukupne vodeno mase na planetl, posrednlja utlSu na pojave suie III gladi Sl-
mora ko|e dovak foi uvek nife dokudlo? ukijudujudi lednike polarne kape. sam il-
I
I rom naSe planete. Moram da kaiem de
vo( doveka zavisl od kvallteta ovog vodanog
— OCIgledno, ja moram da odgovorim sistema.
''
okeanl ntkada nede bill dovoljno istraUni,
bar ne dok ne uapostavlmo polpunu kon-
potvrdno. OkeanI niau dovoljno Istradeni.
Na morskom dnu ditsve plamie otkrili
krupne geoloSke promerw. Dui atlantskog
smo Cinjenice — a ne tajns
trolu oaposobimo se da predupredUno
i
..okeanske" nedade. ,
drugom —
all najvadi deo ruilnskog posla
dasa u das. imall I neprijatnih Irenulaka? da demo uskoro imeti povoijnlh rezultata, s
obzitom na dosadaSnji tok rasprava o me-
dunarodnom pomorskom pravu. Ako se
podne sa ekaploatacijom neklb airovina,
bojim se da de bit! istrgnut hleb Iz usta
mnogih nerazvijenih zemalja. kojima su
takva sirovine jedina mogudnost za opsta-
nak. Zamblja. Zair drugs zemlje mora|u da
i
vaian deo mog rade bio posvedsn populari- II da je aartdnja mcdllertntkih driava na
zaclii nauke. Imao aam za (o dobra razloge. zeilitl mora ved devoijno razvljens? Kakwa
Krajem devetnaeslog vska, kada ie nauka au u tom pogledu lakuatvs CIESM-a7
sllcala va2nu druitvenu ulogu, naudnlci au
razvill jednu opasnu vratu elitizma. Sebe au
— Mnogo se pride o velikom ave vlia i
10 GALAKSIJA 69.
. .
koji modete odekivall od CIESM. Novae je agencljom (ESA) da bismo razvili svetski
dela mo|a asoeijaeija. ali je CIESM tvorac
programa.
* To Je doita novca . .
JANUAR 1978. 11
Ekspedicije
Podvig atomskog ledolomca ..Arktika” uiMniii •ksp«dtcij< vacJiij zamrkov —
«l>ecl|alno za 6Haace „Galsktlle'‘
Prvibrod
na Severnom polu
Sedamnaestog avgusta 1977. godine do geografeke ta£ke Severnog pola stigao ye najvedi atomski
ledolomac na svetu ..Arktika". Po pn/i put u istoriji moreplovstva. do .,krova svela" doprojejedan
brod, oatvaraiudi na taj nadin vekovni san mnogih generacija pomoraca i polarnih istrailvada.
. .
FMMjerw vrsmenske prognoze mnogose njegov primer I, smeSkaJudI se. rekao: prosvetenom 19. stoledu one je do te mere
Mte obisllnjuju nego one koje iovek — Sta vellte, da II bl bllo loSe rashladill obuzela ljude da je otpo6eo pravl ..polarni
priielikuie. Krajem julapoieckom avgusta se sada negde na Severnom polu .? E pa, bum", koji je naslavljen i u 20 veku. Starto-
—
I . .
1977. godine nijedan Moskovijanin nlje se uskoro ilemo bitl tamo. ill. taenlje, doblll valo ae odman sa tri kontlnenta iz
pobunio protiv meteoroloSkih izveitaja: smo lakav zadalak Pozvao sam vas rad! Evrope, Azija Amarlke. Krenull su ozbiijnl
I
—
. . .
prognoze su bile do te mere precizne. Ako obBveStenJa: odiuieno je da atomskl ledO' islraJIvaCI I fantasti, b^atl i siromeSni u
bl alnoptltarl obedall 3S aiepeni u Madu — lomac ..Arktlka" krone na naubno-praktienu nadi da be se obogatitl. Za nepunlh devede-
Butradan bl termometri odista pokazall tu plovidbu po severnim iirinama Severnog sel godina (1827 —
1915) ka devedesetom
tempo raturu. iodenog okeana. sa Izlaskom na geogratsku stepenu severne ilrine krenulo je oko trlde-
Jednog lakvog apsrnog dane. kada su se taiku Pola. Pred ekspedicljom se nalaze set vellkih ekspedicija, ne rabunajubi male
Moskovijairl Sak u metrou gu$lll od zapare,
I veoma ozbiijnl zadacl. a kojlnta 6ete bill grupe I pojedince —
naivne entuzijaste I
a tovek oseiao te)|u da pobegne negde na upoznatl neposredno na ledolomcu. Razu- avanlurlste. Na zavetnu tabku, gde se spaje
SevernI pol, po zadatku redakclje otISao me se, ako budete ielell da krenete ns svih 360 merdijana. gde ne poetoje nl Istok.
aam u Ullcu 2danova na sastanak kod plovidbu . . nl zapad, rtl sever —
veb samo jug, ke toj
TImoleja Guienka, mlnlatra pomorstva tabki jurlll su Amsrikanci
I EnglezI, Sveda- I
Kredemo iz Murmanska
Murmansk je od Severnog pola pravom
linijom udaljen 1260 milja (2.330 km). Odat-
le smo na brodu ..Arktika" Isplovlll 9. avgu-
sta, a veb sutradan iz Kolskog zaliva skre-
null na Istok. u rejon Novoslbirskih osirva,
koja su od nabeg clija udaljena 1.900 milja
(3.5IX) km). Odatle je najiakbe krenuti u
severne geografske birine; oaim toga, ovaj
okolibnl put izabrali srrto zbog toga bto je
bilo predvideno da se obuhvati bto bire
arkitbko prostranstvo. kako bistrto prikuplll
bto vibe podetaka, kako za nauku tako za i
moreplovce.
SIgurno be jednom nastupitl doba kada
ljudi koji krebu u centraini Arktik nebe
morati da se brlnu za Bvoje iivote, ali sada
job uvek treba bill oprezan. Islorija nas
upozorava: led je opasan, podmukao nepri-
jatan. Jo5 u Murmansku, izvebavajubi rrtlni-
atra o spremnosti broda za plovidbu, kape-
tan atomskog ledolomca Jurij Kubljev (SB
godina blvota, na Severu plovi punlh 36
godlnal) pobm je da nabraja sve mere
preduzete za bezbednost plovidbe:
Umeslo jednog, na .Arktlcl" su sada bila
dva hellkopetera „MI-2". Nlje Ispubtena Iz
vida mogubnosl da led Izbaci iz stroja ne-
ki od brodskih vijaka. zbog bega bi se
ledolomac nabao u viesll stihlje, u zagr-
ijaju leda. U tom slubaju, medu ledenim
poljima morao bi da sa izgradl aerodrom za
rIJem transportnlh aviona, j>a su se na
Eidolomcu naiazTlI Duldober i legliab, grade-
JANUAR 1976. 13
. . . . .
Smeiten aam u ka)ltl 33: njen ..domadin" no2 u maslac, aJi je uskoro podela da lidi na
mehanliar Judj Apal- burglju koja buSI granlinu slenu .
ie 39-togodiSnjl atarljl
.
kov. Njsgova kajlta je, u stvarl, komforan Da bismo izbegll opasna mests. heltkop-
ler se dl2e u nebo svakih sat do sat po.
dovsobni stan: spavads soba, sanitarni dvor I
pmizvoda naUmanIdnu f tru/u, kafa aa deli na mladi — debl|l do 30 cm, „odrastao" na dve stotine metara od broda digit uvIs
I
tianalorinUa aladnoamamu Ipekrada Star! led se deli na vltegodiSnjI led sibirskih podIgavSI pri tom ogromne vodoskoke . .
Jadinatrana la I Uoloika xaitHa, keja Snaga pogonskih uredaja broda iznosi pakovski led. Prolazimo kroz greben lede-
garanti^ potponu algumaal xa avu 75.000 konjskih snaga. All. dok sa kredemo nog brega. KoristedI diterentni sistem, izvu-
peaadu ladolomea, kroz mladi led, korlsllmo samo 40.000 konj- kll smo se iz ledenog zagrljaja. Povladimo
14 GALAKSUA 69
. . " . . .
&e unazad . , . DrhtI brodaki dnsvnik, drhti na kojem se ne vidi nijedna zvezda, prastarl kada au zvubnici na brodu pobell da pucke-
moj notes. Nesigumom rukom iaplsujem orijentirimornara, laju;tada se zabuo mlad, prodoran glas:
ove retke, a sedanje me odvodi u Lenjin- Sedamnaeatl avgusL U 00.00 basova, —Pafnja svim blanovima ekspedicija!
grad, u dokove Baltljakog zavoda, gde sam slulbu na kapetanskom moslu preuzlma Nab ledolomac je u betiri basa po moskov-
prvi pul, pre nepune th godine. ugladao zamenik kapetana Qolohvastov. Tu su I skom vremenu stigao na Severn! geogiatski
gromadu .,Arktika‘' koja se tada upravo kapelan, rukovodilac skspediclje, naubnlcl, poll
radala —
atomski ledolomac druge genera- strubnjaci, novinarl. „A(kllka’’ je obavljena Pa da, stigll amol Upallle su se sve
clje, opkoljen skelama, kablovima, crevima.
Sebam se da |e u prostoriju u kojoi su sada
gusiom maglom: vidijivost je 140 300 me-
tara. Krebemo se trzajima. Sada je najvainl-
— aljallce. Ja sam pobeo da zavidim filmskim
snimateijima: ne moraju da tra2e rebi da bl
smeStsni atomski reaktorl, komotno mogla je —ne skrenuti s kursa. Na Indikatoru opisali ono bto se desllo; onl be to jedno-
da se sinesti jedna deselospralnica U . jednog uredaja pojavijuje se signal koji svi stavno pokazatl. milionl, slollne miliona
—
. . I
—
dovlabi pravu pravealu lubenicu: jedan ube-
snlk ekspedicija Jurl oko Pole s fudbalskom
loptom ispred nogu, a nekakav budak poku-
bava da sedne na sedibte biclkla sa samo
jednlm lobkom . .
Veb je traiimo. Samo bto smo krenuli minuta ponovo probao kroz geogralski Se-
mo2emo susresli.
zaustavijamo se. OrIJentIbemo se. Tri basa I verni pol krenuo nazad, po 45. merldijanu.
i
nova smene. Svi bekamo vest! Pet dsns kasnije, rano izjutra 23. avgu-
Sve bebbe se u nebo di2e hellkopter sa od stole s uredajima nad koje su se nadvili sia. ..Arktika" je uplovila u Murmansk
hldrotogom Losevom. Pilot! se smenjuju. a navigatorl. Niko ne drema ko ino2e da — Materijall prikupljeni za vreme plovidbe.
. .
on — ne. Na rezervoarlma hellkoptara nacr- prespava Istorljsku nobf TrI basa 58 i od vellkog su znabaja za nauku. za dalje
lane su ailuete bellh medvada. Onl podae- minuta . Nestrpljenje rasle. Paata I nape-
. . osvajanje sovjetskog sektora Arktika. Za
baju pilole na inalrukclju koja glasi: prill' tost. Uobibajenih viceva tipa: ..Qde je ona vreme plovidbe prsdene su 3.242 mllje
kom svakog poletanja, pored zalihe hrane osovina o koju sa bebu bell medvedi?"
li
JANUAR 1976.
15
Ptnologija
Anatomija jedne neolitske kulture
* a •
^ (M a • a
'
Aral jras j [ y-
• • a “ j
lorn Nova Gvineie. |o3 i danas folozi. geolozi, paleoniolozi. bo- pojmova piemena Bima. koie je
postoji jedan vehki arael bez lanidarl. zoolozi. aniropolozi. ved od ranljekontaktiraloslndo- ,,tj mnogim klanovima, bez
oznakeplanina.rekainaseija To siruCniaci za iropsku medlcinu,
obzira na rang.) pol. posibji
la jedna odpoBledr|lhbelihpega etnopsiholozi. slrudnjaci za hu- slidnoBti 8domoreclma Eipo
zabrana (tabu) konzumiranja
na karlama nade planele, manu elolDgi|u. lingvisliku, et- domadlnima isiraiivada Po§tb ^yinjskog mesa, koje se svi dla-
Sve doskora.golovoimiebilo nomedicinu.antiopogeografijut su udesnici ekspedici|esve uslu- novl savesno pridriavaju.Sobzi-
mformaciia iz tog fegiona Tek staru rang Isloriju. ge pladallduvanom.solfu.'metal-
I
rom na to Ida le svinja jedrna
1958. godine francuski snlma- Uprkos opseinim priprema- nimnoievima.sekiramaidruglm domadadivotinja. adomorocise
telj Pjer-Domcnik Gaso (Pier- ma, program nije bio krulo kon- alatima. poverenjedomorodaca slabobavelovom.njthovsvakod-
re-Domlnlque Gaissaau) sni- ciplran, nego le na terenu prila- se povedavalp iz dare u dan onl nevni obrok uglavnom se aa^loii
l
blato". u kojem je opisao muko- potrebama mogudnostima in- da postepeno postajall njiho^i
irpno kfslarenje plamnama i ur-
i
GALAKSIJA 69
Medicina
ZaSto neki braCni parovi ne mogu da imaju decu
Mnogobroini i sloieni bioloSki faktori usiovijavaju sposobnost reprodukdje: ako bilo koji od njlh
zataji, javlja se sterilnost, to jest nesposobnost muSkarca i iene da Imaju date. Normalno je ifo bradni
par ieljan dece bode da sazna ko je nosilac neplodnosti (mui, iena Hi oboje) i kakvi su izgiedi da se
zadede naknadno ostvari.
O Semu sania (Sdna £ell|a7 Da ae udvoji. nja kod mu^karca svedena na 20 odsto. u jom Poznato je da erekdiom ..komanduje’
Ounovito odgovara Fraraoa 2akob (Fran- tom sluCaiu par lir^ male Izgiede (4 odsto) vlie normona koje prolzvode teslisi, nlpofi-
cois JacoO), francuski genetICar. doSilnlk da doblje dete. za. hipotalamus. tiioideja nadbubieina
I
Nodelove nagrade 1965, prevedl aluzlju na Pripisall deo III svu odgovornost mu- ilezde. Nedostaje jedan III vlie od tin
II
nastanak svakog ljudskog biCa, koji po&lnja Skafcu je relativno novo stanovISle. Vekovl- hormone, erekclja 6e oslabltl III biti nemo-
suaretom spermaiozolda l iajaicela Ovaj ma se verovalo da muSkarac moie bill guPa. U stvarnosti, najvePi bro) sluPajeve
san sa. madullm. ne ostvaruta uvek. jar krivac samo ako je impotentan, to jest impotenclje (oko 90 odsto) lira psinlPko
katkad mu se oriroda suprotstavija. Naino- flzldki nesposoban da obavija polnl akt; a poreklo. Tada je zadatak psihoanallze da
vlje Btaiistieke anallze ukazuju da |e 15 do ako je tomogao da £lni, a iena ne zatrudni. olkrlje uzroke depreslje, straha. osePanje
20 odsto brainlh parova prinudeno da trail krivica je bila sartx) njena. Kao u mnoglm
I krlvlce ill neuroze, koji potlskuju seksuainu
pomoi slrudnjaka zbog sterilnosll jednog III drugim sludaievima. samo je nauka mogla telju III onemogupavaju erekclju. U toj obla-
drugog partnera Neplodnost iene |e utvr- da obezvredi ovu predrasudu. stl nauka raspolaie samo Izvesnim hlpole-
dena u 40 odslo tih aludaleve, a latl proce- Spermatozoidi su otkriveni 1679. godine. zama pouzdani odgovorl mogu se oPekl-
I
nat otpada i na mu5karce’ U preostallm ali tek polovinom 19 veka uNidene je da vall tek u dsljoj buduPno^.
slufaievima, 20 odsto. blla su sterilna oba njlhovo nepostojanje u spermi dovodi do
slerilnostl.Odskora. naufinicl proudavaju u Normalna plodnost zahteva lunkclontsa-
ko|oj merl _
pri postojanju spermaiozolda
i nje niza tizloloikln mehanizama. Kod mu-
— neplodnost moie biti rezultat njihove Skarca. to je proces stvaranja normatnlh
Predrasuda maiobroinosti ill slabe pokretijivosli. spermaiozolda (processpermetogenezej.lu-
o ..nepogreSivosti" muSkarca Polna nemo£ Ima razlifilte uzroke Moie Penje semene tePnostI sposounost sper-
i
bIti posledlca neke lezija nervnog sistema malozoida da prodru u genltalne orgsne
tspltivanja su pokazala da sterilnost koja spreiava seksuaino uzbudenje: III po- iene. Kod iene, polrebnl su usiovi za
moie bill razultal udruilvanja jednog len- remebaj krvotoka —
kada sekaualna ielja. sezrevanje jajnlh Pellja (ovogeneza). meseP-
skog I
jednog muSkog (aktora 2ena koja postoji. all je realizaclia nemoguPa. Impo- na men$iruaclja, oplodenje, sagmeniacija
ima samo 20 odsto Izgisda da zaine, u tenclja 6ak moie bill uslovljena nedostai- oplodenog jajaicela konaPno, sposobnost
I.
itome £e sigurno uspeti ako le muSkarac 100 kom vllamina u organizmu muikarca ik. 5to materice da primi oplodeno jaie Ptlti razvoj
I
odslo plodan: ali al<o je sposobnost oplode- je ieSPI sluPaj, hormonalnom detjcijenci- plods do porodaja.
18 GALAKSIJA 69
Slo2en proces spermatogeneze anastomozl, tj. spajanju dva dela Istog matide se Iransformiiu u spermatozolde.
Dskle. od jedne spermatogonlje sa 46 hro-
KlasifiKacIja slerllnosti muSKarca audara
Sparma koja ie izbedena ajakulacijom mozoma, dobljamo fietiri spermatozoida sa
se s mnogobrolnim (eiko6ama aadfii sparmatozoide u samenoj plazmk to po 23 hromozoma, od kojih dva Imaju point
do danas
i
hromozom X, a drugs dva hromozom Y,
|e guala belldasia tednost koja jod sadr2l
nl(e pfttivaeeno neko jedinatveno miiljenle.
MedLrtim,
sekret prostate, samenlh kasica raznlh
polazadi od razuKata nalua u i
u apermi) mo2e Imatl dva uzroka. Prvi, na do 750 mlllona, koliko sa Izbaci prlflkom mija). Na]de$6a genatska anomallja Je Klln-
putu spermatozoida nalazi sa neka prepra- ejakulacija, samo je jedan potreban za telterov sindrom. Osobe sa tom manom
ka koje im onemogudava normaino Izbacl- opiodenje ienskog jajeta. obidno su vrio visoke, veoma miiave s i
vanje u spoijnu sradinu. L> ovom slueaju nerazvljenlm prsima; njihov ud je normal-
Dva dasa posle Izbactvanja spaime aktlv-
radl ae o takozvanoj ..ekskralornoj anomall- nog izgieda, all au testiai veoma tvrdi ne I
no je joi 70 odslo spermatozoida, a posle
Drugo. ako je posredi poremeda) u vedi od zrna pirinda III zrna groZda. Kod tih
ji".
spermatogenezl (anomallja u procesu na-
dellri neJto vide od 60 odsto- Medutim, u
sperm! muSkarca sr muSkaraca broj hromozorrw nlje 46. ved —
Anomalije kongenitainog porekla veoma
su raznovrsne —
od nedostalka testisa do
Senolljevog sidroma koji sa karakterlde od-
sustvomspermatogonlja u semenllernim ka-
nalidlma.PodrazumevasedajeuovimsIuda-
jevime sterilnost definitivna nelzlediva. Na-
I
manifestuju se bilo gda na veoma sloZenom kada se radl o polnim menanidkim prepre- spermatozoidi u spermi bez tivota.
I dugom putu koji polazi od testisa a
zavtSava se na vrhu uda. Njihov uzrok U normalnim uslovlma stvaranje sperma-
najdaSdetrebatraditi u infakcljl III urodenim tozoida se odvija u kanalima testisa traje I
Uzroci neplodnosti kod iene
anomalljaiTtti. Ako Je poreklo TBC Intekcija od puberteta do slarostl. U podelku, sper- Sterilnost kod Zene ims druge uzroke.
koja Izaziva stenozu Mi polpunu opstrukclju matogonije III matidne delije u svomjezgru bilo da se u jajnlku ne oslobada jajaZce,
ekskretornih puteva (sulavanje organa) na sadrie po 46 nromozoma koJI predsiavijaju bilo pak da postoji jedna prepreka koja
razUdlllm nivolma, u ovakvim sludajevima genetsku baStlnu. U datom momentu sper- spredava susret spermatozoida jajaScete Hi
i
medicina joS uvek nije u stanju da uspeSno matogonlja povedava svoj obim, zadrZava- njegovu implantaciju (ugnjezdavanje) u
Inlervenide. Nasuprot tome, akoje intekcija judl 46 nromozoma, postaje spermatooit
I
$upljlnu materice. Ovogeneza, proces po-
izazvana gonokokom. opstrukclja se obidno prvog reda, koji novom. taKozvanom reduk- slanka Zenskog jajela, sHdan je spermato-
javija sartx) na jednom mestu tada se clonom deobom (mejoza) daje dva sperma-
I
genezl. Polezna ladka su ovogonije. matld-
blrurSklm putem pacijent moie iziediti. Kod toclta drugog reda sa po 23 hromozoma. U ne delije. koje sadrie po 46 nromozoma.
urodenih anomallja koje sa rrwgu nadi u daljem procesu spermatogeneze svaki bro- Kad ovogonija naraste akumulacljom ge-
razllditim delovima reproduktivnih organa, mozom se cepa na dva, na laj nadln da dve netskog malerijala ona daje ovocit prvog
posebno na pasemniku odvodnom kanalu,
I sparmatide, koje proizMaze Iz te deobe, reda koji redukclonom deobom proizvodi
ledenje Je iskljudlvo hlrurSko sastoji se u
I sadrie po 23 hromozorrta. Konadno. sper- ovocit drugog reda sa 23 nromozoma I
JANUAR 1978. 19
6
I u vedini sludajeva no<malna ovulacija se zoidl treba brzo da predu iz semene tedno-
Uzroci ponovo
zultati
uspostavlja. Posebno
u stlmulaclji ovulaclje, dobijeni su
povoijnl re- sti u cervikainu sluz, inade be Ih ubiti
vaginalna kisellna. Zatim prevaljuju put kroz
davanjem clonilena. matericu da bi stigll do mesta susreta sa
sterilnosti Anomalije u jajnlclma takode dovode do
neplodnostl. kao kod Zena sa sindromom
jaiaScetom. U normalnim usiovima, vellkl
broj spermatozolda savlada ove prepreke,
Staj-Levental (njlhovl jajnicl su glstki, sede- all ipak —
posle Irenetibnog sprinta —
fasti hipertrollranl). Kod tog oboljeoja
1 samo jedan, onaj najbrli. uspeva da opiodi
mo2e se hituidki intervenisatl u 85 do 90 I JajaSce.
odsto sludaieva uspostavlja se normalan Dogada se — I to je jedan od uzroka
fneostrualni clklus. Neplodnost mo2e bill i sterilnosti — da nijedan spermatozold ne
posledica distrolije jajnika koja Izaziva ne- stigne na prepreke
randsvu. jer su na
|edr>u nalu iellju Koja se zove polarno telo I redovne cikluse (40 do 60 dana); ovaj I njihovom putu nepremostive. Najpre, na
koja se desenerlia. Ovaj ovocit se op«t deli poremedaj se otklanja hormoealnom tera- nivou vagine, neko akutno zapaljenje mole
I daje jajE&e iednu manju deliju koja se
i pljom. spermalozoldima preprebitl put do griica
takode degenarlte. Imamo. dakle, dve me- Pojava menstruaclje (obiino izmedu 11. materice. Sterllnost prouzrokovana na taj
jolifine deobe, koja dovode samo do jednog 14. godine) oznadava aazrevanje jajnika
i nabin Izuzetna je obibno prolaznog karak-
I
{ajaSceta sa polrebnim polnim hromozo- koji tads postaju sposobnl da oslobode lera. Mnogo bebbi su slubajevi neplodnostl
jajaSce pripreme matericu za eventualnl
r
zbog smetnji na nivou griiba matence. Tu
mogu postojati povrblnske ranice koje pre-
secaju ..trksbku slazu’’ spermatozoldima: Hi
inllcirana sluz grilba Sto izaziva njihovo
Science et vie
neplodnostl. Ovaj poremedaj mole Imatl dode do opiodenja. pojavijuje se redovna ( )
genetsko poreklo, kao kod lena sa sindro- mensiruacija I zapodinje novi ciklus
mom Terner. koje u svom kariotipu Imaju 45
hromozoma umeato 46 kao kod normalnlh Prepreke na putu do cilja
blda: u tim siuSajevIma ovogeneza uopSte U sledebem broju:
ne postojl, pa Je sterllnosl definitivna. Spermatozold. da bl se susreo sa jajaS-
Sterllnost se lavlja kada naslupi pore-
1 cetom. mora da prermsti nekollko prepre- dr Duian docent
DInulovlb,
medaj u funkclonlsanju endokrlnih llezda. ka. Sperma koja se IzbacI u toku polnog Medicinskog (akulleta u Beogradu:
naroCIto hipotalamusa bipolize. koJI kon-
i akta jednlm delom direktno dopire do sluzi
troii$u proces ovogeneze. Ovde tnedicina koja pokriva grild materice. a drugim se UZROCI LEBENJE NEPLODNOSTI U
I
mole Intervenisatl hormonalnom terapljom deponuje u zadnji svod vagina. Spermato- NASOJSREDINI
20 GALAKSIJA 69
. .
