Nova Skripta Za ME I - Usmeni Dio Ispita

Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita UVOD U MEUNARODNU EKONOMIJU 1.Meunarodna ekonomija kao nauna disciplina?
? Meunarodna ekonomija kao nauna disciplina, moe se posmatrati sa dva gledita: teorijskog, tehnikog. Teorijsko gledite meunarodne ekonomije podrazumijeva skup o vanjskoj trgovini kao znanstvenoj disciplini. Tehniko gledite meunarodne ekonomije odnosi se na nain poslovanja u vanjskoj trgovini koji zapoinje od istraivanja inozemnog trita, inozemne ponude, zakljuivanja meunarodnog ugovora, isporuke robe, naplate potraivanja, pa sve do postprodajnog servisa. U pojam meunarodne ekonomije ne ukljuuju se tehnike vanjske trgovine. Predmet izuavanja meunarodne ekonomije Prema R. Bianiu predmet izuavanja ekonomike vanjske trgovine su ekonomski zakoni koji odreuje kretanje robe iz jedne drave u drugu. Mjesto meunarodne ekonomije kao znanstvene discipline u sistemu znanosti Pod sistemom znanosti podrazumijeva se skup znanstvenih disciplina i njihova meuzavisnost. Danas postoje brojna podruja znanosti i to: 1. prirodne znanosti, 2. tehnike znanosti, 3. biomedicinske znanosti, 4. drutvene znanosti. Nas zanimaju drutvene znanosti koje se dijele na ekonomske i neekonomske. Karakteristike meunarodne ekonomije kao naune discipline u sistemu drutvenih, odnosno ekonomskih znanosti su: Medjunarodna ekonomija kao opta nauka ne izucava medjunarodnu razmjenu neke zemlje. Ona kao naucna disciplina izuava opte zakonitosti razmjenjivanja robe medju dravama, odnosno rezidentima tih drava na svjetskom tritu. Njen predmet izuavanja nisu ni pojedinane robe koje se razmjenjuju na svejtskom tritu. Zanimaju je zakoni ponude i trenje na svjetskom tritu, vanjskotrgovinski inpulsi, tipovi i oblici svjetskog trita i njegova struktura. Medjunarodna ekonomija kao ekonomska nauka Kao nauna disciplina prouava ekonomske odnose medjunarodne razmjene roba (proizvoda, rada, kapitala, tehnologije i informacija). Ekonomski odnosi nastaju u proizvodnji, raspodjeli, razmjeni i potronji. Oni se izraavanja na svjetskom trzitu, na kome dolaze u kontakt ponudjaci (izvoznici) i potraivai (uvoznici), brojni posrednici (banke, osiguravajue drutva) meunarodne ekonomije kao ekonomska nauka sae ne bavi istraivanjem postojeih ekonomskih odnosa u meunarodnoj razmjeni. Njena zadaa je i predvianje buduih ekonomskih odnosa u cilju da oni budu ravnoteni i dugoroni
Autor : Selma Bajramovi
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita Meunarodna ekonomija kao drutvena nauka U meunarodnoj razmjeni uestvuju brojni subjekti (drava i njeni organi, vlada,ministarstva itd,proizvoaka preduzea, trgovaka preduzea, banke). Meunarodna ekonomija kao nauka razotkriva suprotne (konfliktne) interese trinih subjekata i pokazuje naine njihovog usklaivanja. Meunarodna ekonomija kao historijska nauka Meunarodna razmjena se odvijala u prolosti, odvija se u sadanjosti i odvijat e se u budunosti. Svako vremensko razdoblje odlikuje razliit stepen razvitka sredstava, tehnologije, trita i oblika razmjene. Meunarodna ekonomija izuava meunarodnu razmjenu na pojedinim etapama drutveno-ekonomskog razvoja. Meunarodna ekonomija kao interdisciplinarna nauka Nauke koje istrauju isti predmet istraivanja nazivaju se interdisciplinarne nauke. Predmet istraivanja meunarodne ekonomije je meunarodna razmjena koja se odvija ne svjetskom tritu. Meunarodnu razmjenu istrauju i druge nauke u veoj ili manjoj mjeri, meu kojima istiemo: meunarodni marketing, ekonomiku vanjsko-trgovinskog poslovanja, meunarodno pravo, teorija trita, meunarodni transport, pedicija, teorija meunarodnih udruenja. Meunarodna ekonomija ko primijenjena nauka Cilj primjenjenog istraivanja je svjesno okrenut prema konkretnim ovjekovim potrebama. Znanje meunarodne ekonomije kao ekonomske nauke treba primijenjivati u praksi. Primjenom znanja meunarodne ekonomije, ekonomski rizici na svjetskom tritu nee se otkloniti,ali se u znatnoj mjeri mogu ublaiti. 2. Vanjska trgovina kao ekonomska djelatnost? Ako su partneri u razmjeni drave, onda govorimo o meunarodnoj razmjeni, meunarodnoj trovini ili vanjskoj trgovini neke zemlje. Rije trgovina dolazi od latinske rijei commercium koja je sloenica od rijei cum to znai sa i rijei merxo, mercis to znai roba. Dakle rije commercium znai trgovina, razmjena. Postojee definicije trgovine mogu se uglavnom razvrstati u dvije skupine: 1. utilitaristike - naglasak je na ostvarivanju profita, kao cilja prodaje robe koja je kupljna zato da bi bila skuplje prodana. Jo su merkantilisti osmislili devizu:jeftino kupi, skupo prodaj . Dakle , u trgovini se novac stvara pomou novca, takoer. Aristotel je nazvao bebermatilistikom. 2. Funkcijske - naglasak je na ulozi trgovine u drutvenoj podjeli rada, kao posredniku izmeu proizvoaa i potroaa tj.tzv intermedijarna uloga trgovine. Poimanje vanjske trgovine Ohlin smatra da je vanjska trgovina jedinstvena djelatnost, tj.vanjska trgovina je proirenje unutarnje trgovine. Sa makro stajalita meunarodna trgovina je razmjena roba izmeu zemalja izvoznica i zemalja uvoznica. Dakle, vanjska trgovina je razmjena roba izmeu ekonomskih subjekata razliitih zemalja.
Uvjeti nastanka trgovine
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita Razmjenom, kao stepen dutvene reprodukcije, obavlja trgovina. Za nastanak razmjene, odnosno trgovine, nuno su tri uslova: 1. drutvena podjela rada 2. privatno vlasnitvo 3. viak proizvoda Da bi se razmjena mogla izvriti, moraju postojati najmanje dva partnera, barem dva dobra, te svi partneri moraju oekivati da e imati korist od razmjene. U tehnikom pogledu, razmjena uvijek poinje ponudom jednog od partnera, a kad drugi partner prihvati ponudu razmjena se moe izvriti. I Drutvena podjela rada tj.podjela rada meu lanovima drutva moe biti: 1. OPA (razdvajanje drutvene proizvodnje na njene velike rodove, kao poljoprivredu, industriju) 2. POSEBNA (dioba ovih radova proizvodnje na vrste i podvrste) 3. POJEDINANA (podjela rada u okviru radionice) Osim navedenih Karl Marks razlikuje: a) FIZIOLOKU (izmeu mukarca i ene) b) TERITORIJALNU II Privatno vlasnitvo oznaava odnos izmeu vlasnika kapitala i kapitala. Marks kae da robe ne mogu ii same na trite niti se same razmjenjivati. Zato se moraju potraiti njihovi vlasnici. III Viak proizvoda, kao uslov nastanka trgovine, podrazumjeva prije svega razlikovanje sistema privreivanja. Sistem privreivanja moe biti: 1. NATURALNE (vlasnik proizvoda 'razmjenjuje' proizvode sam sa sobom, dakle ne postoji viak) 2. ROBNI (u robnom, odnosno mjeovitom, vlasnik robe X koji ima jednu upotrebnu vrijednost razmjenjuje je sa drugim vlasnikom, koji proizvodi robu Y a koja ima drugu uptrebnu vrijednost. Robe X i Y viak su proizvoda za njihove vlasnike) 3. MJEOVITI isiti princip kao i kod robnog Zajednika obiljeja unutranje i vanjske trgovine Unutranja i vanjska trgovina imaju ista obiljeja kada je rije o podruju: a) uluga trgovine b) ekonomskih nauka c) tehnike trgovanja d) organizacijskih oblika trita Posebnost meunarodne trgovine 1. roba koja se razmjenjuje izmeu zemalja prelazi dravnu granicu, odnosno carinsko poduje, 2. izvoznik je rezident jedne zemlje, a uvoznik i rezident druge zelje 3. kao svjetski novac moe biti: druga roba tzv.trampa, devize, zlato 4. zemlja izvoznica i zemlja uvoznica imaju razliita drutveno ekonomska obiljeja (razliit nivo proizvodnih snaga, razliit nivo dohotka per kapita, razliiti obiaji...) 5. pokretljivost faktora proizvodnje je manja zbog protekcionistikih mjera 6. otean nain priopavanja zbog razlika u jeziku
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita 7. neekonomski faktori (tzv.hladni rat, ratno stanje...) usporavajue djeluje na vanjsko trgovinsku razmjenu PREDAVANJA neekonomski odnosi utiu na spoljno trgovinske aktivnosti (bojkot na neku robu npr.90-tih u Beogradu na slovenaku robu jer se htjela odcijepiti od SFRJ-a) postoje razlike u propisima, svaka zemlja ima razliite propise, ali se ti propisi nastoje univerzalizirati. Inco terms je u prevodu klauzula. Klimatske razlike se osjea ju u spoljnjoj trgovini (voe npr.snadbjevamo itavu godinu ali se proizvodi na razliitim prostorima, zbog klimatskih faktora) Statistika spoljnje trgovine je posebno znaajna i pridaje joj se vei znaaj nego statistici unutranje trgovine Jaa kontrola spoljno trgovinskih odnosa, jer oni utiu na platni bilans, nego u unutranjim odbosima Uloga trgovine Pod ulogama trgovine se podrazumjevaju one njene zadae koje obavlja izmeu proizvodnje i potronje. Tri bitne uloge trgovine: 1. meusobno (interpersonalno) posredovanje razmjena roba je izmeu rezidenata razliitih zemalja. 2. meumjesno (interlokalno) posredovanje razmjena roba izmeu razliitih zemalja 3. meuvremensko (inertemporalno) posredovanje - vremensko je usklaivanje ponude iz jedne zemlje i potranje u drugoj zemlji Tipologija vanjske trgovine 1. s obzirom na odnos opeg i posebnog: OPA I POSEBNA VANJSKA TRGOVINA 2. s obzirom na zemlje: VT SAD-a, VT JAPANA Itd... 3. s obzirom na vrste robe: VT NAFTE, VT PENICE itd... 4. s obzirom na stepen razvijenosti zemalja: a) VT razvijenih b) VT novoindusrijaliziranih c) VT zemalja u razvoju d) VT nerazvijenih zemalja 5. s obzirom na stepen liberalizacije: VT u uslovima liberalizacije i VT u uslovima intervencionizma 6. s obzirom na broj zemalja koje meusobno razmjenjuju robu: a) bilateralna (2), b) triangularna (3), c) multilateralna (vie) 7. s obzirom na nain plaanja: VT s konvertibilnim nainom plaanja i VT sa klirinkim 8. s obzirom na smijer kretanja robe: a) VT koja se bavi izvozom b) VT koja se bavi uvozom c) VT koja se bavi i uvozom i izvozom d) VT koja se bavi tranzitom 9. s obzirom na irinu obuhvata: a)VT u uem smislu obuhvata razmjenu roba izmeu zemalja. Razmjena ima tri oblika: uvoz, izvoz i tranzit Autor : Selma Bajramovi
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita b) u irem smislu obuhvata cjelokupni promet izmeu zemalja: promet robe, promet usluga, promet novca, promet ljudi (turistiki), promet radne snage, promet informacija 10. s obzirom na oblik vanjsko trgoviskog poslovanja: VT za malogranini promet i VT za iznajmljivanje opreme (lizing) 11. s obzirom na oblik odnosa sa inostranstvom: a) ekonomika vanjsko trgovinskih odnosa i ekonomika VT s robom b) ekonomika privatnih transfera kapitala c) ekonomika javne pomoi d) ekonomika teritorijalnih udruivanja Analiza nekih vrsta 1. OPA obuhvata sve materijalne produkte koji se prenose iz jedne drave u drugu 2. POSEBNA robne transakcije, kojima roba prelazi iz inozemstva u unutranji robni promet drave ili iz unutranjeg robnog prometa odlazi u inozemstvo. Roba mora biti ukljuena u unutranji robni promet da bi postala predmet posebne vanjske trgovine. Posebna VT obuhvata: 1. poseban uvoz 2. poseban izvoz 3. reeksport roba koja se uvozi zbog prerade, dorade ili popravke, pa se nakon toga opet izvozi u inozemstvo 4. reinport roba koja se izvozi iz zemlje na preradu u inozemstvo, pa se opet uvozi nazad u zemlju Tranzit oznaava prevoz robe ili putnika iz jedne zemlje u drugu kroz zelju koja lei izmeu njih. Kod tranzita je rije najmanje o tri zemlje: a) zemlja izvoznik b) zemlja uvoznik c) tranzitna zemlja samo naplauje usluge ( takse) za uptrebu njenog prostora Razlikuju se tri vrste tranzitnih poslova: 1. direktini tranzit tranzitna roba se ne zadrava u tranzitnoj zemlji 2. lomljeni tranzit tranzitna roba se zadrava u tranzitnoj zemlji 3. tranzitno posredovanje osim tranzitnih usluga, pruaju se i druge kao npr.vanjsko trgovinske usluge 3. Nacionalna ekonomija u svjetskoj privredi? (to je ustvari pitanje br.1) 4.. Otvorena i zatvorena ekonomija? Pod zatvorenom privredom se podrazumjeva ona privreda koja je odvojena od meunarodne okoline, odnosno svjetskog trita. Zatvorenost privrede moe biti: 1) MONOLATERALNA ZATVORENOST - ogranien uvoz, a liberaliziran izvoz - neogranien uvoz, a ogranien izvoz 2) BILATERALNA ZATVORENOST - ogranien uvoz i izvoz
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita
Zatvorenost privrede se postie na razliite naine: 1. robni reimi reim dozvola, kontigenata, zabrana 2. carine posebno prohibitivne 3. dvostruki devizni kursevi visok za uvoz, a nizak za izvoz 4. polaganje depozita u vlastitoj valuti, bez prava na obraun kamata unapred, u visini uvezene robe ili u visini carine, takse i slinih optereenja Neka zemlja se moe zatvoriti prema drugim zemljama vlastitom i tuom odlukom. Vlastita odluka moe biti njenih privremenih unutranjih ekonomskih ili politikih promjena. Tua odluka je sankcija ( embargo) jedne ili vie zemalja prema zemlji koja se eli izdvojiti. Strategija zatvorene privrede moe biti kratkorone prirode, jer niti jedna zemlja nema u cjelosti sve uslove da bi mogla samostalno opstajati na dui rok. Otvorenost privrede omoguava se na nivou: preduzea drave Fiziokratizam je uenje koje zastupa otvorenu privredu. U institucijskom smislu rijei, otvorena privreda predstavlja podruje slobodne trgovine, carinskih unija i dr.oblika meunarodnih integracija. Otvorenost privrede se omoguava na nivou preduzea i drave. U otvorenoj privredi preduzee na svjetskom tritu mora biti konkurentno i efikasno. Ako drava eli da njena privreda bude otvorena prema svjetskom tritu, ona primjeljuje mjere ekonomske politike protiv protekcionizma. Isitna je da u svijetu nema privrede koja je u potpunosti otvorena. 5. Vrste specijalizacije i koristi? Proces razmjene nastaje zato to partneri posjeduju robe koje za njih imaju razliitu korisnost. To znai da su partneri proizvoai razliitih roba. Oni su se, dakle, specijalizirali u proizvodnji razliitih roba. Zbog toga razmjena ne moe nastati bez specijalizacije, jer se ne bi imalo ta razmjenjivati. Meutim, specijalizacija bez razmjene ne bi imala smisla. Zbog toga se one meusobno uslovljavaju. Opi princip po kome se ravna razmjena i specijalizacija moe se nazvati principom najbolje alternative. Naime, u svom nastojanju da dobije robu X koju eli, pojedinac ima dvije alternative. On tu robu moe proizvesti direktno, ili proizvesti neku drugu robu i zamijeniti je za dobro X. Koju e alternativu izabrati zavisi naravno od toga koji mu je put laki. Da bi postojala specijalizacija, mora postojati podjela rada. Podjela rada je uvjetovala spacijalizaciju i razmjenu. Specijalizacija moe poprimiti dva oblika: 1. SPECIJALIZACIJA U PROIZVODIMA 2. SPECIJALIZACIJA U PROIZVODNIM OPERACIJAMA Pojedinac se moe specijalizovati u proizvodnji nekog proizvoda radei sve operacije potrebne za njegovu proizvodnju (npr.seljak u proizvodnji ita, voa). S druge strane pojedinac se moe specijalizovati u pojedinim ili pojedinoj operaciji u proizvodnji nekog proizvoda (npr.u automobilskoj industiriji pojedinac se specijalizira u pojedinoj proizvodnoj operaciji, time on postaje vjetiji u izvoenju te operacije, pa je moe izvriti u kraem vremenu ili to je isto, moe
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita u odrenom vremenu izvriti vie takvih operacija, zato kaemo da se produktivnost njegovog rada poveava.) Specijalizacija, dakle, poveava produktivnost rada. Poveanje produktivnosti rada sniava trokove proizvodnje, to omoguava nie cijene proizvoda. Uz nie cijene proizvoda, mogue je sa istim dohotkom nabaviti vie proizvoda i tako u veem stepenu zadovoljiti potrebe. Specijalizacija promie i usavrtavanja, poboljavanja proizvoda i proizvodnih procesa. To uvoenje novih proizvodnih postupaka ili novih proizvoda naziva se inovacija. Inovacije se mogu dogaati u proizvodima, uvoenjem novih proivoda ili u proizvodnim postupcima, uvoenjem novih ili usavravanjem postojeih postupaka. Inovacije i u proizvodima i u proizvodnim postupcima utiu na porast: produktivnosi, proizvodnje, materijalnog standarda. to je vei stepen specijalizacije, moe se oekivati da e i stepen razmjene i matererijalnog blagostanja biti vei. Postoje razliita ogranienja poveanju stepena specijalizacije: 1. najvanije ogranienje poveanju stepena specijalizacije i razmjene je veliina trita. Stepen specijalizacije i razmjene srazmjeran je veliini trita. Zato su male zemlje vie upuene na meunarodnu razmjenu nego velike, kod kojih je unutranje trite veliko 2. prirodni uslovi izraeni u veliini i strukturi proizvodnih resursa 3. demografski uslovi tj.broj i struktura stanovnitva, gustoa naseljenosti, stepen obrazovanja 4. tehniki uslovi razvijenost saobraajnog sistema 5. barijere ekonomske politike (carine, kvote) su ogranienje poveanju VT I DIO - TEORIJA VANJSKE TRGOVINE 1. Specijalizacija i razmjena Razmjena ne moe nastati bez specijalizacije, jer se ne bi imalo to razmjenjivati. Opi princip po kojem se ravna razmjena i specijalizacija moe se nazvati principom najbolje alternative. Naime, u svom nastojanju da dobije robu X koju eli, pojedinac ima dvije alternative. On tu robu moe proizvesti direktno, ili proizvesti neku drugu robu i zamijeniti je za dobro X. Koju e alternativu izabrati ovisi o tome koji mu je put laki i ta mu je jednostavnije. Da bi postojala specijalizacija, mora postojati podjela rada. Prema tome podjela rada je uvjetovala specijalizaciju i razmjenu. Specijalizacija moe poprimiti dva oblika : 1. specijalizacija u proizvodima, 2. specijalizacija u proizvodnim operacijama. OSTATAK JE ISTI KAO U PRETODNOM PITANJU!! 2. Unutranja i vanjska trgovina (razlike i pralele) str. 7 Babi Partneri u razmjeni mogu biti pojedinci ili skupovi pojedina. Tako partneri u ramjeni mogu biti regije unutar jedne drave, ili pak partneri mogu biti drave. Ako su partnerii u razmjeni regije unutar iste drave govorimo o unutarnjoj trgovini, meuregionalnoj razmjeni ili meuregionalnoj trgovini. Ako su pak partneri u razmjeni drave, onda govorimo o meunarodnjoj razmjeni, meunarodnoj trgovini ili vanjskoj trgovini neke zemlje.