Forum
Prevare u nauci
kojih su formullsali odradena zakijudke). Od ive maksime ..objavlti ill propasti". Za ovu
32 naudnika koji su as odazvali ovom pozl- negativnu motivaciju postojl viSe obja-
vu. 21 |e odgovorllo da au njihovi radnl pa- Snjenja. Evo jednog koje nudi dr Borek, bar
pirl zagubljeni ili su nehotice uniileni. De- Sto se tide zapadnog sveta:
vetorlca su ipak poslali kopije svo|in poda- ..Obezbedenje sredstava za daija Istradl-
taka. Or Volins ja anallzirao sedam izvadtaja vanja Ili napredovanje pojedinaca, pa I
JANUAR 1978.
21
Ureduje: Aleksandar Mllinkovid
pripremila izvestan broj tekstova koji bi, otprilike, trebalo daposluie kao putokazza vaSe
ravnanje. Razume se. spektar konkrelnih priloga koji bi naSii mesla na ove dve strane
veoma je Sirok: novi privrednl, naudni i drugi podubvaff t> kraju u kojem iivite,
proizvodno-tehniike inovacije u vaSoj organizaciji udruienog rada, otkriia iti pronalasci
vaSe naudne ustanova, nauCno-tehnidke akcije u vaSoj opStini Hi mesnoj zajednici,
omladinskoj Hi studenlskoj organizaciji, klubu Narodne tehnika. Drugim redima, . .
Titograd
Move vrste
u Skadarskom
jezeru
Desetl broj ..Glasnike", u Iz-
Oerdap II
— ju
€>erdao II bide zavrien do
1984. godine, dok de prvu stru-
proizvesti godinu dana
diinje poljoprivredne prolzvod-
nje Iznosila bi oko 130 miliona
jezera, ..crnogorskog slatko-
vodnog mora", I date su u
spiskovitne odgovarajudlh
prva faza Realizacije ovog projekta, u
kome Program UN za razvoj
grupa.
Petkovld je otkrio da je jeze-
Pet godina poale puStanja u Mostar udestvuje sa 400.0(X> dolara. a
ro sada bogatlje za 108 novih
rad hidrocentrale ..Derdap". Ditlr'a domade udeSde tznost oko 16
vrsta, od dega je 75 novih za
drugovi Tito CauSesku, u eu-
I
tJIirva miliona dinars, treba da otpod-
' ' faunu Crne Gore, dok su ostali
sretu poistkom decembra, prl- ne polovinom idude godine I da
sustvovall su po£etku radova '
za blatistem se zavrtli do 1980. godine.
obllttl (33) pronsdeni u drugim
I
Inslltucljarrra
drugim nastav-
u republic!
Kusloom, koji objavljujemo u
ovom broju, ved nalazlo u
goste i posetloce. U bllzinl sela povtdina, koncentrisan je najvedi deo itampl, u Splllu smo saznall
Slatine otvoren je velikI kame- se time otvara mogudrtost ko- I naudnog kadra u SR Makedonl- prve rezultale istraiivanja posa-
nolom Iz koga be tokom ldu£e rlddenja voda sa ovog podrudja ji. Prema podacima iz 1974. de broda ..Kalipso" u jugoslo-
godine bit! Izvadeno oko u energetske svrhe. godine, na Univerzitetu je radl- venskom Mlu Jadrana. Naudna
200.000 kubnih metara kamena Dtuda je Republidka zajed- lo 195 redovnih profesora, 151 ektpa ..Kalipaa". sa kojom su
za Izgradnju prve faze zagata I nlca za naudni rad SR Bosne i vanrednl profesor, 25 vlilh pre- radfla trojica naSIh naudnika.
I
• • • • • •
zaStItu obale u zoni elek- Hercegovlne odiudifa da prlstu- davaia i 202 docenta. Pored otputovala je iz naSe zemije s
pl IziadI projakta za dugorodno nastavnog kadra na Univerzite- dobrim utiscima. Jadran, defi-
Ove nove elektrane na bran! aktiviranjie poija Mostarsko bla- tu je anga2ovano I 518 aslste- nltlvno je odgovoreno, niie
imade 16 horizontalnlh turbina to kao trajnog Izvora ljudske ugroiono more. Naprotiv, utvr-
ukupne snage od 432 megavata '
energlje. Primenom Na telost. naudno-lstraZi- deno je da se u njemu odvija
I godiinje de davati dve po I projekta otvorlTe oi se vno in- vadki potencljal ovih kadrovs. neporemedeni razvoj biljnih 2i- i
zanjem nivoa vode u jezeru duvana, uz mogudnost ubiranja Makedonijl, nije dovoijno isko- da koji upuduju na potencijainu
povedade se prolzvodnja stru-
i ido tri ietve godlinje. QodlSnje rliden. Od ukupnog broja na-
22 GALAKSIJA 69
tan broj nadenlh obllke pripada
zooplanktonskom kompleksu.
NOVO!
Sarajevo
Kompleti ,,Galaksije“
Istorija naroda Uubljana za 1977. godinu
BiH I u Sloven iji Redakdle )e dala na korlidanje vedi broj kompleta „Gatakel-
Akademija nauka umjetno- I ja" za 1977. godinu (od broja 57 do 66). Ovanaasi prtmaraka
Bosne
sti Hercegovina, kako
I
(Ulica I broj)
(Po^'la)
Pretplatana,,Galaksiju“
cljallstldkog drutiva: Izrada hl- toga, SR Slovenija se nalazi u
NARUD26ENICA
storijako-geografskog rjednika i speclfienom polotaju: oko 65
atlasa projekt „Otpor Austrou-
I odslo ukupnog naclonalnog
garskoj okupacljl 1678. godine proizvoda razmenjuje se sa GALAKSIJA — BIGZ. 11000 BEOGRAD, Bulevar vojvode Mi-
u BiH-. drugim jugoslovenskim repu- tida 17, OvIm ae preipladufem na datopla ..Galakalja" u tra-
Iz fonda za naudno-lstratl- bllkama drugim zemljama.
I janju od
va£kl rad Akademlje obezbedu- Oko 65 odsto jugoelovenske a) GODINU DANA —
200 dinara
)u se manjl Iznosi za realizaclju kontinenlalne trgovine, 75 od- b) POLA GODINE —
100 dinara
Indlvidualmn tema pojedfnlh sto kopnenog tranzlta oko 90
I
dlanova Akademlje (oblast me- odsto kopnenog turlzms korlsti (nepolrabno pracrlaU)
dlclrrsklh, veterinarsklh, tehnld- slovenaSku saobiadajnu infra-
klh, bloloSkih nauka I si.). Iz stfukturu. podev od broja (naveati
broj)
Uplatu du Izvriitl u calosti po prljamu uplainlea.
(Ima i prezime)
(Ulica I broj)
(Potpla)
JANUAR 1978. 23
Instituti
24 JANUAR 1978.
nosti I vrio slo2eni elektronl£nl 9 Metod '*C zahleva Izu- brodova sojenica. On/ojezan-
I • Kakva je aaradnja vats
sistem sa svim pomo6nim I zetnu preclzneat u pripremi I valan materlial za analizu. jer se laboratorlje sa nailm naubnlm
kontrolnim uredajima. Serijske merenju radloaktlvnosll uzora- kemljski lako obraduje prlpre- I ustanovama I privrednim erga-
anallze uslijedile su osam godi- ka. Na keja ava problama nai- ma za dalje Istca2lvanie. Kod nlzaciiama?
na kaanije. Analizirano |e oko lazlte u vailm latraitvanilma? uzimanja drvenih uzoraka Iz
500 arheoloSkIh. paleontolo- greda Hi nekog drugog artetak-
Sklh, geoloSkIh hidrogeolo-
§kih uzoraka. Radiokarbonskih
I
—
la treba voditi raeuna Iz kog —
Uspjeino saradujemo sa
Energija zra£enja jezgra dijela stabla uzorak potlfie Re- naSim paleontologom prof, dr
laboratorija u svitelu Ime oko radloaktivnog ugljrka vrlo je ma- zultat anallze drvenog uzorka MIrkom Malezom. dianom Aka-
stotinu, a u Evropi 6e(rdeselak. pa ie potrebno upolrijebiti daje starost godova koji su bill
ts. demije, sa akademikom prof,
I
SvakI laboratohj doblja svoju najosletljlvlju lehnlku mjerenja. obuhva£eni prl izradi arletakta.
oznaku —
oaj6©J6e je to prvo Uzorak se najprije mehanlfikl I Analizom sa doblja podatak o
dr Alojzom Sercerijem, sa ar-
heolozlma s Beogradskog flfo-
alovo grada u kojem se nalazi kemllski dobro odlstl. a zatim vremenu kade god
— ona se stavija Ispred red-
I
prevodi u plinovito stanje, u ne I vrijeme
je
kada
rastao,
je drvo
all zotskog fakulteta. dr Dragosla-
vom Srejovidem i Zagorkom
nog broja svaks IzvrSena anall- ugljen-dioksld, bilo spaljlva- Letica, s Restauralorsklm zavo-
ze Na5 laboratorij nosi oznaku n|em u stru)l klseonlka III djelo- dom Hrvatske sa nldrolezima
i
radloaktivnog ugljika. odnosno vanje starosti pomodu ra- jekt" vodio u Libljl (odredivanje
aktivnost uzoraka. dioaktivnog ugljanika? starosti voda metodom ’*0 I
oko 200 godina, aluJH za rotl od 40 do 50 hlljada godina biologe. Metodom radlokar-
lapHtvanla promana s doala veHkom tadnoidu. Da bonske anallze odreduje se br-
koncanifaello 'V u almoatart II graike merenja zavlte od zina doba formiranja siga
I
I
vrsta auradnje blio je odredlva- uglja. treseta, organskog blata, otkrivena u razllditim slojevima
nje starosti arhsoloSkih uzora- smole, kose, Ko2e, kosllju, kal- zemlje, omoguduje arheolozl-
ka Iz Slobija, gdje su iskopava- cij-karbonaia i vode. U arheolo- ma da na osnovu llzikalnih za-
njlma rukovodlll nadi strudnjaci gijl hidroarheologijl ausrede-
i
kona tadno odrede historiju I
ieksperti sa TeksaSkog sveudl- mo se desto sa drvenim uzorci- kronologiju dovjedanstva u da- Razgovarao I snrmao:
lidta u Augusllnu. ma koji potidu od greda kuda. lekoj proilosti. M. Kneievid
GAI-AKSIJA 69
Reportaia
Povodom 3S*godiSnjice smrti Nikole Tesle
Franjo KUInbail damonalrlra Modell orlglnalnlh T«allnlhpronalazaka:Tntatnl generator, asinhroni motor, prvi Indukdonl motor t
Tealino magnetno obrtno pol/e duotaznl generator
Uutttpotama maitna za rad ta Ipak mu je uspelo da me nago- ProraPune sam radio sam. U
atrujama trekvencl/e eko vori. Nakon desetodnevnih poPetku sam se plaPlo. Eksperl-
30.000Hz seensi sa Tesllnim strujama bo- mentl su pokazall da vePlh od-
lovl u njegovlm ledima su iSte- stupanja nlje bllo. Medutim. bl-
lamo video Kako izvesnl dr Ca|- zli. Kasnije aam foi neko vrio lo jedrugih neprillka. Kod veli-
lajs le£i ljude Tasllnim strujama kratko vreme Isirafivao na tom kog visokofrekventnog trans-
viaoke trreKvencije. Medutim. polju prlmetlo da vlsokofrek-
I
formatora bllo je mnogo probl*
moj prvi trai'sformator slu 2 lo je ventne struje odredene JaSine janja. jer nam Izolaclje nlsu
zs demorrstraclje u kabirwtu povoijno deluju na bolesnl or- uspele zadriatl iskre od preko
osnova elBktrolehr\lke. U6enici ganlzam da se mogu uspeino
I Irt miliona voltl. U Jednom tre-
su bill zadivljeni njegovlm ra- primenlll u lefienju ISIjasa pe- I nutku vellkl Teslln transforma-
dom. all meni se ilrrio nedo- rlfernog nervnog sistema." tor poPeo je goreti. Sa dosta
voljrrlm za neka ozbiijrrija Gotovo dvadeset godina po- muke ugaslll smo po2ar. Danas
istraiivanja. Kako se bllllla de- sls prvog susreta sa stvaralai- nam ostaje da se pitamo kako
setogodiinjlca smrti Nikole Te- tvom Nikole Tesle, FranjI Kliln- je Tesla s tehnologljom od pre
sle (umro je 7. januara 1943), ba£lju pru 2 lta se mogubnosl. 70—80 godina uspeSno reSa-
druStvo Narodne tehnlke suge- pre bismo rekll Past, da naPIni vao te problems, radepi sa joS
rlaalo ml je da za ikolsku pro- sve znadainlje Izume Nikole Te- mnogo vePlm npponima".
slavu lagradlm vellkl Teslln sle. tog Parobnjaka elektrlclte- ..Jedne nedelje rano ujutrp,
transformator kojl bi davao pre- te. Problem je bio vrIo kompll- pre snimartja, vrilo sam probe a
26
GALAKSIJA 69
velikim Iransformatorom. Pustio i uspeSan pronalazaP. Godina zvoj rad laboratorlja za visoke
I
scene dellte visoka metaina
sam ga u pogon udaijio se
i 1958. konstrulsao |e i naPInio Irekvenclje i elektronlku radio- I ograda. Kada je ..profasor "
(ka-
oko tri melra. amatrajufii da prvu uttrazvuPnu buSikcu u Ju- nics u Skolskom centru. gde ko ga gotovo svi s pravom zo-
munje nePe prePi dutinu 2.5 goslavtjl. Quiilica slu!> za obra- veP dugi niz godina vrSI zapaien vu) KIPinbaPi ukIjuPIo vellkl Te-
metra. PovaPavao sam anagu i du najtvrdih materijala za nju
I pedag^kl rad. slln Iransformator. prisutnl su
munje su postajale ave vepe I je nePio kaanlje dobio I patent. odskoPIII, jer su irt zatreste
Prillkom Izrade Testinlh pa- I
vePe. Najednom. Iz tranaforma- Uz pomoP ova buSlllce s bakar- malo pecnule Tesllne struje. To
tenata do vellkog Izraisja doSla
tora pri naponu 3.000.000 voltl nom burgljom mogu se buSiti je njegova pronicljivoat prona- Ih nije oteralo nego su. napro-
IskoPtlo ie nekoliko zmijollkih
I
rupe razliPItog oblika na slaktu, tlv, svi se jo$ vePlm intereso-
munja. Jadna je pogodila zid, tvrdom Peliku, porculanu ill r>a vanjem posmatrall ogled. Mno-
druga tavanicu, a trePa mane nekom drugom Pvralom materl- ..Veliku ..glavobolju " Imao gl su kasnije doSli u TehnlPkl
pravo u Palol Vazduh u proato- |alu. Za potrebe predvojnIPke sam sa,.Kolumbovlm" metalnim muzej da se joS jednom llPno
riji bio je suvISe vlaian. te je obuke konstrulsao je naPInio
i jajetom uz Plju pomoP je Tesla uvere u bezopasnost Tesllnlh
munja zbog toga sllgla do ma-I Blektrlpni pollgon. Jedan od dokazivao postojanje obrinog visokofrekventnih struja.
ne: alt, kako su to struje visokih najsrePnljlh dana u njegovom magnetnog poija naizmenipniti ..Posebno ml je iao Sto gte-
frekvenclja, nISta tragIPno se Pivotu bio je kada je pred d'u- Da bl za TV gledaoca ek-
struja. daocl nlsu u punoj svetlosti
nlje dogi^ilo". gom TItom demonstrlrao rad sperlmenl bio uoPljIvIjl. napra- do21vell Teslino delo. Kamera
franjo KIPinbaPi je dugogo- elektrIPnog pollgona. KIPinbaPi vlo sam mnogo ve^ jaje nego je. na primer registrovalafanta-
dlPnji aktivista Narodne lehnlke je jedan od najzaslupnljlh za re- Pto je to uPlnio Tesla. Medutim. stlPno modra isljevanja koja, na
Izumi i brojke
Franjo Kidinbai! napravh ja 40 TesHnih Izuma u loku devet
meseci, za 2.SO0 radnih dasova. Svi uredejl normeino funkcio-
niiu I nelaza se u Tehnidkom muzejo u Zagrebu u Odjalu Niko-
la Taste.
VeliklTeslln iransformator ima prednlk2,4 m, primar je mo-
tan bakarrtom ticom preinika B mm. napon Iznosi 3 mUiona
voiti, fekvenclja 40 —
100 kHz. a snaga 20 KW: s njim ja mogude
stvarati munje duiine oko 3 melra. Tesla je sa svojim transfor-
matorom stvarao munje i do 25 metara
Za sve transformatore utroSeno je 40 km bakame tree, a za
motore IS km. Ugradeno je preko 100 kg bakamog lima i 200
kg specljalnlh Umova za transformatore i oko 10 km Izolacio-
nog papira.
Snaga modeia prvih TesHnih motora I generatora je mala:
TatUn Iranaformalor
Vtllkl
0.6— 1 KW. jer onl sluie samo za demonslrlranje principa rada.
27
Tianalarzala l/ubavl: ..OMatana" iena lakia prihrala
nage ..odbaiani" muSftarac
pri/ateliaivo,
Zivotne nedace i
— zaljubljivost
U dve odvojeno radnje sludi/a, psiholozi su utvrdili da se
mudkarci lakda brdei nego osebe suprotnog pole
zsljublluju
na poi,
6tavi3e, oni dije je malerijaino sianje siabije, bez obzira
dedde sa zai|ubijuju.
daSnji nadin igre. Oni au, isto Iakde zal|ubl|uju, u bemu mo2da Ira2e kompenzaclju za nesredene
Ho6e li so fuObalsKa pravlla tako. zahtevali da se fudbalsko pritike u svome domu.
menjatl ili £e ostati na snazi do iQfaliile, prema jednom njiho-
kraja ovog veka? Sta ie ae sve vom ranljem predlogu, Izdeli na U svakom slubaju, ako je verovatl ovim istrailvanjima. oni koji
izmeniti u spektaklu na ze- vide poija kao u hokaju na ledu .,gube u iivotu”. gube i u ljubavl jer se bedbe zal)ublju|u.
GALAKSIJA 69
pa nepe bitf uhlonjane ni ubu- tvorttl atrah od painja III bola.
dube, jar 6e uvek biti strastvs' Pacijant unapred doblvijava Metali iz nafte
nib navijaCa Iz protivniiKIh ta- ava muke koja ga bakaju na
bora koji be ielell da ulete u zubarako] atollel I tlrahi^a od
teren, zaboravljaiubi na pristoj- sopatvanlh raakclja. Kobe H taj
no ponaSanje. bol bit! nalzdtilv, hoba II moi*
da zajaukatl ... U evej allua*
Modernizacija ovog sporta cljl angaiovan Ja ogroman pel*
obuhvatlbe samo n)ene Bpoljne hibkl polencljal za koji, na ia*
okvire. ..Crno zlato nl^ jadinl proizvod koji sa Izvlabi iz nahonosnih
Stadlon 2.000 godine leal, vrlo beato ..profatlja u Izvora. Sllbno pebini iz bajke. one kriju riznice blaga koja tek treba
nece bitl vedi, all 6© za(o biti balom manlllu" na pokazuje otkritl. SovjetskI nauinici upravo tregaju za naCinima kako da
mnogo komtorniji. Nljedan gle- dovoljno tazumavanja.
ga
dalac na vallkim utakmicama
Iskoriste. Na naftonosnim poljima u Bakuu, radi eksperimentalno
nebe stajatl. Svi be imati krov U ovim ualovima, pra nego
Industrijsko postrojenje pomobu kojeg se Iz vode —koja zajedno
nad glavom. ZaStitna stakla Iz- tto praduzma bile kejl korak.
sa naftom iziazi na povriinu iz podzamnih alojeva —izdvajaju
nad sediSta i lerens omogubibe dragocene materlje.
igru i po nalgorim vremenskim
usiovima. U to vretne, ako bu-
demo prellatavali rovinske
izveStaja sa danaSnjih utakmi-
ca. Izgledaba nam vrto ameSoo
da |e neka utakmica odioiena
zbog loSih vremenakih prilika.
Phrodno je obeklvati da be i
firme kola se have proizvod-
njom (udbalskih rekvizita po-
boIjSavati svoje proizvode. Na
primer, vrlo je verovatno da be
golmani nositi dres prciel elek-
trlcitetom koji be zaavetletl prr-
likom njegovih Intervenclja.
sti uala u ptihokigl|i ljudekog na masta koja ta posabuju da U Institutu za patrohemlju AzerbejdZana. uz pomob strubnjaka
blba, Usta nitu tamo otvor na bl aa kratko vrama razgovaia- organizacija za eksploataciju kaspijsKe nafte, pronaden je melod
naiem lelu koJI ilubi da bl te lo sa almpatlbnlm lagovomi- kojim se ova voda pouzdano otiobada mlneralnlh soli I drugih
bovek prehranio, kalu oni, veb kont SImpatija natlaje Iz niza primesa. Eksperimentalno postrojenje, o kojem je u poietku bllo
Ieanovni InitrumenI za komu* obrazaca ponaianja, kao ilo rebi, ..flltrira" 10 do 1S hiljada kubikaotpadnih voda nadan. Talog
nikaclju »s apoljnim svetem. au, na primer, bralstve, prija* koji oataje posle prebISbavanja jesle sirovina Iz koje se mogu
la1)ttvo, taubeanibke drianje. dobiti korisne supBtance, ukljubujubi I dragocene metale.
Za potetu zubaru veblna U tome ja najpiaiudnljl prvI
ljudi oblbno ee odiubuje prltl- utisak koji na pacljanta eatavl Tehnologija bISbenJa otpadnih voda Iz naftonosnih Izvora
tnuta neizdrilvim botom. Pe- dodir aa svim onim Ito ga veoma je jednostavna. Prijava voda se crpe pumpama I prenosi u
trebno Je, dakle, ematraju obakuja u ordlnacljl. Ukollkoje bazene gde se laloZI. Za to vreme se pomobu novog uredaja 50 I
naubnlcl, da stomatolozl budu to akup ucnirujubih taktora, po- do 100 grema veoma jeftlnog reagensa obavl prebibbavanje. Ova
avetril da lu tri betvitlne pacf- nova tehnologija prebibbavanja otKIanja potrebu za Izgradnjom
jenata keje Im sa u dalom stI be ibeznull. projektovanlh skupih poslrojania, kpja bl zauzimala veliku povrbi-
trenuiku obrete na naki nabln
nu. S novim uredajem se sva voda, bllo iz naftonosnih Izvora bllo
praatra&enl. Taj atrah je odraz
iz Industrljsklh pogona, veoma lako oslobada btelnih saslojaka, u
opseslje u koju aa moia pre-
skladu se stroglm sanitarnim normama.
JANUAR 1978.
ZaStita iivotne sredine
Posledica bioloSke neravnoteze
„^manWm“ fibama. Coaak ubnava la/ votinjsks vrsle. Riba raznlh vetifilna vrsta
I Sto se zagadenje vide povedava smrt se po-
procat na ta/ nadin ilo u ova vode baca hrane ee rakovima. larvama puievima. Naj- lako di2e na povrdinu.
InduaM/aka, poljopilaradna, kudne
i
Svedoci smo jednog paradoksa: iezera ra lanac ishrarw u jezeru vlads potpuna
I Upravo ovo Sto smo opisali desilo se na
umiru od izobilja hrane koju dovek na razne Palidu. Vellko naselje sve razvl|enlja Irrdu-
I
naCine baca u njth. Ova pcjava. nazvana Do poremedaja doiaz) kada dovek pofine strija unidtile su divot u ovom malom jezeru,
etroflzaclja, dovodi do stvaranja bioloSke da se meSa u stvari koje je priroda sredila. tako da je morao biti preduzet jedirtstven
neravnotaie. jar ae bll|ne vrsle pod utlcajem Prvo posede Sumu da bi stvorio paSnjake I zahvst u svetu: pra2njenje. diddenje po- i
obiija hrane naglo razfnno2avaju iguSe il- njive. a zatim ki$a podinje da spira zemlju u novno punjenje jezera diatom vodom.
jezera. Cim je dovek tu. iz naselja kroz ka- Palld je divarr primer dovekove brige za
naltzaciju poteda voda koja zagaduje jeze- piirodu. made sa zakadnjenjem. Poduhvat
ro. MikrobI razgraduju novododle materije je mnogo kodtao, a sve se moglo IzbedI da
2ivot u jezeru organskog porekla, preradujudi Ih u ugljen- je saznanja Ijudi o dtetl koju nanoss prirodi
Jezero )e vellki i veoma interesar^tan -dloksld mineralne soli. Medutim, hranljlve
I bllo na onom nivou na kome je sada. Rad
ekosistem. U njemu 2ive alga i drugs zelena soli uzrokuju umtwlavanje nekih vrsta jed- na isudivanju diddenju
I jezera i postavljanju
blljke kojeprolzvode hranu organskog po- nodelljsklh algi tako dolazl do ..ovetanja’’
I uredaja za prediddavanje ujedinlo je sve
rekla. U tom ambijentu sve |e povezano; jezera. Zatim alga padaju na dno gde trunu. gradane, od nsimladih do nsjstarijih. u |e-
lednodelijakim slgama hrarte se jednookl Sve vede kolldine otpadnih materija stvaraju dinstvenoj 2elji da se priroda. tivotna rad- I
30 GALAKSIJA 69
Izbegnuta katastrofa Bajkala
Preko trt stotine reka reeica uitva aa u I
loika ravnoteia.
Eksperlmenti industrljske izgradnje oko
jezera veotna su akupo stajali I nikada se vi-
de node ponovitl. Ositn toga, naudnici au
utvrdill da je transportovanje drvene grade
1
flade Ivandevii
JANUAR 1978. 31
OpStenarodna odbrana i ratna tehnika
Na§ sistem op§tenarodne odbrane (6) Ureduje: Vlada- Ristid
Doktrina opStenarodne odbrane izudava sve bitne faktore rata i njegovog vodenja.
oblike organizovanja i pripremanja druStva za rat i ufirrduye njegovu strategiju
vama. IzuSava sve bitne faktore rata njegovog vodenja. odreduje I
vu atrateglju.
Na osnovi aamo lih opStin postavki na moZe se, medutim, pot-
puno aagledati celokupan sistem opStenarodne odbrane. koji je
00 sadrZaju reSenjlma mnogo potpuniji
i duDIjl Jar predslavija I
Od/uino pretr* agmort: Naia jadlnlca obuiana $u za vadanfa venakom prostoru. NaSa organizacija ^rlprema za rat nail po- i
mogubnoab da ae pogodnim alatemom odbrane uapeino suprot- |udl rat. pri demu, u Isto vrame, raspolaZemo i mogudnoslima da
stavimo svim vratama agreaije: pravednosl rata koji bismo vodili, odiudtto I za kratko vrame razbijemo loka'ne agresije;
reSanoat avih radnih Ijudl. svlh naroda narodnoati Jugoalavlie da
i • da moZemo izvodili ratna dejBtva kao druge ssvremene i I
odiuino brana alobodu, nazavisnoat, nepovradlvoat terltorlje sa- I tehnidki visoko opremljene armije; da moZemo voditi komblnova- I
moupravni socilalisliiki siatam od avakog agraaora. ni I mssovan partizanski rat; da moZemo prelazili s jednog oblika
Koncapclja opStenarodne odbrane sastavni Je nerazdvojnl deo I rata na drugl, to u toku njegovog vodenja.
I
od apoijna opasnostl; ona ja I opSIa zamiaao o cllievima naflnima I koje bl nsm nsmetnula ratna stvarnast.
odbrane od avIh vrsta agreaije u svIm ualovima vodanja rata.
i (U alededem broju: Neki osnovnl principi opStenarodne od-
Doktrina opStenarodne odbrane. koja je postavljena na lim oano-
u oelini taka organizuja da se Sto manje teSkoda prede sa Koncepcije opStenarodne odbrane. DosadaSnja iekustva govore da
mirnodopskog na ratni kolosek, a da u samom ralu Dudu je uloga inZenjersko-tehnldkog kadra u opStenarodnoj odbrani i
drugog otpora bilo kom agresoru. posla kada je red o pripremi zemlje za odbranu. Svi oni mogu
U TehnISkom Skolakom cantru Kopnene vojske JNA nedavno je mnogo da udIne da se druStvo u oelini tako organizuje da ea Sto
odrlano aavetovanja pod nazivom ..InSenjeri tebnidarl u opStena-
I
,
manje teSKoda prede sa mirnodopskog na ratni kolosek a da u
rodnoj odbrani koje au organlzovali Savez inienjera tehnISara
", l
samom ratu budu jedna od vrio vaZnlh poluga u pruZanju
JugoalBvije. Savezni sekretarijat za narodnu odbranu Savez I
oruZanog svakog drugog otpora bilo kom agresoru.
I
rszenrnih vojnih alareSIna Jugoslavije. Jedno od sredlSnIh ptianja Savstovanju je prisustvovalo viSe od 250 inZenjera tehnidara i
0 kome se na tom akupu raapravljalo bilo je meato utoga i koji su delegirani Iz raznih privrednlh grane 1 druStveno-polltIdkIh
InSenjera itehniSara u aialemu opStenarodne odbrane a, a tim u zsjednice iz cele Jugoslavije.
vezi, i zadaci koje jedna organizacija od blizu 300 hiljada (U lebruarskom broju demo donetl SIrl osvrt sa tog znadajnog
atiuOnjaka Ima u pripremanju organizacija udruSenog rada, druS- sKupa IrtZenjera i tehnidara).
GALAKSIJA 69
1
•
AH-10 ..loukobra" je sa- bide ZBvrSena ove godine. Ra- ianja trlju zemija: Francuske. rata pravljenl su pollcijski pi-
vremena varijanta borbenog duna se da de toj armiji bitl SR Nemadke I Velike Britanije. itoljl M-4S kalibra 7,62 mm po
helikoptera, dija je aerijaka dodeljeno oko 150 helikoptera Pre osam godina, francuski uzoru na nemadkl valtei PP.
proizvodnja podela pre nedio tog tipa.. koncern Aerospatiale briten- I
U najnovije vreme madarski
vide od tn godine. Naoruian je, ska firma Westland zakijuditill konstruktorl su stvorlli pltlolj
uz oslele. vodenim prollvlen-
I Ispitivanje helikoptera ,,tou- au ugovor o dugorodnoj sarad- M-eo kalibra 9 mm. Original-
kovskim projektilirrw tipa kobra" (u tu je svrhu napravlje- nji u proizvodnji helikoptera, a nost le konstrukelje je u tome
„tou". Ima motor od 1400 KS. no 8 apsrala) trajalo je dve Aerospatiale zspsdnonemadki tto |e za Izradu tog piiloijs
• AH-1S je, zapravo, jod godine. Za to vreme ispatjeno
I
podela pre dve godine. Ima dva hellkopter mo2e nositl 8 raketa, akln protivavionskih raketa. su teiki od 670 do 1.370 gra-
motora jadine 1600 KS. Zapad- pune rezervoare za gorlvo I ma. Nov madarski pltlolj M-60
nonemadkoj vojsci ponudeno ostalo naoruZanje same ako je Francuski britanski strud-
I kalibra 9 mm leiak je svega
je da kupi laj hellkopter. opremljen Jadim motorom, pa njacl zajednidki su konstrulsali 520 grama. Neverovatno je all
jetako, umesto motora od 1400 vl£e tipova borbenih helrkople- latinito da |a posle 5.000 Ispa-
Ubrzano opremanje
I
KS. ugradena pogonska grupa ra druge generaeije. U naor uia- Ijenih metaka ble dalje upo- I
Sedme armije snage 1800 KS. Tako usavrSenI nju se nalaze SA-341 ..gazela" I trebljhr, kao da ga korozlja
i
U protede 1973. godine dulo helikopteri dobijaju oznaku W6-13 ..links". Obe su letellce nlje ozbiijnlje nageizia.
JANUAR 1978.
Vazduhoplovstvo
Avijacija dvehMjadite godine
Kiberneticki avion
Kako ce izgiedati avion! dvehUjadite godine? Mode li biti nekih suitinskih izmena koje 6e ih raziikovati
od danainjih? I kakvih? Takva pitanja nisu vi§e retkost. a najveci broj odgovora vecje poznat —
istina, zasad samo maiom broju strudnjaka koii u svojim laboratorijama, aerotunelima i projektantskim
biroima godinama tragaju za reSenjima.
to mo2e udiniti s velikom do- automatike danas je gotovo na-
zom sigurnosti. jer je najveci zamialivo voditl neki od ..diam-
deo problema oko aviona su- bo" putnidkih aviona sa par
ira2n|ice ved ..laboratorijski slotina putnika. na visini od 10
reSen . Kilomelara. precizno do clija
P;edsloji sada izuzetno udaljenog vl^ hiljada kilomeia-
ozOiljan odgovoran posao da
I ra Strudnjaci ka2u da putnidki
se la nova reSenja. doDrim de- avion sa svojim dragocenlm te-
lom ved poiedmad'no ispitana retom u letu odrdava ravnoteim
na raznim prolotipovima ek- i polo2a| kao da se nalazl na
sperimenialnim letelicama. ob-
jedine ukomponuju u jednu
i Ira, odnosno poremedai spoljne
celiru —
u melaini organizam stmoslere, mois ga izvesli iz
aviona koji de brazdati nebom ravnoleie -- Slo se, praktidno,
dvehUjadite godine. a kojeg ved nepiestano dogada U takvom
i
Bide to nedio slidno onome dto slage pri kretanju aviona kroz
le od samog podetka prlhvade- vazduh. zahvaljujudi specijaino
BorbenI avion dvehlltoOlta: Izgied kompluterlaovanog no kao osnova za let kosmidkih
vazduhoplova koll bl Imao krlla promenlllvog ptollla. lapred kollh brodova sa l|udskom posadom Ako. na primer, vetar izne-
bl s« nalailla horUonlalna lepna povrtina nada udari u nosnl deo aviona I
Na iglerom vrhu
Ono $to ae smaira po- lats u pojedincm sposobnosti-
godnim reSenjima za vazduno- ma danaSniih av>ona brzina do
plove buducposli gradi se ve£ 3000 km/h; dolel do 10.000 km,
danas. poatavlja na ekspeti- visine leta do 30 km; broj putni-
menlalne avione ispitu|e u
i ka do SOO. Sve to postignuto ie
letu. Take se poatepeno. korak za samo 70 godina od pivih.
po korak. traie reSenjs za nB|- praklidnih podelaka vazduho-
povol|ni|e aerodinamtdke oOlc- plovatva.
ke poiedmih delova aviona u I
34 GALAKSUA 69
Nestabilna leteltca |i raspored srla lezine I uzgona odnosne povecavanjem niene oslobodi pilots ..brlge" oko pri-
Kod njega £e se 1 sil£le nalaziti slleuzgona. rodne nestablinosti njegove
IZB centra potiaka (vidi crte*) Kako kod ove koncepciie al- marine SiruCnjacI podviade da
Medulim, negativna osobine Kada dode do udara vetra i ia uzgona deluje u istu stranu se uavajantem ovakve koneep-
na repnoj povrSini ireba Rodizanja noaa, zbog ovakvog sa s'lom uzgona krila, ukupna moie
le Sto ci|e smanjltl brzina prlla-
poloiaja le2iSta aile jzgona alia uzgona aviona se pov^a- za slelanju
l
pri povetatl korl-
I
odriao u ravnete^nom polo2a- ona bl svojim pofaslom delova- va. $to pozitivno ulide na rife- snl terel pn poletenju. kao
iu, slvara aila uzgona uamerena la u istg siranu, odnosno ne bi
vracala avion u atabilan polo-
gove aposobnosti zbog iega — da se mogu postici Dolje mane-
<
najpersfiektivnij': pogonske
grupe za takve aviona pominju
se Izv. dvoprotobnl turboreak-
I
(Air el cosmos)
rainllca. a poaeianlm uzgonom: Teilile se nalatl
apovollnoal kompentlra dodaJr
i
(Science el vie)
JANUAR 1978-
35
*"
^f^idijana menz«u.
Ipak, poalednilh godina I
ae na javne aluiba,
I
UN^KO™te'nTzahtev''m^ro-
Feza kanaklh vlaall preduzeo Izradu
atudlje kako reatauriratl Fez.
Ovim projektom bill bl ebuhva-
deni. Izmadu oatalog, I realau-
raclja atarih gradevina I preae-
Ijanja njihovlh atanovnlka van
zidina alare Madine. Projekal
Veii 12 vekova iivi i razvi)a
bl obuhvatio ave aapekla kul-
se inarokanakl grad Fez, u po-
turneg ilvota grada njegovlh
Calku bu£no trgovaiko aiedi-
I
ile, a ka*nl|e —
u vreme ber-
raznlh
umetnoall
akiivnoatl. uk]ju£u|u£l
zanate, a olakkao
berske dinaatlje Almohada u I
—
I
u OVOID marokanskoiD gradu akog znadaja za Fez, all iale- jezera Tanganjike. Udnu tierldnih udubljenja ta naobldnim
odraiavBlunelzbetne promene vremeno jedan od oanovnih
I
geometrljaklm metlvem, dva mala proreza predvidena au za odi,
koje au ae odvljale u poaled- uzroka zagadenoatl vode, bide
njlb deaelak vekova. njihovi preaaljene daleko od eenlra Riznica svetske umetnosti
osnovni metodi rada vaoma au grada, nizvodno uz reku koja
malo Izmenjenl. Ullce Medina, prollde kroz Fez. Na ovaj nadin Odovogbroia..Galaksija“ieurubrici„Sasvihmeridijana"
atarog dala Feza, |o4 uvek au de ae dobitl nova pevrilne za donosHi reprodukdje umetniikih dela raznih naroda
onakve kakve au bile u proSlo- atambene datvrtl I trgovadku sveta. PrI tom demo se truditi da na ovom ..izioibenom
dalalnoal grada. panou" prezentiramo i dela onih naroda dije stvaraiaStvo
lake je aada teiko proceniti nlje poznaio Sirem krugu Ijubitelja umetnosti, kao Sto je
matarljalne Izdalke potrebne ovde sluiaj sa Zairom.
verna koplja ade£e kojl au no- za apaaavanje Feza. UNESKO
ilN gradani aradnjovekovnog de Idude godine upullll avim
Faza. Mudroal iKaIJa Medina zankjama ape) za pemod u SR Vijetnam
uapela ]a da avoju arhltekturu ovoj humanoj I korlanoj akcijl,
aatuva od ..Cudovlila auto- polazedi od oanovne sume od Organizacija zdravstva
mebila". a zahvalju)u£i odau- oko 8 mlllona dolara, kollko de Siromatan zaoalao, kao
I ave zemlje pod kolonijalnom
I
atvu modernlh lehniikih do- za aada Iznoaill IrotkovI po- vieidu, Vijetnam je u vreme avguatovake ravolucl|a1S4S. godina
atignuOa Iaam iivot u Madinl datnih atudlje. Imao ava u avemu 51 lakara, 152 lekaraka pomodnlka, 21
Red je o ubIaJavanju bola raahladivanjem. jar liladnode, kako Glln morall su de savladaju niz prepreka Prva je blla kako zaobldi
kadu. blokira dejstvo panlernog nervnog slstema u zoni bola reakclju upele okolnog IkIva. Nakon ougih
ova istrailvanja,
delujudi „kao kakav snaian analgellk". prepreka je elimlnlsana. BrilanskI aparat spojen je za nervni
Dejatvo krioanalgezlje moie se produiavatl po potrebi od — stimulator kojl precizno odreduje mesto koje Ireba rashladiti. Sa
nekollko dana do nekoliko nedeija, tvrde lekari brltanske bolnice u njim je mogudno lediti zonu do deset centimetars duiine.
—
I
Abingdonu OkafordSajr, kojl su je prvi sa uspehom prlmenill. Tednost koja rasniaduje je azotni oksid na mlnlmalnoj lemperaturi
Oni su uspeh da neutraliSu veoma jake bolove kod pacijanala od -60°C.
kojl boluju od raznih bolesti, to u trajanju od 11 do 224 dana.
I
Za krioanalgezlju nema kontraindikaclja. Britanskl lekari na-
Suodanl s pacijentlma kojl moraju da trpe bolove usied povreda vode da ovaj nadin suzbijanja bola nema napoJeljnlh uzgrednln
kidme. lica pak onih kojl boluju od podrebrice
ili
neklh teSklh III efekata (kao Sto bi bio nastanak neuralgija ill rana koje dugo re
oblika raka, doktorl Lojd (J. W. Lloyd), Barnard (J. 0. Barnard) W I zarastaju).
36 GALAKSIJA 69
U najvrtem Jeku rala, ii Sevaino.n VIjelnsmu nl|e bilo nljednog
ranlenika, nljedne porodllje kojlma nije pruiena medicinska
nega. Nlje bilo nijadne epldemlje vedlh razmera. Utpeino |e
vodena borba protiv detlrl socljalna zla: malarlje, luberkuloze.
liaheme I gube,
Danas vljelnsmako zdiavstvo raapolaze mreiom koja obuh-
vata ensvu larllo'iju zamlje. Organlzadia zdravatveno-
-santtelake sluibe odgovara admlnistratlvnoj podell. polazedi od
kemune, areza, piovincija, do cenlralnlh organa. U avakoj
komunl poatojl komlalja koja odgovara za rad medlclnako-
-sanltelska atanica dadjeg dlapanzera, brigade za propaganda
I
Nigerija
,,Lud“ je lud na svakom jeziku
Nedavno izvrdena islraiivanja mentalnlh bolesti kod lednog
plemena iz Nigerija Eskima otkrila su da ovedve kulture delinISo
1
leli da razgovara.
U jeziku plemena Joruba, piSe Dlejn Mertl, red vere znadi
umobolan. Plemenski vradi su ovu red upotrebljavali za one svoje
apotskaia I 22 apotekarska pomoPnIka, 1227 bolnliarkl I 215 saplemenike koji „duju glasove pokuSavaJu da dospeju do
i
babica. njihovih izvora, smeju se nedemu Slo uopSle nije smeSno, samI
Jedan lekar dolazio |e oa 180 blljada stanovnika. s^^iPostavljaju^pitarija odgovaraju na njih, prikupljaju grandice
i
— provodadJija
i
Ako {eliteda saznate kakve au vaSe Sense da upoznate 15-minutnl interv)u. Razgovara se o mnogo demu,
privtadnu plavuSu koju veoma inlereauju Him podev od
skljanje
I ima
I
Pitanja ..a Sta mistite o seksualno-
talenta za pies, potrsbno je same da pritisnele dugme. Na ekranu sli? .Ono Sto se klljentu ne dopada moie bill izoslavljeno. Kasete
ce se poiaviti samouverena, dobro obudena mlada iena od oko 25 sa ovlrn snimeima siavijaju se na raspolaganje korisnicima.
godina. Gledajudi poverijivo u kameru, redi de: ..Oboiavam Ako
obe zamleresovane strane nalaze da je poznanslvo mogude.
skljanje moja velika nesreda je Sto nemam dovoijno prijatelja da
;
Center de Ih snabdeil telelonskim brojevima. Tu se uloga Centra
I
>r (lima. gudnoSdu korlSdenja kaseta koSta oko 260.000 (starih) dinars.
JANUAR 1978.
37
Robotika
Prvi jugoslovenski simpozijum ..Industrijski roboti i manipulatori"
autom2tizacl|« —
automsiizaci* roseiija I drugih komplikovanih ma I jugoslovenskoj industriji. sa u skoroj bududnosti pokaza-
'
le kO|S poseduie moguOnoat komada, bojenie ilakiranje de- na iaiost. nije nova, slidne iii li da ..obidna maSinska" pro-
istovetne mogu se duti kad god
'
prilagodavan;a iirokom opsegu lova. paletiziranje > sktadilte- dukiivnosl < ..madinski kvalitel '
lahleve tehrtoloSkih proceaa nje. posluthranje maSina ala- se povede red o inovacljama proizvoda piedslavija ozbiijnu I
nbavliaju prako 500 radnih opa- davanje sastojaka uzlmanie i da se situacija ne mo2e prome- sku podelu rada Covek guDi
laciga) i na
preuzimaju
taj naiirt uzoraka u neprlstupaCnlm sre- nili ..nl dekretima ni udaranjem biiku protiv robota ne bl Ira-
i
Sirok spektar manuelnog pa I dinama. ptenoien|e (erela na po uiima". jugoslovenski robo- balo da bude zbog toga uzns-
umnog rada Covaka Uvode se razna odstojania Ova sliine i tidari zalaZu se. pre svega. za
pcevashodno u pcocase rada u tadne oparacije industrijski ro- strpijivo iistrajno dokazivanje delid onoga dto njihovi kon- i
3S GALAKSIJA 69
Carke Legije na poslu Naufinik
oko podmiadivanja objasnio
koji je
van6ulnog opazanja ledena doba
Slucajna otkrica
Poster:
Mese6ev modul
Parapsihologija:
100 godina nau£nog istraiivanja (1)
Carke
oko
vanculnog
opazanja Premalo veze a vaniulnim opelenlem: Penile al
ilo je dalovala zagonetno. podvodlla u alar parapalhologlle
I hipnoza, zato
Kad god se u javnosli pomene vaniulno opaianje (ill Za poslednjlh nekoliko godina. udinjen je prrmetan napredak u
ESP: od angleskog extraaeneory perception), euPemo naj- istraiivadkim delatnostima i naudnom prihvatanju parapsihologlje.
deide alededa dva pltanja; „Sla |e parapsihologija?" Jedna skoradnja anketa sprovadena medu obldno podozrivim psl-
„Da |e to dobro zasnovana nauka?“. Parapslhologlju |e
i
moguda definlaatl. presto, kao proudavan)e neobidnih po- udruienja psihologa — utvrdila je da preko 90 odsto ispitanlh ve-
ruje u naudnu valjanost proudavanja ESP. Nikako nlje bez znadaia
]ava vezanlh za ljudski duh. Hi, odredenije, „blhevloralnih ni to §lo je 1969. godina Udruzenje za parapslhologlju prihvadeno
Hi lidnih razmena sa sredinom, to razmend ekatrasenzor- ogromnom vedinom glasova za pridruienu organizaeiju Amerld-
nomotornih — i
slhologlla Ima posla sa spoznajom kao $to |e telepalija III anketa trezvenog britanskog dasoplsa Hew ScienlisI pokazala je
predvldan)e bududnosti koja ne podiva ni na jsdnom od da 97 odsto njegovlh ditalaca smatra vanduino opaianje ill doka-
pet dula. Fel/ten je prlpreml/en preme knjigi Parepalholo- zanim Mi mogudnlm. Jedna druga anketa. sprovedena 197Z. godi-
glia: 100 godina Istrailvanja (Parapaychology: 100 Years
ne medu akademskim ustanovama SAD, otkrila je da preko 80 od-
sto njenih kaledri za Psihologlju nalazi da bi parapslhologlju valja-
o/ Investigation) amerltkog publlciste Skola Pogoe (Scott lo ukljudltl u redovnu univerzitetsku nastavu psihologije.
Rogo). Ovako reagovanje na parapslhologlju imalo je povoljnih ne- I I
Stotinu godina organizovanog istrazivanja vaiu na empirljskim proudavanjima, na eksperimentima ili posma-
Iranjima. Medutim, nlje Iskljudeno da neki od periternih slemanata
Na taj nadln. ove dve zagonetne pojave usposlavijaju unulra- vandulnog opaianja deluje kao povremeni dinllac u gorspomenu-
Snju vezu. JoS 1914. Henri (Henry) Holt, proudavalac parapslholo- Ilm pseudonaukama. Isto take, gotovo sasvim proizvoijno, u Isti
iklh Istrailvanja. piaao je da su ..dosta retke osobe koje manlfe- ko8 s parapsihologijom strpane su mnoge nove ..nauke" udenja I
stuju sposobnosli jedne ill drugs vrate. all da 6e veoma desto. ma- koji su se razvili u najnovijoj prodlosti. Ima mISIjenja da sposob-
da ne uvek. osoba koja ispoljava dar za ESP Ispoijiti i dar za PK".
I
nost opaianja kod biljaka. akupunktura, Kirlljanova fotogratija. pa
Vail kao opdte prihvadeno da se vanduino opaianje i psihokineza dak ufologija stoje u nekakvom nejasnom odnosu prema parapsi-
kombinuju —
ne retko, u toku jednog te Islog dogadaja. Take, na
i
primer, dasovnik moie da se napredac zaustavi, Iodevidac de ova Izudavanja nisu — nitl su ikada blla —
parapsiholoika s obzi-
smeslB shvatiti Sla to znadi: da je umrlo neko od njemu poznatih rom da se u onom osnovnom, na usredsreduju na ESP ili PK.