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita Klasini su ekonomisti smatrali meunarodnu nemobilnost proizvodnih faktora najvanijim razlogom razlikovanja teorije vanjske trgovine od teorije unutarnje trgovine. Klasiari (J.S. Mill i Bastable) su zakljuili da je u situacija meuregionalne nemobilnosti proizvodnih fakora, teorija vanjske trgovine primjenjiva u analizi meuregionalne trgovine, a da bi u sluaju potpune mobilnosti proizvodnih faktora rada i kapitala na meunarodnoj razini posebna teorija vanjske trgovine bila suvinaa. Druga karakterisika koja razlikuje vanjsku trgovinu od unutranje jeste postojanje razliitih monetarnih sistema u razliitim zemljama. Trea injenica jeste postojanje politikih granica pojedinih drava partnera u vanjskoj trgovini. etvrti razlog je to se vanjska trgovina odvija meu partnerima na veim geografskim udaljenostima koje uvjetuju i vee transportne trokove. U tom se smislu teorija vanjske trgovine ponekad mijea sa lokacijskom teorijom. Sva ova etiri faktora zajedno ine vanjsku trgovinu specifinom i razlikuju je od unutranje trgovine, te zbog toga uvjetuju postojanje teorije vanjske trgovine kao posebne discipline. 3. Merkantilizam U razvoju teorije i politike VT merkantilizam zauzima veoma vano mjesto (Mercato- trgovati, trgovina ). Prema ovome uenju trgovina je najvanija privredna djelatnost, a bogatstvo jednog drutva mjeri se samo novcem, i to zlatom. Merkantilizam je u Evropi trajao od polovine 15-og do druge polovine 17-og stoljea, dakle oko 200 god. PREDAVANJA - Merkantilizam nije teorija nego politiki koncept. - Merkantilisti su bili ljudi koji su ivjeli na dvorovima, bankari, tgovci, savjetovali su vladare, koju ekonomsku politiku trebaju primjenjivati. - Proteirao kolonijalana osvajanja, to su mu bili najvei grijesi, ako nema dovoljno zlata onda se moe ostvariti kolonijalnim ratovima - Zasluge merkantilizma: udario temelje carinama kao zatitnim instrumentima, treba da tite zemlju od jeftine strane robe sistem premija odnosno subvencija svako treba da kupuje domau robu kupujmo britansko da se domaa roba to vie plasira - Protairali su natalitet jer su vjerovali jer su tako vjerovali da e biti vie ljudi koji e raditi. - Podsticali migracije u njihove zemlje jer e vie ljudi obavljati, odreenu ekonomsku aktivnost, posebno visoko obrazovani - Kupujmo domae - Nailazi na otpore i stavlja u drugi plan moda bolju i kvalitetniju robu - Francuska, Engleska, Holandija - Neomerkantilizam se pojavljuje od 1970 1980 Doprinosi merkantilistikih pisaca nisu se ograniili samo na politiku vanjske tgovine, nego su ukljuivali ekonomsku politiku prema poljoprivredi, industriji, politiku cijena i kamata, Autor : Selma Bajramovi
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita demografsku politiku, politiku prema pomorstvu i brodogradnji, poreznu politiku. Vanjska trgovina je bila najvanije sredstvo za postizanje ciljeva merkantilistike politike . Ciljevi te politike bili su poveanje nacionalnog bogatstva i moi. Te ciljeve je vrlo koncizno izrazio merkantilistiki pisac Josiah Child: Vanjska trgovina stvara bogatstvo, bogatstvo mo a mo uva nau trgovinu ireligiju. U ovoj formuli obuhvaene su najvanije karakteristike merkantilizma: 1. naglasak na Vanjsku trgovinu 2. elja za bogatstvom i moi kao i povratna veza koja se ogleda u potrebi za moi radi zatite trgovine i religije. I mo i bogatstvo predstavljaju ciljeve ekonomske politike. Bogatstvo je nui uslov mo, a mo je nuni oblik akumulacije bogatstva i njegove zatite. Bogatstvo i mo predstavljaju dragocjenosti a oni se mogu dobitio samo izvozom ako zemlja nema prirodna nalazita. Zato je svaka zemlja nastojala to vie izvoziti , kako bio izvozom dobila to vie zlata ,a time i moi i bogatstva. Budui da je veliina zlata smatrana konstantnom, jedna je drava mogla poveati svoje bogatstvo, dakle, rasti i razvijeti se, samo na nain osiromaenja i nazadovanja drugih. U terminima teorije strategijskih igara, to se zove igra sa sumom nula. To znai da merkantilisti nisu jo doli do spoznaje da trgovina meu narodima moe biti obostrano korisna. Oni jo nisu shvatili da je VT igra sa pozitivnom sumom. Najbolji nain ostvarenja svrhe ekonomske politike, dakle, poveanja moi i bogatstva bio je akumulacija zlata i drugih dragocijenosti, jer su zlato i dragocijenosti, bili identificirani sa bogatstvom moi. Jedini nain za zemlje koje nisu imale rudnike zlata i srebra da dou doovih plemenitih metala bio je vei izvoz od uvoza. Da bi se osigurao povoljan bilans vanjske trgovine koji je rezultirao neto uvozom zlata, drave su poele intervenirati u podruju VT nastojei ograniiti uvoz i poticati izvoz. Dananju iroku lepezu mjera ekonomske politike kojima se to postie: carine, kvantitativna ogranienja, uvozne zabrane, kontrola plaanja i subvencioniranje izvoza, veinom su naslijeene iz doba merkantilizma. Meu najvanije mjere VT politike, merkantilisti su ubrajali carine. Njihova je funkcija bila ,ne samo da smanjuju uvoz, nego i fiskala tj. da poveaju prihod. Merkantilisti su zagovarali i ogranienja izvoza roba niske vrijednosti radi poboljanja bilansa VT. Zbaranom izvoza sirovina utie se na poveanje nihove ponude na domaem tritu, to utie na smanjenje njihove cijene. To utie na smanjivanje trokova proizvodnje proizvoda vie faza obrade, smanjivanje njihovih cijena, poveanje njihove konkurentnosti, pa samim time i poveanje njihova izvoza. Zabrana izvoza sirovina dopunjavana je i zbaranom izvoza kapita, radne snage, posebno kvalificirane. Time se elio sprijeiti razvoj konkurentske industrije u drugim zemljama. U skladu sa ovom politikom izvoza i uvoza bila i kolonijalna politika. Svaka je tadanja drava nastojala osvojiti to vie i to bogatije kolonije radi razvoja proizvodnje sirovina potrebnih za razvoj industrije u metropoli. Da bi se kolonija to vie vezala za koloniju u nju je uvoen valutni monetarni sistem metropole. Drave su u to doba stimulirale izvoznu ekspanziju i davanjem povlastica trgovinskim i brodarskim preduzeima, osiguravanjem njihovog monopola u trgovini i prevozu, plaanjem izvoznih premija. Merkantilizam se dijeli na dva stepena: rani
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita razvijeni Najznaajniji predstavnici: STAFFORD, MUN i SERRA Protivnici : QUESNAY, A. SMIT koji je gotovo cijelu etvrtu knjigu Bogatstvo naroda posvetio kritici merkantilistikog sistema. Temeljna obiljeja merkantilistikog uenja: 1. trgovina, a posebno Vanjska trgovina , najvanija je privredna djelatnost 2. novac, odnosno zlato predtavnike drutvenog bogatstva 3. potronju treba ograniavati da bi se moglo to vie izvoziti 4. izvoz treba biti vei od uvoza 5. protekcionistikim se mjerama uvoz ograniava a izvoz pospjeuje 4. Smithova teorija apsolutnih prednosti Period kraj 18-og do sredinog 19-og stoljea A.Smith jedan je od predstavnika klasine politike ekonomije. 1. 2. 3. Predpostavke klasine teorije vanjske trgovine: postoji radna teorija vrijednosti analizira se samo rad, rad stvara vrijednost, a ne zemlja i kapital postoji slobodno svjetsko trite 4. postoje razlike u proizvodnim trokovima od zemlje do zemlje, odnosno od proizvoda do proizvoda, npr.proizvodna f-ja za zemlju A je 9Y:7X, a za zemlju B je 7Y:12X PREDAVANJE - Otac ekonomije (1723-1790) u to vrijeme ekonomija se odvojila od filozofije. - Smith je kotski englez - Teorija apsolutne prednosti imala je u svojoj osnovi drutvenu podjelu rada izmeu zemalja i regiona - Podjela rada zasnovana na prirodnim uslovima (Portugal proizvodnja vina, Engleska proizvodnja platna) - Prirodne i steene prednosti - U meunarodne ekonomske odnose se ulazi na bazi tih prednosti, jer ako nema tih prednosti nema ni vanjske trgovin U svom djelu Bogatsvo naroda objavljenom 1776 godine, Smith je u ekonomsku nauku unio nove ideje kojima je isticana prirodna sloboda pojedinca. Taj liberalizam koji je Smith zagovarao bio je potpuna suprotnost dravnoj kontroli koju su zagovarali Merkantilisti. Najbolja politika drave je LAISSEZ FAIRE politika, dakle ne mijeanje drave u privredne poslove. Predpostavlja se da su interesi identini sa interesima drave. Svrha i ove ekonomske politike je poveanje bogatstva naroda, ali bogatstvo nije vie izraeno u zlatu, nego u robama. Poveanje bogatstva naroda najbolje e se ostvariti ako se pojedinom poduzetniku ostavi potpuna sloboda donoenja odluka ta, koliko, kada, kako i za koga proizvoditi. U nastojanju da maksimizira svoj profit poduzetnik ulae svoj kapital tamo gdje e ostvariti najveu proizvodnju. Na taj nain on biva voen nevidljivom rukom da promie i one ciljeve koje nije namjeravao. Ako jedna zemlja moe proizvesti novu robu efikasnije nego neka druga kae se da ona ima apsolutnu prednost. Efikasnost proizvodnje se mjeri utorkom rada u proizvodnji jedinice
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita proizvoda, jer samo rad stvara vrijednost. Neka zemlja ima apsolutnu prenost u proizvodnji nekog dobra, ako za njegovu proizvodnju troi manje rada. Apsolutne prednosti neke zemlje mogu biti: 1. PRIRODNE klima, prirodna bogatstva... 2. STEENE to su znanje, vjetine... Ako svaka od dviju zemalja A i B ima apsolutnu prednost u proizvonji jednog proizvoda ona e se specijalizirati u proizvodnji tog proizvoda i dio te proizvodnje razmjenjivati za proizvod druge zemlje u kojem ova ima apsolutnu prednost. Na taj nain ukupna proizvodnja i potronja e biti vea u obje zemlje. Proizvodnja po satu prije specijalizacije PROIZVOD A B X 10 2 Y 2 5 UKUPNO 12 7
Zemlja A ima apsolutnu prednost u proizvdnji dobra X, a zemlja B u proizvodnji dobra Y. Zato e se zemlja A specijalizirati u proizvodnji dobra X, a zemlja B u proizvodnji dobra Y. Ukupna proizvodnja za dva sata rada prije specijalizacije bilo je 12 jedinica proizvoda X i 7 jedinica proizvoda Y. Ako se meutim svaka zemlja specijalizira u proizvodnji onog proizvoda u kojem ima apsolutnost prednost, tada e proizvodnja za 2 sata biti PROIZVOD X Y A 20 0 B 0 10 UKUPNO 20 10
Nakon potpune specijalizacije na temelju apsolutnih prednosti proizvodnja X i Y bi bila vea nego prije. To bi omoguilo i veu potronju oba proizvoda, kao i stepen materijalnog bogatstva. Obje zemlje bi imale koristi od specijalizacije i razmjene. Posljedice razmjene prema Smithovoj teoriji: 1. nastaje drutvena podjela rada na svjetskom nivou (specijalizacija) 2. odvija se racionalna alokacija resursa. 5. Ricardova teorija komparativnih prednosti Rikardo ( 1772 1823) Polazne pretpostavke Rikardove teorije komparativnih prednosti: 1) razmatraju se dva proizvoda 2) razmjena se obavlja izmeu dvije zemlje 3) postoje stalni trokovi proizvodnje 4) jednolian je sastav kapitala 5) zanemaruju se transportni trokovi 6) apstrahira se novac kao sredstvo razmjene Poznato njegovo djelo Principi politike ekonomije. Polazna pretpostavka ove teorije je da je mobilnost faktora unutar zemlje apsolutna, a da su faktori van zemlje nemobilni.
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita PREDAVANJA - ova teorija je korigovala teoriju apsolutnih prednosti - razmjena e se odvijati iako zemlja nema apsolutnu prednost, nego ima komparativnu prednost - primjer: ena najbolji advokat i daktilograf, ta je njoj osnovna djelatnost, advokat, neka nekom drugom prepusti da bude daktilograf - zemlja e se ukljuiti u razmjenu tamo gdje najmanje gubi, a najvie dobija Postavlja se pitanje ta bi se dogodilo u sluaju da neka zemlja ima apsolutnu prednost u proizvodnji i dobra X i dobra Y. Bi li u tom sluaju razmjena meu zemljama A i B bila obostrano korisna ili do razmjene ne bi moglo doi? Odgovor na pitanje daje teorija komparativnih Davida Ricarda. PROIZVOD A B UKUPNO X 10 2 12 Y 5 4 9 Zemlja A ima prednost u proizvodnji X i Y, jer je produktivnost rada vea u zemlji A nego u zemlji B. Meutim, uporedimo li te prednosti (produktivnost rada) u proizvodnji X relativno vea 10 : 2 nego u proizvodnji Y 5 : 4. Zato kaemo da zemlja A ima komparativnu prednost u proizvodnji doba X. Zemlja B nema apsolutnu prednost ni u proizvodnji X i Y. Meutim, odnos produktivnosti rada u zemljama B i A manje je nepovoljan u proizvodnji dobra Y (4 :5) , nego u proivodnji X (2 : 10). Zato zemlja B ima komparativnu prednost u proizvodnji dobra Y (5 : 4). Isplati li se specijalizacija i razmjena? za jedan sat 10X i 5Y AX/AY = 10/5 = 2 2X = 1Y AY/AX = 5/10 = 0,5 0,5Y = 1X To znai da jedinica dobra Y kota dvije jedinice dobra X, odnosno za jedinicu dobra X moe se dobiti 0,5 Y. Za zemlju A se isplati razmjena, ako bi 5 jedinica dobra Y kotalo manje od 10 jedinica dobra X. za jedan sat 4Y ili 2X BY/BX = 4/2 = 2 2Y = 1X BX/BY = 2/4 = 0,5 0,5X = 1Y To znai da jedinica dobra X u zemlji B kota dvije jedinice dobra Y, za jedinicu dobra Y moe dobiti 0,5 jedinica dobra X. Za zemlju B se isplati razmjena, kad bi mogla dobiti vie od 2 jedinice dobra X za 4 jedninice dobra Y. Ako bi se razmjenjivala jedna jedinica dobra X za jednu jedinicu Y, 1X : 1Y, tada bi zemlja A za jedan sat rada proizvodila 10X i razmjenjivala za 10Y koje bi proizvodila zemlja B. Zemlji B bi se takoe isplatilo, jer bi utrokom 2,5 sati rada dobila 10 jedinica dobra X u zamjenu za 10 jedinica Y. Da je proizvodila 10 jedinica dobra X sama zemlja B bi utroila 5 sati rada. Ovako je tih 10 jedinica dobra X dobila za u pola manje rada specijalizirajui se u proizvodnji dobra Y i razmjenjujui dobro Y za dobro X u omjeru 1:1. Kad bi omjer razmjene bio 2Y = 1X tada bi zemlja A za jedan sat rada proizvela 10 jedinica dobra X i razmjenom sa zemljom B dobila 20 jedinica dobra Y. Zemlja B bi za proizvodnju proizvoda Y utroila 5 sati rada. Za tih 20 jedinica Y dobila bi razmjenu sa zemljom A 10 jedinica dobra X. Meutim, za 5 sati rada zemlja B je mogla i sama proizvesti 10 jedinica X. Zato zemlja B nema nikakve koristi od razmjene iako je omjer 2Y = 1X. Da bi zemlja B imala koristi od razmjene, a to znai da bi bila voljna sudjelovati u razmjeni, omjer razmjene mora biti manji od 2Y za 1X.
2.
Ako bi omjer razmjene bio 2X = 1Y tada bi zemlja A zamjenom 10 jedinica dobra X (koje proizvodi za jedan sat) dobila 5 jedinica dobra Y. Meutim, ona tih 5 jedinica moe i sama proizvesti za jedan sat rada, pa nema nikakve koristi od razmjene. Zbog toga ona nema interesa za razmjenu, ako omjer razmjene nije vei od 1Y = 2X. Da bi se razmjena mogla odvijati, mora omjera razmjene dobra X za dobro Y biti vei od 0,5, a manji od 2. 1/2 < PX/PY < 2 to god je omjer razmjene dobra X za Y blii omjeru razmjene koji je postojao u zemlji B u situaciji autarkije (zatvorena privreda), blizu 2Y = 1X, to zemlja A ima veu korist od razmjene. Za zemlju B vrijedi obrnuto. Ona e imati vee koristi od razmjene, to god je omjer razmjene dobara X i Y u VT blie omjeru razmjene koji je postojao u zemlji A prije trgovine (2X = 1Y). O pregovarakoj moi zemalja A i B ovisi da li e odnos cijena dobara X i Y biti blii odnosu razmjene tih zemalja u zemljama A ili B u situaciji autarkije. 6. Teorija meunarodne vrijednosti ili reciprone potranje ? Ova teorija je dopuna klasine teorije komparativnih prednosti, jer je J.S.Mill (1823.-1883.) pokazao da nije dovoljno samo utvrditi komparativne prednosti nekog proizvoda s gledita odnosa trokova proizvodnje unutar zemlje, nego je potrebno u analizu ukljuiti i stepen intenziteta potranje zemlje A za proizvodima zemlje B, i obrnuto. Drugim rijeima, on kao impuls meunarodne razmjene smatra meusobnu potranju zemlje A i zemlje B, odnosno recipronu potranju. Mill definira ovako svoj impuls meunarodne razmjene: Vrijednost strane robe u svakoj zemlji ovisi od koliine domaih proizvoda koji se moraju dati stranoj zemlji u zamjenu za nju. Vrijednost strane robe ovisi o omjeru meunarodne razmjene. PREDAVANJA Mill je Holandski jevrej, otac mu je doao u Englesku i obogatio se na berzi. Mill je 1848 god. postavio svoj koncept reciprone tranje, korigovao je Rikardovo miljenje. Oslonio se na teoriju tranje. Engleska: 160 vina 150 svile Francuska: 100 vina 140 svile
Millova teorija meunarodnih vrijednosti ili reciprone potranje je dopuna klasine teorije komparativne prednosti, jer je J.S.Mill ukazao da nije dovoljno samo utvrditi komparativne prednosti nekog proizvoda sa aspekta odnosa trokova proizvodnje unutar zemlje, nego je potrebno u analizu ukljuiti i stepen intenziteta potranje zemlje A za proizvodom zemlje B i obratno. J.S.Mille kao impuls meunarodne razmjene smatra meusobnu potranje zemlje A i potranju zemlje B, odnosno recipronu potranju. Millova definicija impulsa meunarodne razmjene: Vrijednost strane robe u svakoj zemlji ovisi o koliini domaih proizvoda koji se moraju dati stranoj zemlji u zemjenz za nj. Vrijednost strane robe ovisi o omjeru meunarodne razmjene. Primjer: Ista koliina rada moe proizvesti: - u Engleskoj 10 jedinica tkanine i 15 jedinica platna
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita - u Njemakoj 10 jedinica tkanine i 20 platna Omjer proizvodnje: Engleska / Njemaka = 10/10 i 15/20 Njemaka / Engleska = 10/10 i 20/15 => => 1 > 15/20 1 < 20/15
Engleska e izvesti 10 jedinica tkanine i uvesti izmeu 15 i 20 jedinica platna (vie od min 15 i max 20) Njemaka e uvesti 10 jedinica tkanine i izvesti izmeu 15 i 20 jedinica platna. Trite e se cijenama oblikovati izmeu dvije krajnosti (15 i 20 jedinica platna) na koju utie ponuda, odnosno potranja. Npr. Ako Njemaka (uvoznik) trai vie tkanine, morat e dati i vie jedinica platna. Kad je Mill uzeo u obzir i trokove prometa, razmjenu vie proizvoda i razmjenu izmeu vie zemalja, te mijenjanje produktivnosti rada, formulisao je opi zakon meunarodne razmjene: Vrijednosti, po kojima jedna zemlja razmjenjuje svoje proizvode sa stranim zemljama, ovisi od veliine i mogunosti proirenja njihove,tj.strane potranje, njene tj.domae robe, uporeene njenom potranjom za njihovom stranom robom to vie strana potranja za njenom robom premauje njenu potranju za stranom robom to e povoljniji biti omjer razmene, tj.vie e strane robe dobiti u zamjenu za odreenu koliinu vlastite robe. 7. Komparacija Smitha, Ricarda i Mill-a (moe se zakljuiti iz prethodnog pitanja) Dodatak: A.Smith smatra da nee doi do razmjene, jer Engleska ima u oba dobra apsolutnu prednost. D.Ricardo smatra da e doi do razmjene, i to Englesko vino, a Francuska svilu (to izvoze) i gdje najmanje gubi,a najvie dobija. Kritike klasine teorije vanjske trgovine: 1. postoji vea ili manja pokretljivost svih roba, a ne nepokretljivost kako to predpostavlja klasina teorija vanjske trgovine 2. nerazmjenjuju se robe samo na osnovu materijalizovanog rada u robama, nego i na osnovu dr.faktora (zemlja, kapital, znanje, tehnologija, know how) 3. neoblikuje se cijena samo prema radu, nego i prema koristi koju imamo od te robe (teorija subjektivne vrijednosti) 4. ne postoji na svjetskom tritu samo potpuna konkurencija i otvoreno trite nego protekcionizam, tzv.monopoloidna trita) 5. klasina teorija vanjske trgovine uzima u obzir trokove proizvodnje dvije robe koje se razmjenjuju, a ne uzima u obzir uticaj trokova, odnosno cijene dr.roba S tim u vezi novo je gledite u teoriju VT-a unio Graham, koji istie: a) kad bogate zemlje imaju prednost u VT dajui manje rada za vie rada b) da male zemlje ne mogu imati koristi od VT, osim ako specijaliziraju proizvodnju za izvoz jedne ili dviju roba u zamjenu za uvoz robe koju bi bilo preskupo proizvoditi kod kue c) da komparativni trokovi predstavljaju nestalne i promjenjive odnose, i da u meunarodnoj razmjeni ne odluuju samo komparativni trokovi, nego i opa trgovinska situacija zemlje.
8. Klasina teorija u dananjim uslovima Pojam klasine politike ekonomije Pojavila se krajem 18 stoljea i trajala do sredine 19 stoljea. Nastala kada se kapitalizam poeo razvijati u vrijeme Francuske revolucije. Ova teorija treba da brani slobodnu trgovinu. Pod klasinom ekonomijom podrazumijeva se uenje W. Pettya, A. Smitha, D. Ricarda i J.S. Mill-a. Pretpostavke klasine teorije vanjske trgovine Najbitnije su pretpostavke klasine teorije vanjske trgovine: 1. postoji radna teorija vrijednosti 2. analizira se samo rad (rad stvara vrijednost), a ne zemlja i kapital 3. postoji slobodno svjetsko trite 4. postoje razlike u proizvodnim trokovima od zemlje do zemlje, odnosno od proizvoda do proizvoda. Drugim rijeima, postoje razliite proizvodne funkcije, npr. proizvodna funkcija za zemlju A je 9Y : 7X, a za zemlju B je 7Y : 12X za isti fond rada. Slika sa str. 49 Baban
Proizvodna funkcija zemlje A i zemlje B Ako su proizvodne funkcije dviju zemalja iste (npr. proizvodna funkcija zemlje A je 5Y:3X, a zemlje B 5Y:3X, meu njima nema razmjene) Vrste klasine teorije vanjske trgovine U klasine teorije vanjske trgovine ubrajamo : 1. Smithovu teoriju apsolutne prednosti 2. Ricardova teorija komparativnih prednosti 3. Mill-ova teorija meunarodne vrijednosti i reciprone potranje 9. Heckscher-Ohlinova teorija vanjske trgovine PREDAVANJA - Dva veana - Teorija opte ravnotee
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita - 1919 godine Heckscher je objavio lanak u novinama o ovoj tematici, Olin je njegov student, doktorirao na ovoj oblasti. - 1977 godine Olin dobio nobelovu nagradu - Heker Olinova teorija polazi od toga da se trgovina zasniva na relativnoj razlici u faktorskoj opremljenosti, odnosno zemlja koja raspolaen nekim faktorom treba ga koristiti u proizvodnji i plasira proizvode na svjetsko trite. Obilje faktora predodreuje zemlju za izlazak u meunarodnu trgovinu. - Sutina ove teorije je da faktori treba da uu u razmjenu sa niim cjenama. Proizvodi koji idu na svjetko trite su sa niim cjenama konkurenti - Ogranienja - (2, 2, 2) - 2 faktora, 2 zemlje, 2 proizvoda - obje zemlje istu tehnologiju da koriste - X radno intenzivan, Y kapitalno intenzivan - nema transportnih trokova - meunarodna razmjena je uravnoteena - mobilnost faktora je idealna - ukus identian Da li e doi do izjednaavanja faktora koji su obimi i oskudni? I Kapital u obilju Radna snaga u oskudici kapitalno intenzivni proizvodi iz I u II, radno intenzivne iz II uI Do toga nikada nee doi, to je samo tendencija. Cijene se samo jedna drugoj pribliavaju. Meunarodni ekonomski impuls se javlja u meunarodnoj razmjeni kao rezultat veeg ili manjeg obima odreenog faktora. Razlika u odnosima cijena proizvoda u pojedinim zemljama potie iz razlika u uvjetima ponude i/ili potranje. Razlike u uvjetima potranje potjeu od razlika u ukusima i dohotku potroaa u pojedinim zemljama. Razlike u uvjetima ponude potjeu od razlika u uvjetima proizvodnje. Razlike u uvjetima proizvodnje posljedica su razlike u: Koliini i kvaliteti proizvodnih faktora s kojima zemlje raspolau, Tehnologiji proizvodnje. Predpostavimo li jednake: Ukuse u zemlji A i B, tj. jednake njihove krivulje indiferencije, Dohotke i Tehnologiju proizvodnje, tada e razlog za meunarodnu razmjenu leati na razlici veliine i kvaliteta proizvodnih faktora kojima svaka od tih zemalja raspolae. Ako predpostavimo jednaku kvalitetu proizvodnih faktora u zemljama A i B, tada razlika u odnosima cijena dobara X i Y u tim zemljama potie iz razlike u odnosima cijena proizvodnih faktora. to god neka zemlja raspolae sa veom koliinom nekog proizvodnog faktora, to je cijena tog faktora relativno nia, pa je i proizvodnja onog dobra koje se temelji na intenzivnoj upotrebi relativno jeftinijeg proizvodnog faktora, relativno jeftinija. Zbog toga zemlja ima komparativnu prednost u proizvodnji onog dobra koje se temelji na intenzivnoj upotrebi njezinog obilnijeg proizvodnog faktora. To je bit H-O teorije meunarodne razmjene. Autor : Selma Bajramovi II Kapital u oskudici Radna snaga u obilju
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita Struktura vanjske trgovine meu zemljama odreena je strukturom homogenih proizvodnih faktora kojima svaka od njih raspolae. Svaka e zemlja izvoziti robu koja sadri vie njezinog relativnog obilnog proizvzvodnog faktora, a uvozit e ono dobro u ijoj se proizvodnji intenzivnije koristi relativno oskudni, skupi proizvodni faktor te zemlje. TO JE BIT HEKER OLINOVE TEORIJE MEUNARODNE RAZMJENE Prema toj teoriji svaka zemlja e izvoziti ono dobro u ijoj se proizvodnji intenzivnije koristi onaj proizvodni faktor kojeg ta zemlja ima u veoj koliini. Svaka e zemlja izvoziti robu koja sadri vie njenog relativno obilnijeg, jeftijeg proizvodnog faktora, a uvoziti e ono dobro u ijoj se proizvodnji intenzivn koristi relativno oskudni, odnosno skuplji proizvodni faktor te zemlje. Heker Olinova teorija temelji se na teoriji komparativnih trokova, ali ide korak dalje, objanjavajui da komparativne prednosti potiu razlika u koliini proizvodnih faktora kojim pojedini partneri u meunarnoj razmjeni raspolau. Postavlja se pitanje koja je minimalna razlika izmeu partnera dovoljna da objasni postojanje meunarodne ekonomske razmjene? Odgovor na to pitanje daje Heker Olinova teorija tvrdnjom da je minimalan razlika potrebna za nastajanje menarodne ekonomske razmjene razlika u relativnoj obdarenosti proizvodnim faktorima meu zemljama partnerima. Heker Olinov model meunarodne ekonomske razmjene temelji se na sljedeim pretpostavkama: 1. sve zemlje proizvode iste dvije robe upotebom istih dvaju faktora i proizvodnih procesa definisanih identinim proizvodnim funkcijama 2. proizvodne funkcije obaju dobara su funkcije obaju proizvodnih faktora, homogene su, konvekske prema ishoditu i imaju konstantne prinose (srazmjerno) 3. proizvodne funkcije su takve da su relativne intenzivnosti, upotrebe proizvodnih faktora (proporciju ulaganja proizvodnih faktora KIL)jednake za sve cijene proizvodnih faktora koje su inee jednake u objema industrijama. To znai da radno intenzivno dobro uvijek ostaje radno intenzivno, a kapitalno intenzivna ostaje kapitalno intenzivna.Ova pretpostavka osigurava da nema obratnog faktorskog intenziteta tj.da se dobro koje radnointenzivno u zemlji A moe proizvoditi kapitalnointenzivnim tehnikama u zemlji B. 4. na svim tritima vlada potpuna konkurencija, a resursi su potpuno iskoriteni (puna zaposlenost) 5. nema transportnih trokova, niti bilo kojih drugih prepreka slobodnoj trgovini 6. relativne koliine proizvodnih faktora kojima zemlje raspolau, tj.proporcije proizvodnih faktora u dvjema zemljama su razliite. 7. ukusi potroaa identini su u dvjema zemljama Pretpostavka o identinosti proizvodnih funkcija eliminie mogunost postojanja razlika u znanju i tehnici, a pretpostavka o srazmjerno konstantim prinosima eliminie mogunost nastanka razlika u odnosima cijena zbog koliine proizvodnje. Na taj nain preostaje samo mogunost da razlike u odnosima cijena meu zemljama potiu iskljuivo od razlika u proporcijama, inae kvalitativno identinih, proizvodnih faktora kojima partneri u meunarodnoj ekonomskoj razmjeni raspolau. Heker Olinova teorija meunarodne ekonomske razmjene objanjava da nema opasnosti za budunost meunarodne ekonomske razmjene, ak i u sluaju perfektnog prenoenja znanja i tehnike i apsolutne (i besplatne) migracije proizvodnih faktora, jer se taj model temelji na
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita jednakom tehnolokom znanju (identine proizvodne funkcije), ali razliitim proporcijama proizvodnih faktora kojima zemlja raspolae. Slika sa str.49. Babi
Uz uobiajen ostale pretpostavke prema Heker Olinovoj teoriji, zemlja A ima komparativnu prednost u prizvodnji X (jer se u njegovoj proizvodnji intenzivnije koristi njen relativno obilniji proizvodni faktor rad), dok zemlja B ima komparativnu prednost u proizvodnji dobra Y. Zbog toga e zemlja A izvoziti dobro X, a zemlja B dobro Y. U taki unutranje ravnotee u situaciji autarkije (situacija prije meunarodne razmjene) odos cijena dobara X i Y u zemlji A nii je nego u zemlji B, tj. (PX / PY) A < (PX / PY) B zbog relativno obilnog faktora rad u zemlji A i zbog toga to je proizvodnja dobra X radno intenzivna. Ova razlika u odnosima cijena u zemljama A i B predstvlja razlog za obostrano korisnu razmjenu. Zbog toga se zemlja A specijalizira u proizvodnji radno intenzivonog dobra X kreu i se uzdu svoje KPM iz take EA u FA. Zemlja B specijalizira u proizvodnji kapitalnointenzivog dobra Y i krae se iz EB u FB du KPM. U takama FA i FB odnos cijena PX / PY jednak je u objema zemljama ( pretpostavljama potpuno slobodnu trgovinu, tj. bez ikakvih ogranienja i zanemarujeme transportne trokove). Zemlja A izvozi FAG doba X u zamjenu za CG dobra Y koga uvozi od zemlje B. Zemlja B izvozi FBH dobra Y u zamjenu za HC dobra X koje uvozi iz zemlje A. Trokuti razmjene FAGC i FBHC su identini, pa su njihove stranice jednake tj. HC = GF A i FBH = CG. To znai da je izvoz dobra X iz zemlje A jednak uvozu dobra X u zemlju B, tj da je FAG=CH, isto tako Y. Ta jednakost izvoza dobra X iz zemlje A, uvozu istog proizvoda zemlje B se ostvaruje samo uz odnos cijena PX / PY koji je dat. Da je odnos cijena bio npr.vei tj. PX / PY < FACFB tad bi zemlja A zeljela izvoziti dobra X, nego to bi B eljela uvoziti proizvoda X, to bi dovelo do opadanja cijene dobra X i opadanja odnosa cijena PX / PY sve dok se ne uspostavi odnos cijena koji e uravnoteiti tokove trgovine meu zemljama A i B. 10. Komparacija Heheckscher-Ohlinove i Ricardove teorije Za razliku od Ricardove teorije komparativnih prednosti koja se temelji na proizvodnoj funkciji sa samo jednim proizvodnim faktorom (radom) , H-O teorija komparativnih prednosti temelji se na proizvodnoj funkciji s dva faktora ( radom i kapitalom). Osim toga Ricardova Autor : Selma Bajramovi
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita teorija pretpostavlja razliitu kvalitetu proizvodnog faktora ( razliita produktivnost), dok HO teorija pretpostavlja istu kvalitetu proizvodnih faktora. Osim toga Rikardova teorija pretpostavlja razliit kvalitet proizvodnog faktora (razliita produktivnost), dok H-O pretpostavlja isti kvalitet proizvodnih faktora. Pretpostavimo da zemlja raspolae odreenom koliinom rada L i kapitala K za proizvodnju dobara xi y . Ako je utroak rada i kapitala po jedinici proizvodnje dobra x , aLX i aKX , a za jedinicu proizvodnje dobra y, aLY i aKY,moemo definisati ogranienja proizvodnje dobara x i y neke zemlje u obliku ovih nejednaina: aLX * X +aLY * yL aKX * x +aKY * yk (1) (2)
U Ricardovom modelu postoji samo prva nejednaina, koja pokazuje sve kombinacije proizvodnje dobara x i y koje omoguuje raspoloiva koliina rada L. Analogno tome, druga nejednaina definie prostor mogue proizvodnje dobara x i y s obzirom na raspoloivu koliinu kapitala K. Prikaemo li gornje nejednaine grafiki, dobit emo prostor moguih rjeenja, moguih koliina proizvodnje dobara x i y s obzirom na raspoloive koliine proizvodnih faktora L i K Slika sa str. 51 Babi
rafirani prostor predstavlja prostor moguih rjeenja. Nagib svakog ogranienja predstavlja oportunitene trokove proizvodnje dodatne jedinice dobra X izraene u terminima dobra Y s obzirom na ogranienje datog faktora. U Rikardovom modelu jedino ogranienje je rad, pa je KPM krivulja L / aLX E L / aLY, vidimo da je dobro X radno intenzivno, jer je aLX / aKX > aLY / aKY. (krivulja ogranienja rada ima manji odrezak na apcisi, nego krivulja ogranienja kapitala). Nagib te krivulje, oportunitetni troak jedinice dobra X bio je L / aLY = aLY / aLY L / aLX Kombinacija proizvodnje u trokutu K / aKY E L / a LY i kad bi bila mogua ostavljala bi jedan dio faktora rada neiskoritenim. Isto tako kombinacija E L / a LX K / aKX ostavljala bi jedan dio kapitala nezaposlen. Zbog toga je puna zaposlenost oba proizvodna faktora postoji jedino pri kombinaciji odreenoj takom E.