Ilea. Mje poznato zbog dega ESP i PK ..idu ruku pod ruku". mada Ova bespravna zalaienja u studlje psi (kako se skradeno ozna-
nam je predloieno nekoliko teorlja. davaju sve parapsiholoSke pojave) nisu retka. Pre vide godina. pod
Parapsihologija je, u velikoj meri, hibridna nauka —
jer pred- parapslhologlju bile su podvodene hipnoza i podvajanjs lidnosti. I
stavlja, dolsta. spregu dlsclpllna vezanlh za ljudsko ponadanje i fl- to samo zato §to su delovale kao nedto neobldno. Kada je na ove
zlku. ESP barata lakvim stvarlma kao Sto su opaianje, spoznaja I
fenomene prosuto vide svetlosti, postalo je odigledno da oni imaju
svest, a to au, nema sumnje, psIholoSki problem! PK. koja se mora malo neposredne veze a vandulnim opaianjem ill psihokinezom.
sluilli nekom vrstom energlje, spada u star llzike. Zbog ovog para- Bill su svrstani u parapsiholoSka izudavanja zato Sto su te stvari za
doksa na parapslhologlju se dugo gfedalo kao na medudlsciplln- popularni okultizam tog vremena predstavijale enigme. jer se mi- i
40 GALAKSIJA 69
Ovaj problem je doblo toliko u oStrini da le Ot. B. Rain (J 8
Rhine), prlznat kao zadetnik moderne eksperlmentalne parapslho-
loglje.ne tako davno moraoda naplte u vodedem dasopisu pome-
nute oblasti Journal of Parapsychology u'lodnM pod naslovom Na
skraia II parapsihologl/e sa svoga pula? U torn tekstu Rajn kritl-
kuje popularlsanja parapaihologije dokazu|udl da ova rauka pred-
stavlja Iskijudivo prouCavanje ESP PK napominjudi da su dak
i I I
sa krije tuSta i tma razlldltih pojava (mada sve one, verovatno. dele Prouiayanje apoanaja koja na poUvaJu n! na Jednom odpat
slldno poreklo). Sam Izraz ESP, kao skradenicu od ekstrasenzorne eulai Madljum, pokutava da proiUa lakal Isplaan na papiru
parcapcije ill vandulnog opa2anja skouao je Rajn u nastojanju da
jednim termlnom obuhvatl pojava koja su dotle bile razlldito ime-
ito sa dasilo daleko odatle. Ill o telepatskoj poruci osobe u jed- nego dto bi sluiaj dopustio. kadar da tadno ..pogodi" nedto dto je
nom ekstrasenzornom spoju? Qrugi primer Ako neko predvidi da skriveno. Posredstvom takvih postupaka. Izvesne teorlje o vandul-
da kocka past! na desticu, da II je to prekognlclja. Ill se ispitanik nom opaianju mogu se postal irati. a onda. ogledima ill potvrditi III
posluilo psihokinezom radi uticaja na kockin pad? ponldtiti Zbog toga. I.jod znadajnije. zbog dinjenice da je ovakvo
PoSto Je tako definisao parapslhologlju Skot Rogo pokudava eksperimentisanje na kreju dokazalo da ESP PK postoje, na pa-
I
JANUAR 1978. 41
6arke
oko vanculnog opazanja
no opaianje. Godine 1955, njlh je zapazio brilanski parapsiholog i terskom anallzom rezullata. Sve to bin! varanje daleko teiom ra^-
matematlbar S. G. Soul (Soal). kojl je rebfo da Im Isplta spoaobno- lom nego ito je bio slubaj za dBtlnjslva parapslhologlje.
stl Za vreme eksperlmenata. jeden od debaka je naslojao da po- NajleSbi argument protiv hipoteze o podvali ponudio je R. A
balje avom bralu, putem ESP. odredenu sl'ku III simbol odbtampan MaKKonel (McConnell) u besedi ..ESP verodostojnost u naucl"
I
na komadu kartona. Ogledi su vrSeni pod Soulovima libnim nadzo- odriano) na Karnegl-Melonovom (Carnegle-Mellon) unlverzilelu. I
rom a dabaci au bill u jednoj prostoriji. u raznim soboma, napolju, kasnije objavljeno] u baaoplsu Tha American Psycrtologisl. Tu dr
odvojenl rastojanjem od nekollko metara, tako daijs. Kad ae s ek-
I
Makkonel kaieda je postojanje ESPpotvrdilo vebtollKo nezavisnih
sparimentima poodmsklo, DionsovI su bill u stanju da uspeju po I
naubnika da bi Kritibar ideje o vanbulnom opeianju morao da
dvadeset pet puts uzaatopce u Izvesnom jednostavnom vanbul-
I
izmisll nekekvu naubnibku zaveru svetsKih razmera. Takva konspl-
noopaiajnom testu. Medutim. kaanlje, u loku jednog manje sirogo raeija morala bi da ukljubl I naubnIKe poput dobltnlka Nobelove
konlrclisanog ogleda, ispltlvsbl su uhvatill debake Kako se sluie nagrade fiziologa Sarla Riiaa (Charles Richet), fizibara lorda Rejtl-
primitivnim sislemom znakova. Poito su Imall da iaiju naizmenib- ja (Rayleigh) slavnog psihoioga Vlljema Diejmsa (William James)
I
no baa ovu bas onu od pet slika. njima nije bilo tebko da me- Izgleda da je Dioitli Prajs uvideo kollko su njegova shvatanja
bkoljenjem III problSbavanjem gria otkriju odredene ESP-mele. neupotrebijiva — bim se. u meduvremenu, odrekao svog btanka j
Ako su posredi slike ilvollnja, vazduh male labe propuSlen kroz basoplau Sclenca.
nozdrve mogao bi znabltl, recimo, lav, a pomeranje u fotelji —
ze-
bra, Ne znabi. dabome. da su se debaci staino sluiill takvim slate-
mom znakova. U stvarl. to verovatno nije slubaj. all je dobro poz- Valjanost statistike u procenjivanju ESP
nata bin|enica da be darovltl medijumi beslo podvaijivatl da bl do$-
II do obekivanili rezullata. mada be profzvoditi I Izvorni pal. Trebi vaian argument proliv ESP kaia da stallstika primenjena
same parapsihologe au gdekad hvatall kako krivotvora avoje u procenjivanju testova nije valjana Kao Sto je poznato. mnogi le-
rezultale, I, meda u svim naubnim disciplinama Ima takvlh neu- slovi u oblasti vanbulnog opaianja nlsu niSla drugo do ll igre. od-
godnlh dogadaja. Izgleda da je parapslhologlja najpodloinija su- noano izvodenia gde lapitaniK pokuSava da tabno pogada Iznad
mnjama u pogledu podvala od strane eksperlmentatora. No. po- granice koju bl doaegao slubaj. Ako se neka jedinka trudi da po-
dvala ne mora nl da bude otkrlvena a da as ipak moie ataviti prl- godi pod kojim od tri hrasta je sakrlveno zrno graSka, posle duieg
govor tvrdnjl o postojanju vanbulnog opaianja. Neki kritibari kao periods on be dosledno tabno pogadati u jednoj trebini vremena.
DiordZ Praja (George Price) u jednom blanku u basoplau Scianca, All. $ta ako Ispitanik dosledno tabno pogada u dve Ireblne vrems-
195S. godine. I C. E. M. Hansel u svom nolornam tekstu ESP:ietl- na? Statislika ubi da se to re moie dogoditi slubajno
4a GALAKSIJA 69
da js neki niz pogadanja vi§e od CIstog sluCaja.
II parapalholozi I
kaie empitijsko posmatranje pomnoleno eksperimentom. Za dog- dar. Bogata istorija vandulnoopalajnih psihoklnetldkih istrall-
mu nema mesta u naucl. Druga greSka koju nedrl ovaj argument i
Skot Rogo kale da imaju Izvestan privid valjanosli, aii da su. Ipak smatranja ili anomalije. Nova posmatranja postepeno rastu da bi
bez znadaja za stolerno pitanje da je parapsihologija nauka.
11 se naposletku organizovala u potpuno nov okvir, koji 6e konadno
Prvi od njih je de pal nije uklopljen u teorijske okvire, da nije odbaciti staru paradigmu
i
zameniti je novom.
i
toga kakvog eu kvalileta njihovi vlastiti dokazi: parapsiholozi 1, Piiredio: Voja Co/arovid
imaju predrasude u prilog postojanju pal. Prvi problem, komenta-
riSe Rogo, svojstven je svakoj naucl; Sto
sa tide druge primedbe
dovek bl na nju mogao reagovati tvrdnjom da ..blolozi sada imaju
predrasude u prilog evoluciji". U vilajel pel slupilo je vISe neparap-
sihologa, kojl su s dudenjem otkrili ne samo da su kadri da ostvara U alededem broju:
parapsiholoSke rezultate nego da za takvo neSto imaju nesumnjiv
1
PREDISTOR1JA PAHAPSIHOLOGIJE
JANUAR 197S. 43
..Faktor besmrtnosti'':
Dokle seiu granice dugoveCnosti (1)
Legije
na poslu
podmladivanja
Covek dvadeselog veka po6ln|e sa nasrtajem na i
poslednju barijeru —
smrt. Ma koliko neverovatno
zvueala, ma koliko da je tu pretpostavku te$ko
i
francuskih gerontologa.
sovjetsklh I
Ljudi su veoma rano prelposlavlli da je Sunce svekoliki izvor pretvaranje metala u zlato.
poslojanja. Od le hipoteze nijo bio polreban bogzna koliki korak Na strani iskustva ogleda. Hodier Bekon (Roger Bacon), taj
I
dobiazilje pa da se u zlatastom zradanju vidl same kvintesencija darovitl (ilozof. hemidar, flzidar, astronom matematidar, prihvatio I
^Od svih melala, srebro je po znadeju doSlo odmah Iza zlala je „l duhovno telesno slino obnovilo" Bez posredstva takvog
I
kao §10 Meaec pratl Sunce. U hermafroditskom svetu altiemidare- eliksira. B^on je uspeo da poiivi osam decenija.
vom, zlato je predstavljalo muSko, a srebro iensko nadelo. — Komedija u osamdeset tredoj godini j
Zamisao o leku protiv svih bolesti Sa Teotraslusom Bombastusom Ion Hoenhajmom (Theophra-
Qrfiko-rimskI alhemifiari ranlh stolefia naSe ere posvetlli su se stus Bombaslus von Hohenhelm). koji se rodio godlnu dana po
traganju za suStinom svoga malerljalnoga. Budu doSli do te 11 otkridu Amerlke. ona grana alhemije §to je stavijala naglasak na
ellksir ilvota. stala je da se priblliava vratnlcama nauke.
Fon
tvari) umovall su oni, bide kadfl da nadine sve §to zemisle. Kada je
Eglpat u 7 veku, do§ao pod islamsku vlast. alhemija je uvezena u Moenhajm je istoriji bolje poznat kao Paracetzus (Paracelsus): taj '
duhovno uzavrell arapski svet. Dtabr ibn Hajan. hemICar na dvoru nadimak (on ga je sSm smisllo) ,
da
,
Podetak desetog veka video je najsiavnljeg od svih lekara u utro put tvrdnji da bolesti Imaju hemijsku osnovu. I si
iransmutaeiji metalS, jer Je verovao da se bazidna materija ne osamdeset tredoj godini. da napISe ftaspravu o trerrenom Hvotu.
I
mote prodlstiti u dovoijno visokom stepenu. All nlje odbado Ohrabren uspehom. dodao je tom delu joS jednu Raapravu u
ideju o eliksiru, videfil tu aupstancu u kontekstu medicine gde bi
I
QALAKSIJA 69
44
Prema njemu. iovek mora da utiva u 2lvolu starosti ako misti i
da ostvari atari elhemidarski san podstidudi deo semenjaka Slo— velikih kohdina kiselog mieka: kasnije je naglasak
balkanski specijalitel — prebaden tta
jogurt. Mednikov je govorio rta .>i.
•jf'T'Obe uklanjanjem dels Sto proizvodi seme; preko ..trancu-
1-i bugarski seljaci poznati po dugovednosti; bio je uveren
skih Rusa" 5er2a Voronola (Serge VoronoH), zagovornika upotre- d
' '
produSuje Sivot. A ne srrteju se ni tek tako odbaciti. Nevoija je u Poduhvat spiBsnuo Je posle MednikovIJeve
tome Sto nijedna od ovih terapija nije vodena sa strogom smrti, 1916. godine; preilveo je jedino . (otad popularnl)
.
joaurt
naudnom tadnoSdu, bez koje I nema konadnih zakijudaka. Krlobiologiia, nova nauka o ihrolu (i smrti) na niskim
.
tempers-
Svoje originalne nalaze, Mednikov je objavlo joS 1883. godine lurama, ved le posligla znadajna oslvarenja;
znamo da se zsmrza-
Do kljudnog imunoloSkog nadela doSao je za vreme morskoblolo- vaju 1uspeSno otapaju Ijudska krv Ijudsko seme Ali kad se
i i
tai
Sklh istraSivanja na obalama Sredozemnog mora. Dok je kroz poslupak prenese na organizam u celini, Sto u svom
Izgiedu na
mikroskop posmatrao iivot pokretnih delija jedne prozradne larve, besmnnost preporuduje ameridki fizidar krionider Robert Etin-i
palo mu Je na pamet da bl slidne dellje mogle posluiiti u odbrani azer (Ettinger), nastaju nepremostive teSkode. (ielije
krvl aemena I
ljudskog organizma od ..uljeza". Eksperimenti koje je odmah su srazmerno homogenog saslava; od kojih svaka
vrsta drugadije
preduzeo da bi proverio vrednost te pretpostavke, urodlll su '
«>Wpa"|e. Pri oba procesa, oSledenja su
zamiSlju o odbrani tela od bolesti pomodu vojske pokretnih delija n^zMina*
— tagocita, odnosno delija bellh krvnih zrnaca. Trebalo je mnogo PoiemISudi s medicinskom naukom, krionidari etindierovskog
slrpljenja, upornostl. pa sukobljavanja daki
sa velikim ~ iipa pitaju Stagube pokojnici ako pristanu da budu „privremano"
Robertom Kohom (Koch) —
pa da naudni svet prlhvati tu
I
Na osnovu istrailvanja, Mednikov Je zaktjudio da debelo crevo sldom koji navodno spredava oStedenje delija.
kod ljudi pradstavija pravo skladlSte otrovS, koji, kad prodru u Id odgovara na to pitanje Osborn Sigerberg
Mladi. S
krvotok, dovode do starenja, pa amrtl. Ovaj bakteriotog je, hiljadu doiara, koTiko ii **8 godlSnjl
i
„ ttoSkovI oko odriavanja
takode, primetio da moraki organizml bez sistema za varenje. III duboko smrznutih IsSeva, Tuta°nkamonov radun "0
sa bl n
sasvim jednostavnim siatemom. imaju neobldno dug vek. Isto vaii
I za ptice, dija oreva zadriavaju avarenu hranu veoma kratko
3.265.000 doiara, to jest oko M
milijardi (novih) dl
Naucnik
koji je
objasnio
ledena doba
Ureduje: Prol. dr Vladimir AjdaSit
Zavlanoaf kollCIne ledenog omottia od poloiaja I oiblle Zemlla
Od prvlh zaietaka nauke u svelu prolekll su tnllenijumi, u odnoau na Sunca: Snimak naie planala nadlnlen a ..Apola-S"
a u nas lek koja alotina godina, pa manje, Jednlm I
delom oslonjeni na Zapad, drugim na Istok. nail Prihvalivii se zadalka da napiSem dianak o ilvotu delu I
naradi viie atole^a borlO su se oruijem, a ne perom, Mlluiina Milankovida, obraho asm se Srpskoj ekaderri|r nauka. I
nauinlm III umetnifiklm delom, za svoj opsisnak. umeinosli fiiji je on bio redovni dian. za pomod u nalaienju
preporod razvoj. Tek kada au stekll alobodu tokom
I
dokumenlaolonog maierijala. 0 arhivu AkaOsmije Ijubazno su ml
proilog veka, u vreme narodnog preporoda stvoreni slavlli na raspolaganje uredno sadlnjene sveske u kojima su
au neophodni usiovi za razvoj u krllu malice zamlje popisani dokumenti koji se odnose na Milankovida, da bih
njenib na]sp030bnljih sinova —
slvaralaca na polju odabrao ono Sto me Inleresujs. Verovao sam da du lo brzo udiniti.
morao sam
nauke umelnoati. I
All, konstatovall
da sam se
prevario Mllankovidev
livot bio je taho plodotvoran a opus njegovog deta tollko obiman
Kao u alobodnom Oubrovniku mnogo ranlje, lako se da mi je trebalo viie satr da preletim preko mnogobrojnih stianica
lokom 19 veka u drugim krajevlma naie zemlje radaju
razvljaju nail vellkani nauke
I Cvijid, Pan£l£, — sa liiljadama slavki o raznim dokumenlima Iz Milankovidevog
zivola. Shvaiio sam lada da Milankovidevog biograla odekuje
Stefan. PupIn, Tesla. Moherovldld, Erjavee.
Pelrovic — Alas, Mllankovic, Gorjanovld I drugl, NekI
vlSegodiinji posao i oselio se postiden lime kollko malo znam o
ovom naSem vellkom nauCniku. Iz razgovora sa mnogim kole-
od n|ih ee, popul Pupina, Tesle I Slefana otICi It ovllt
gama. medutim. zakijudio sam da lo nije samo moi sludaj. U naioi
krajeva I slavu stedi u tudinl, dok te se drugl
lavnosti o Milankovidu se poslednjjh decenija tako malo piie
prihvatiti poBla da „zaoru brazde bace prve i
"
I
govori da se moie slobodno red! da je on kod nas pao u za-
klice u rodnome kraju. DajudI primer, eni Ce poloilll borav. Kolika je to nepravda najbolje se vidi iz dinjenlce da
kamene temeljce naioj naucl. postavijajudi pulokaze poslednjih godina Milankovidevo ime ne sllazi sa siranica svetskih
ka bududnosll. naudnih dasopisa.
ZlvolI delo nailh vellkana nauke nose pouke I poruke. Ova) prilog de, lako, predslavijati samo kratak pregled naivaini-
Onl pokazuju kako nafvede slromailvo, odsustvo
I jih dogadaia u Milankovidevom 2ivotu.
tradiclje oslonca ne mogu bill zspreka atvaralailvu
I
Ml Im nismo uzvratlll nl deo duga kojim su nas trajno Izrastaju vrsni naudnici pedagozi: Jovan Cvijid, Mlhajlo Petro-
I
zaduzill, Moiemo navesll vlie primera da su nail vid. Alas. Jovan Skerlid, Bogdan Popovid, Aleksandar Belid
I
vellkani nauke zaboravljeni od Islorldaia. pa dak I od drligi. Medutim, u prirodnim naukama, narodito u llzici
hemiji,
I
vedeg broja naudnlka. Po retkim saduvanlm spisima oseda se nekosUtak (radicije; islaknutlje licnosti se joi nisu
— njihovim delims, prepisci Hi reiima o njlhovom pojavlle. Univerzilel nema snage da prlvufie naudnike svetskog
ilvolu polako se slaie praiina psda zsborav. I
renomea. kao ilo su bill Tesla Pupin. I
vellkana
Tako se Milankovid obreo u Beogradu, napustivii uspeino
nauke. Verujemo da de onl nadahnull I
zapodelu karijeru Bed. velegrad Jedan od mondenskih centara
i i
pokrenull mnoge naie, narodHo mlade ditaoce ns odvainlje sv^a, IZ palriotskog osedanja ze
korake pregnuda ns polju nauke.
I
ill slobodnu nezavisnu driavu. Bllo
i
Za podetak prve serlje lel|tona, ..Nail vellkani ne Kada su Srbi u Austro-Ugarskoj drugde gledali u
I
nauke - Izsbrall smo Mllutina Milankovida, dlje 'arenje velikog sna o slobodno) zemtji.
delo ponovo privladi izuzetno veliku painju svetske
naudne Pored toga,
javnostl. priblliava se I
Sansa za naudnoistrazivadki rad
stogodiinjica njegovog rodenja, koju ne moiemo MilankovIdevI preci doili su sa Kosova u Slavoniju za vreme
bolje proslavltl do da upoznamo seobe pod Arsenijem Carnojevicem U porodici Milankovida
njegovu izuzeinu lldnost. ilvot delo. I odriavalo se predanje o poreklu biia je izraZena svesi o
I
Ullutin Ullankouli: Folograllla u boJI portrata koJI Id uradio Pala Jovanovld ISkZ godine u Beogradu, Porlrel ae danaa 47
nelazi u Metburnu, Auttrallla, kod nauinlkovog alna Vaaka Milankovida.
povlaSilo ]e za sobom obavezu ozbiijnog nauinog rada. Znao Je
I
to vreme bio je pridodat $ta0u. tako da nije direktno osetio sva Upotpunivil vriD savesno svoja znanja. on sa najpre prfhvata
stiahote Ironta. Ipak se mole smatratl preskromnlm kada je nekih skromnijlh problema, da bl na njima ..Ispekao zanat". a
kasnije. pISubI o svom ubeSbu u Balkarskom ratu, Mllankovlb zatim se oKrebe ka krupnijim. U to vreme bio je aktuelar problem
naveo kako barut nlje nl omirisao. Kroz kakve je okrbaje prolazlla kllmatskih promena u prollosti Zemlje. Znalo se iz geoloSkih
Ounavska dvizija mole se sudill po tome llo je njen komandant, podataka da je u poslednjlb nekoliko stotlna nlljada godina. u tzv.
pukovnik Bolanovib. zbog ratnih zastuga unapreden u generala. periodu Kvarlara. bllo nekoliko ledenlh doba. NekI nauSnlcI
Po uspeSnom zavr$elku rata moll da ga otpuste Iz jedinice I
pokuievall su da Ih dovedu u vezu sa krelanjem Zemlje oko
vraba se u Beograd. PredavSl ujaku VasI meslnganl liSek turskoga Sunca. all bez vebeg uspeha.
lopa I njegovu belibnu fiauru Srapnela. Sto Ih je vlastitom rukom
prikupio sa Kumanovskog bojnog polja, Mllankovlb se vraba Prete6a multidisciplinarnih istraiivanja
Mllankovibu se, Intultivno. svideo taj astronomski pristup ovom
On tada nlje mogao da zna da be to bitl samo kratak predah. i
da be ga vihor novog rata, strabnljeg od ijednog prethodnog, kosmlbkom problemu. kako ga je nazvao. all je brzo uvideo da je
za njegovo reSavanJe potrebno poznavanje kretanja planeta. kakvo
ponovo odvojUl od katedre. Ipak, kao da je to slutlo. Mllankovlb je
u tom periodu od jedne godine Intenzivnim radom uspeo da
ima debar astronom. zatim llzibkih pojava koje se deSavaju pri
prolazu sunbevlh zrakova kroz almosleru pri Inlerakcljl sa
formullie osnove svoje leorlje Kllmatskih promena. koja be mu
I
donetl svetsku slavj. povrSInom Zemlje. kakvo fma dobar fizibar, I najzad, vladanje
matematlSkim aparaiom za reSavanje slolenlh sistema, svojstveno
dobrom matamatibaru. Uz to. trebalo je bill upuben u kllmatoloSke
Kako je Milankovid odabrao problem? Igeotizibke pojave.
Veoma je zanimljivo poubno osvrnuti se na to Sta je
I
Upravo u toj InterdiscipllnarnostI problema Mllankovlb je video
Mllankoviba rukovodllo prI Izboru problerrta. svoju Sansu. ..Te nauke su oStro odeljene jedna od druge. a povrh
On je. pre svega, ieleo da se bavl ozbl Ijnim teSkIm naubnim I
svega toga svaki naubnik Ima u svojoj oblasti svoju narobitu
I
problemima. jer je u njima video Izazov na kome bl mogao da jazbinu iz koje nerado Izlezl." rezonovao je on.
..Elo. zato je lo pitanje ostalo nereSeno, postrance. na Iromedi
dode do Izralaja. Tome je. dakako. doprinela sredina u kojoj se I
nalazlo. fllozolski lakultet u Beogradu bio je u to vreme stecISle Sferne astronimije. Nebeske mehanlke Teorijske flzike. Katedra
I
"
Mesecev modul
OSNOVNI PODACI:
Ukupna visina mesecevog modula 6,98
Visina stepena za ozletanje 3,23 m
Visina stepena za spustanje 3.75 m
Najveci preCnik 4,30 m
Najveci prefinik s izvudenim stajnim trapom 9,05 m
Ukupna masa meseCevog modula* 15.i16kg
Masa stepena za uzletanje* 4.774 kg
Masa stepena za spuStanje* 10.342 kg
U kabini vlada atmosfera Cistog kiseonika
pod pritiskom 3,43 - - 3.72 N/cm*
A —
STEPEN ZA UZLETANJE SA
MESECA:
I platforms za ulaz izlaz. 2.
.
i
Serendipitet
ili slucajna
Do mnogih zna6ajnih nau6nih i tehnldkih otkri6a fotografsku plodu. Pri tome je pukim sludajem otkrio radioaktlv-
se sludajno, pri izu£avanju ill trazenju
dolazi nost, pojavu Iz koje se razviia nuklearna fizika, a iz nje, pola veka
neCega saavim drugog. U nekoliko slededlh brojeva kasnije, nuklearna energija. Za svoje otkride Bekerel je sa supruzi-
oplaademo detaijnlje neka otkriba koja su nastala ma Kiri (Pierre Marie Curie) 1903. godine dobio Nobelovu nagra-
I
du za fiziku.
8lu£a|no. a znadlla su prekretnieu u veCItoj Godine 1897. brada Buhner (Hans Eduard Buchner) u Nemad-
I
borbi 6oveka za otkrivanjem novoga. Ona nlsu samo koj sludajno su otkrila da enzimi koji deiuju kao katallzatorl hemij-
Interesantna ve6 I, u mnogo £emu, pouCna. sklh process u 2ivom organizmu. deiuju na isti nadin van iivih i
vao polazedi od neorganskih komponenata, jednu organsku sup- oom naudnika: dr Cenom (E.Chain) dr Florijem (H. Florey) koji su
slancu —karbamid iii ureu —
uzdrmavSi tako teoriju o .iivotnoj
i
Zahvaljujudi siufiaju doSlo se. 1846. godine, do nitroceiuioze i kraljevide koji su putovali svetom staino otkrivali, sludajnoddu III
I
1833-1896) otkrida u obiasti ekspioziva eksplozivni Zeiatin, do- sludajnost prilikom veliklh otkrida nailaze oni koji je zasluiuju".
bijen medanjem nitrogiicerina koiodijuma. dinamit, dobijen me- Guvena Njulnova (Newton) jabuka sigurno nije biia prva koju je
—
i i
premazao koiodijumom da bi zaustavio krvarenje, a drugo curenju Diems Vath (James Watt) da bl poskakivanje poklopca obldnog
nekoiiko sudova sa nitrogiicerinom. koji se odmab iako upijao u i dajnika pod pritiskom pare bilo povod za pronalazak parne ma-
infuzorijsku zemtju u koju su sudovi biii pakovani. rine.