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita 11. Teorem Rybczynski (grafiki prikaz i objanjenje) Ova teorija glasi: Porast relativne raspoloivosti jednog proizvodnog faktora dovodi do porasta intenzivnosti njegove upotrebe u svim sektorima, i do pada relativne cijene dobra za iju se proizvodnju on koristi u relativno veem intenzitetu/obimu. Ako fiksiramo veliinu kapitala na ordinati takom E i dozvolimo poveanje samo rada za EE,, dobit emo sliku koja pokazuje promjenu strukture proizvodnje uvjetovanu porastom samo jednog proizvodnog faktora (u naem sluaju rada ). Tako se dobija teorem Ribinskog. Slika sa str.55. Babi
Porast radne snage za EE*, uvjetuje porast proizvodnje dobra x za CF radi ouvanja pune zaposlenosti. Da bi se ouvala ista opremljenost rada kapitalom, potrebno je iz proizvodnje dobra y relocirati odreenu koliinu kapitala u proizvodnju dobra x. To uvjetuje opadanje proizvodnje dobra y za DG. Poveanje radne snage EE*=IF; a u trokutu ICF hipotenuza CF vea je od katete IF, pa je dakle, poveanje proizvodnje dobra x vee od poveanja rada. Poveanjem proizvodnje onog dobra u kojem se intenzivnije koristi relativno obilni proizvodni faktor, zbog domae potronje i izvozam raste potranja za tim obilnijim proizvodnim faktorom, pa raste i njegova cijena. To rezultira smanjivanjem (ili ak eliminiranjem) razlika u cijenama inae homogenih proizvodnih faktora meu zemljama. Pretpostavke ove teoreme su: 1. posmatra se sluaj zatvorene privrede 2. samo dva proizvodna faktora 3. dva proizvoda 4. jedan proizvod je uvijek kapitalno intenzivniji u odnosu na drugi. Porast radne snage za EE' uslovljava porast prizvodnje dobra X za CF radi ouvanja pune zaposlenosti. Da bi se osigurala ista opramljenost rada kapitalom, potrebno je iz proizvodnje dobra Y relocirati odreenu koliinu kapitala u proizvonju dobra X. To uslovljava opadanje prizvodnje dobra Y za DG. Relativno poveanje proizvodnje dobra X vee je od relativnog poveanja radne snage tj. CF / OC > EE' / HE jer je OC < OE i CF > EE' Autor : Selma Bajramovi
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita Poveanje radne snage EE' = IF u ICF hipotenuza CF je vea od katete IF, pa je poveanje dobra X vee od poveanja rada. Smanjenje proizvodnje Y manje je od poveanja X, jer je smanjenje dobra Y manje od poveanja radne snage EE', a ono je manje od poveanja proizvodnje X, CF. 12. Stopler-Samuelsonov teorem Nastao 1950, 1960-ih kao odgovor na ameriki sindikalni proces. Poraste li cijena nekog dobra, poveat e se realna zarada onog proizvodnog faktora koji se intenzivnije koristi u proizvodnji tog dobra. Ako je dobro x radno intenzivno, tada e porast relativne cijene dobra x uticati na porast potranje za radom, to e uticati na porast realnih plaa i to proporcionalno vei od porasta cijena dobra x. Slika sa str.59 Babi
Ako je odnos cijena promjenjen sa P = PX / PY = 1 na P 1 = PX / PY > 1 tj.ako je dolo do relativnog porasta cijena X doi e do porasta plaa od OE na OG, dakle za EG ali i do opadanja dohotka na kapital za FH. Vidimo da je relativni porast plaa EG naspram OE vee od relatvinog porasta cijena dobra X, PP1 / KP jer je KP > OE i EG > PP1. IG = PP1, a hipotenuza trokuta IG vea od njegove katete GI. Porast proizvodnje dobra X uvjetovao je relociranje rada iz proizvodnje dobra Y u proizvodnju X, pa je smanjena proizvodnja Y. Budui da je dobro Y kapitalno intenzivo opala je potranja za K, pa je smanjena cijena kapitala za FH, ali opadanje cijene kapitala manje je od poveanja cijene rada. FH < EG. ( Znaaj ove teoreme otvaranjem trgovine poveava se cijena proizvoda izvoznog sektora i cijena proizvodnog faktora koji je intenzivno koristan u izvoznom sektoru. Kod uvoza je suprotno.) 13. Leontijevljev paradoks (1950.) PREDAVANJA -Leonijev Vasilije, Ruski naunik, za vrijeme revolucije doao u Be, doktorirao sa 22 godine, pa otiao u Ameriku. - Proslavio se input-output analizom - 1973 godine dobio Nobelovu nagradu, umro je 1999. godine Autor : Selma Bajramovi
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita - Pokuao je da empirijski dokae H-O teoriju - Poao je od pretpostavke da je SAD-e bogat kapitalom i da to treba izvoziti. - Doao je do neloginog zakljuaka u odnosu na HO teoriju - Iz statistikog izvoda izvadio vanjsko trgovinski bilans SAD-a. - SAD oskudjevao je kapitalom - Bogata radom i radnom snagom - Pojavio se veliki broj ekonomista koji su nastojali da pokau da to nije tano Neosnovane tvrdnje: - Zato je uzeo vanjsko trgovinski bialns za itavu privredu, zato nije za sam jedan sektor - Radna snaga sadri ljudski kapital, znanje Leontijev je zatvorio raspravu sa tri tvrdnje: 1. SAD puno ulae u ljude, obrazovanje 2. radna snaga je motivisana, vee plae 3. efikasnija (logino > plae) Pionirski pokuaj empirijskog testiranja HO teorije izvrio je Leontijev poreenjem intenziteta koritenja proizvodnih faktora prosjeka ukupnog izvoza i konkurentnog uvoza u SAD. Njegova je studija utemeljena na bilateralnom poredjenju intenziteta koritenja i raspoloivosti proizvodnih faktora SAD i ostalog svijeta. Doao je do zakljuka da SAD izvozi radno intenzivne proizvode, a uvozi kapitalno intenzivna dobra, a to je suprotno zakljucima HO teorije VT, jer se smatra da je kapital obilni proizvodni faktor u SAD. Testiranje HO teorije Leontijev je izvrio tako to je izraunao koliko rada, a koliko kapitala direktno i indirektno uslovljava jedan milion dolara vrijenosti izvoza, a koliko rada i kapitala uslovljava domaa proizvodnja kojom bi se substituirao uvoz u iznosu od jednog miliona dolara. Rezultati do kojih je doao 1947. godine su: Kapital (dolari, cijene 1947) Rad ( radnici- godine) Izvoz 2 550 780 182 313 Supstitucija uvoza 3 091 339 170 004
Direktne i indirektne potrebe rada i kapitala uvjetovane izvozom, odnosno supstitucijom konkurentnog uvoza od 1 mil. dolara
Iz tablice se vidi da ameriki uvoz sadri vie kapitala (21%) nego izvoz. Prema tome SAD uvoze kapitalno intenzivna dobra. Takoe se vidi da je izvoz radne snage vei od uvoza (za 7%) , tako da SAD izvoze radno intenzivna dobra. iroko rasprostranjeno miljenje da privredu SAD, u usporedbi sa ostalim svijetom karakterizira relativno obilje kapitala i relativna oskudica rada, pokazalo se pogrenim. Leontijev: ...ova zemlja pribjegava VT da bi tedjela kapitala, a rijeila se vika rada... Jedna od kritika Leontivjeve analize bila je da je trebalo analizirati odnose proizvodnih faktora samo u sektoru dobara koja su predmet VT, a ne u cjelokupnoj privredi. Druga se kritika komentarisala u injenici da rad u sebi sadri i kapital ostvaren investicijama u obrazovanju, pa se ljudski kapital treba uzeti u obzir kod poreenja intenziteta koritenja proizvodnih faktora u VT.
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita Argumenti za to su sljedei: 1. ameriki izvozni sektori upoljavaju puno vie nepoljoprivrednog rada koji ima veu kvalifikacijsku razinu. 2. plae u izvoznim sektorima Amerike privrede vee su od nacionalnog prosjeka, to implicira i viu kvalifikacijsku strukturu u izvoznim sektorima. Zbog toga upotreba intenziteta koritenja proizvodnog faktora rada u izvoznim i uvoznim prizvodim treba biti korigovana s produktivnou rada, dakle efikasnou tog proizvodnog faktora. I Leontijev je bio svjestan injenice jer je tvrdio da faktor rada traba biti izraen u standardim jedinicama, to znai korigiran razliitim indeksima. On je smatrao da je Ameriki radnik prosjeno 3x efikasniji od prosjenog radnika u inostranstvu. Rezultati Leontivljeve analize inicirali su pokuaje objanjavanja vanjske trgovine razliite od H-O teorije vanjske trgovine, te Vernonovu teoriju ivotnog ciklusa proizvoda. 14. Marskizam i postmarksizam o vanjskoj trgovini Meu klasike marksizma se ubrajaju Mark, Engels, Lenjin. Klasici marksizma su izuavali robu, novac, kapital, vrijednost, cijenu profit, rentu, kamate i drutvenu podjelu rada, drutvenu reprodukciju. Prema klasicima marksizma svjetsko trite odnosno vanjska trgovina je uslov razvoja proizvodnih snaga. Marks je posebnu vanost pridavao svjetskom tritu i vanjskoj trgovini. K.Marks (1818. 1883.) njemaki filozof, ekonomist, politiki teoretiar i revolucionar, poznat kao zaetnik ideologije koja se po njemu naziva marksizam. On nije integrativno obradio dravu, vanjsku trgovinu i svjetsko trite, nego parcijalni i to u pojedinim svojim radovima. Autor je mnogih znaajnih djela, kao to su: Kapital, Prilog kritici politike ekonomije... Friedrich Engels (1820.-1895.) - njemaki sociolog i revolucionar poznat kao bliski saradnik Karl Marksa. Ova teorija je nastala u 19-om stoljeu. Marks je proveo sa Engelsom (1820 1895) vei dio ivota. Teorija slijedi klasine teorije, ali je novina: - neki autori smatraju da je rezultirala oktobarsku revoluciju - na istoku je izvrena vulgarizacija ove teorije, ali je na zapadu iskoritena - to se tie meunarodne ekonomije Marks je ostao nedoreen Sutina ove teorije je u nekoliko teza: 1. potencira eksplotaciju u meunarodnim ekonomskim odnosima, jedna zemlja eksploatie drugu i tako se bogati. Razvijene zemlje prodaju proizvode po viim cijenama, ali su ispod cijena konkurencije. Tehnoloki razvijene zemlje uz viu produktivnost rada ostvaruju produktivitet. Manje razvijene zemlje to ne mogu. 2. okomio se na slobodnu trgovinu. Bio je njen protivnik, po njemu ne postoji slobodna trgovina, nego samo eksploaticija. Marks jedino podrava slobodnu trgovinu sa aspekta da dovodi do tenzija i uzrokuje pobune. Prema njegovom miljnje slobodna trgovina se proteira od strane jaega. Razvijene zemlje prolaze kroz fazu estokog protekcionizma. 3. ova teorija analizira krize u ekonomiji, prenosi se iz jedne zemlje u drugu.