Brilanski hemidar Perkin (W.H, Perkin. 1838-1907) sa samo osa- Ima ne mall broj sludajeva da su veoma sposobnl Istraiivadl.
I
mnaest godina poduhvatio se izvanredno smeiog zadatka: sinteze idudi za postavijenim ciljem, bill slept ili bez interesa za ono Sto ni-
kinina. supatance krajnje siodene strukture, tada jedinog ieka pro- ls bilo u neposrednoj vezi s njim. Jol je vellki engleski hirurg Li-
tiv malarije. Perkin nije dobio kinin —
sinteza kinina uspeia je tek ster pre vide od sto godina bio zapazio dejstvo plesnl na bakterlje;
88 godina kasnije. 1944. godine, i predstavijala je vrhunski domet medutim, njegov interes ledaoje nadrugoj stranl. Lister je po ono-
organske sinteze —
all je dobio jednu Ijubidaslu supstancu pre- me 3to je uradio uSao u istoriju nauke medicine, all penicllln je
I
krasnog do tada nevidenog ljubidastog tona. nazvanu kasnije mov otkrio Fleming 57 godina kasnije. Na pragu log otkrida bio je I
III moveln. To je bio zadetak Industrlje anillnskih boja u dijem ra- francuski vojni lekar E. OiSen (E.Duchesne) krajem proSlog veka,
zvoju je Perkin ne samo kao sposoban Istradivad ved kao vedt i all nl on nije shvatio njegov znadaj pojavu nije dalje Izudaveo.
i
Alhemija
hemijai
Mnoge od na|rani|ili veitina kojlma ]e 6ovek oviadao ..hermetidkom vedtlnom": na to nas podseda Izraz ..hermetldkl za-
spadaju u oblast heml|e. Zato su prvi izdanci ova tvoren". kojl je danas u upotrabl.
I
nauke udarlll pedat napretku ranog Ijudskog druitva Prema jednoj drugoj legendl, koja je arapskog porekla. sam
(doba bakra, bronze, gvoida). Njen dugotraini Bog preneo je alhernidarsku vedtlnu Mojslju Aronu. Istorljske I
I . . .
Ovo bl mogle da budu redi alhemidara srednjeg veka ko|e |e on mljskl recepti poprimaju skrlvene magijske sadriaje. Praktidnost
na samrtnom odru upullo svome udeniku, prenosedi mu najvainija
hemijska saznanja do kojih {a doiao u svom ilvotu, a koja obja-
odstupa pred potrebom za dirokim zahvatom —
da se u jedinstven
slstem ukljude elemenll. vedtlna, dovek Svemir. Do ove teinjedo-
I
fanatic! zanssenjacl
I —
pitanja su koja nam se namedu ved sto- I
na i dogmatidna. all u nedem delotvorna nadahnjujuda.
Mnoga grdka znanja umsda prihvatlli su Arapl tokom svog
I
I
JANUAR 1978.
Alhemija i hemija
dtomskoj gradnjl rratsrije. Kasnije ie Aristotsl. zahvaljujudi svom
ogrotnnoin uticaju, bill prlhvafien kao nepogreSIvI poznavalac i
gvo2de —
od kojih su saibo ziato srebro ..dista teia", dok su i
54
PriCa o velikim istra2iva£ima (1)
Covek
otkriva svet
Slidnost pojedinih elemenala kulture Julne Amerike Alrike I i IstraZivanja okoirtog sveta Zahvaljujudi naslanku razvoju pisma,
I
nih prostranstava okeana u potrazi za novim zemljama jo5 pre dovek otkrivao svet.
pojave prvlh civilizacljja. Mi u njihovim ranim danirna. Kretanja Jedan od prelomnlh trenutaka u razvoju doveka bio je preiaz na
Ijudskih grupa blla su narodrlo izraZena do pojave zemljoradnje poljoprivrednu protzvodnju, ko|i je deo Ijudskih grupa udinio
Covek otkriva svet
relativno nezavisnim oO lova u izvesnoj meri vezao za odredeno
I
tu {490—425. pre n.e.), tenidanska llota je oko 600. godine pre n.e.
opiovila Afriku. Prema podacima koji su ostali zapisani u njego-
vom delu Islorija, ovo putovanje preduzeto je po nalogu eglpat-
skog faraona Nehoa. trajalo je gotovo pune tri godine zavrdllo se I
56
FeniCanska putovanja nlsu bila samo trgovaSke prirode. Zsste-
}u6l na nepoznalim obalama onl su ih istra2 lvall. Saljubi u i
pored potpunog nepoznavanja krajeva kroz koje su se kretali I ujedini u borbl protiv Perslje, koja je u to vreme zaposela grdke
vellkih tedkoda koje su ih dekale na putu, Grol su konadno Izbili na kolonlje u Maloj Aziji. Prelaskom Helesponta (Dardanela) 334.
obale Crnog mora kod Trapezunta (Trabzona), odakle su nastavlll godine pre n.e. zapodelo je Aleksandrovo osvajanje Perslje I
vodom. „Mard desel hlljada" Ksenofon je kasnije opisao, uz prodor na istok. Posle poraza smrti kraija Darija, Aleksandar je
I
pnre vest! o zaledenom rruru. Svoja zapadanja Piteja je sabrao u pokazala kao lldnost izuzetnog istrailvadkog duha, doveka
I
delu O okaanu. od kojeg su, na 2Blost. saduvani samo fragment!. spremnog na irtve radi sticanja znanja o zemljama s druge
I
t« se dsnas o njegovom putu izviade zakijudcl iz Izvora drugog III strane granice poznatog. Mada su. sasvim prirodno, glavninu
tredeg reda. Postoje uglavnom tri midijenja o ruti koju je Piteja njegove ekspediclje sadinjavall veterani iz ratova protiv Darija.
prevalio. Preme jedttima, on je po IzIasKu Iz Mediterana opfovlo Aleksandar je sa sobom poveo mnogobrojne naudnlke, place,
I
zapadne obale Evrope I Istodnu obalu Britanije, gde je duo da se rudarske gradevlnske strudnjake, stsvijajudi Im u zadatak da pi$u
I
Iskrcao na ..OvdIJim", verovatno Farskim. ostrvlma. Posle dolaska nezdravom kllmom, vojnici su podeli da se bune otkazuju I
na Tulu, koja po ovoj teoriji zapravo predstavija Island, Piteja je posluSnost. Kod jednog severnoindijskog plemena danas je 2lvo I
krenuo na jug, opfovlo Britaniju sa zapada, vratio se do Lamanda I, predanje da vode poreklo od irl Aleksandrova vojnika koji su
kredudi se uz obalu, udao u Baltldko rmre. dezertirali o2enili se tamodnjim devojkama.
I
JANUAR 1978. 57
.
groznice, u 32. godinl ilvota. Pre toga je, s proleda isle godine,
uspeo da poSalje Istra2lvadke ekspediclje na Kaspijsko Jezero nlz I
do delte Mia.
Colovo punih hiljadu godina posle Aleksandra Makedonskog
evropski svet nlje zabele2io nijedno znadajnije istraiivanje. Modnl
Rim, koji se od malog neznatnog grade kroz dug! nlz knravih
I
prvo vreme kao posrednici u trgovini javljali su se Arapi. all su vokoa! goapodad mora: Karta vlklniklh pulovan/a ,
ubrzo uspostavijene direktne veze izmedu Kine E»rope. I arozapadnu Evropu I Severnu Antadku
Tokom vremena pomorci koji su se kroz Sredozemno Crveno i
GALAKSIJA 69
bitnije doprinell ni mlaionarl rimokatoliCke crkve. kojs se posle
smrti Karla Velikog pojavila r>a polKiikoj scani Evrope kao nova
sila koja je te^da da zavlada svetom
Mada je alala mnoge mislonare da po svetu Sira mod papa i
ratnl sukobi pripadnika dvaju religija, dija pozadins nlje bila samo
verske nego poittidkp-ekonomske ptirode, udinlli su svako
l
sveta.
Krajem 8. veka ria vodama Atlantika pojavill su se skandinavski
VikinzI. Njihova slrotnaina I prenaseljena zemlja nlje megla da Im
obezbedi usiove za Zlvot. te su brzl dugl brndovi dansklb i
Gotovo puna dva veka nakon prodore Viklnga na zapad starrje sins Marka Pole (Marco Polo, 12547—13247) ne nadajudi se da
1
u EvropI oslalo Je nepromenjeno. A onda je, sasvim iznenada. u de lime znalno uticati na daiji tok letorije.
Aziji doSlo do znedajnih promena koje su (male presudan uticaj na Putopisl koje je ekspediciji sadinio Marko Polo dali su EvropI
Slav interes Evropa za zemlja kols su leiale istodno od n|enih
I potpuno novu sliku Azije, fanlastidnu do krajnjih granica maite
granica. U prvim godinama 13. veka, pod vodstvom Dlingis-kana njenih slanovnika. i deflnitlvno uniitlll uaku i Izolovanu predstsvu
(1162—1227), iz pustih stepa provallll su mongolski ratnici oiganl- sveta Marko Polo ostso je na dvoru Kublaj-kana punlh IS godina I
zovani u nejelikasnlje borbene grupe koje je svet do teda za to vreme bio njegov lldnl savetnik diplomatski Izaslanik u
I
upoznao. Pod njihovim naletom srudlle su sve stare azijske driave mnogoOrojnlm misijema na Dalekom istoku
koje su se naile na putu, ved 1234. Mongolsko carstvo pru2alose
I
U pulopisima, koje je zabeleilo pisac Rustidelo (Rustlcallo),
od Zutog do Kaspijskog mora. Pod upravom DZIngisovih naslednl- Marko Polo do details Izveitava o neobldnim doiivijajima ekspsdi-
ka njene granice pomerile su se dalje na zapad. kada su prve i clje. dudnovallm Ijudlma I zemljama koje je video, i daje geograf-
pogranidne evropske pokrajine pale pod rrxmgolsku upravu. odi ske opise primedbe o mogudnoatima trgovine. Njegovi izvedtaji
I
Evrope sa siranom su se uperlle na Istok. primljeni su s nevericom podsmehom; alt kada je na samrti
I
Karplniia (Giovanni da Piano Carpinl, 1182 1252) na dvor mon- — franjevadkl Iratar Montekorvino (Montecorvlno, 1247-13287), koji
je u Ktnu dospeo morskim putem, osnovao crkvu jedno vreme s
golskog kana sa zadalkom da ga odvratl od daljib osvajanja 1 i
Viljem Rabrak (William of Rubruck, 1215—1270). Mlslje obojics kojoj de otpodetl vellka putovanja na zapadi
Izaslanika zavidlle su se neuspehom. all su njlhovl izveiiaji korlsno Priredio: Miodrag Vukovid
poslullli kasnijim pulnicima.
S dolaskom t<a vlast Kublaj-kana, 1259. godine. mirae spusllo U slededem broju;
na prostranu mongolsku Imperiju. Njegova nova prestonica Kan- VELIKA POMORSKA PUTOVANJA
JANUAR 1978.
Kontroverze
.Siudaj Vetikovski ' - 30 godina kasnije
Svetovi
u sudaru
- da je serlja
Celrdesstih godina konaOno tormuliSe svoj Slav
kosmiCkih kaiastrota promenila lok stare Istorije
„Ako je doktor Velikovski u pravu, onda smo svl mi
PoCetkom 1946. godine Velikovski je privodio kraju rokopis
budale",
ostaii pomalo iu6no )e svoje knjige Svetovi u sudaru, kada se sasiao sa direktorom
pre Irldeset godina napisao Harlou $epll Harvardske opservatorije Harlou Septijem iztoiio mu svoju
i
(Harlow Shepley), diiektor Harvardske opservatorije, teoriju Tom prillkom Vetikovski |e Sepliju ponudio rukopis I
poito se u osnovnim crtama upoznao s teorijom predlolio da se njegova teorija ekspenmenialno proven. Sto je
nauCnika koji Je dan-danas za jedne darlatan
i uputlo Vellkovskog na aminentnog nauCnika Horssa
ovaj odbio 1
a za druge novi Kopernik. A kada |e ne6to kasnije, Kelena (Horace Kallen) Kelen Je do le mere bio impresioniran
1950. godine, poznata fzdavadka kuda MakmMan dalom da je u prepisci sa Seklljem ovoga detaljno informisao o
suStIni nove leorlje zalegao se da pradloieni eksperimenti budu
Slampala knjigu Imanuela Vellkovskog SveroW I
organizovanog bojkota. Danas, posle gotovo tri cela stvar poSela jo da poprima Oimenzije organizovanog bojkota
kada su pojedini prolesorl najavili da svojim studentima neCe vise
decenlje, strasti su se donekle stiSale, all se o
preporuiivatl udtbanlke koje izdaie ..Makmilan"
teoriji Vellkovskog jo$ uvek raspravija.
Svetovi u sudaru ipak su ugiedali svetio dana aprila iste godine,
Kako je nastala, its novo nudi kakva su bila i
all su posledioe bile drastlCne. Pod pntiskom nauinika
koji su
(i ostala) shvalanja o njoj plftu Science Vellkovskog smalrall Sarlalanom, tirma ..Makmilan- se posle samo
Digest Tanjugov bilten Sedam dana oko sveta.
I dva meseca odrekla prava na ovu knjigu. uslupila Je manje
poznatom izdevaCu otpusiiia utednika koji je sa Velikovskim
i
Roden krajem proSlog veka u Rusiji, Imanuel Velikovski zavrSio poipisao ugovor o Stampanju. mada je samo delo dugo vremena
je medicinu na Moskovskom univerritelu 1921 godine. da bl bilo na vrhu Itste najCitanijih knjiga Posebno je karakleristitan
PnrodnjaCko-istorijskog muzeja Gor-
ubrzo polom emigrirao u Berlin, zalim u Jensalim najzad u Bet sluCaj upravnika amerifikog
i
proSlost. PolazeCi od klasiCnog shvatanja tretmana amnezije. s podataka koji su u njoj izneti .osnovi moderre nauke moraju biti
I
seCanja pokuSao je da rekonstruiCe islotiju naSe planete. kojeg su niegovi siedbenici uporedivali sa Galilejem pod progonl-
ma Inkvizicije.
Jedan od retkih nauCnika koji se ni|e opredelio ni za jedan od
HIpoteza 0 serlji kosmiekiti kaiastrota dva labora bio je Albert AjnStajn (Einstein), koji je |oS dvadesetih
Jedan od prvih koraka Vellkovskog. koji le bio gotovo (ascini- godina bio saradnik njegovog Casopisa Scripta unlversHalis. Dok
ran opisima dogadaja Iz Slerog zai/ela, bio je da potrazi egtpatsku je plagonaklono gledao na mnoge osnovne koncepie Velikovskpg,
verziju poznate biblijske legende o izgnanstvu. verziju o ei/em AjnStajn 'se oStro suprotslavljao teoriji da je Vasiona ptoJela
magnetnim poljima, da su planete nabijene elektricilelom da
postoianju do tada niko nije nISta znao U tom je konacno uspeo.
i
i
a iskazi oCevidaca zabeleteni na papirusu egipalskog zreca elektromagnelizam tgra znaCajnu ulogu u nebeskoj mebanici.
Ipivera do te mere su se poklapali s opisima iz Slarog lavela Os Kada su pofietkom 1955 astronoml s Karnegijevog instituta
Velikovski bio ohrabren da nasiavi sisterrratsko izuCavanje Istorije uhvallli radlo-signale s Jupilera. Sto je Velikovski preiskazao joS
slarog veka. ZakljuSci do kojlh Je doSao analizom mnogobrojnlh ranije. AjnStajn je bez kolebanja izjavio da £e upotrebiti sav svoj
"
^
koji je trajao tri puta duie nego oblbno, da
slalnoj tami, a
je Imao produien dan. Persijanci au sa strahom Jtiveli
u danu
bl se prelvorio u isto
pfoletela u neposrednoj blizlnl naSe planete
I
t^o dugu nob, dok nad Kinom sunce nlje zalazilo nekoliko dana
izazvala seriju i
„DoK je cela Zemija gorela ".
katastrola koje su (zmenile tokove stare istorije. Prema njegovom
istrajivanju, pre vise od 4.000 god'na dSInovska ptaneta Jupiter,
Cija je masa oko 320 pula ve6a od mase Zemlje, erupcijom Cetvrt veka razaranja
je i tame
izbaclla u kosmos deo svoje materije, u vidu komete. Tako je
nastala Venera, novi ilan SunCavog sistema, koja je poCela da Ova katastrola. kako smatra Velikovski, ujadno objaSnjava I
kruil oko Sunca izduienom orbitom. Kako tvrdi Velikovski, ova najznabajnlje momenta Iz knjiga o izgnanstvu Starog
zaveta
orbila se u pojedinim tabkama pribliiavala Zemijinoj ugrolavala Potpuno razaranje pogodilo je egipalsko Srednje carstvo, Mojslje i
i
znalno guSba od Zemljine, a temperatura viSa. Nastanak Venere zwisi navode, toplo. Tada je doSlo
bio je primeben na celoj Zemijinoj kugli. Grbka mitologija stvorila do snaingg elaktribnog prainjenja izmedu Venere Zemlje v I i
je od Venere boginju Atinu koja je IzaSla iz glave boga se vratila u morsko korito
Zevsa
plenete Jupitera. Prema kineskim Izvorima, Venera je u luku Ugtjikohidrati u gasovitom stanju Koji su poticali iz Venerlne
poletela nebom zasenjujubim svojim sjajem bak sunce, a atmosfere a dospeli su u atmosleru Zemlje, polako su se pod
slibna I
pojava, koja se ,,protezala s jednog na drugl kraj Vaslone'* uticajem bakterija III usied snaJnog elektriinog prainjenja, pretva-
zabele2ena je j starom rabinskom spisu. rali u jestivu maleriju koju su Izraelci nazvali „mana"
I
Grci
..ambrozija" a Indus! ..madhu".
Zemija u gasovitom repu komete Pribliiavanje Venere je, po Vellkovskom, izazvalo gravitacioni i
kopati su zemlju oko reka itaiebi vodu za pibe", navodi knjiga o nordljskim izvorima i Izvorima Maja, zemlju su punih 2S qodina
Izgnanstvu, a sliban opis srebe se u papirusu egipatskog ireoa
I
poknvali tamni, gusli oblaci.
Ipuvera. Sto je Zemija dublje zafazita u rep komete Venere besllce Samo 50 godina kasnije. tvrdi Velikovski, Venera je po drug!
praSina postajale su veba teSe. sve dok nisu prerasle u komade
I
put proSla pored Zemlje. Zemljina osa se ponovo pomerill
koji su kao meteorlti bombardovalt naSu planelu.
nekoliko gradova se zapalilo i nestalo u ruSevInama. Zemlju
Biblija egipatski irec na gotovo identiban nabin oplsuju su jo5
I i
ovaj jednom zadesili zemljotresi, uragani su pustoSili, a konlinenti se
trenutak, kada je „blo grad vatra pomeSana sa gradom
i
NISta . . . pomerali Dok Star! zavel govori da je „Bog bacio na ljude vellke
sUbno nije se dogodilo u zemiji Egiptaotkad ona postoji . . grad . I stenes neba u Meksiku je i danas safiuvana priba o dugoj nobl
",
je uniStio sve blljke polomio sve drvebe u polju ". Sveta knjiga
i
koja je tada vladala, Narodi Zemlje pobell su tada da
Maia Papal Vuh donosi joS se ktanjsiu
plastibniji opIs, po kojem ja „lo bile pretebej boginji vatre razaranja da mole kraljlcu neba da
i i
poStedi Zemlju,
Velikovski se nije zadrzao same na ovakvom tumabanju
stanh
mitova legend!. Oni su mu, zapiavo, samo jjosluiili kao osnova
I
...
pored riiljadugo-
— debeo I
^
^
JANUAR 1978.
61
Svetovi u sudaru
gust almosferski omotsfi u Kojem se nalaza ugliikonldrali i<i drugi
orgacski molekuii Osi<n toga. Vallkovskr ja istakao da Vaaiona nifa
ispunjana vakuumom da elaktromagnatizam igra znsiajnu ulogu
i
ie 23. rnart postao praznik TuOllustrijum, na|veda proslava u bast argona ineona u razredenoj aimostsri ova planeie Slidno stO|i s
boga rata Marsa. trancusHi naudnici Izveli su zakljudak da sa ovo Mesecom, a ito se tide megnetnih polja. danas to ni naiZeSdi
odlgrak) u nodi 33 marts 687. godine pre na$e ere. proiivnici Vellkovskog ne pokuiavaiu da ospore.
Na osnovu ovoga. VelikovskI je Ivrdio da na povriini Marsa
moraju poatojatl iragovl njagovog picbliZavanja Zeml|t. odnosno Slabe taCke smele hipoteze
da mu le pov^ina verovalne slidna Masadavoj. izbrazdana krateri-
ma. kao da sa u njegovoj atmosfetl retki gasovi neon argon
i i
Osnovne zamerke koje sa upuduju teoriji Vallkovskog oOnose
svakako nalaza u velikim kolldinama sa kako na izvors na kois se oslaniao. tako na neke od niegovib
i
U pogledu Mesecs Velikovski je daciditano tvrdio da sa zakliudaka Po miilienju piolivnika ove teori|S. sterl mllovi zspisi i
njegova povrSIna vlia pula toplla pre naimanja 3.000 godina. da u nisu pouzdan Ookument. s obzirom da je iz n|in jasno da su
rrjagovim stanama mora bib Iragove rrugnetizms. da u poiedinim |}0|edlni momenti jednostavno ..ispuileni te se isto moglo
.
obiest'ma postoji jaka radioaktivnost. da su btaZi potresi ila 6asli Oogoditi s drugima. Mi su pak drugi mogll biti prauvalidsni Ml dak
I i
i
Dsrvirrovu (Darwin) Isorlju. VehkovsKI |e ukazao na mnoge r.alaze na osnovu elekia ..slaklens baite" usied pralamanja svetlosli kroz
nasovnib ..grobnica kako Izumrilh lako posloiadib Zivolinja U
"
i gornje slojeve atmoslere promene talasne duZine. sundevi zreci
i
svcjsj tradoj knjjzi. Zemlji u previranju. on re u ovim grobnicama ko|i se odbiju od povriina planete nisu u stanju da ..izadu van '
vioao dokaz taze o masovnom izumiranju naglim mutaciiama na i almosfere ostaju u n|0|
i
Zaml|l. ito se unekoliko kosi s teorijom o laganoi evoluclil. Kao istovremeno se ukazuje da su misije na Mesec Mais donele i
posebno Irteresantnu pojedmoston istidedinjenicu daseu nekim izvesna podatke kO|l govora protiv tvrdnji Vallkovskog Stene na
od tib grobnica nalaze koslub razMditlh vrsia Zivotinja, da mnoge i Meeacu formirane su pre 3 mill|arde godina. i mkakvi (ragovi
znacl. kako ta joS nsglasio Darvm. ukazuju na veliku nesredu kataklizmi mtadih od S 000 godma msu nadeni Po svemu sudedi.
Prihvatajudl prlncip pnrodne selekciie, Velikovski istide da ona ne polarne kape Marsa aasioje sa od vode. a lemperatura na niemu |e
meZa biti uzrok naglog neslatenia slaiib slvaranis novlh vrala
i niska, ito se takode ne uklapa u teeriju
Uzroks ovoga treba. po nfegovom shvalanju traZiti u katasirofama Jedna od svakako najslabiiib tadaka njsgove teoriie is to ito iz
rTie su potresle Zemlju u ntanoj preistoriii nje sledi da je u jednom momenlu rotaciia Zemlje bila potpuno
Prisialice taoriie Vallkovskog represtsno ukazu|u ns poiedine zausTavIjena Ova pretpostavka kosi se sa svim dosad poznatim
rezultate dobiiene od kosmdkib sondi kOfS govore u P'llog zakonima lizike Za takav dogadai biia bi potrebna ogromna
Svefeva u sodaru. Sovietski moduli ..Vefiera-9 ..Venara-IO "
I
"
nedvoarnlsleno su pokszaJI da te slenje na Vaneri mlade. a da ..popadak} u tvemir. dok bi oslobodsna toplolna energija biis
temperaiura na povrilni dosliZa 50(S C Ostm toga, nepobitro te tolika da bl svi okeam sveia prokljudali. Possbno pitanje predstsv-
ustanovijsro da ta atmoslera ova planeie stvarno znatno guide od Ija 1 problem ponovnog zapodlniania rotacije Zemtie. pilanje na
Zemttme. oko 60 puts, da na nienoi povriini vlaOa pntisak od oko
i
Koje ni Velikovski ni niegovi ns|verni]l sledbenici nisu dali odgovor
95 atmosfera (9.8 miliona paskala) zadovoliavajudi za sve naudnike
Pre detiri godine arnendka automatska sonde ..Manner-IO” |e. Ni nainovifa istraZivanja ni test odrZanlh naudnih skupovs nisu
prilikom proletanja pored Venera, poslala podatke koji ..indlciraiu sisvili tadku na ..sludai Velikovski' No, kako sam naudnik Isbda.
posioianje repa planete Venera, nahk na rep komete a brilanskl .