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita 4. kritikovali su klasinu i merkantilistiku tezu. Marks posmatra problem kompleksnije od Rikarda. Smatra da nisu bitni odnosi razmjene, nego raspodjela bogatstva. Treba uzeti u obzir internacionalne tokove robnih cijena. Teoriju radne vrijednosti Davida Ricarda ne treba posmatrati u statikom kontekstu. Rad nije jedini koji stvara vrijednost 5. nacionalna ekonomija je nastala kao prirodna posljedica zavisti i lakomislenosti trgovaca 6. realni socijalizam je rastao na osnovama ove teorije. Podrazumjeva socijalnu nejednakost meu ljudima Poslije Marksa se nastavlja pisati o ovim temama: Rosa Luxemburg u Akumulaciji kapitala govori o svjetskom tritu. Lenjin je napisao Razvoj kapitalizma, takoer govori o ovim temama. Reenica koja donosi veliki minus marksizmu je : Religija je opijum za narod U djelu Bijeda filozofije istie se da apsolutne prednosti ne treba posmatrati onakvim kakve jesu, statistiki. Npr. drvo kafe e se prenijeti iz zapadne indije u istonu, ne zato to e ga vjetar odnijeti, nego ovjek zbog vlastitih interesa i profita. 15. Haberler (1936.) Predavanja: - Habreler je roen u Austriji 1901 - Haberler je bio jevrej - Bio lan uvene grupe Mises-Kreis - Najvaniji doprinos ekonomskoj teoriji je iz podruja meunarodne trgovine i poslovnih ciklusa - Haberler-ova dva najpoznatija djela su Teorija Meunarodne trgovine ( 1936 ) i Teorija prosperiteta i depresije ( 1937 ) Zemlja A e izvoziti proizvode u zemlju B jer su joj nii granini trokovi po jedinici proizvoda. Cijene na svjetskom tritu oblikovat e se na razini graninih trokova. Utemeljitelj ove teorije je G. Haberler, koji u svojoj analizi meunarodne razmjene polazi od dva bitna gledita: u proizvodnji roba koje se razmjenjuju, sudjeluju sva tri inioca: zemlja, rad i kapital. svjetske cijene oblikuju se na razini graninih trokova proizvodnje. Prvim stavom Haberler ne prihvata teoriju radne vrijednosti, nego teoriju trokova proiizvodnje. Drugi stav znai da e ona zemlja koja ima manje granine trokove proizvodnje po jedinici proizvoda, u odnosu na neku drugu zemlju, moi izvoziti svoje proizvode , a to moemo ilustrirati na sljedei nain:
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita Slika sa str.71. Baban
Usporedba graninih trokova zemlje A i zemlje B Zemlja A e izvoziti proizvode u zemlju B jer su joj nii granini trokovi po jedinici proizvoda. Cijene na svjetskom tritu oblikovat e se na razini graninih trokova. Ova teorija nastala je 30-tih godina. U analizi se uvode tri faktora: kapital, rad i zemljite. Po ovoj teoriji cijena svakog proizvoda bie jednaka njegovim marginalnim trokovima, odnosno trokovima kojima se plaaju proizvodni faktori potrebni da se proizvede dodatna jedinica proizvoda. Kod konstantnih trokova odnos razmjene se formira iskljuivo na osnovu proizvodnih trokova. Pri rastuim ili opadajuim trokovima, cijena proizvoda na tritu se ne ravna prema stvarnim trokovima nego prema marginalnim trokovima potrebnim da bi se dobila dodatna koliina proizvoda. Cijena proizvoda se ravna prema marginalnim trokovima koji e biti ravni trokovima supstitucije drugog proizvoda prvim. Cijena jednog proizvoda e iznositi onoliko koliko se nekog drugog proizvoda mora rtvovati da bi se dobila dopunska koliina prvog. Problem se svodi na to koliko se proizvoda Y mora rtvovati da bi se dobilo vie proizvoda X. Ako se uzme da svaka jedinica proizvoda X zahtjeva utroak jedne, a svaka jedinica proizvoda Y zahtjeva dvije jedinice rada, ova dva proizvoda e se razmjenjivati u odnosu 2X:1Y. Trokovi supstitucije su jednaki marginalnim trokovima proizvodnje koja se supstituie u korist neke druge proizvodnje. Neki autori ovu teoriju nazivanju teorija oportunitetnih trokova. 16. Kravis (1960.) 1960-ih godina, naslanja se na H-O teoriju Kravis je iznio tvrdnju da se struktura VT odreuje raspoloivou dobara. To znai da se uvoze dobra koja nisu raspoloiva u zemlji. Dobra mogu ne biti raspoloiva u apsolutnom smislu (dijamanti, nafta, juno voe...) ili mogu biti raspoloiva u relativnom smislu, a to znai da je njihova domaa ponuda neelastina. Autor : Selma Bajramovi
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita Dva su razloga za neraspoloivost dobara: 1. prirodni resursi ( obnovljivi- uma, ribarstvo, i neobnovljivi- rudnici) 2. inovacije Razloge zato se VT ograniava na dobra koja nisu raspoloiva u zemlji, Kravis vidi u tome to politika carina, transportni trokovi, tee da eliminiu iz VT ona dobra koja su raspoloiva u domaoj proizvodnji, ali uz vie trokove. 1. 2. 3. Razloge za neraspolaganje dobrima Kravis vidi u: nedostatku prirodnih izvora u tehnikoj promjeni u diferencijaciji proizvoda koji jednoj zemlji daju privremeni monopol u proizvodnji, sve dok druge zemlje ne naue imitirati tu proizvodnju. Prema Kravisu: uvoz neke zemlje je posljedica elastinosti vanjske trgovine ponude i neelastinosti domae ponude. Kod izvoza je obruto. Zbog toga izvozni sektori svake zemlje pokazuju natprosjenu stopu tehnikog progresa. Da bi se izvoz nastavio izvoznici te zemlje moraju odravati svoju konkurentnost, a da bi to uspjeli stopa tehnkog progresa kod njih treba biti vea od stope tehnikog progresa u istim sektorima u inozemstvu. Ova teorija nije adekvatno empirijski verifikovana. 17. Linder Linder, vedski naunik, je autor teorije zasnovane na slinosti preferencije potroaa. Nastala je 60-ih godina. Teorija polazi od podjele proizvoda na primarne (visoko uee privrednih sirovina) i sekundarne (industrijski proizvodi). Linder formulie tezu o slinosti preferencija tranje privrednih zemalja. Bazira se na dva principa: 1. rastom per capita ND u zemlji, raste i kvalitet tranje u zemlji, struktura tranje u zemlji je u velikoj mjeri odreena nivom dohotka. 2. firme koje svojim proizvodima zadovoljavaju potrebe potroaa, mnogo bolje poznaju domae nego strano trite. Firma prvo ostvari uspjeh na domaem tritu i tek onda kree na strano trite. Prema tome zemlja e po pravilu izvoziti samo one proizvode za koje postoji obimno i veliko domae trite, na kome se ostvaruje ekonomija obima. Prema Linderu, meunarodna razmjena biti e pod uticajem slinosti tranje, odnosno slinosti u preferencijama potroaa. Linder je u istraivanjima nadoao da postoji veza izmeu intenziteta razmjene i dohotka. Trgovinski odnosi se odvijaju u okviru razmjene slinih ili neznatno razliitih proizvoda. Kod industrijskih proizvoda se treba ostvariti tehnoloka superiornost, vjetina rukovoenja i ekonomija obima. Linder je meu prvima utvrdio da uzrok vanjske trgovine odreuje potranja, a ne ponuda. Da bi objasnio strukturu vanjske trgovine Linder pravi razliku izmeu trgovine primarnih i industrijskih proizvoda. Trgovina primarnim proizvodima se moe objasniti njihovom prirodnom raspoloivou u skladu sa H-O teorijom.
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita Meutim, trgovina industijskim proizvodima ne moe. Struktura vanjske trgovine industrijskim proizvodima je funkcija mnogih faktora: 1. tehnoloka superiornost, 2. menaderska vjetina, 3. ekonomija obima. Linderova temeljna teza: Veliina trgovine industrijskim proizvodima zemlje A sa njenim vanjsko trgovinskim partnerima vea je to je vea slinost strukture potranje dotinog para zemalja. A slinost strukture potranje je uslovljena slinou perkapita nacionalnog dohotka tih zemalja. . to god je iznos perkapita ND dviju zemalja blii intenzitet njihove meusobne trgovine industijskim proizvodima je vei, zato se najvei dio vanjske trgovine industrijskim proizvodima odvija meu razvijenim zemljama. Iz toga slijedi nekoliko zakljuaka: 1) zemlja izvozi one proizvode za kojima postoji velika domaa potranja, a ne one u ijoj proizvodnji ima komparativnu prednost. Pred uslov za izvoz industrijskih proizvoda je postojanje domae potranje za tim proizvodima. Razloga za to vie: a) VT je samo proirenje domae trgovine b) inovacije se koncentriu na postojee industrije i daju joj mogunost izvoza c) postie se ekonomija obima zbog vee proizvodnje Zato se proizvodnja koncentrie u jednoj zemlji, a prodaje se u Svima na koje se odnosi 2) postojanje industrije kojom se zadovoljava domaa potranja implicira da vanjska potranja odreuje asortiman dobara koja ine potencijalni izvoz. To znai da su izvozni sektori samo oni koji su dovoljno veliki 3) to je vea slinost struktura privreda dviju zemalja vea je mogunost njihove meusobne razmjene 4) potencijalni volumen / obim VT dvije zemalja je vei to je nivo perkapita dohotka u njima blii 5) obim potencijalne VT odreuje i obim strukture VT ( mada carine, transportni trokovi, politiki razlozi i td..mogu otoevati tu meuzavisnost). Linder je pokuao objasniti zato tokovi vanjske trgovine u svijetu ne slijede zakljuke H-O teorije komparativne prednosti. Naime, u tradicionalnoj teoriji trgovine komparativna prednost se zasniva na razlikama u relativnim trokovima proizvodnje koje postoje zbog razloga u relativnim cijenama faktora. to je vea razlika u relativnim cijenama faktora vei e biti obim trgovine. To implicira da bi obim trgovine trebao biti vei izmeu zemalja koje imaju vee razlike u relativnim cijena faktora. Ako je to tano oekivali bi smo da postoji vei tok trgovine izmeu visokorazvijenih i manje razvijenih nego izmeu samih visokorazvijenih. Meutim, istina je sasvim suprotna, obim trgovine meu razvijenim zemljama znatno premauje obim trgovine izmeu razvijenih i manje razvijenih zemalja. Objanjenje koje je Linder ponudio sastoji se u tvrdnji da vanjska trgovina vie zavisi od slinosti u ukusima, nego od razlika u trokovima proizvodnje. 18. Prebish i F. Perrouxu - 1960 (79.str. Baban) F. Perroux definira rast ovako: Rast je poveanje veliine jedinice, najee nacije, izraen kroz ukupni drutveni proizvod (skup dobara i usluga ostvarenih tijekom jednog perioda, ukljuujui i amortizaciju) u odnosu na broj stanovnika.
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita Rast se smatra kvantitativnim pokazateljem, a razvoj kvalitativnim. Bitno je naglasiti da rast i razvoj nemaju isto znaenje. Naime, neka privreda moe poveavati drutveni proizvod po stanovniku, to znai da ima rast, ali moe imati i visoku stopu nezaposlenosti, ili moe imati neracionalnu proizvodnju, to znai da nema razvoja. Razvoj znai promjenu ka boljem. Postoje brojni faktori razvoja, koje moemo svrstati u dvije grupe: 1. tradicijski faktori razvoja a) zemlja b) rad c) kapital 2. savremeni faktori razvoja a) znanje b) tehnologija c) vanjska trgovina. Teorije meuovisnosti trgovine i razvoja su novijeg porijekla i najpoznatije su: 1. TEORIJA DOMINIRAJUE PRIVREDE, 2. TEORIJA PERIFERNE PRIVREDE. Teorija dominirajue privrede Utemeljitelj ove teorije je F. Perroux, i ova teorija se zasniva na moi. Ishodite je teorija dominirajue privrede mogue pronai u teoriji duopola ili oligopola koji su nejednake veliine, odnosno, kada je jedan od duopolista ili oligopolista dominantan, a drugi neprimjetan. Prema Mrkuiu teorija dominirajue privrede razlikuje tri sastavnike dominacije : 1. razlika u pregovarakoj snazi, 2. razlika u veliini zemalja, 3. razlika u vrstama privredne aktivnosti zemalja. Uzimajui u obzir ekonomsku snagu pojedinih privreda, mogua su dva oblika privrede : 1. simetrine privrede (sve su privrede iste ekonomske snage), 2. asimetrine privrede (privrede nisu iste ekonomske snage). Dakle, teorija dominirajue privrede je asimetrina privreda. Teorija periferne privrede Predavanja: - Prebish je bio latinoamerikanac - radio u institucijama UN-a (60-tih godina) Ova teorija polazi od bipolarnosti svijeta, tj. svijeta podijeljenog na: 1. sredite ( razvijeni dio svijeta), 2. periferiju ( nerazvijeni dio svijeta). Izmeu sredita i periferije razmjenjuju se robe i tehnologija. On je uoio da sredite izvozi u periferiju industrijske robe i know- how (tj. sekundarne proizvode), a iz periferije uvozi primarne proizvode. Takoe je uoio da elastinost ponude i potranje (dohodovna i cjenovna) nije ista za primarne i sekundarne proizvode.
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita Prema ovoj teoriji sredite pokazuje slabiju cjenovnu elastinost potranje za primarnim proizvodima periferije (ako su cijene primarnih proizvoda smanje, nee se bitno poveati potranja), a isto tako i manju dohodovnu elastinost potranje. S druge strane periferija pokazuje veu dohodovnu elastinost potranje za sekundarnim proizvodima sredita, i slabiju cjenovnu elastinost za esencijalni input u vezi sa svojim privrednim razvojem( tehnologijom) Zbog neelastinosti potranje primarnih proizvoda poremeaji na tritu izmmeu ponude i potranje tih proizvoda uzrokuju fluktuacije cijena. Rast ili pad cijena ovisi i o razvojnom stupnju ciklusa, to moemo vidjeti sa slike: Slika sa str.83. Baban
Razvojni stupnjevi ciklusa U uzlaznom stupnju privrednog ciklusa cijene primarnih proizvoda rastu bre od cijena sekundarnih proizvoda, a u silaznom stupnju cijene primarnih proizvoda padaju bre nego cijene sekundarnih proizvoda. Gubitak je periferije u silaznom stupnju ciklusa, po pravilu, vei od dobitka u uzlaznom stupnju. Odnosi izmeu periferije i centra mogu se izraziti pomou: terms of trade Odnos cijene izvozne robe zemlje A prema cijeni uvozne robe zemlje A prema ravnotei tj. PX/PY zove se uvjeti razmjene (terms of trade). to god su uvjeti razmjene zemlje A povoljniji to ona ima vee koristi od vanjske trgovine. Za zemlju B uvjeti razmjene PY / PX reciprona su vrijednost uvjeta razmjene A. U sluaju da zemlja A izvozi vie vrsta roba X 1, X2...i uvozi takoe vie vrsta roba Y1,Y2... uvjete razmjene raunamo kao odnos indeksa cijena izvoza prema indeksu cijena uvoza. Pri tome se indeksi cijena raunaju kao ponderisani prosjek, gdje su za pondere uzeti udjeli pojedinih vrsta robe u izvozu odonoso uvozu. Uvjeti razmjene mogu se mjeriti na razliite naine: 1. odnos cijena izvoza i uvoza, 2. odnos koliina izvoza i uvoza. Poboljanje uvjeta razmjene znai da zemlja daje manje izvoznih dobara za jedinicu uvoza. Svrha je poveati materijalno blagostanje stanovnitva. To se moe ostavariti poveanom potronjom, poveanje potronje moe se ostavriti poveanjem ponude u zemlji, a poveanje ponude u zemlji, a poveanje ponude u zemlji ostvaruje se poveanjem proizvodnje ili/i uvoza. Zbog toga je svrha vanjske trgovine poveanje domae ponude poveanjem uvoza. Izvoz je samo sredstvo za ostavrenje tog cilja, jer se njime uvoz ostvaruje, plaa. Autor : Selma Bajramovi
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita Viak uvoza nad izvozom moe se finansirati tansfernim primanjima, izvozom zlata, smanjenjem rezervi, ili neto zaduenjem tj.izvozom mjenice. Ako je svrha uvjeta razmjene da mjere odnose cijene izvoza i uvoza roba i usluga tj.koliko se jedinica izvoza plaa po jedinici uvoza ili koliko se uvoza dobija po jedinici izvoza tada se uvjeti razmjene trebaju mjeriti odnosima cijena, a ne odnosima koliina. Protekcionizam zemalja u razvoju Prebish za zemlje u razvoju predlae tri strategije: 1. industralizacija zemalja u razvoju uz visoke uvozne carine 2. proizvodnja radi zamjene uvoza tj.strategija razvoja proizvodnje radi zadovoljavanja vlastitih potreba 3. razvoj proizvodnje radi poveanja izvoza 19. Teorija ivotnog ciklusa Vernon (1966) Tehnoloke promjene utie na svjetsku trgovinu: 1. stalnim uvoenjem novih proizvoda na trite, 2. unapreivanjem naina proizvodnje postojeih dobara. Meutim tehnoloko promjene ne utiu jednako na sve zemlje. Zbog toga to tehnologija nije podjednako dostupna svim zemljama nastaju tehnoloki jazovi u kojima je najnaprednija tehnologija koncentrisana u relativno malo zemalja i te zemlje obino nastoje razviti velike komparativne prednosti u proizvodima visoke tehnologije. Uoavanje znaenja tehnologije u odreivanju strukture svjetske trgovine dovelo je do razvoja teorije u kojoj se promjene u komparativnim prednostima zasnivaju eksplicitno na irenju tehnologije. To je teorija ivotnog ciklusa proizvoda koju je formulirao Reymond Vernon. Prema toj teoriji novo-razvijeni proizvod e proi kroz nekoliko faza, pri emu svaka faza ima razliit utjecaj na strukturu trgovine: 1. faza novog proizvoda 2. faza sazrijevanja proizvoda 3. faza standardizovanog proizvoda 1. Faza novog proizvoda Proizvod e u svojoj ranoj fazi biti nestandardizovan, a proizvoa e nastojati razviti karakteristike proizvoda koje najbolje zadovoljavaju preferencije potroaa. Proizvodnja novorazvijenog proizvoda e sasvim sigurno biti locirana u zemlji porijekla, jer se u poetku nastoji odrati bliska komunikacija s kupcima i dobavljaima. 2. Faza sazrijevanja proizvoda Kako se domae trite za tim proizvodom iri, domai proizvoai postaju upoznati s karakteristikama trita, dizajn proizvoda postaje sve standardizovaniji, a potranja za tim proizvodom e se proiriti i na strana trita. Glavna trita e biti ona koja imaju strukturu potranje slinu onoj u zemlji. Tako e npr. proizvod razvijen u SAD najvjerovatnije nai strana trita u zemljama zapadne Europe i Japanu. Ako prvi proizvoai ustanove da se roba moe proizvesti u inozemstvu s manjim trokovima nego u zemlji (uraunavajui trokove transporta) konkurentski poloaj domaih proizvoaa moe biti pojaan relokacijom proizvodnje, te na taj nain dolazi do smanjenja izvoza domae zemlje. Takoe je mogue da strano proizvoai uoe priliku za dobitak i takoe uu u proizvodnju tog dobra, pa ga mogu
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita izvoziti u tree zemlje ili ak i u samu zemlju porijekla. Na taj nain e se izvoz domae zemlje jo vie smanjiti. 3. Faza standardizovanog proizvoda Kako se proizvod pribliava naprednoj fazi standardizacije, trokovi proizvodnje postaju glavna odrednica lokacije proizvodnje, pa tada manje razvijene zemlje mogu predstavljati najatraktivnije lokacije. Ako doe do takvih ponuda u lokaciji, izvoz i manje razvijenih zemalja dalje e smanjiti proizvodnju tog dobra u zemlji porijekla. ivotni ciklus proizvoda moemo prikazati grafiki: Slika sa str.67 Babi
Slika pokazuje proizvodnju i potronju novog proizvoda u vremenu. Kao to se vidi koliina izvoza (proizvodnja minus potronja) je u svom vrhuncu za vrijeme sredine faze sazrijevanja proizvoda, kada se vanjska potranja pojavljuje prvi put. Kako faza sazrijevanja proizvoda napreduje, i neki domai proizvoai premjetaju proizvodnju u inozemstvo, domaa proizvodnja i izvoz se poinju smanjivati. Na kraju kad se dosegne faza standardizacije proizvoda, domaa proizvodnja znatno opada, sve dok zemlja ne postane neto uvoznik tog proizvoda. Dakle Vernon je mislio da vremenom do smanjenja izvoza dolazi zbog relokacije proizvodnje domaih proizvoaa. S druge strane, neki ekonomisti su naglaavali da se tehnologija esto direktno transferira stranim proizvoaima (prodajom tehnolokog know- how stranoj firmi, zajednikom proizvodnjom domaih i stranih proizvoaa, direktnom imitacijom, pa ak i industrijskom pijunaom). Vremenski interval od poetka proizvodnje zemlje inovatora do poetka proizvodnje imitatira zove se imitacijsko kanjenje, koje se sve vie smanjuje zbog irenja multinacionalnih kompanija i njihovih podrunica koje omoguuju meunarodni prijenos tehnologije. Zbog toga, zemlja koja eli da zadri neto izvoznu poziciju, mora imati trajan inovacijski proces, a to zahtjeva visok stupanj istraivanja i razvoja unutar svoje izvozne industrije. Bitno je zapaziti da je Vernon poao od dvije pretpostavke: 1. domaa potronja raste 2. domaa proizvodnja ima ciklino kretanje
Ovdje je rije o tehnolokom proizvodu; prehrambeni proizvodi imaju neto drugaiji linijski tok. 20. Porterova teorija konkurentnih prednosti (88.str. BABAN) Nastala je 1980-ih godina. Tvorac je Michael Porter, amerikanac sa Harvarda. Porterova teorija je u svojoj osnovi vezana za dinamicniji koncept Rikardove teorije, ona koriguje Smithova razmiljanja koja su nastala u vremenu kada su prirodni resursi postali osnova specijalizacije. Meutim, prirodni resursi nisu od tolikog znaaja, oni su samo preduslov za konkurentnost. Na svjetskom se tritu poveava broj ponuaa i potraivaa i njihova pojedinana ekonomska snaga. Ekonomski subjekti ele poveati svoj udio na svjetskom tritu. Konkurentnost je jako bitna za osvajanje sve veeg udjela na tritu. Konkurentnost je sposobnost jednog u odnosu na drugi ekonomski subjekt da svoju ponudu ili potranju prikae i dokae bolje. Teorija komparativnih prednosti Davida Ricarda iako se odrala kao opte vaea sve do dananjih dana, moglo se s pravom rei da ustupa mjesto teoriji konkurentnih prednosti Majkla Portera. M. Porter je na osnovu empirijske analize razradio model konkurentih prednosti, na osnovu etiri faktora koji su u meusobnoj povezanosti poznati pod nazivom Dijamant. 1. 2. 3. 4. Determinante u dijamantu: strategija firme i stanje konkurencije uslovi faktora (proizvodnje) uslovi tranje (mora postojati tranja za naim proizvodom) uslov pratee industrije Na osnovu Porterovog modela konkurentskih prednosti nacionalnog bogatstva treba istai: 1) sva etiri faktora dijamanta su promjenjiva 2) sva etiri faktora su meuovisna, to znai da neko nacionalno bogatsvo moe imati zadovoljavajue ekonomske resurse, ali ako nema tri ostala faktora zadovoljavajua nee biti konkurentna na svjetskom tritu. Ponekad nedostatak sirovina, ali visok stepen tehnologije, kvalitet rada, poduzetniki duh...omoguavaju visoku konkurentnost (vajcarska, Japan i Juna Koreja). Vlada treba omoguiti veu konkurentnost. Radei na projektu konkurentnih prednosti Porter je klasificirao nacionalna bogatstva: ekonomije zasnovane na faktorima (prirodni uslovi) ekonomije zasnovane na investicijama (kapital) ekonomije zasnovane na inovacijama ekonomije zasnovane na bogatstvu Predavanja Porterova teorija je u svojoj osnovi vezana za dinamini koncept Rikardove teorije, ona koriguje Smithova razmiljanja koja su nastala u vremenu kad su prirodni resursi postali osnova specijalizacije. Meutim, prirodni resursi su samo preduslov za konkurentnost. Uslovi proizvodnje podrazumjevaju raspoloivost resursa kod Smitha, dok kod Portera oni nisu uslov konkurentnosti. Uslovi tranje podrazumjevaju intenzitet tranje u odreenom vremenu. Autor : Selma Bajramovi
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita Strategija podrazumjeva potpunu konkurenciju u zemlji (vlada stvara uslove konkurencije u zemlji). Pratee industrije (industrijski kapaciteti) koji ulaze na svjetska trita i preko kojih se ostvaruje konkurentnost. U to ubrajamo: zajeniko ulaganje, frenajzing, kooperacije. Ova teorija je zasnovana na tehnologiji. Da bi se ostvarila konkurentska prednost potrebno je stvoriti preduslove i potrebno je vrijeme. Ova teorija je vezana za globalizaciju. Poseno se naslanja na klaserizaciju (povezivanje komplementarnih proizvoda u cilju ostvarivanja konkuerntskih prednosti). 21. Krugman Paul Krugman ameriki ekonomista, kolumnista i autor roen je 28. februara 1953 godine u New Yorku. Smatra se da je Krugman meki Kenzijanac . to je tie politike opredjeljenosti, Krugman se smatra liberalom. Kako je to on definisao, liberal u S.A.D- u je isto to i socijaldemokrata u Europi. Mediji se slau sa ovim pozicioniranjem, uz opasku da je Krugman osloboen samog pozicioniranja. Ovo podrazumijeva da e otvoreno kritikovati predstavnike bilo koje od opcija (konzvervativce, liberale itd). Krugman ima dosta zanimljive stavove o slobodnom tritu, od kojih izdavajmo neke: protiv kontrole nadnica (treba ih prepustiti ponudi i potranji), propitivao zakone o minimalnim nadnicama i minimalnim trokovima ivota, povezivao protivnike slobodne trgovine sa onima koji se protive prirodnoj selekciji kao fakti, protivio se subvenciji poljoprivrede i poreskoj olakici ka proizvodaima etanola itd. Krugman je jedne prilike izjavio da ga opisuju dvije reenice. Razumijem princip komparativnih prednosti. Ja sam za slobodnu trgovinu! Upravo je Krugman krajem 1970-ih predloio novu teoriju koja je osigurala bolje objanjenje stvarnih kretanja. Ona je trebala objasniti zbog ega dolazi do intra-industrijske trgovine i temeljila se na pretpostavci o ekonomijama obujma putem koje masovna proizvodnja smanjuje troak po jedinici proizvodnje. Iako je ideja prilino jednostavna, a upravo je Krugman u svojem kratkom radu na 10 stranica objavljenom u Journal of International Economics 1979. uinio korak od pekulacije do uvjerljive i povezane teorije a ukljuuje 2 kljune pretpostavke: prva je da potroai preferiraju raznolikost proizvoda, a druga pretpostavka je da proizvodnja favorizuje ekonomske razmjere. U kasnijim istraivanjima Krugman je pokazao da se model koji je razvio za meunarodnu trgovinu moe iskoristiti za objanjavanje kljunih pitanja ekonomske geografije. U kontekstu meunarodne razmjene i ekonomske geografije cilj je objasniti koja se dobra proizvode gdje. Teorije ekonomske geografije takoer pokuavaju odrediti sile kojima rad i kapital budu locirani na odreenim mjestima, ne na drugima. Uz ekonomije obujma u proizvodnji Krugmanova nova teorija se temeljila na pretpostavci da potroai cijene raznolikost u potronji. U to vrijeme radilo se o novom konceptu u ekonomiji,
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita no inilo se da odgovara stvarnosti. Uistinu, nakon to su zadovoljene osnovne potrebe za hranom i stanovanjem potroai cijene raznolikost i varijabilnost u potronji. Krugman je utjecajan i u podruju meunarodnih finansija. Godine 1979 objavio je rad o valutnim krizama u novinama (Journal of Money, Credit and banskarstvo) koje pokazuju da fiksni teaji ne idu vjerovatno do kraja glatko: umjesto toga, oni zavravaju pekulativnim napadom. Krugman taj rad smatra jednim od glavnih doprinosa Prve generacije modela o valutnim krizama. Kao odgovor na globalnu krizu iz 2008 godine Krugman je predloio, u neformalnom stilu objavljivanja, Internationalni finansijski multipler koji bi pomogao da se objasni neoekivana brzina kojom se dogodila globalna kriza. On je tvrdio citiram. kad visoko pozicionirane finansijske institucije koje imaju mnogo investicija izvan granica teko izgube na jednom tritu zatei e se ispod kapitala, morati e prodavati imovinu po cijeloj granici. To e sniziti cijene stavljajui pritiska na bilans visoko pozicioniranih finasijskih institucija i tako u krug. Dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju u 2008. je ameriki ekonomista Paul Krugman,profesor Prinston univerziteta i kolumnist The New York Times (od 2000). Nagrada mu je dodijeljena za njegove analize trendova u globalnoj trgovini i urbanizaciji, uz napomenu Tore Elingsena, lana Nobelovog komiteta, da Krugman nije samo naunik, ve istovremeno i ovjek koji kreira javno mnjenje. Reuters prenosi kratku izjavu Nobelovog odbora kojim objanjava nagradu Krugmanu: On je spojio ranije odvojena istraivaka podruja meunarodne trgovine i ekonomske geografije. 22. Krivulja indiferencije i koristi od razmjene (Pareto optimum) - 71.str. BABI Krivulja indiferencije pokazuje razliite kombinacije potronje dvaju dobara koje potroau donose jedna stepen zadovoljstva. Krivulje indiferencije nekog potroaa nikada se ne sijeku i konveksne su prema ishoditu. Slika sa str. 71 Babi
Uz odreene pretpostavke da svi pojedinci imaju iste ukuse i iste realne dohotke, mogue je dobiti krivulje indiferencije za skup pojedinih potroaa. Svaka krivulja indiferencije Autor : Selma Bajramovi
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita pokazuje razliite kombinacije potronje dvaju dobara od kojih svaka pojedincu (drutu) donosi istu razinu zadovoljenja potreba. to god da je kombinacija potronje na vioj (udaljenijej od ishodita) krivulji indiferencije to su kombinacije potronje predstavljene takama na toj krivulju za pojedinca (drutvo) poeljnije. Na temelju krivulje indiferencije moemo definirati graninu stopu supstitucije dobra X za dobro Y. Slika sa str. 72 Babi
Granina stopa supstitucije pokazuje koliko je jedinica dobra X drutvo spremno zrtvovati za potronju dodatne jedinice dobra Y, a da mu razina zadovoljstva ostane ista, tj. da ostane na istoj krivulji indiferencije. Budui da krivulje indiferencije pokazuju ukuse potroaa (drutva), one imaju razliit oblik za razliite potroae ako ti potroai imaju razliite ukuse. Ako su granine stope supstitucije u zemljama A i B razliite, razmjena dobra X i Y meu tim zemljama bit e obostrano probitana sve dok se granine stope supstitucije ne izjednae. Slika sa str. 73 Babi
Kada zarotiramo krivulje indiferencije zemlje B i superponiramo ih na mapu krivulja indiferencije zemlje A, dobijamo Edgeworthov zatvoreni dijagram ije su dimenzije odreene koliinama dobara X i Y. Krivulje indiferencije zemlje A smo oznaili sa I1, I2 i I3, a
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita krivulje indiferencije zemlje B oznaili smo sa Z1, Z2 i Z3. Dimenzije dijagrama odreene su ukupnom koliinom dobara X i Y kojom raspolau oba partnera zajedno. Kada spojimo sve take dodira krivulja indiferencije zemalja A i B dobit emo krivulju ugovora FS. Take na toj krivulji pokazuju jednakosti graninih stopa susptitucije partnera, postignuta je ravnotea, a svako dalje nastavljanje razmjene ilo bi na tetu jednog od partnera. Zato take na krivulji ugovora predstavljaju Pareto optimum u razmjeni, koji nije postignut ako se poloaj bilo koje stranke moe poboljati, a da se time ne pogora poloaj druge stranke. Kad granine stope supstitucije partnera u razmjeni nisu jednake, kao to znamo, moe se poboljati poloaj barem jednog partnera u razmjeni, a da se poloaj drugog ne pogora. Izmeu taaka F i S na krivulji ugovora obje stranke imaju koristi od razmjene, a koja e od njih imati veu korist od razmjene zavisi od njihove relativne ekonomske snage. Ako partner A ima veu pregovaraku mo, vjerovatno je da e on u razmjeni vie poboljati svoj poloaj, izvui veu korist od razmjene nego zemlja B i da e se taka ravnotee nalaziti na krivulju ugovora blie taki S. 23. Odnosi cijena u meunarodnoj razmjeni Formiranje odnosa cijena u meunarodnoj razmjeni Ravnoteni odnos cijena dobara x i y u meunarodnoj razmjeni odreen je prosjekom krivulja ponude tih dobaraod strane zemalja A i B. To moemo prikazati na sljedei nain: Slika sa str.91. Babi
Krivulje ponude zemalja A i B sijeku se u taki CA1=CB1 odreujui tako ravnoteni odnos cijena Px/Py=1. Uz taj se odnos cijena odreuje ravnotea u meunarodnoj razmjeni, jer je ponuda svakog dobra jednaka njegovoj potranji. Meutim, uz odnos cijena Px/Py=1/2 zemlja A bi nudila OG proizvoda x dok bi zemlja B traila da se uveze OG2 proizvoda x, znai javlja se viak potranje GG2 to e uticati na porast cijena proizvoda x, a to e uticati na poveanje odnosa cijena Px/Py=1/2 prema ravnotenom odnosu Px/Py=1. Ako je pak odnos cijena Px/Py=2 zemlja B bi nudila OH proizvoda, a zemlja A bi potraivala OH2 proizvoda y i ovdje se javlja viak potranje HH1 to e uticati na porast cijena dobra y i smanjenje odnosa cijena Px/Py=2 prema ravnotenom odnosu cijena Px/Py=1.
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita Elastinost krivulja reciprone potranje i stabilnost odnosa cijena Odgovor na pitanje: uz koje uvjete trite uspostavlja ravnoteni odnos cijena kad se on narui, dat e nam elastinost krivulje potranje za uvozom na promjene odnosa cijena . Slika sa str.93. Babi
Elastinost potranje s obzirom na cijenu p u nekoj taki E, grafiki izraunavamo ovako: suma a=OM/OP. Dakle, koeficijent elastinosti u taki E izraunavamo tako da iz take E povuemo okomica na apscisu (OS koja pokazuje izvozni proizvod zemlje A) da bi smo dobili odrezak OM. U taki E povuemo tangentu i naemo njezino sjecite s apscisom u taki N. Podijelimo du OM sa ON i dobit emo koeficijent elastinosti potranje krivulje reciprone potranje zemlje A u taki E. Budui da je OM>ON koeficijent elastinosti je vei od 1, pa je potranja za uvozom dobra y elastina. To znai da bi porast odnosa cijena za 1% doveo do porasta uvoza dobra y za vie od 1% ( jer porast odnosa cijena Px/Py, uz konstantnu Px znai smanjenje Py). To bi uvjetovalo porast izdataka zemlje A, tj. porast poterbnog izvoza proizvoda x , kojim bi se platio poveani uvoz dobra y. U taki G tangenta je okomita na apscisu pa bi OM i ON bilo jednako, pa je koeficijent elastinosti jednak 1. U taki F koeficijent elastinosti potranje je OM*/ON*, a budui da je OM*<ON*, to je koeficijent elastinosti manji od 1, pa je potranja za y neelastina. To znai da bi porast odnosa cijenaa Px/Py za 1 % doveo do porasta uvoza dobra y za manje od 1 %. Zbog toga bi se izvoz proizvoda x zemlje A kojim ona treba platiti uvoz dobra y iz zemlje B smanjio. Nain izraunavanja elastinosti potranje za uvozom dobrax zemlje B je isti kao kod zemlje A, samo to sjecita treba traiti na ordinati, obzirom da je izvozni proizvod zemlje B proizvod y.
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita Slika sa str.96.Babi
U taki E, elastinost potranje za uvozom proizvoda x od strane zemlje B je vea od 1 , to znai da bi opadanje cijene dobra x , dakle opadanje odnosa cijena Px/Py za 1 % rezultiralo poveanjem potranje za uvozom dobra x u zemlji B za vie od 1 %. To bi dovelo do poveanja izvoza dobra y radi plaanja poveanog uvoza dobra x. U taki G OM=ON pa je elastinost potranje za uvozom dobra x jednaka 1. U taki F OM*<ON*, pa je suma b<1 to znai da bi u toj taki smanjenje cijena dobra x, odnosno porast odnosa cijena Px/Py za 1 % rezultiralo poveanjem potranje za uvozom dobra x za manje od 1 %. To bi dovelo do smanjenja izvoza dobra y kojim plaa uvoz proizvoda x iz zemlje A. 24. Izjednaavanje cijena proizvodnih faktora i pretpostavka male zemlje str. 56 Babi Predpostavimo da je dobro X radno intenzivno a dobro Y kapitalno intenzivno, tj. da je kapitalna opremljenost rada vea u proizvodnji dobra Y nego dobra X u zemljama A i B. Dalje poredpostavimo da je odnos ukupnog kapitala prema ukupnom radu vei u zemlji B nego u zemlji A, tj. kapital je relativno obilni proizvodni faktor u zemlji B dok je rad relativno obilni proizvodni faktor u zemlji A. Relativno obilni faktor definira se prema Ohlinu na temelju: 1. odnosa cijena proizvodnih faktora prije razmjene 2. na raspoloivim fizikim koliina proizvodnih faktora 1. Ako je Pk/Pl * B < Pk/Pl * A kapital je relativno obilni faktor u zemlji B pa je on u toj zemlji relativno jeftiniji 2. Zemlja ima relativno obilje kapitala ako i samo ako je njen odnos fonda kapitala prema fondu rada vei nego u drugoj zemlji. Tako je npr. zemlja B relativno bogata kapitalom ako je : Kb/Lb > Ka/La. U uvjetim savrene konkurencije cijena proizvoda jednaka je jedininim trokovima proizvodnje tog proizvoda. Ako obje zemlje imaju ist tehnike koeficijene i ako su zbog slobodne razmjene cijene dobara X i Y u obje zemlje jednake, tada i cijene proizvodnih faktora moraju biti jednake.