.
zalsla nije vaZno kakva je uloga Vellkovskog Ovaj s’mpazi|um
naudnik R. A. Lilllon (Lytlleton) matemslidki je doiso do zakljudka le. nadam se. zakasnelo priznanje da sa etiketiranjem umesto
da'so s.e oalale .unutrainie planete". a ne same Venera, naslale proveravanjem. iaiams umeslo dilanjem razmiiljaniem
i niila
; -;<i|em Jupitera Islina. po njegovim proradunima ovo se ne moZe poslidi"
dogodilo znatno pre nego ito to Velikovski sugeriie ..Maiiner-10‘
" u gorntim sloievirrta Venenns atmoslere otkrio prisustvo
-odonika kiseonlka I diklo onih elemenata od kojib
- U Blededem broiu;
Vcrrikovakom, biia saslavl|ena ..mana PLANETE ZA UUOE
62 GALAKSIJA
"
Vrhunska dela
naucne
fantastike
Novi
romani
serije
Kentau
Posie i2vsnrednQg uspeha nove serije biDlloteke ..Kenteur", u Ko- DZON VINDHEM,
8. ,.DAN TRIFIDA"
|Oj sj dosad blla objavijivana dela najaglednijih pisaca naubne
Klasrtno delo engleaka naupne fantasttke, o |eOno| ed naifleobcj-
latitastike idasika naS’M savremenika -
-
i
koja su predslavljs- !
praporudujQ takode —
'^reoslao je mall bro] primeraka —
i oslale .
3, MISEL 2ERI ..NEODREDJENO VREME” knjlge iz bibllolske ..Kentaur”, koje su naidle na prftsnanje kritike i
’
a 39, KrathS, Zarka Ztenjarina, 26000 Nick SroznlP, Maviinci 46. S1219
0 Futog. Gavla: Mravak Blaianko, Put Kma*
na, 56000 Spitt; Zoian Horval. Joie
• Godi^la pretplalu na Oaso-
... — .
umetnoal doblli au: 1 ..Galaksija'
Vlanovite 20. 54000 Oafjek: Ivan
i
lacije pa2n|a koja se posveduje vozllu zavisl njegov vek irajanja. SvI
f
DEDE
Nagradni kupon 4
IMEIPREZIME --
ULICAIBHOJ
POSTANSKI broj MESVo
I
2ANIMANJ6 _
STAFOST
KOLEICTIVNO UCESCE _
ZAOKRU2ITI BROJ MAJICE'
Vreme prolazi -
fotografije ostaju
Buducnost amaterske fotografije pripada koforu. Odtuditese i vina novi korak: snimanie u boji viSe
nije ni kompUkovano niskupo.
f. '
OanoanI princ/pl kolof lotogra/l/a: Adllfvno I aupiraklivno
Sltukiuta kotor M
Mma: FllmovI u boll taalolo le od ahla, od Amsieri se jo$ uvek leSko
odluCuju za snimanje lotogra-
kollh la avakl otallllvaamo naladnu Oolu I ptava, ralena i cnanal.
a boja aa Uatlvalu u drugom razvllaia fi|8u boji. flazlog ie uglavnom
nepoznavan|e ova tennike ne- i
GALAKSUA 69
le najbolje obradu tilma izradu i Iju), Fujikolor, GAF-Colorprini,
lotografija poverlli prolzvcda£u 3 M Color. Hevie drugl. Sve I
bu
Fotokemika u Zagre-
fotografije
Cinepholo u Beogradu. It
Mini kviz
Filmovi u boji I
JANUAR 1978. G7
.
Naucna fantastika
Ostvarenja doma6ih SF autora
Price sa konkursa
.^dromede"
Jedna u nizu novina koje ..Galaksija" donosi poSev od ovog broje jeste i uvodenje ruMkg posveiane dowadoj
nauino-fantasliinoj pri6i. Posredi je, zapravo. jedan atari dug jugoslover\skiin ljubiteijima SFlar\ra. medu kojima je ne
mali broj onih koji i sami piiu ovu vrstu proze. Sve do pojave almanaha za nauSnu iantastiku ..Andromeda" redovno nam
je stizao vebi broj pisama sa molbama da u ..Galaksiji" objavtjujemo, pored stranih. i ostvarenja domabih autora. Stoje u to
vreme. na iaiost, bilo preuranjeno. Medutim. pokretanjem ..Androrn^e" i raspisivanjem konkursa za domadu SF pridu
najzad su sazreli usiovi da sa upustimo u taj poduhvat
Odiukom o uvodenju dela jugoslovenskih SF pisaca u ..Galaksiju" ispunjavamo joi jedan dug —
dug prema autorima
sa prvog ..Andromedlnog" konkursa, dije je pride iiri predioiioza otkup i objavljlvanje. NaSa redakcija je. razumese.
usvojila ovu preporuku. ali je njeno sprovodenje u deto privremeno zadriala ideja o brzom objavijivanju Zbornika domade
nauCno-tantastiine pride, u koji je i ova dela trebalo da budu ukijudena. Kako je. medutim. plan o publlkovanju Zbornika
morao da bude odioien (joi jadnom istidemo: iskijudivozbog zadudujude slabog odziva pretplatnika). a istovremeno je
vet zavrien i drugi ..Andromedin" konkurs. sa koga takode imamo odreden broj dela predioien za otkup I objavljivanje.
jedino prikladno reienje (prevashodno u smislu poStenog odnosa prema autorima koji ved viSe od godinu dana strpijivo
dekaju da im objavimo pride) bilo je da naSu stainu rubriku u ..Galaksiji". u kojoj smo do sada Iskijudivo itampali SF dela
stranih pisaca. ..jugoslovenizujemo" i podnemo da publlkujemo iskijudivo radove preporudene za otkup sa prvog, a zatim i
sa drugog ..Andromedlnog" konkursa. Razume se. objavljlvanje dela o kojima je red u ..Galaksiji" nl na koji nadin nede
osujetiti njihovo ponovno iziaienje u Zborniku. od dijeg Stampanja. dabome. nismo odustali. Narednih godinu dana, dakle.
imadete prilike da uiivate u SF prozi domadih autora. dija su ostvarenja otkupljena na konkursu ..Androrrtede".
Slobodan Curdib
Traka
. . Broj 28 opazl crvonl svotledi signal iznad pulta za kojim
je radio. To je bio znak da je njegov posao za danas gotov.
Uehanidkim, ved refleksnim pokretima iskijudio je traku
nad kojom je radio tako da je neprijatno zujanje prestalo. U
isto vreme su drugi oko njega iskijudili svoje trake, za predele. „Ljudlma treba madta. ali ona konstruktlvna, ona
kojima su radili
I
traku koja ih je ponela ka iziazu Iz hale. Broj 28 je mirno sna da usnl kako obavija poslove, kako postaje najboljl u
sadekao svoj red umorno stupio na traku broj 111. koja de
I smeni slldno. Samo je trebalo programiratl lluzio-madinu.
i
ga odvesli do vrata njegovog stana. Sve je bilo kao uvek, I Broj 28 to jod uvek nlje ieleo.
sve se ponavljalo. Nlje morao da se napreie, da pedadi, da Pored njega, na susednoj trad, kllzio je njegov prvi
trodi energiju, tako potrebnu za posao. Samo je trebalo da sused. Nije ni red progovorlo sa njim. Svako je bio
sa trake prede na drugu traku koja de ga u miru brzo I zaokupljen svojim misllma. A o demu bl I razgovarall?
preneii do njegovog stana. Sve je funkcionisalo kao I Stvorene su nove koiidine sintetidkog dedera, prolzveden je
vedtadki hleb s vellkim procentom hranijivih materija, Ili,
Ook je klizio ka stanu. podigao je glavu, unapred svestan radi se na najnovljem otkridu — prolzvodnjl prave salate. .
GALAKSIJA 69
. . .
bez sre^e. Samo dugi. odsutni pogled koji prolazi kroz ljude cisve2ava;udi sok, kakav su nekada ljudl plii. Odbacio je
i predmete. takve misli progutao bezbojnu tekudinu do kraja
I . .
Uzdahnuo je. Ved je bio blizu svog stana. Na raskrsnici je Kada je Traka osvojila, ljudl su najvedi deo energije
stao na poprednu traku ko|a ga je lagano prenela do ulaza. saduvall za rad. da bi radill.l radlli. pokuSavajudi da
Vrata su se aulomatski otvorlla pred njim. Kao do sada, i nadoknade ono §to se unidtilo. Trebalo Je vedtadkim putem
fotO'deItje su se uspeSno nosile sa vekom trajanja. PrISli su dodi do elemenata koji su u superkatastrofi nestali. Broj 28
mu kudni robot! prihvatali delove odece, dok je on kliznuo.
i nlje znao kako sada tzgieda povrdina Zemlje. Ko je Iz^ao,
na pokretnom podu, do kupatila. Osetio se prijatnije van nikada se nlje vratio . Verovao je da Zemija lidi na
. .
specijalnog odela. koje je nosio na poslu. Stao je pod tu§ I be2lvotnl asteroid. Nuklearne eksplozlje spr2l1e su sve 2ivo
osetio sprejove, kojt nikada nisu mogli da nadomesie vodu. na povrdinl planete. Opstale su samo Kupole. I njlbovo dete:
Vode nlje bilo iskijudivo se upotrebljavata za pude. Nije
i Traka.
moglo bit! promadaja. Nauka je odavno pri tome se — Pritisnuo je dugme za lluzio-mailnu. 2eleo je da se za
nasmedio, prvi put posle nekoliko danafiudedise ovrm svojim tren odsell u prodlost, da sedi u naslonjadi puSI na lulu,
misllma —
pronaSla kollko doveku treba dnevno vode. Znalo dok se oko njegovlh nogu Igraju decs All, toga nije bilo, . .
.
i
se kakvo jelo se servira kojeg dana kollko treba vode za i i to mu maSina nlje mogla doneti kao san. Broj 26 je to
pida. Stednja nlje moglo biti, jer su sve radila maSine.
Oobre, stars, odane mallne. One su se tako marljlvo starale Broj 28 nije spoznao Sta je to velar, dist vazduh, sunce.
0 doveku. Znao je za strujanje smede kiseonika azota Iz kllma- I
mentima regeneraclje ISdezllh elemenata Za2eleo je da nekom letelicom pobegne sa ove planete.
I slldno, all je broj
28 znao da u tome nema ni pel odsto Istine. Osvrnuo se oko
Odmah Je postao svestan iluzije. Cak da uspe da je i
sebe. Prozora nlje bllo, a I demu bl slu2ili? Osetio se veoma konstruiSe pobegne van Kupole, radijaeija bl ga unlitila
i
umoran. Od posia. od svega. Imao Je na raspolaganju deset osle predenih stotinu metara, jer Zemija je sada blla
E ru2ed> Izvor radijaeije, sejad smrtl. Broj 28 je verovao da de
dasova. Osam za san, dva za lidnu razonodu.
Njegova 2ena. broj 578. nlje bila kod kude. Radill su u druga Intellgentna bids unidtiti ovu planetu. ako Ikada dodu
razllditim smenama broj 28 pomisll kako je ovaj 2lvot
I
ovamo, kao dto se unlitava otpadni materijal.
te2ak. Prebacio je sebi zbM smanjenog morala kliznuo ka I
On je bio samo broj, osuden da 2lvl pod Kupolom, zb^
soil, gde se opru2lo. Pokulao je, po ko zna koji put. da o
2e1je nekih fjudi iz prodlosti da gospodare drugim
svemu razmisll. Ijudlma TaKo je zadremao
. . . I . .
znao, napudtena posle Kupole. Svako Je nosio svoj lidnl broj je pogled na usnulu 2enu. Verovao je da nju mude Isti I
slidnih potreba. U svakom trenutku centralni kompjuter Izadao je stana kliznuo na jedinstvenu Traku
morao_Je da zna gde je on, gde se naiazi ako bi iskrsia — koji su kllzlll
Iz
na rad bez
I
potretTa na njegovom radnom mestu. Tako nlje postojala Traka. Tu je dospeo ukljudlo dugme, pokretom koji je znao
I
mogudnost greSke, niti zamene ljudl. napamet. vedita, nepromenijiva Traka zastajala je samo
I
RazmiSljao je. Znao je da su memorije kompjutera za dva mlnuta, koliko mu je trebalo za njegov deo posia.
rase zabele2ile da je pre superprodukcije
isloriju ljudske Broj 26 odbaci postednje misll odiudno krodi na Traku, I
Kupole su spasle one koji su bill u njima. Uz pomod zapoalen kao urednik na Prvom
ogromnih naudnih dostignuda, dale se udiniti nedto da se Dragan Aleksid programu Radlo-Beograda.
pre2lveii spasu. Uz vellke restrikeije, uz najsavrdanlje madl-
ne. uz nove vidove energije, obnavljale su se Kupole. Cak
su one bivale nagri2ene od radioaktivnosti.
i
Predstava na Hurti
I tada se pojavila Traka. Broj 28 uzdahnu narudi od i Danas, posle punih osam
Hurtinlh dana, koji traju kao
kudnog robots sok. Dok ga Je plo, nije 2eleo da misll na
njegov hemijski sastav, na to da je to surogat a ne pravi,
trideset nadlh, mogu da ka2em da smo se mi njima samo
deslll r nl§ta drugo. Da, da, desill smo se, dogodlll, Hi tako
^
r
JANUAfl 1978.
.
ne$to. £im smo se spustill na povrSInu ove ljubieasto>zele- pripremamo kontakt sa livim bidima prema usvojenom
ne planete. 2iva bi6a, o £ljem sam polumaterlialnom obliku kodeksu Zemaijskog Intergalaktidkog odeljenja.
ve6 govorio, uzmuvala su se na nadin koji neodoijivo
podseba na podetak turisti£ke sezone u nas. Oanima i
Ho, ho, gradnja tede u naiboljem redu. Kruine osmatrad-
no^lma promicale su kolone paperjastog stanovniitva kao nice su Izasle Iz temefja. Radna snaga je beskrajno
da smo mi neki mauzolej, istorijski spomenik, ill prirodnl jeftina. Oa bl zadovoljlll svoju radoznalost, gradevinarl se
fenomen. U poCetku smo mlslill da je lo vid neobj^njivog prosto otimaju o svako slobodno radno mesto. a za
podozrenja 1 nismo praduzimali nikakve korake da Ih naknadu niko ne pita. Istovremeno, pudtamo Informaclje o
I
ometamo u hodoSaidu na mesto spuStanja naSeg vaslon- telu koje Je palo Iz kosmosa kako bismo znatlielju javnosti
skog broda. dovell do usljanja. Prema najnovijim vestima, cene svih
prevoznih sredstava u ovom pravcu porasle su za detirl puta
Kome da zahvalimo na ovom nebeskom poklonu, na I ved pomidijamo o procentu koji bismo mogll da uberemo
ovom sjainom vaslonskom telu ko|l se spustio na povriinu od saobradajnlh kompanija kao drugih sredstava prevoza.
I
Oa, danas smo zapazlli da svuda u krug nidu nekakve ekonomsku upravu, all mi smo odmah ponudili delimidno
konstrukclje nalik na nade triblne. koje polako zatvaraju korlddenje Izgradenlh osmatradnica po basnoslovnoj ceni
horizont oko letelice, all to nas za sada ne brine, jer ml od trista buketa. Posle dvadeset sekundl sve dto je izgrade-
no, bllo je prepuno, a prihod je fenomenalan.
novim usiovima.
70 GALAKSIJA 69
anckbmeda almanah ^^nauCnefantastike
Pozivamo sve poklonike SF zanra da se pretplate
na TRECI broj almanaha za naucnu fantastiku
I?!’
r,cl»M* |o odriia. da la IradI ptiradi avd|lai
Umealo Jednog romafw, kako Je to prethodno bio slues], „ANDnOMEDA“
ISi^fi^nuA
donosi OVA Izuzetna romans moderns nauene fantastike
bfo] 3
•waumnj^om kvalHatIvnom obogadenju „Andromede upravljali smo se, pre svega,
‘
"1® *'‘“'®eapf''a dva broja natog almanaha, koJI su bill gotovo Jednoduini u
je ^dna od
kljudnlh vrednosti „ArKfromede“ upravo kvalltetan Izbor
oceni da
romana.
8amo20dlnara vedaodprethodneCprevashodno zbog poskupijenla papira,
«i!l!!.T® i?i["*’i*® I
nauene fantastike ee dobHI u jednoj knjlzl Jedinstvenu plwramu mnogostruklh
romana, preko Izbora stranlh priea,ostvarenJa domaeih SF
Kul. r "'“** ^** **® *’'® ‘'® odnosno blbllografi)e
Jugosfov^iSwh sn^aTja
Reguiatori
zadovolfstva i patnje
Vdesnici medunarodnog kongresa posvedenog dostignudima neurohamije, o^pljeni nedavno u
Kopenhagenu, posvetiU su mnogo paSnjejednom od najuzbudijivijih otkrida posledn/ih godina
novim supstancama u mozgu —
koje ukazuju na postojanje receptora (skup/jada) morfijuma i
andogenih materija analognog dejstva. kojisu, dinise, reguiatori patnje i zadovoijstva.
dina u Skotskoj pod vodBtvom Od mentalnih bolesti
Hansa Kesteriica (Koasteriitz).
koja je razradiia jednostavrre do toksikomanije
m^ele za testiranje dejstva Najnovija Istraiivanja poka-
anaioga morfijuma. Oni su zala su da ubrizgavanje beta-
omoguSitI dr Dfonu Hjuzu -endortina u mozak pacova iza-
(John Hughes) da prvi pokaie zlva dugotrajnu duboku de-
I
ce ovog pronalsska koji, kako mozga koje primaju boi, mnogi Pokaralo se da ovi neuro- brzo je doilo do rezoSaranja,
veruju struinjaci. otvara nova istraiivaii zainteresovaii su se medljatori spadaju u red najja- jer su ogledi ns laboratorijsklm
putew u farmakologiji i budi zbog Sega u njemu uopite po- ein analgetika (preparata za su- llvotinjema pokazall da se kod
Blojo reoepfori za mortijum. Da- zbljanje bola) koji su Ikads ain- ponovijenog davanja endortina
raavetle uzroci rras je zagonetka razjaSnjena. tetizovanl. Njihovo dejstvo sllS- izaziva stanje tokaimokomanlje,
oboljenja omoguPi njlhovo
i efi- Prifodna funkcija fih moZdanlh no je morfijumu moie se anu-
I
potpurro identiSno sa stanjem
kaano laeenie. receptors rrije da reaguju na llrali upotrebom preparata koji morflnlsta.
mortijum. ved na drugs mole- suzbijaju dejstvo morfijuma, Ova saznanja zabrlnjavaju,
..Slufajno otkride" kuie koje iuSi mozak na en-— kakav je. na primer, nalokson. ona ukazuju da lelo mole
dortirte. Danas. nauSnici. ematraju da je I toterantno ill zavisno od
Zasiuga zs otkriSe endortina prirodna funkcija endortina da supstanse koju elmo luSI. Izu-
pripada grupi nauSnlka iz Absr- umanjuje oseSanje bola. davanje ovog fenomsna. medu-
72 GALAKSIJA 69
;
Psihologija
lim, trebB izosnove da promeni
predstave o uzroclma I ledanju
tokaikomanijs. Logiino je —
ka2u Istra2iva£i —
da ponovijeno uzlmanje morfi-
juma ill nerolna remeti metabo*
llzam endorfina. To znail da se
kod tokaikomana Javlja manjak
pretpostavitl
Ogasna
enforfina, zbog £ega on ose6a
potrebu da ga unoal apolja.
Novi specifi6ni
receptori
Na Svetskom kongresu pai-
lazna nesanica
bijatara. odrianom u Honolulu
nepoaredno posle akupa u Ko- Siroko rasprostranjena neobaveStenost o rastrojstvu sna, najverovatnije
penhagenu. danaki iatrailvaei predstavija jedan od glavnih uzroka nesanica. To je jednoduSno miHjenje
Skires i Breatrup (Sgulrea,
Breastrup) saopStili au da au u nekih poznatih ameriikih strudnjaka za probleme sna.
mozgu otkrill receptore dlaze-
pama valijuma, jednog od
III da nesanica ostaje posle krlz- I
jraznovranljib aktivnosti
na nl- no leSIti njene uzroke. a na nju.
Jer. nesanica moie bit! izazva-
vou Pelija, a zalim prenoPenje
I
nosti I napina ilvota. privremene nesanice lako- ne zabavi se naiim Sto <5e ga
I
2rtve Ia2ne nesar^fce bile su nenadnih iivotnih teSkoPa, Ts- sam pokazall kada iell da
otkrtvene medu l/udima koji
I
kav strah. medutim. uzrokuje
73
Ergonomija
FiziologIJa odevanja — nova nauka
GALAKSIJA 69
sti na prolaienje toplole i zno- Istrailvanja u pogledu flzlo- se navlade rublje odeda najra- I vrednosll. Iz kojib proiziazi koli-
ja. Obe le vrabnosil spadaju u loglje odevanja danas su ved vrste
zllditlje kvallteta. Zabva- I ka je ventileclona vredirost
osnovna merila svakog slstema tollko poodmakla da se na I Ijujudi svom elektromotornom odede. Ako ona dosti2e 2.S do
odevanja. u koji speda ne samo osnovu malobrojnlh podataka pogonu, lutka podinje da hoda. 3.5 wfi na t das (kod odede koja
ode6a, riego rublle. Sem toga,
i mo2e odgovorltl na osnovno seda Ie2e. Za to vreme, ekspe-
I se nosI van kude). onda ona
teksdi nikada ne sme da bude pitanje: Kollko neka odeda od- rimenlatori mere kako kollko i dopuSta dovoijno Isparavanje
take strukturan da spre(ava di- govara svrsi svoje nemene I loplote Iz njegovog tela prolazl znoja. To se kod Carlija mo2e
tuzljuvodene pare. koje se izmene moraju nadiniti kroz lekstll i odilazi u prostor. postidi zbog toga Sto on Ima
Znojenje spade u naJvaJnije da bl se neki ved postojedi Na taj nadin odreduje se olpor- ..znojne llezde". kroz koje
termoreguladone funkeije io> sistem odevanja prilagodio I nosl odede na telesnu toplotu: kompllkovanim regulaclonlm
—
I
veka. Pri znojenju, vlaga i^ara- optimizirao odredenom cilju? kada Parli miruje vazdudnl pumpnim mehanizmom odaje
va na koti oduzitna telu toplo-
i Pri tom se mora Imati u vidu slojevi u njagovoj odedi imaju vodu Iz svoje unulrainjostl. Vo-
tu. allako pore na tekstilu nisu da je potrebno Istra2lvatl ne tnaksimaino toploino-lzola- da tada Isparavs kroz njegove
dovoijno vellke ill Ih nema do- samo tekslil (vrslu materijala clono dejstvo. a kada se pokre- ..ko2ne pore" kao kod doveka
votjno, iovek de se. doduSe. vlakana. nadin slrukturu njlho-
I de — etupa u dejstvo ventlla- pritom hladi fiarlijevo telo. Qu-
I
dobro. deslo dak lenomenalno. all usied nepravilnog koriidenjs mote davati slabe
i
Ovaknjiga Vam otkriva tajnu tenomenalnih pamdenja preilosll sadaSnjostI, jer Vam I
namenjen praksi. Iz njega dale saznatl ne samo KOJE SVE USPEHE MOZETE POSTICi
SyOJIM PAMCENjEM. NEGO KAKO Ih mo2ete ostvarlti. Pomodu aulo-testova u
I
prirudniku mo2ete odreditl ne samo jadinu Vadeg sadaSnjeg pamdenja. nego vellke i
"’'“u ^et^edu mod pan^enja bez obzira na godine starosti. obrazovanje III sadsSnju
Asoirin: .
upotrebi tog proizvoda? „Ne'‘. glasio je odgovor jednog panela medicinskih struinjaka Sjedinjenih
Ameridkih Driava posle detvorogodiSnjeg uvida u delovanje proizvoda za ubiaiavanje boia, koji se
mogu dobiti bez recepta.
mena za aspirin, kao predlSde- i
primeCuJe on.
Drugi uzgredni elekt. cure-
nje male kolidine knri (ispod
jedne daine kaSidice) iz ieiuca.
poznato kao ..okultni gubitak
krvI". pogada moida 60 do 70
odsto onih koji uzimaju aspirin.
Taj gubitak krvi (koji je lako
moglo izazvatl I kakvo jelo s
Ijutim zadinima) ne Oi bio ra-
zlog za zabrinutost, all za ono-
ga ko se ..kljuka" aspirinima.
recimo za bolesnika od zapalje-
nja zglobova. on bi mogao po-
anemlje Penud^u-
stal! dinllac
dl aspirin Izaziva manje okult-
nlh gubrtaka krvi. napominje dr
prave istine nas nisu zadovoijni svi tnedi- Na Kakav nadin te larmako- dulo da je to delolvoran analge-
cinsKf islraiivadi. Ovo nezado- loake mane pogadaju prosed- tlk koji ne izaziva stomadne
Nepovoijna svojstva voijstvo narodito je podelo da nog potroSafa? S lodim vare- smetnje. Druga prlvtadna crta
Aspirin je srazirwrno nov se ispoljava kad je za protekifh njetn III goru&com imalo je. ova zamene za aspirin je njena
Cian porodice aailciiata. Medu deset godina na videio izbilo postojenost u lednim preparall-
njegovim precima nalaze se: ono $totaj proizvod kompromi- jenata ved posle jedne jedine ma za decu. Mada izgieda da
kora od kine (otuda, kinln) koju tuje izvesnim sporednim de|- doza aspirins —
Sto je statistld- su u slidnoj meri bezbedni (sa
su indljanci Srednje Amerlke ki podatak koji proizvodadi za- sasvim razumnom marginom
76 GALAKSIJA 69
.
mlnoten na razllfilte
ublaiavaju t>ol, smatraju strui*
njacl. Farmakoloiki isirativae
nailne ve, dine lakvim boiesnicima
medvedu uslugu," Izjaviii su
predstavnici Fondacije za bor-
Oprezno svitaminima
dr T. P. Prua (Pruss) objainjava bu protiv artritisa. ..Prepisivanje
da acetamlnofen dejstvuje u aa- iekova samome aebi moZe do-
mom mozgu, dok aspirin, kako veali do toga da boiesnik zatra-
se dini, operiie ugtavnom na Zi iekarsku pomod tek kad su
mestu boia. Mehanizam potno- zgiobovi toiiko oZtedeni da se
du kojeg aspirin ubiaiava boi viie ne mogu iziedlli. Boiesnici-
nije jc^ u polpunosli poznal, aii ma od artritisa bi se najboije
n^novija istraiivanja upuiuju pomogio ako bi red artritis blla
na misao da aspirin spulava izbrisana aa naiepnica i rekia-
sintazu prostaglandina, jedinja- ma aspirinskih proizvoda. ako i
„Ni6emu ne sluil preterano uzimanje sintetidkih
n)a u hamliskoj reakcijl kaja bi se prepustik) iekarima da
vitamins tvrdi ameridki naudnik profesor Robert
",
podstifie nenrna zavriatkeda odiuduju 0 vrsti ieka i nadinu
aaiju u mozak impuise boia as iedenja". Bredfild (Robert Bradfleld) specijalista za ishranu
povredenib iH zapaijenlh mesta. na Univerzitetu u Berkliju
Aspirin i srfiani napadi
Pod pokrovtteijstvom Nacio- Doktor Brsdflld smaira da je uzimanje velikih kolldina
nainog instituta za aree, pluda vitamins u pllulama Stetno po zdravlje, a da se ne govori da
krv,
no
u SADje u toku ambicioz-
kiinidko ispitivanje <skupo
i
je to —
nepotreban Izdatak. Pa ipak, u Sjedinjenlm
AmeriCkfm Driavama mnogim ljudima u8lo je u naviku da
17 miliona dolara) pod nazivom se bukvaino kljukaju vitaminima svih vrsta to u kolidinama
AMiS — AsprWn Myocardial In- koje uveliko prevazilaze dnevne potrebe organizma. Do-
i
upefraM/avatf
ta. da lekare ave deSde kritiku-
I
ameridki naudnici, da organizam pretrpan ovim vitaminima
Ako se ima u vidu ovo inhi- ju zbog toga dto veoma lode reaguje alergijskr na neke mineraie. Ovakve reakcije mogu
birajude dsjsCvo, onda )e iak$e obevedtavaju pscljenie o leko- ponekad dobiti zaista dramatidan obrt.
razutneli zbog (ega aspirin, a vlma koje im prepisuju.
Ooktor Linus Pauling smatra da svakodnevna doza od
ne acetaminofen, donosi oiak- New 5c/enl/sf prenosi suge-
danje onima ko)i pate od hro- stlje ameridkog panels sasvim
5.000 miligrama vitamina C mo2e uticati na to da na$
nidnog zapaijenja zgiobova. to aumarno. navodedi aludajsve organizam postane otjjoran na kljavicu grip, all veliki broj
I
jest artritiaa. najalarlje boiasti kada ne bi trebalo upotreblja- drugth naudnika se ne slaZe sa ameridkim nobelovcem.
ijudakog roda. Ved decenijarrta, vall aspirin: u poslednja tri me- Predstavnrk Univerziteta u Torontu, specijalista za pitanja
lekari za artrltia preporuduju seca trudnode, jer aspirin moZe ishrane dijetetike tvrdi da bi najboije bilo u sludaju kijavice
i
elektrldnog naboja.
Nova iznenadenja
Od pre nekollko meseci, medutlm, teorl-
ja 0 kvarkovima je poljuijana. Akcelerator u
Otkn60 ko/g porgmgtHo ttpri/u o tetiije zasnovane na broju 3
Batavlji, jedan od najmodnijih u svetu. blju-
kvmrkovtma: Unulrginjl UgM
llngamog preSlo se na simetrlju zasnovanu na broju
je nove destice nazvane Ipsllon (Y) tri puta
gkcalantora Fanat/eva laboratortja u 4; a to je znaillo da su strukture rasporede- teZe od destice J Hi psi. kako je prvobitno
BatavQI ne ne vite u dve. kako se dotle smatralo, nazvan ..iarmirajudi" kvark. Fizldari Iz Far-
nego u tri dlmenzije. pa prema tome sa- I
mljeve laboratorije su ovu desticu dobili
Kada je krajem proSle godine dvedska drie vedi broj krdpnih destica — poput me- bombardovsnjem mate od bakra mlazom
Kraljevska akadeini|a dodellls Nobetovu na- zons III bsriona. na primer. protona (oko 100 milijardi sudara u se-
gradu za fiziku dr Bartonu Rihteru (Burton To je. dakle. bila faza u kojoj se u fizici kundl).
Richter) iz Stanfords Sein)uelu (^muel) elementarnih destica postigla savrtena har-
Istovremeno. u Zapadnoj Nemadkoj ak-
i
78 GALAKSIJA 69
Zoologija
Neobiini stanovnici ledenih povrSina
Glecerski crvi
Crvi kojiiive u ledu spadaju medu najneobidnija i najmanje poznata iiva bica. Javtjaju se na
gleCerima severozapadnog Pacifika, Atjaske i Britanske Kolumbije. Otkriveni su pre stotinak godina,
all su naudnici tek nedavno pokuSali da ih bolje proude.
stignu zrelost).
Za vreme dvomesednog boravka ns gle-
deru Kazmen (Aljaska). doktor Gudman i
Ceo Hvot u ltdu: GleiersU on anlml/en u dianovi njegove ekspedicije uverill su se da
laberaiortll StaMonaanto. u Sent Lulau. se crvi pojavljuju na povrirni leda u periodu
Ulftroahop olkriaa iJ<lo\fa a ..kramponlma"
dana kada je svetlost nejslablja. Jedan sat
I
vBlIkl uanl olvor
posle zaiaska sunca moglo se Izbrojatl po
50 pa 100 crva na 1 m» (kad je nod vedra
I
ledva veda od glave diode, problja povrdinu potodid vode nastao od otapanja. brzo se
gledera. Uakoro se, u smnnutoj tliini preme§taju na dvrst led.
planine, medu ledenim kristallma pojavijuje Proudavanje dr Qudmana pokazalo je da
stotinu crvakoji pomodu mallh ,,krarnpona" na ove gledere vetar donosi naznatne koli-
Izbijaju na povrSInu u potrazi za branom. dine polena spora. all se zato tu mogu nadi
i
JANUAR 1978.
.
Severnog mora. obladnosi nad tim gradom za desetak odsto deSda, nego nad
Dejstvu smrtonosnlh ogro-
okolnim seoskim rejonima. U Sant Luisu led ima mnogo vise kiSa
mnih talasa tankeri au viSe Izlo- I grmljavinskih nepogoda (ovih poslednjlh dvaput viSa) nego u
2eni od drugih brodova zbog
susednim oblastima. Taj uticaj na vremenske prilike oseda se I
la, olujnl talasi pod navedenim Ije. od kojege je drugs polovirta koStenog tkiva. Interasantno je to da poslope-
I
usiovima mogu da se translor- vozada blla ekranirana metal- Rre nekoliko godina sovjet- ratKrni otok kod pacljerata.
miSu u smrtonosni dSInovskI nim zidovirrta kabina. skl madicinarl su u toku ekspe- tretiranlh magnetoterepifom, IS-
talas. Posada amerlfikog broda Magrtetsko polje Zemlje Im- rimenata na 2lvotlnjama usta- dezava dvaput brte da se i I
Ramapo Izvestila je o pojavi puieira s udestanoSdu od 8 do novilida ako se u IlksIrajudI neki paremetrl krvne slike nor-
takvog lalasa u vodama u bllzi- 16 oscMacIja u aekundi. Istu zavojna delu prelomtjene koatl mallzuju dva do irl puta br2e.
nl NorveSke. eija je visina dostl- frekveneiju Ima osnovni blo- umontiraju specljalne magnet- Pored preloma kosliju, leka-
—
I
ZBle oko 35 metara. Da je brod potencijal naSeg mozga alla- ske SIpke —
kosi srastava ri podinju da primenjuju mag-
bio pogoden tim lalasom, Lojd •ritam. Kada se pojadava sun- znatno br2e I lakSe. netoieraplju za normallzaciju
bl morao da uknjiii njegov I deva aktivnost, to jest kada se Prelasku ne rnedicinsku snabdevanja povredenlh
kiviju
gubitak. povedava strujanje naetektrisa- praksu pomogao je sludaj. U — delova tela, br2e sraslanje rana
Koji faktori utliu na nastaja- nlh destica od naSe zvezde I kllniku je dopremljen dovek s i direva, ledenje gInekoloSkih
nje tih ubistvenlh talasa dalje I kada se menja napon magnet- preiomom noge. Posle skidanja oboljenja.
se istraSuje. Ipak, Medunarodni skog poija Zemlje (uvek samo gipsa pokazalo se da je rana Sem toga, I8t(a2lvanja poka-
hidrografski biro j Monaku za deo procenta), znatno se zarasla. all bez srastanja kostl- zuju da magnetsko polje po-
utvrdio je da se ..epizodni lala- povedava broj Intarkta, krvolip- Ju. Izvedena je operaeija, all je boIjSava dejstvo nekih lekova.
si pojavljuju u oblastima
'
u I tanja iz pluda obolellh od tu- rentgenski snimak, dak posle I spredava III smanjuja alergldno
vreme koji se mogu predvidetl. berkuloze postaju akutna psi-
I godinu dana, pokazao Isto sta- dejatvo drugih lekova. Lekare
Douson u vezi s tim pominje. u hldka oboljenja. nje. Tada su hirurzi pribegli priviadi ntogudhost da magrte-
—
I
prvom redu, IstoSnu obalu Jui- All. ako je OioloSko stanje magnetoterapiji. Magnatske toterapljom lede aneurize
ne Afrike sa strujom Agulhas, doveka vezano s magnetskim Sipke, zagipsovane u zavoj. patoloSke promene ktvnlh su-
gde |e, Izmedu
teSko oslalih. poljem —
onda to znadi da se udinile su da kosti potpuno dova mozga —
u tome se I
bio oSteden tanker Sveaiartdod magnetizam mote koristiti u pos(l2u pozitivni rezullatl.
60 GALAKSIJA 69
Medicina darnlm supstancama: na njih je paZnja podela da se obrada lek
posiednjih godina.
Alkohol I seksuaini hormoni Insektl-itetodine u Isto vteme nastoje da se u procasu razvoja
Qrupa r)ujorSklh nauerrlka publikovala |e rezultale svojih kultivisanja se toliko torsira da ona gubi u kvalltetu kvantitetu I
Ptvih pat dana, pacljertti koji za vrame kllniOkog isplHvanja va u sve vedim kolldinama. Negalivne posledice te zastite svima su
uopUa niau konzumirall alkohol, bill au podvrgnutl nizu dljagno- jasne.
usmaranlh na opradeljivartje oanovne lunkclja jatre
stiSklh teatova. Zbog toga se sada radi na tome da se biljkama vrati sposob-
I drugih organa. Jadan od teatova aaslojao se u blopaijl jelra, u nost prirodne zadtite, Koju su im ljudi oduzali. U tom pogledu
toko koje Je aibuSnl dao tog orgatta vaden Supljom Iglom, predlaiu sa sledade mere.
hormona kod tih pacijenata. • Olkrill one osobine hemijske zadlite koo divijih. odnosno
nekultivisanih biljaka, koje dtetodine ne mogu da savladaju zatim
Botanika ih praneti na kultivisane biljke. kojitna su le osobine neophodne;
I
dilac projekta Lenart Lundgren je tim povodom izjavio: rijal za Izudavanje u laboratorijskim poijskim uslovima. Zbog toga
— Pre nekollko godina prodrtao sam Intormaclju da au mnogi
i
Izuzetak su predstavljali ona kupusISIa u ko|ima je meduredno bio tode borba protiv dteinlh insekata. medu koje spada i domada
zasaden paradajz. Zainteresovao sam ae tom pojavom sa svojim
I muva. Ved je utvrdeno da miris paradajza odbija te Insakte. I
kolegama formirao grupu za Istraiivanje supstance koja odblla Treba istaCi da takvo dejstvo ne izaziva samo paradajz. Biljke iz
insekte-itetodine. porodice deboia takode odbijaju leptire-kupusare.
Biljke Insekti odvajkada su uzajamno povezani svojevrsnim
I
Potraga za biljkama koje svojim mirisom odbijaju insekle-
lakmidenjem u preiivijavanju. Biljke nastoje da se zaStIte od -dletodlne naslavija se uporedo s islraiivanjem drugih sredstava
itelodina — da steknu imunitet prema apetitu insekata. PrI tom u metoda blohemijske, ekoloSkI prolpuno opravdane nedkodijive i
I
borbi korlste hemijska sredstva koja IstraiivadI nazivaju sekun- borbe protiv dtelodina.
JANUAR 1976. 81
Astronomija
Eksplozija zvezda na umoru
Nova na nebu
Postoji jedno drevno africko predanje o groblju slonava na koje su hitale, neposredno pre no sto ce
umreti, sve ove velike zivotinje koje su iole driale do sebe. Jedino se ovim grobljem mogla objasniti
dinjenica da niko nikada nije uspeo da pronade mrtvog slona u ravnici Hi diungli, ali na zalost po —
legend!' —
takode nikada nikome nije poSlo za rukom da otkrije ni samo groblje. Za razliku od tajne
vezane za leseve slonova. koji bi trebalo da budu lako pronalazijivi ali nisu, u astronomiji smo danas
suodeni sa sudbinom nekih umirucih zvezda. koje ne bi trebalo da budu lako pronalazljive. ali jesu.
Akreciona teorija
O prirodi zvezdanih eksplozija u dvojnim
sistemima mnogo so spakulisalo. ah se na
kiaju jedan model izdvojio kao pobednik
lermonuklearno ..bekslvo Usied prIvlaCne
"
delu neba gde je dolaO vladala lama. doK I peralura vrtoglavo raslu, Sto dovodi do sve
su isioCnjaCki zvezdoCaci sloleCIma pomno jaCeg nuklearnog izgaranja daljneg pora-
i
belezili erupciju novi. njihove kolege na sta temperature, sve dok zvezda na eksplo-
suprolnom kiaju sveta islo su Ih tako meto- dira to jest. Citava njena povrCina se
diCno prenebregavall. Ako su. kao Cto je silovito rasprsne u okoini prostor. Kad pie-
Arlslolel kazao a Covek sa Zapada verovao. ces jednom poCne. dakle. nema naCina da
Ougo nation $lo su nuklearm
zgasli nebesa savrCena nepromer^ljiva. onda je
i
se rasipanje povrSinske n^atenje spreCi na
ognjevr jedne zvezde umoru od
koja ja na dodavanje novih zvezda naprosto Dilo ne- neki nekatasirolalni naCIn, oiuda izraz
slarosii, kada je ona vec odavno trebalo da moguce'
ulone u lamu. ponekad se dogodi da ona Danas je poznato da nove predstavijaju Krajem Sezdesetih godina pocetkom
I
sposobnoScu da se neodskivano oblije pli- da ovih zvezdanlh kataklizmi. manje. ProuCavanjem sbeme ovog treplanja
mom siaja, koji moze da polraje od nekoli- PoCetak Sezdeselin godina, na osnovu zvezda. nauCnici su doSli do pouzdanog
ko dana do nekoliko nedeija, a zalim da spekiralnih svetlosnih promena zvezda na
i
avail,zalo Clo eksplozija nove moZe da vedina eksplozija nova dogada u okviru
62 GALAKSIJA 69
U toku spiralnog priblldavanja, dolazi do demu su posebno dragocene bile uodene
Nova na nebu oslobadanja gravltaclone potencijalne arer-
gije. Kako? SHa le2e je u stanju da izazove
temperaturne promsne belog patuljka u
sistemu RU Pegaza.
oslobadanje energlje kad god neSto pada U akreclonom modelu, do zagrevanja
prema neSem drugom. Meteor kojeg je belog patuljka dolazi usied strevICnih udare
uhvstlla Zemljina gravltacija, na primer, upadne materlje na povrilnl malog tela.
pada nadole sve Orie zato £to dobija ener- Patutjasla zvezda nastavlja da se zagreva
glju od aile teie naSe planete. Na Isli nadin. sve dok materija na nju pada. U tom smislu,
gas u akreclonom disku slide energlju kako predvidanja su nagoveStavala da de tempe-
se pribliJava belom patuljkj. Ova dodatna ratura rasti lokom cele erupcije, odnosno
energija oslobada se u vidu toplote. U da be opasli tek kada materija bude presta-
bliztnl srednjeg dela disks, temperatura la da prillbe na belog patuljka.
gasa koji nrli ka belom patuljku mo2e da Da se odista tako dogodilo u praCe-
11
nadin kao kod meteora kojeg se dodepale temperatura belog patuljka dostigla vrhu-
Zemija, oslobadanje toplotne energlje prati nac na pobetku ill na kraju erupoije? Osma-
bledtava pllma svetlosti. Kada gas konadno tranja su neopozivo pokazala da je tempe-
stigne do povrSine belog patuljka. on uslov- ratura dopria do najvibs tabke Sest dana
ijava povISenje temperature zvezde, Sto sa nakon §lo je erupcija pobela, odnosno dva
svoje strane takode stvara snadne emisije dana nakon bto je nova blla najsvatllja.
svetlosti.
Prema ovom modelu, zvezda, u stvari, ne Zbirni model
ekaplodira. Zajedno s akrecionim diskom,
njen sjaj se samo perlodidno veoma poja- Ovaj Ishod se gotovo u diaku poklapa s
dava, smanjujudl se jedino onda kada koll- modelom u kojem do zagrevanja belog
dina materlje koja pada prema belom pa- patuljka dolazi usied padanja materlje s
tuljku podne da opada. Ntje tedko uvidetl da normalne zvezde. Sto Je konaSno opovrglo
snaga bleska zavisl od obima prltlcanja pratpostavku o termonuklearnom ..bek-
gasa a normalne zvezde ka belom patuljku Btvu" kao uzroiniku poviSenja temperature
u datom Irenutku. Prilidno neudestall prilivi manjeg blana dvojnog sistema.
uzrok su ponovijivlh patuljastih nova. §ta je u tom slubaju s klasibnim novama
I
spireino spudta u akreclonom disku? Sve periodibne nove. bllo bi izvanredno po2elj-
do 1975. godine, vedina aslronoma btia je no Imatl jedan fedinstvenl model koji bl
sklona da svoj glas dS prvom modelu: lade obuhvatio sva tri zssebna stubaia. Ovaj
su se, medutim, zbila dva vaina dogadaja zbirni model ponovo bl se zasnivao na
koja su potkrepila akrecionu teoriju kao akreclji kao na verovatnom Izvoru energlje.
verovatno objaSnjenje za najmanje dva do All, ma
kollko blla privlabna jedinstvens
in tipa nova. leorija, Ipak iskljuSeno da klasibne
nije
Ir/ort na nabatkol alaH: Poaladnia proven fenomen. NJIhove erupcijesu znatno ieSbe i
..atllonomeke opaervatoilla ra vlaoka anaigl/a" Rendgenska nova rede, a za razliku od patuljastlb nova -
-
(HSAO), prad niano lanalranla aprila 1977. na Avgusta meseca 1975. godine. rengenski one izbacuju ogormne kolibine materlje I
ni) disk, iz kojeg se matarlja repieatano u vellko Iznenadenje naufnika zvezda sa ka. RazmiSljanja u ovom pravcu veoma su
spiral! krede ka belom patuljku, desio )e po sjajem Sest stotlna puts ve£im od normal- privlabna, ptemda se suobavsju s jednim
intenzltetd sjaja premaSIvao obe dvo|ne nog. Proveravanjem starih totografija poka- ozbiijnim nabelnim pltanjem; kako se bell
zalo se da je ta zvezda prethodno do2lvela patuljci u manjlm novama oslobadaju svog
Asironomi su tako dobill novi element u erupciju 1917. godine tad smatrana za
I
prikupljenog vodonika? Oni ga se moraju
postupku odgoretanja iia Izaziva (enomen perlodifinu novu otarasitl na neki naCIn. jer be se u protlv-
nova. Ustanovljenje veoma vaine uloge ko- nom njihova masa neprestano povebavati
Veza Izmedu parlodidne I rengenske no-
jj igra akrecloni disk dovelo |e do stvaranja sve dok vibe ne budu u stanju da odr2e
ve pruiila je akrecionoj leoriji va2nu potpo-
lakorvane akreclone leorlje, kolu je 1973. sami sebe: u tom slubaju dobi be do
ru. Za rengensku novu postojl rasprostra-
godine Izloiio Dietrr Bad (Geoffrey Bath) s polpunog kolapsiranja zvezda njenog pre- I
na povriinu belog patuljka. Umeslo toka. livanja optldklm teleskopom na Makdonal- zadr2ao kao prlhvatljivo objaSnjenje ieno-
ona najpre poslaje deo akreclonog disKa — dovoj (McDonald) opservatorijl pratila su mena klasibnih nova.
svetle. okru^ujuda korone gosa Koja spiial- pona§an|e zvezde od ranih stadijuma erup-
no pada prama belom patutjku, kao Sto clje. Zahvaljujuci njima, konaino se do2lo
voda u kadi spiraino otl£e rtiz odvodni do dokaza koji su obesnaiill ranijl model
sllvnlk vezan za termonuklearno ..bekstvo ". pri (Astronomy)
84 GALAKSIJA 69
.
Odraz
trenutnih mogucnosti
U Beogradu je 16. do 18. novembra 1977. odriana III konferencija jugoslovenskih astronoma. U
njenom radu udestvovalo je 76 astronoma. astrofiziSara, geodetskih inienjera. fizidara i matematidara
iz svih jugoslovenskih astronomskih institucija. Dosad najvedi broj udesnika, uz preko 50 prikazanih
radova. jasno svedodi o stalnom napretku astronomije u Jugoslaviji.
ka: Astrometrlja. Na plenarnoi izrazrtih nejednakosti u Mese-
aednici podneto |e 12 IzveStaJa Sevom kretanju.
0 radu aslronomsklb Institucija Dr F. Domlnko govorio je o
1Naclonalnog komiteta. Konfe- problemu prezentiranja teorija
renciju je otvorio predsednik 0 postanku Sundevog sistema
Naclonalnog komiteta za astro- u Skolskoj nastavl. mogudr\osti-
nomiju prof Or B. Sevarlid. Uie- ma interpretaclje I posledicama
anlke su pozdraviif po2eleli im
I pogrednog pristupa. Ovim vred-
uspe$an rad dr D. Teleki u Ime nim pregaocima treba zahvalfti
Druitva malematliara. fIzICara I na njihovom radu.
astronoma Jugoslavlje, pokro- U sekcljl ..Teorljska lstra2l-
vllelja konferencije. I dr V. vanja" dr B. Popovid je prlka-
Oskanjan dr P. Solirovski u
i zao Irl rada. matematldkl veo-
ime kolega Iz ustanova u kojl- ma skladna: RedovI za Lagran-
tove keeflcljente u perernede-
nom kretanju'-. Brzekenver-
Karakteristike genlnl giavltacloni potencljal i
jedan akoro Inlegiabilsn alu-
Konferencije
da| u problemu til tela. Dr ).
Na plenarnoj sednici razma- Lukadavid, polazedi od relat'rv-
tranisu izveitajl o radu slanju I
ne defortrtaclje vnloga, u radu
I
JANUAR 1978. 85
. .
Mr R. GruJId —
E-W efekat u
energlju u obliku t IvanISevid u ilrinskim poematran|lma na
. je
epaktru eentralnog dole Sun- zonit-telatkopu AMrenomtke
OvaJ model mogao bl objasnll *— mlnok
SunCeve
e ra
"
radlo-erupcl]a davog cHika na bazi sopstvenlh
II tipa. lu na prevode-
eadei govorlo je o posmatranja daju analizu po-
k. h lermlna Iz
meranja fotosterakih IlnIJa, koJe
Kledekovog asironomskog re-
na alafclronom u magnetnom se pokazalo neizolropnim duZ
eentralnog merldljana pravea
polju bellli patuljaka. Mr P. 0nastavl astronomlje, po-
normalnog
I
utvrduje
Iz perloda 1956-1975,
poslojanje aktivnih
longituda u petogodlSnjlm I de-
. —
noml|a), N. Cabrie (Naks Isku-
-u..