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita Slika sa str. 57 Babi
Pojanjenje grafika moete proitati na stranici 58 u knjizi Meunarodna ekonomija (Babi). 25. Marshall Lernerov uslov ravnotee Prikaimo na istom grafikonu krivulje ponude zemalja A i B, da bismo na temelju njihovih elastinosti odredili uvjete stabilnosti svjetskog trita. Krivulja ponude zemlje A sijee odozdo krivulju ponude zemlje B. To znai da je tangenta na krivulju ponude zemlje A u taki E okomitija (zatvara s apcisom vei ugao), nego tangenta na krivulju ponude zemlje B u itoj taki. Zbog toga ravnotea u taki E je stabilna. Naime, promjena odnosa cijena, recimo njegovo opadanje (bilo zbog smanjenja Px ili poveanja Py) dovodilo bi do relativnog vika ponude dobra Y na svjetskom tritu to bi uvjetovalo smanjenje njegove potranje, pa bi se odnos cijena vratio u ravnoteni poloaj. Da bismo utvrdili postojanje stabilnosti svjetskog trita u taki ravnotee treba uporediti nagibe krivulja potranje zemlje A i B. Ako je nagib krivulje reciporne potranje zemlje A vei nego nabig krivulje zemlje B (to moemo utvrditi povlaenjem tangenti na obje krivulje u taki ravnotee) tj. ako krivulja reciprone potranje zemlje A sijee odozdo krivulju reciprone potranje zemlje B, ravnotea je stabilna. Slika sa str.97 Babi
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita Marshall Lernerov uslov ravnotee glasi: Ako je zbir elastinosti reciprone potranje obje zemlje vei od 1, trite je stabilno, pa je ravnotea u taki E stabilna, tj. ako je suma a + suma b>1, trite je stabilno. Uvjet stabilnosti trita je da krivulja reciprone potranje zemlje A sijee krivulju reciprone potranje zemlje B odozdo, tj. da je tangens ugla koji tangenta na krivulji potranje zemlje A u taki E zatvara s apscisom (EM/NM) vei od tangensa ugla koji tangenta na krivulji potranje zemlje B u taki E zatvara s apscisom, moemo pisati: EM/NM>NM/EM Sa slike vidimo da je EM=OM i EM=OM, te da je NM=OM-ON i NM=OM-ON, pa moemo pisati: OM / OM ON > OM - ON / OM 26. Uticaj transportnih trokova na vanjsku trgovinu U ravnotei, tj. kad je ponuda izvoza nekog dobra jednaka potranji za uvozom tog dobra, cijena dotinog dobra u zemlji uvoznici vea je od cijene tog dobra u zemlji izvoznici za iznos transportnih trokova. To moemo predstaviti grafiki: Slika sa str.105 Babi
Uticaj transportnih trokova na cijene u vanjskoj trgovini Apstrahiramo li transportne trokove, ravnoteni odnos je Px/Py=1, a koliine izvoza i uvoza odreene su koordinatama take Ca1=Cb1. Na slici vidimo da uz odnos cijena Px/Py=5/4 zemlja B uvozi OG dobra x. Meutim, da bi zemlja A izvozila OG jedinica dobra x, odnos cijena treba biti svega Px/Py=1/4. Odnos cijena vei je u zemlji B nego u zemlji A za iznos transportnih trokova, tj. Px/PyB>Px/PyA; transportne trokove dobijamo na sljedei nain (Px/Py=5/4)-(Px/Py=1/4)= Cb-Ca=1. Prema tome trokovi transporta dobra x iz zemlje A u zemlju B iznose Cb-Ca=1 jedinicu dobra y. Ako analiziramo sa stajalita izvoza dobra y, vidimo da bi uz Px/Py=5/4 zemlja B bila voljna izvesti CbG dobra y, dok bi zemlja A htjela uvesti CaG dobra y uz odnos cijena Px/Py=1/4. Vidimo da uvoenje transportnih trokova utie na smanjenje koliine meunarodne razmjene, jer utie na poveanje cijena.
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita Utjecaj transportnih trokova na cijene i koliine u meunarodnoj razmjeni lake je analizirati pomou parcijalnog modela trita sa slijedee slike: Slika sa str.106 Babi
Uticaj transportnih trokova na vanjsku trgovinu Ravnotena cijena i koliina dobra x u situaciji autarhije odreena je sjecitem krivulje potranje i ponude u svakoj zemlji. U zemlji A cijena dobra x nia je nego u zemlji B, to je dovoljan uvjet za razmjenu. Zemlja A bi izvozila dobro x, a zemlja B bi uvozila dobro x, time bi se ponuda u zemlji B poveala, a u zemlji A smanjila to bi uvjetovalo pad cijena dobra x u zemlji B i porast cijena dobra x u zemlji A. Na taj nain cijena u obje zemlje bi se izjednaila. Uz ravnotenu cijenu p=5, zemlja A bi proizvodila pc=5 proizvoda dobra x, od toga bi pD=3 troila, a CD=2 bi izvozila. Zemlja B bi proizvodila pE=3 dobra x , a uvozila bi EF= 2, tako bi potranja u zemlji B za proizvodom x bila pF=5. Ako sada pretpostavimo da su trokovi transporta jedinice dobra x iz zemlje A u zemlju B jedna novana jedinica, tada bi cijena u zemlji A bila 4,5 novanih jedinica, a u zemlji B 5,5 novanih jedinica. Proizvodnja u zemlji A bi bila 4,5 jedinica ( manje nego prije), potranja bi bila 3,5 jedinica, a izvoz 1 jedinica. Proizvodnja u zemlji B bila bi 3,5 jedinica ( vie nego prije postojanja transportnih trokova), a uvoz 1 jedinica. U tom sluaju trokove transporta jednako su snosile obje zemlje. Dalje poveanje transportnih trokova utjecalo bi na smanjenje razmjene meu zemljama. Kad bi transportni trokovi bili jednaki razlici u cijeni dobra x u ovim zemljama (pb-pA) prestala bi razmjena i specijalizacija. 27. Uticaj promjene ukusa na meunarodnu ekonomsku razmjenu Primjena ukusa u nekoj zemlji uz nepromijenjenu krivulju njezinih proizvodnih mogunosti utjecat e na promjenu krivulje reciprone potranje, na promjene odnosa cijena, koliina razmjene i na promjene u razdiobi koristi od razmjene. Pretpostavimo da u zemlji A je dolo do promjene ukusa potroaa i da oni sad intenzivnije ele dobro x, koje je inae izvozno dobro zemlje A, te se to odraava na promjenu mape indiferencije, pa su sada te krivulje okomitije, vie nagnute prema dobru x, jer su potroai voljni rtvovati veu koliinu dobra y za dodatnu jedinicu dobra x. Dakle, porasla je granina
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita stopa supstitucije dobra y za dobro x, zbog toga raste i Px/Py, a to utie na poboljanje uvjeta razmjene ali i na smanjivanje koliina razmjene. Slika sa str.114 Babi
Prije promjene ukusa zemlja A je proizvodila u taki Fa, troila Ca na krivulji indiferencije Z2, izvozei FaG dobra x u zamjenu za Gca dobra y. Sjecite krivulja potranje zemalja A i B prije promjena ukusa odredilo je donos cijena Px/Py=1. Nakon promjene ukusa u zemlji A u korist njezina izvoznog dobra x, poveana je njegova proizvodnja u zemlji A do take Fà, ali je jo vie se poveala potronja dobra x u zemlji A, do take Cà na krivulji indiferencije I1, pa zemlja A eli izvoziti FàG1 proizvoda x u zamjenu za CàG1 dobra y. Kako je CàG1>C1Fà, to je i odnos cijena Px/Py>1, pa s ekrivulja ponude rotira u smjeru suprotnom od kazaljke na satu s A na A`. To utjee na poboljanje uvjeta razmjene zemlje A i na smanjenje opsega meunarodne ekonomske razmjene i smanjenje specijalizacije u proizvodnji. Da li je zemlja A u boljem ili loijem poloaju, ne moemo znati, jer je mapa indiferencije promjenjena, tako da se krivulje Z1, Z2..i I1, I2.. sijeku. Promjena ukusa u zemlji A u korist uvoznog dobra y, odrazila bi se na promjenu krivulje indiferencije koje bi bile nagnutije prema dobru y, pa bi zemlja A bila voljna nuditi vie dobra x za istu koliinu dobra y . Zbog toga se njezina krivulja ponude rotira u smjeru kazaljke na satu, to odreuje novi nii odnos cijena Px/Py<1 to znai da se uvjeti razmjene pogoravaju, a da se volumen meunarodne razmjene, a to znai i specijalizacija proizvodnje poveava. Opet ne moemo rei da li se poloaj zemlje A poboljava ili pogorao, jer je mapa indiferencije promijenjena, a krivulje indiferencije u zemlji A se sijeku. Analogno tome, moemo analizirati utjecaj promjena ukusa u zemlji B.
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita Na narednoj slici analizirat emo utjecaj promjena ukusa i u zemlji A i u zemlji B. Slika sa str 116.Babi
Promjena ukusa u zemlji A u korist njezina izvoznog dobra zarotirala bi njezinu krivulju ponude od A do A`, to e uticati na porast odnosa cijena Px/Py>1, pa bi se uvjeti razmjene zemlje A poboljali ( zraka OR1), ali bi se smanjio volumen meunarodne ekonomske razmjene. Obratno, promjena ukusa u zemlji A u krist uvoznog dobra y pomjerila bi krivulju ponude s A na A2, to e utjecati na smanjenje odnosa cijena Px/PY<1, a to znai pogoranje uvjeta razmjene ( zraka OR2) ali i poveanje opsega meunarodne razmjene. Promjena ukusa u zemlji B u korist njezina izvoznog dobra y zarotirala bi njezinu krivulju ponude u smjeru kazaljke na satu od B do B1. To bi znailo da za istu koliinu dobra y , zemlja B trai veu koliinu dobra x, pa bi se uz nepromijenjenu krivulju ponude zemlje A, uvjeti razmjene zemlje B poboljali ( zraka OR3), pa bi bilo Px/Py<1. Obratno, promjena ukusa u zemlji B u korist njezina uvoznog dobra x, pomjerila bi krivulju ponude s B na B2, to bi znailo da je zemlja B za istu koliinu dobra x voljna dati vie dobra y, pa se pogoravaju njezini uvjeti razmjene, jer je Px/Py>1 ( zraka OR4). Na slici je mogue analizirati i utjecaj istodobnih promjena ukusa u zemlji A i u zemlji B. Ako se npr. promjene ukusi u korist dobra x u obje zemlje, krivulja ponude zemlje A e se pomjeriti s A na A1, a zemlje B s B na B2, rezultat bi bio najvei porast odnosa cijena Px/Py ( zbog poveane potranje za x). Zbog toga bi se uvjeti razmjene zemlje A jo poboljali, ali bi se poveala meunarodna razmjena, a time i specijalizacija u proizvodnji, pa bi zemlja A bila u jo boljem poloaju. Obratno, promjena ukusa u obje zemlje u korist proizvoda y utjecale bi na poboljanje uvjeta razmjene zemlje B (zraka OR6), meutim to nije utjecalo na smanjenje meunarodne ekonomske razmjene, pa je i zemlja B u boljem poloaju nego ranije.
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita II DIO VANJSKO TRGOVINSKA POLITIKA 1. Odnosi razmjene terms of trade 100 str. Babi Odnos cijena izvozne robe zemlje A prema cijeni uvozne robe zemlje A u ravnotei tj. Px/Py zove se uvjeti razmjene zemlje A. to god su uvjeti zemlje A povoljniji to ona ima vee koristi od vanjske trgovine. Za zemlju B uvjeti razmjene Py/Px reciprona su vrijednost uvjeta razmjene zemlje A. U sluaju da zemlja A izvozi vie vrsta robe: x1,x2,...,xn i uvozi vie vrsta robe: y1,y2,...yn uvjete razmjene raunamo kao odnos indeksa cijena izvoza prema indeksu cijena uvoza. Pri tome se indeksi cijena raunaju kao ponderisan prosjek gdje su za pondere uzeti udjeli pojedinih vrsta roba u izvozu (uvozu). Uvjeti razmjene mogu se mjeriti na razliite naine: 1.moemo ih izraziti kao odnos cijena izvoza i uvoza 2.moemo ih izraziti kao odnos koliina izvoza i uvoza. Ako je svrha uvjeta razmjene da mjere odnose cijena izvoz,uvoz roba i usluge koliko se jedinica izvoza plaa po jedinici uvoza ili koliko se uvoza dobiva po jedinici izvoza tada se uvjeti razmjene trebaju mjeriti odnosima cijena a ne odnosima koliina. 2. Vrste spoljno trgovinske politike M. Todorovi istie da je trgovinska politika ona grana ekonomske politike koja ima zadau regulirati meunarodnu razmjenu dobara s ciljem utjecanja na jaanje pordulktivnih snaga u zemlji, tj. na poveanje zemaljske proizvodnje. Pomou raznovrsnih mjera (zabrane, carine, premije, itd.) trgovinska politika odreuje koliinu, vrstu i smjer meunarodne razmjene. Postoji vie kriterija za razvrstavanje vanjskotrgovinske politike, meu kojima istiemo one koji su najee u uporabi: I. S obzirom na stupanj liberalizacije vanjske trgovine: A. liberalistika vanjskotrgovinska politika, B. protekcionistika vanjskotrgovinska politika, C. intervencionistika vanjskotrgovinska politika. S obzirom na oblik zatitnih (protekcionistikih) mjera: A. carinska zatita, B. bezcarinska zatita.
II.
III. S obzirom na sloenost zatitnih mjera: A. pasivna zatita, B. carine, C. vancarinske pristojbe, D. prelevmani, E. antidamping: 1) kvantitativna ogranienja uvoza, 2) standardi, atesti, tehniki normativi i norma kvalitete,
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita 3) devizni teaj i devizna ogranienja, 4) ostala stredstva pasivne zaite, F. aktivna zatita: 1) povrat carina i drugih uvoznih pristojbi, 2) subvencioniranje poljoprivrede, 3) ostali povrati (povrat plaene vozarine, naknada dijela trokova ope privredne i turistike propagande u inozemstvu). G. finansijsko-kreditna gledita zatitne politike (venture kapital, finansiranje u stranoj valuti, BOT finansiranje, lizing, faktoring i sl.). IV. S obzirom na vrste ogranienja i poticaja: A. vrste robnog reima: 1) liberalizirani uvoz i izvoz, 2) ogranieni uvoz i izvoz, B. vrste deviznog reima: 1) slobodno raspolaganje devizama, 2) ogranieno raspolaganje devizama, C. kvantitativna ogranienja: 1) zabrana uvoza i izvoza, 2) plafoni, 3) kvote, 4) dozvole, D. kvalitativna ogranienja: 1) standardi, 2) sanitarni propisi itd. E. poticajne mjere izvoza: 1) devizni teaj, 2) izvozne premije, 3) retencijska kvota, 4) selektivno kreditiranje itd.
3. Liberalizam i neoliberalizam Predavanja - ima fiziokratske korjene - poeo se realizovati u 30-tim i 40-tim godina 19 stoljea u Velikoj Britaniji (VB ostvarila priliv kapitala iz kolonija) Rije liberalizam potie od latinske rijei liber, to znai slobodan. U ekonomskom smislu liberalizam je privredni sistem u kojemu su privredni subjekti slobodni na tritu. Svojim odlukama pridonose finansijskom uinku (dobitku ili gubitku). Dobitak ih stimulira, a rizik destimulira. Prema A.Smithu drava ne treba da se mijea u privredne tokove, nego samo da obezbijedi normalno funkcionisanje ekonomskih aktivnosti. Englezi su prihvatili ovaj sistem 1850-ih., dok je 1849 godine ukinut je itni zakon. Ekonomski liberalizam se temelji na: 1. ekonomskoj samostalnosti privrednih subjekata 2. pravnoj slobodi privrednih subjekata.