— snomlje u IV
ferskih kretanja, dato je kine-
matidto objainjenje posmalra-
I Radovi orlkazanl na ovoj
konterenclji predstavijaju odraz
trenutnih mogudnosti Inslru-
). M. Stupar
Betogodldnjlm razdobijima. S. Vince
I. je govorlo o Noklm
. ISRBIH tspektlma
Selak. pretposiBvIjajudi Izve- pon kadrova. Postojedtm stanjam
slan doprinos magnetske dilu- A. Tomid nipodio ne sirtemo bill zado-
zije Sirinl udarnog fronta, u ra- voljnl. dok zanemaiivanjem utl-
du O akeku tamparalure krez caja bllo koje od iri navedene
udainl (rent vrSI modifikaclju komponente moZemo postati
Henkin-lgeniove jednadlne na prestrogi krltldarl. Jugosleven-
nadin koji bl mogao objssniti Zajedni£ki radovi skl astronomi toga su uglav-
nadene skokove temperature, U sekcljl „Astrollzlka‘'
nom svesni, o demu svedodi i
Sto llustruje na prlmeru jednog kojim se odstranjuju ne rezolueija usvojsna na plenar-
zadovoijstvo bllo je slu&ati dr v.
udara kojl je ragisirovao Oskanjana, kojl je govorlo o
klasldnlhlzvoragredakau noj aednici. Organlzaclonom
„Eksplorer-34''. „0 velldinl ma- Savremenim problemima ery- dajenom postupku. komitetu, na delu sa mr Z. Kne-
se erne jame u jezgrima galak- plivnih zvezda Zevldem, treba destliatl na do-
RezuHatl- I
GALAKSIJA 69
Astronautika
Dileme na pragu trade decenije kosmidke ere
Zemljani u kosmosu
Na nedavno zavrSenom 28. kongresu Madunarodne astronautidke federacije (lAF) poznati sovjetski
struSnjakza kosmidku bio/ogiju i medicinu Oleg Gazenko podneo je uvodni referat. Svoju painju on
je posvetio posledicama boravka u svemiru na ljudski organizam i izgiedima Zemljana da kao bioloSka
vrsta opstanu u takvim usiovima
ZabrinjavajuPa
dekalcifikacija
U drugoj decenijl vaslonskih
dovekov lei u kosmos zahte- tova sa Ijudskom posadom u letova,dovekove kosmidke mi-
vao je veoma briiljlve priprame .
kojima je udestvovalo ukupno su 1 do 3 meseca.
slje trajale
I bio Je omoguben napretkom 3S kosmonauta. Najduii let tra- Pokazalo sa da odgovarajude
opStIh medicinskih bioloSkIh
I
Jao je 190 dasova. III a dana. U preventlvne mereomoguduju da
znonja u posleratnoni perlodu drugo) decenijl, dovek se Ba
I
se saduva dobro zdravlje ko-
posebAo opseinim rezultatima pula vinuo u kosmos, gde je smonauta uprkos produ2avanju
blloikih eksperlmenataobavlje* njegov makalmaini boravak tra- boravka u vasionl.
nih pedetetib godina u raketa- jao 2.017 dasova. B4 dana. U
Ill Li ovom razdoblju je konsta-
ma eatelitima. Iskuatva koja su
i
drugoj decenijl, dakle, vide je tovano, pored ostalog, da uslo-
kasnije nagomilana, zahvaljuju- nego udvosiruden broj letova, a vif laktori kosmidkog lets imaju
£1 kradim du2lm boravclma
I desetostruko je povedano vre- odredeni uticaj na dovekov or-
doveka u kosmosu. omogudlla me neprekidnog dovekovog ganizam da menjaju njegovo
I
su veoma brz razvoj kosmidke preblvanja u kosmidkim uslo- funkclonaino stanje, all da te
blologlje medicine, koja danas
i
promene nastaju u procesu pri-
proudava mogudnosti priiago- Na osnovu podataka prlkup- Isgodavanja Imaju funkcional-
I
davanja ljudskog organizma jenih u proleklom periodu ni, a u manjoj meri strukturaini
usiovima u svemiru. naudnlcl strudnjaci mogli su
I
karakter. Zato nema ozbiijnlh
da dodu do nekih suatlnskih razloga da se okvalKIkuju kao
moguenotO Prilagodavanje i
rezuilata o ullcaju vaslonskih bolesna stanja.
tocl/alnog napratka / taktora na dovekov organizam.
preventiva Tipldno Ispoljavanje dejstva
epifakpvu bloloiku prirodw Za najvainiji rezullal u prvoj bestedinskog stanja je prera-
Ofag Qaianko podnoal uvadnl U prvojdecenijl vasionsi decenijl treba, po redima Ga- opodela ktvi u organizmu. Ko-
rafaral na 2S. kongraau lAF osvajanja obavijeno je vide zenka, smatrati eksperimentaini smonaut veoma jasno oseda
JANUAR 1978.
87
Li avemiru je dekalc>tlkacl|a ko- va Imali specitidne crte, koje de promenama koje bl mogao Iza-
Zemljani Stanog tkiva promena njego- zavlaiti od cilja, trajanja karak-
I zvatl dugotrajan boravak u va>
—
i
vih mehanlikih osoblna po- (era postavijenog zadatka. Do- sionskom prosloru.
u kosmosu jave protiv koje dosad nlau pro-
nadeni etikasni nafilnl borbe.
sadaSnja iskustva mogu poslu-
2itl kao korlsno polaziite za vi
Mada ogranideni, raspoloil-
podaci daju mogudnost za
Za poSeInu fazu leta karaktarl- raSavanJe tog problema, njlho- I neke kvalltallvne ocene. Oo sa-
sdino Je I smanjenie mase erl- vi osnovni alementi de sadu- da, kako kaie Gazenko, nema
irocHa. koje moie dostifii 20 i vatl svoj znadaj ubudude.
I nikakvih razloga da se smatra
odato. atl kasnije dolazi do pu- Dakle, u pripremi .letova sa da udaSde u vaaionskom letu
nog obnavtjanla; smanienje je ljudskom posadom. kao do- I Ima Ikakve veze s kasnijim obo-
vede posla kralkotrajnlh nego aad, u aredlitu padnje ostaje Ijenjem kosmonauta. Isto se
posle dugotrajnih letova. dovek. Oalja isirailvanja sa- I moie redi kada su posredi
I
priliv krvi u gornji Qeo tefa. kupljanje medicinakih podatska prellmlname ocene dugotrajnih
Promene u hemodinamicl za- ireba da dovede ne samo do posledica naslednih promena.
I
odekivali dve vrsle kosmldklh dovek moie naldi za vreme du- lako obazrlv u prognozama.
sovjetski strudnjak se osvrde i
na pitanja uticaja kojeg bududi
kosmidkl letovi mogu Imatl na
promsnu blologije doveka.
odredenu Izmenama njeqovlh
genelskihosoblna. Za razvoj
doveka kao bllodke vrste od
znadaja su mutaclje, koje pred-
stavtjaju polazni materljal za
evoluclju zasnovanu na prlrod-
nom odbiru. Mutaclje su obld-
no apontane, all pojava novlh
mutacija moie bltl Izazvana
—
I
dl na Zemljl u svemlru na I
Verka JovanoviC
GALAKSIJA 69
Astronautika
. Megavati iz kosmosa
li^elitske elektrane
Po zamisli nekih ameridkih inzenjera, snabdevanje na§e planete elektricnom energijom obezbedivace
S6 u XXI veku iz sundevih elektrana koja ce orbititati oko Zemlja. Najveca prepreka za ostwafenie
ovog
mamutskog poduhvata nije tehnidke ve6 psiholoike prirode.
IzveStaj ERDA
Kntldarl Qlejzerove Ideje akcepllrali su
njegove argumente. ati su predlog o
izgradnJI vellkih orbllalnib soiarnin eleklra-
na sve doskora smattall neosivarijivom
utopi|om. Medutim, ogromnl uspesi koje je
astronautika od lada postigla I realne
mogudnosti koje se ocrtavaju primenom
liansporinlh raketoplana potisnult su takve
prigovore U meduvremenu. vide ameridkih
Instlluta T vellkih tirmi delaljnlje je analizlra-
lo Glejzerovu ideju publikovalo odgovara-
i
dinjenicl da ss iovedanstvo rnora okrenuti zradenje pada kosije. a to znadi da se orbilalna elektrana: prema drugom modelu,
sundevoj energljl da je njena kolidina na
i apsorpcija atmoslere poJaSava Ako snaga u periodu od 2.000 do 2020 godine
povtSIni zemife nedovoljna za ekonomidno pri vertikalnom zradenju doelide. na pnmer. Izgradito bl se ukupnoSOsatelita-elektrana.
korlicenje, Nalme. dak I prl vertikalnom 870 W/m^, onda de prl kosom z'aienju na dok tredi model predvida da se izmedu
zradenja Sunca samo 64 odsto njegove geografskim ilrlnama srednje Evrope dosti* 1995. i 2020. godine na orbiti IzgradI 112
energlje dospeva na povrdinu Zemlje. dok zall svega 100 do 150 W/m' orbitalnih soiarnlh elektrana.
JANUAR 1978-
IzIoZenosti da li bl se mogla povebati aa
i
Dva koncepta
IstiaZivanja ..Boelnga" pokazuiu da bi
lakav proiekat morao da predstavlja ma-
muUkl poduhval: svaka pojedlnabna satelit-
ska stanica imala bi razmere „nekog malog
giada". Strubn|acl ove tlrme nude dva
koncepta satelitske elektiane na oibiti:
termoelektranu sleklranu ns solarne bellje
I
prelvaraiu u elektrlSnu energlju. ova tranaporter kojim bl ae na atotine tadnika preko 900.000 rona materljala Da bl se to
I
Inslalacija imala bl masu od oko 100.000 IranaportovBlo na orbilu vradalo s nje. Ti oelvarlto. svakog dana bi ttebalo da startule
i
tons. U tehnidkom pogledu ovaj e(stem bio i|udi bi na viainama ed 250, 300 IH 400 km detiri do desel velikih kosmidkih Iranspor-
bl jednostavni|<, mada ovde lek treba reSIII montirall konalrukclone delove salelllakih
I
n)2 problema. poaabno povedanje stepena eiektrana, koji bi ae tamo otpremaii laret-
Bamo beoCug u lancu
'0 debijine, rr 1 1 IroBkova pt Kads bude montlrana na relalivno niskol ..Boeing" pil tom naglaSava da su
orbitl, aalelllska eleklrana da ae - na ..latraZivanfa pokazale da za oatvarenje
KosmiOki teretnjaci primer, elektrldnim pogonom za koji bl vei projekia setelltnih eiekliana nisu potrebni
Slatemi te vrate stavljaju astronautiku magla da daje eneiglju • olpremlli na novI lebniCkI prodorl, negosarm prolirenje
pred polpuno nova traneportne zadatke. geoatacionarnu orbitu na vteini od danadnfe lehnologl|e Nafveda prepreka nlje
kojlma ne mogu da udovol|e ne aamo 36.000 km. Tamo bl ae, u odnoau na Zemi|u (ehnidke. nego psiholoBke prirode. SalelitI a
letelice iz programa Apolo Skajlab. nego u elaclonarnom poioZaju. makalmatnom
I
razmerama dllavib gredova u teilnama
ni raketoplani llpa Spejs Sail (SpacS'Shult- preciznoidu usmerlla prema p(l|emnim ze- bojnlh brodova dine se danss nelogidnim i
le) kojI se sada nalazi u razvoju. maijaklm antename. Ni la) zadalak. medu- neverovatnim, narodito u pogledu Irekven-
Sloga |e ..Boeing" koncipirao novu tlm, joS nl|e reHn na zadevoijavajudi nailn, cije poletanja kosmidkih leielica, koja se
Iranaporinu letellcu, neku vralu tereine pa projektenti na njemu |o$ Inlenzivno rade. mole uporeditl a trekvencijom savremene
avi|flcije".
Slrudnjacl ..Boeinga islidu da au proreduni
'
JANUAR 1978.
Ureduje: Jova Regasek Akcije
Podstrek
amaterskoj astronomiji
Za Dan Republike, od 27. do 29. novembra, Mladi istraiivadi Srblje i dasopis
..Galaksija" organizovali su u Pionirskom gradu u Beogradu dvodenevni seminar
za ast'onome-amatere — podetnike. Na seminaru su uSestvovala 34 (28 mladida i
6 devojaka) bududa istraiivada u astronomiji iz 22 grada Sirom zemije. Osnovni cHj
seminars bio je da pruii najnuiniju teoretsku osnovu i najosnovnija uputstva za
izbor posmatradkih zadataka. i da uputi u metodiku abrade rezultata posmatranja
u amaterskoj astronomiji.
MIoi'ana
Miut M
rMHzovcnfu MflWiwrt tm tumtcitf-tmtw. 9llo !• itliu I korluto I
pnkttino. Ootll* Mm »»4 Ho Mffl oitkhtaU — eonova ti (toip
MiHMUMI rad. Ta*oda tarn aAvaWa da I'aoaia mth intm, I da pravl
itlrtihoHcl rad u natwf nfa nl It daMa lako /adnoatavaa Mo iia aan
ran## oWadla.
Odada OMractaid
MILAN RADOVANOViC.
Lista uCesnika BEOORAD
RADOMIR OBRADOVIC,
SRaOLJUB ANTIC. VfUNJSKA BEOQRAD
BAfiiA STIPAN PEIC, 3UBOTICA
dejAN BARANAC. BeOQRAD IQOR PIPAT, BEOGRAD
IGOR POROVIC. BEOGRAD
MARJAN RADOVANOVlO.
TIUTA CELINA, PAiItINA BEOGRAD
KAfilMIA C'NCIC. N. QRAOiBKA TOHISLAV RADOVIC. SI8AK
a»f>< A PEBREC^ENI. PREDRAQ SERTlC. SPLIT
DkBlLJACA JOVAN SKLILJAN. BEOGRAD
aleBoolIan. dol phi MARTA $EREQI, SENTA
UUSLJANI ZORAH TANASMEVK, LJIO
ZVeZOAN DJOnOJEVIC. PECE TOdEVSKI. PRU.So
BEoanAo SNeiANATUFEGD2lC,CZ0QHj
VASIU QARALJIC. PRIZREN RAMADAN VELIN, PRISTINA
TONCi aLAVAi. SPLIT ORAOAN VILIOKOVIC, TUZL.A
NOVKA KECOJEVld. TITOORAO 8RANIMIR VUKSANOVIC.
BORIVOJE KOSTIC. BBOQHAD VUKOVAR
ouCanka KUKIC, inoua
DHAQAN MATOVIC, TITOQRAO
ZOHAN HILENKOVIC, VR&AC
GALAKSIJA 69
OAiMIntkej ItiraiivMHcoj ikdli.
nGalaksija"
M inltdih latmtivki*, r*kM J*
i Televizija u emisiji ..Znanje-imanje"
HHitllovK, n* oi*ku|u »• umo
valiant Wrattvatkl tazuNall vai I
nara —
alniini nikovedloci aaml-
nara Oanifi Joka I BranWav Bavid
uvodlll au udaanika u na]oanovnHA
poamaliaCka zadatka matodlku 1
JANUAR 1978.
Fizika
Inerciona
igravitacionamasa
Istraiujudi odnose inercionih i gravitacionih masa, suodio sam se s
problemom konstruisanja precizne inercione vage. Aparatura koju sam
izradio koristio daje rezultate dobre tainosti za razliku od ostalih metoda
i i,
udenikIVrazredaPrve
povedala period oscitovanja.
beogradskegimnazije. 2eledl da utvrdim da II gravita-
Njegov mentor bilaje Vera cija utide narad aparata kadase
Jerid,profesorPrve ovaj nalazi u svom propisnom,
i
94 QALAKSIJA 69
—
Zanimijiva hemija
sam niz sKsperlmenata. Osnov- sprege Izmedu vaga koja se
no u njima bllo )e poredenje ostvarivala preko valjka svedem
perioPa vage kada neki predmet na najmanju meru. Zato sam
leii
slo)l
na njoj
u
i
olvoru na balansu ne
kada isti predmet Izjednailo periods gornje Ido nje
vage, opIerativSI donju maalv-
Elektroliti
oalanjaludi ae na njega. nom metalnom loptom. tako da
Prf poku$aiu da valjak kojim su sada. puStene nezavisno da
sam vrSlQ merenja okapim na osclluju. imale potpuno identip- Elektroliti su supstance Koje su u vodi (ill drugom po-
stalak take da vial kroz rupu na no krelarje. Polom sam kuglu, godnom rastvaraPu) disosovane, dajuPI rastvore koji provo-
platformi. sreo sam se s dva ne menjajupl njen polo2aj. oka- de elektriPnu struju. Elektroliti mogu biti jaki ili slabi, veP
krupna izvore gre$ke: Hi le pri Pio na gornju platformu i tako prema stepenu disocijacije. Jaki su oni koji su skoro potpu-
vetikO) djJInf konca dolazilo do donju oslobodio tela. Period
slaganja krelanja dva klalna — vaga Izmeren u ovom sluPaju
no disosovani u Jone. Takva je vePina soli, neke kiseline i
baze. Slab! elektroliti disosuju u mnogo manjoj merl. U veo-
_ e okaienog valj ka
( odstupio je samo 0.18%
smanlivanjemduilnegravltado- prelhodnog. 4to s najvePom si- ma razbiaienim rastvorima ova razlika iiPezava. jer pri
nog klalna radi IzjednaPavanja gurnoPPu dokazujedagravltacl- smanjenju koncentracije jednog rastvorka, njegova disoci-
njegovog perioda sa periodom ja nije Imala rikakav utlcaj na jacija raste. U vrio razbiaienim rastvorima Pak se slab! i
valjkom opterepene vage. dole- njlhov rad. elektoliti ponaSaju kao jaki.
zlo u situaclju da valiak, pri i
UoPlosam da tokom merenja
minimalnoj amplitudi zajednip- vage oscituju amortizovano.
kog oscitovanja sa balanaom, staino smanjujupi amplitude. Da Zadatak
Ima tolikr verlikaini pomeraj da bin se uverlo da ovo ne utipe na
blokira samo SmeSi 49,6 ml 0.0652 M Ba (OH)z 30.2 ml 0,100 M Ba
I
gornju vagu valjkom, nastojao se Inerclonom vagom 2ele posli- na Ba (OH), iznosi 171,35 g.
jornje donje I
Pi dobri rezultatl. mora veditl (U ovakvim sluPajevima. kada vi$e Izvora doprinosi ko-
rapuna ne samo o njenom mer- naPno] koncentraciji, dobro je najpre IzraPunatl koliko mo-
nom opsegu masa (100-600 g) lova otpada na pojedini izvor, zatim iz ukupnog broja molo-
1. ito » regoiovellPinI amplitude kojom
va izraPunati koncentraciju).
uradio s relatlvno velikom la£- one osclluje.
noipj (razlika perioda iznosi IspilavSI svojslva aparature,
0.17% srednje vrednosti pri gre- otpoPeo sam sa Istra2ivanjem
SKi brojanja od 1.25%). Polom
Reienje
medusobnih odnosa Inerclone I
sam valjaksgornjavage postavio gravitacione mase Inerclonu Najpre izraPunati broj molova (OH): iz svakog izvo-
lako da se oslanja na donju. a masu tela mario sam Inerclonom 1,32 g
istovremeno prolazi kroz otvor vagom izra2avao brojem ploPI- 1.32g Ba(i
I
35
na Inerclonom balansu gornje ca kojima sam kalibrisao uredaj.
vage. izmerlo period oscilova- 0.0652 U Ba (OH), ima 0.0496 1X0.0652
I
doksamkaojedinicugravltado- = 0.00323 molova Ba (OH),:
nja ovog sislema. Dobio sam mol/l
ne mesa uzeo gram mario je
U 30,2 ml 0,100 M Ba (OH),
1
verovatnoPom ukazuje da sl- nu njemu odgovarajuPi iznos se, tj.0,0279 molova OH- jona.
stem. pa svaka vaga posabno.
I
mase. Uporedivanjem dobljenlh
nlsu pretrpell nikakve Izmene u PoSto krajnja zapremina rastvora iznosi 49,6 ml-i-30,2
brojnlh vrednosti usianovio sam
oscllovanju. sledepuzavisnosli mi mg = mil: :
ml=79,6 ml, to 6e koncentracija Ba" jona u krajnjem ra-'
Istovremeno,
postavljanjem mgl, gde su ml mg Inerclona
valjka u nov potoiaj, na donju
I I
stvoru biti =0.175 M, a OH jona
gravltaciona masa bllo kogpred-
vagu je delovala dvostruka slla meta, a mii mgi usvojene
I 0,0279 mola
gravltacije, dok je gornja vaga jedinicemase Odavdesevldlda = 0,350 M.
bllapotpuno oalobodananjenog 0,0798 I
je koeticijeni proporclonalnosti
ne
uticaja, all i uticaja Inerclone masa zavisan od veliPine jedlnr-
mase. Kako vage ovim nisu pro-
menlle karakter ni period oscllo-
ca. odnosnoda — —
akose koristl
zajedniPka jedinica izmedu
vanja, mo2emo potvrditi da slla gravitacione i inerclone rhase ne
gravltacije nije znaPajna za nji- postoji razlika. Ovaj zakljuPak.
hov rad.StopredstavIjadokazza koji ae sla2a sa vep utvrdenim
irelevantnosi gravltacije za rad svojstvima . masa. ukazuje na
valjanost samog eksperimentPI-
U nastavku radasamieleo da nog postupka.
istipostupak ponovim s vePom
precIznoSPu lako Sto bih utlcaj Itija Vitomirov
fAnegdola
Nezgodan poklon
! Po povratku sa polarne ekspedicija 190S. godine, ka-
da je dosUgao Sevarni pot. poznati ameriSki Istrailvai
I
'
je odgovorio: Zahvaljujem na divnom poklonu, ali ne
[
znam Sta s njime da uiinim.
JANUAR 1978. 95
Praklikum za istraiivaSe
mu je od znaiaja za durStvenu
zajednlcu (poplaivanje blijnlh I obimna lama I Izlazi Iz okvira
2lvotinjakih vrsta na podru6Jima ovog rada. Pa Ipak, nekoliko
koja su ugrotena, utvrdlvanje najosnovnljih sugestija nabe bi-
biljaka koja nastanjuju dubrl- ll na odmet. Tsko, kod poplsl-
is<ra2ivanja polszibta su
I
—
ki konkretan zadatak; svaStare- kada se uredno sredi glavni —
njs I replanski rad ne mogu deo posla je zavrien doSlo se I
va ne samo llfino interesovanje, vaSki rad. pre svega. zahteva blemlma da sazna koja su sve
I u bkolskim sekcijama, koje mo-
vsd Ipotiebe sredine u kojoj volju Istrpljenje. a potrebno podrubja najzahvalnija za islra- gu posiall jezgro osposobljava-
iivl. Praktitno, postavIJajuOi se- znanje nlje vart domaiaje niko- 2iva£kl rad koji je on u atanju nja mladih za ozbiljan stvara-
bl pitanja: Sra me inter»su/s7 i ga. ZaStrta Covekove sredine — da, sam ill zajedno sa drugovi- labki neubno utemeljen rad
i
Koine to mote bill od korlali?. da navedemo samo neke obla- ma slibnih opredeljenja. reali-
mladl iatralivae Izlazi Iz okvira sti u kojlma se mladl mogu zuje. Poteljno je sabirlti pro- I Vigor Majid
d6 GALAKSIJA 69
Ekologija
B Clnjanlca da aa prizamna
(aaljaata) vagaladja tadko obna- noatl ovih povrdlna.
vlja, kao da Ja fauna vaoma pro-
I latovramano aa ovfm progra-
radana (Inaakti, gmizavd, alaarl, mom, u Vallkom Krivalju su oba*
pdcaj. ukazuja na priaualvo dru* vijana hidroblolodka labadfvanja
I
U indu5tri|aJ<20vanim zemi[ama slalno se pDvecava bro] nocn«h Vest) 0 dudotvorniirt lekovima Kojima se ledi rak deslo izazivaju
radnika Sfrudn^aci su pored adravstvenrh sve svasniji drugih i
u ljudima neopravdane oade i Iragidna razodararia Zbog loga
teSkoda povezanih s nocn^m radorrt profesionaloih hdnib i
le Cenlar za cstraiivanie raka u Haidelbargu odrzao rnlonrialcvrrc
drudtvenib Kome kako ited nocni rad da
i la prihvalliivsa
ii saalanak na koiem je prof dr Oitrih Smel obavestio lavnoat holiko
aocijainog gledc§ta da li je ekonomski nuian'' Medunarodna ie savremena medicma napredovala u borbr proiiv opake boleal)
organizacija rada sma(ra da ga treba ukmutc u svcm slujbama gde
ni|e neopbodan
LASEROM DO FUZUE
Poslednjih godina
nukiearna energiia je u
srediStu svih debate o
energetskoi Krizi radi
.i|ag se KratkorodrKig
'e^avanja u mnogim
zemliama grade lisioni
reaklori Dugorodno
nosmatrano medutim
potraga za da vincijem iTinogi gaie nadu u
Kontiolisanu
termonukieainu fu/i|u
nuia le |oS daieko od toga
d 1 bude savladana
\/RUCA BUDUCNOST
LEDENOG KONTINENTA
Ooskora poznal jedino kao ledena
pustirja Antarktik moie da postane
znadajan izvor sirovina lirane ali
I i
OLIVER — ZIVI
NEANDERTALAC?
A/iNia ro
.rvfce
A5
'fSSf-"