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita Jedan i drugi uvjet utemeljuju tzv. prirodni poredak. Fiziokratizam sa svojom doktrinom 'laissez faire' i A. Smith sa svojom nevidljivom rukom jasno izraavaju bit liberalizma.Doktrina 'laissez faire' nije u potpunosti negirala dravno posredovanje. Uloga drave ograniavala se na vanjsku trgovinu, obranu zemlje, zakonodavstvo, sudstvo i drugo. Nema sumnje da je liberalizam stvorio uvjete za bri razvoj proizvodnih snaga. U uvjetima liberalizma razvija se i teorija savrene konkurencije, prema kojoj se u uvjetima slobodnog trita obavlja racionalna alokacija resursa. Meutim, nesrazmjer u razvoju privrede, a posebice industrije, pojedinih zemalja, zatim koncentracija i centralizacija kapitala, uvjetovale su pojavu intervencionizma i protekcionizma. Trite nevidljive ruke ili Sayov zakon trita djelomino ustupa mjesto tritu vidljive ruke. Uticaj drave na privredne tokove se poveava. Njene mjere na podruju razmjene s inozemstvom postaju diverzificiranije. Teorija savrene konkurencije ostaje samo teorija, a u praksi dominira teorija nesavrene konkurencije. Intervencionizam i protekcionizam su stvarnost savremenog svijeta. Napori pojedinih zemalja i svjetskih institucija su (npr. GATT) da se intervencionizam i protekcionizam ublae, ali ne i ukinu. Prednosti liberalizma: mogunost podjele rada efikasnije bolje snadbjevanje proizvoda ukidanje diskriminacije nie cijene proizvoda NEOLIBERALIZAM - Nastao 1930-ih, u pokuaju da se ekonomija vrati na principe klasinog liberalizma. - Drava je bila potpuno po strani, dok je u liberalizmu drava bila arbiter koji rjeava socijalne, zdravstvene probleme. - Protivi se uplitanju drave u ekonomiju, protekcionizmu, visokoj stopi poreza. - 1960 1980 zlatne godine neoliberalizma - Zagovornici neoliberalizma su obino pobornici politikih sloboda (Milton Fridman) 4. Fiziokratski korijeni neoliberalizma NE ZNAM!! 5. Protekcionizam i novi protekcionizam 6. Protekcionizam i slobodna trgovina (oba pitanja u jednom odgovorena) Rije ''protekcionizam'' dolazi od latinske rijei protegere, to znai pokazati, zakloniti, zatititi. Protekcionizmom se podrazumijeva skup dravnih mjera kojima ona zatiuje svoju privredu od uticaja inozemne konkurencije. Naime, uz uvjet da je inozemna roba jeftinija, nakon plaanja carina, prelevmana(oblik dodatne carinske zatite, najee za uvoz poljoprivrednih proizvoda) i drugih uvoznih nameta, za uvoznika, odnosno domaeg potroaa roba postaje skuplja. Na taj nain uvozna cijena robe moe biti na razini cijena domae robe ili ak i vea. Drugim rijeima, protekcionistikim mjerama eliminira se inozemni konkurent s domaeg trita. Odnosno moemo rei da se protekcionizam kao grama ekonomske politike shvaa: 1. u uem smislu rijei 2. u irem smislu rijei Autor : Selma Bajramovi
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita Protekcioniozam u uem smislu rijei je zatita domae privrede od uvoza. Drava raznim mjerama ograniava uvoz. Protekcionizam u irem smislu rijei predstavlja zatitu domae privrede od uvoza i poticajne mjere za poveanje vlastitog izvoza, kako bi stvorio uvjete za razvoj vlastite privrede. Filozofija ''protekcionizma'' potie jo iz doba merkantilizma. Argumenti protekcionista Brojni su argumenti protekcionizma. Cjelovito ih je naveo jo 1911. god. Y. Guyot. On istie: da udovolji sam svojim potrebama(rije je o autarkinom gospodarstvu) da odbije putom visokih daa tuu robu da se radije kupuje u svojoj zemlji, nego u tuoj, makar da je roba loija i skuplja da odmjeri zatitu, i to najmanje po razlici, to ne postoji meu dobavnom i prodajnom cijenom da osujeti izlaz novca iz zemlje, da podjeli pogodnost domaim radnicima i da time umanji prilike obogaenju susjeda(Colbert i Mline) da razvije bogatstvo zemlje, podiui proizvodnju u zemlji protiv vie naprednijim industrijama drugih zemalja (List) da utvrdi, kako u inozemnoj trgovini ne trguju pojedinci izmeu se, ve narodnosti(List) Meutim, treba istaknuti da savremeniji protekcionizam ima i ''svoje'' argumente. Protekcionizmom titi se domai proizvoa, ali veu uvoznu cijenu plaa ultimni potroa. Uvoznik plaa carinu, ali u uvjetima vee potranje od ponude na domaem tritu, uvoznik prevaljuje troak carine na potroaa. To znai da protekcionizma postaje instrumentom prelijevanja narodnog dohotka od potroaa ka uvozniku. Teorije protekcionizma Postoje 4 kole protekcionizma: a) Klasine teorije protekcionizma b) Marsistiki pogled na protekcionizam c) Protekcionizam zemalja u razvoju d) Teorijske koncepcije kvantitativnog kriterija zatitne politike-koncepcija ''efektivne ''carinske zatite Klasine teorije protekcionizma Meu klasine kole protekcionizma ubrajaju se uenja H.Careya i F.Lista. H.Carey je predstavnik amerikog protekcionizma, a F.List predstavnik njemakog protekcionizma. Stavovi H. Careya: 1. razlike su cijena poljoprivrednih i industrijskih proizvoda u amerikoj privredi slobodne trgovine 2. transportni su trokovi jedan od uzroka tih razlika 3. zatitnim mjerama treba omoguiti razvoj ne samo poljoprivredne, nego industrije i tercijarnih djelatnosti 4. carinska se zatita treba odnositi na cijelokupnu privredu
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita Najvaniji stavovi F.Lista u pogledu protekcionizma: 1. princip slobodne trgovine moe se primjenjiati samo u odnosima izmeu zemalja na priblino istoj razini privredne razvijenosti 2. ''mlade''drave, odnosno ''mlade'' industrije treba zatitu 3. zatitne mjere moraju biti privremene naravi 4. ne treba zatiti ti dravu ''normalne veliine'' Zatitu ''mlade industrije'' podrali su jo: A Hamilton, J.S.Mill, A. Marshall, F.Taussig i drugi. F.List nije bio apriori protiv slobodne trgovine. Budui da mlada njemaka industrija (u to vrijeme) nije mogla izdrati konkurenciju engleske industrije, on se zalagao za privremenu zatitu njemake industrije. Marksistiki pogled na protekcionizam Klasisci marksizma(K.Marx, F.Engels i V.I.Lenjin) pridavali su vanost svjetskom tritu. Oni su izuavali robu, novac, kapital, vrijednost, cijenu, profit, rentu, kamate, poduzimaku dobit, drutvenu podjelu rada itd. Prema klasicima marksizma svjetsko je trite, odnosno vanjska trgovina uvjet razvoja proizvodnih snaga. K.Marx je posebice pridavao vanost svjetskom tritu i vanjskoj trgovini. On u Kritici politike ekonomije kae: (Citat) ''Sustav buroaske trgovine ja promatram ovim redom: kapital, zemljino vlasnitvo, najamni rad, drava, vanjska trgovina, svjetsko trite. Pod prvim trima rubrikama istraujem ivotne uvjete tri velike klase na koje se dijeli suvremeno buroasko drutvo, povezanost ostalih triju oblika biju i oi''- ovo bi znailo da sve tri institucije su vrlo znaajne za vanjsko trgovinsku razmjenu. K.Marx je parcijalno i to u pojedinim svojim radovima obradio dravu, vanjsku trgovinu i svjetsko trite. Protekcionizam zemalja u razvoju Postoji vie teorija o razvoju zemalja u razvoju. Meutim, teorije u razvoju prelaze podruje ekonomije meunarodne razmjene ili su s njom granino vezane. Cilj je svih teorija zemalja u razvoju smanjivanje jaza izmeu razvijenih zemalja i zemalja u razvoju. Naalost, ovaj se jaz ne smanjuje, nego poveava po tetu zemalja u razvoju. U pragmatinom smislu smanjivanje jaza izmeu razvijenih zemalja i zemalja u razvoju ini se na bilateralnoj osnovi. Naime, razvijene zemlje nekim mjerama(pomoi, preferencijalne carine) pomau razvoj zemalja u razvoju. Zemlje u razvoju u svom interesu, prema razvijenim zemljama takoer poduzimaju mjere kao to su liberalizacija unosa stranog kapitala, zatitne carine itd). Teorijski doprinos su za razvoj zemalja u razvoju posebno dali R. Prebisch. G. Myrdal, M. Manoilesco i E.E. Hagen. R. Prebisch za zemlje u razvoju predlae 3 strategije: 1. industralizacija zemalja u razvoju uz visoke uvozne carine 2. proizvodnja radi zamjene uvoza tj.strategija razvoja proizvodnje radi zadovoljavanja vlastitih potreba 3. razvoj proizvodnje radi poveanja izvoza
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita Teorijske koncepcije kvantitativnog kriterija zatitne politike koncepcija ''efektivne'' carinske zatite Pobornici koncepcije efektivne carinske zatite su H.G.Johnson, W.M. Corden i B.Balassa. Od carinskih su stopa najznaajnije: nominalne carinske stope(nominalna carinska zatita) efektivne stope carinske zatite(efektivna carinska zatita) Autarkija kao ekstremni sluaj protekcionizma Autarkija je grka rije koja znai samodovoljnost a u ekonomskom smislu predstavlja politiku pojedinih zemalja koja ide za osamostaljivanjem nacionalnog gospodarstva i prisvajanjem unutranjeg trita razliitim mjerama. J.G.Fichte je izraziti pobornik autarkine drave. Ekonomska teorija i savremena su praksa pokazale da autarkino gospodarstvo nije odrivo na due vrijeme. F. Perroux razlikuje 2 tipa autarkije: 1. autarkija povlaenja(zatvaranje domaeg trita u odnosu na inozemno) 2. autarkija ekspanzije(osvajanje tuih teritorija) Prvi se tip autarkije ostvaruje carinskom i bescarinskom zatitom, a drugi tip vojnom agresijom. 7. Intervencionizam (1920-tih godina) Rije intervencija ima vie znaenja. Meutim, za nau raspravu je vano da se pod intervencijom podrazumijeva mjeanje u proces, mijenjanje stanja djelatnou. Intervencionizmom se podrazumijeva skup mjera kojima drava utie na tijek drutvene reprodukcije. Intervencionizam je, kao nain upravljanja gospodarskim procesom, vjerovatno nastao kada i drzava. Ulogu drave u meunarodnoj razmjeni rasvjetljava jos i merkantilizam. Temeljitiju raspravu u ulozi drave nametnula je velika svjetska kriza. Kejns istie da klasina politika ekonomija, odnosno teorija savrene konkurencije, ne daje odgovore na krupna gospodarska pitanja kao to su krize. On je jo 1926. u svom poznatom predavanju pod nazivom Kraj laissez faire-a, nagovijestio nunost naputanja uenja klasine politike ekonomije, a izriito ga je negirao u svom poznatom djelu Opta teorija zaposlenosti, kamate i novca. Kejns smatra da slobodno trzite treba zamijeniti reguliranim trzitem. Sve mjere kojima drava utie na privredne tokove mogu se svrstati u dvije grupe: 1. izravne mjere, 2. neizravne mjere. Izravne mjere drave su one koje se odnose, openito na konkretne privredne subjekte. U takve mjere svrstavamo pokrivanje gubitka, dravne nabavke, sufinansiranje znanstvenoistraivakog rada, itd. Neizravne mjere drave su one koje se odnose na sve privredne subjekte. Kada je u pitanju vanjsko-trgovinska razmjena, onda se u takve mjere ubrajaju carine, uvozne takse, devalvacija, revalvacija, dozvole, zabrane, itd.
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita 8. Spoljno trgovinske politike novo industrijalizovanih zemalja NE ZNAM!! 9. Teorija carinske zatite (Baban) Predavanje: - Carine se pominju u Povelji Kulina Bana - Tranzitne na izlazu iz BiH - Fiskalna carina kroz historiju u BiH - Merkantilisti su prvi puta uveli carinu - Carine na poetku trebaju biti visoke. Carine bi se napretkom smanjivale. - 1860 nastala klauzula najpovlatenije nacije. Carinskom zatitom se podrazumijevaju zatitne mjere u obliku carina i slinih mjera koje tite domau privredu od inozemne privrede. U sredstva carinske zatite se ubrajaju: 1. carine, 2. prelevmani, 3. superprelevmani. Carine je oblik posrednog poreza koji se obraunava i naplauje kada roba, na koju se plaa carina prelazi carinsku granicu. Drugo znaenje carine je da je ona sredstvo zatite domae privrede od inozemne konkurencije. Prelevman je oblik dodatne carinske zatite, najee za uvoz poljoprivrednih proizvoda. On je dinamian, moe se mijenati u vremenskom razdoblju od 7 dana. Ako je domaa ponuda poljoprivrednih prizvoda vea od potranje, cijene ce imati tendenciju pada. Ukoliko su svjetske cijene poljoprivrednih proizvoda nie, zemlja ce u cilju sprijeavanja inozemne konkurencije, osim carina uvesti i prelevman. Superprelevman je dodatna zatita iznad prelevmana. Drugim rijeima, ako carina i prelevmani dovoljno ne tite domacu proizvodnju jer je inozemna proizvodnja konkurentnija, utvruje se dodatna mjera zatite superprelevman. Jedno je miljenje da se u carinsku zatitu ubrajaju samo carine, a na stav je da u carinsku zatitu treba ubrojiti prelevmane, superprelevmane pa i uvozne takse. Da se samo carine ubrajaju u carinsku zatitu je samo formalni pristup problemu, meutim sutinski pristup problemu mijenja stav da samo carine predstavljaju carinsku zastitu. Naime, navedimo argumente o slinosti carina, prelevmana, superprelevmana i uvoznih taksi: 1. sva etiri oblika plaanja su posredni porezi, 2. posredni porezi plaaju se u valuti zemlje uvoznice i prihod su dravnog prorauna. 3. osnovica za obraun carina, prelevmana, superprelevmana i uvoznih taksi je ista, 4. kao to se carine mogu obraunati na vrijednost robe i naturalne vrijednosti takav sistem obrauna koristi se i za prelevmane, superprelevmane i uvozne takse. Dakle bit navedenih oblika dadbina je ista a razlika je samo u nazivu. Zbog toga i prelevmane, superprelevmane i uvozne takse svrstavamo u carinsku zatitu.
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita 10. Vrste carina I s obzirom na stepen liberalizacije vanjske trgovine: 1. liberalistika vanjskotrgovinska politika 2. protekcionistika vanjskotrgovinska politika 3. intervencionistika vanjskotrgovinska politika II s obzirom na oblik zatitnih (protekcionistikih) mjera: 1. carinska zatita 2. bescarinska zatita III s obzirom na sloenost zatitnih mjera: 1. pasivna zatita 2. carine 3. vancarinske pristojbe (takse) 4. prelevmani 5. antidamping kvantitativna ogranienja uvoza standardi, atesti, tehniki normativi i norma kvalitete devizni teaj i devizna ogranienja ostala sredstva pasivne zatite 6. aktivna zatita: povrat carina i drugih uvoznih pristojbi subvencioniranje poljoprivrede ostali povrati (povrat plaene vozarine, naknada dijela trokova ope privredne i turistike propagande u inozemstvu) 7. finansijska-kreditna gledita zatitne politike (venture kapital, finansiranje u stranoj valuti, lizing, faktoring i sl.) IV s obzirom na vrste ogranienja i poticaja: 1. vrste robnog reima a. liberalizirani uvoz i izvoz b. ogranieni uvoz i izvoz 2. vrste deviznog reima a. slobodno raspolaganje devizama b. ogranieno raspolaganje devizama 3. kvantitativna ogranienja a. zabrana uvoza i izvoza b. plafoni c. kvote d. dozvole 4. kvalitativna ogranienja a. standardi b. sanitarni propisi 5. poticajne mjere izvoza: a. devizni teaj b. izvozne premije c. retencijska kvota d. selektivno kreditiranje itd
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita S OBZIROM NA SMJER KRETANJA ROBE: 1. uvozne carine-se obraunavaju i plaaju na uvezenu robu za koju je propisano da podlijee carinjenju. 2. izvozne carine-se obraunavaju i plaaju na izvezenu robu za koju je propisano da podlijee carinjenju. Cilj im je da se ekonomskim a ne administrativnim putem otea izvoz robe, kako bi se prvenstveno zadovoljile domae potrebe. 3. tranzitne carine-se obtaunavaju i plaaju na tranzitnu robu. U skladu sa GATT-om (lan 5) i Barcelonskom konvencijom 11921.g. danas se vie ne plaa ova carina. CARINE S OBZIROM NA SVRHU: To su: 1. zatitne carine su one kojima se zatiuje domaa privreda od inozemne privrede koja je agresivnija i konkurentnija 2. fiskalne carine s u one kojima je prvobitni cilj ostvarenje javnih prihoda, za finansiranje javnih rashoda, a sekundarni cilj im je zatita domae proizvodnje. Mogu se obraunati i na uvoznu u na izvoznu robu. 3. prohibitivne carine svojom visinom onemoguuju uvoz robe. Dakle, uvoz ne zabranjuje administrativno, nego ekonomski (visinom carine) To su: 1. carine na vrijednost uvezene robe (carine ''ad valorem'') se obraaunavaju i plaaju na vrijednost uvezene robe, a postoje dva oblika: a) jedinstvena carina ''ad valorem'' na svu robu obraunava jedan te isti postotak od vrijednosti robe b) specijalizirana carina ''ad valorem'' carinska stopa je razliita, ovisno o vrsti i kvalitetu robe. 2. specifine carine se obraunavaju i plaaju prema koliini uvezene robe. Specifine carine su one koje se obraunavaju (i plaaju) prema koliini (kg, lit, kom, itd.) uvezene robe. Kod specifinih carina carinsko optereenje je stalno. Carina je izraena u apsolutnom iznosu domae valute. Dravni prihod, a tim i carinski teret, ovisi o vrijednosti domae valute. Meutim, relativni dravni prihod ovisi i o kretanju cijena uvezene robe na svjetskom tritu. Relativni dravni prihod od specifine carine se moe izraziti ovako:
Prd = Vrijednost Specificna carina uvoza po svjetskim cijenam a
CARINE S OBZIROM NA OSNOVICU ZA OBRAUN CARINE:
3. kombinirane carine su kombinacija ''ad valorem'' i specifinih carina, a postoje: a) alternativne carine koje daju vee fiskalne efekte b) periodine carine gdje se naizmjenino primjenjuju u jednom razdoblju ''ad valorem'' a drugom specifine carine
CARINE S OBZIROM NA SUBJEKT ODLUIVANJA Autor : Selma Bajramovi
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita To su: 1. samostalne (autonomne) carine su one koje samostalno odreuje svaka drava. 2. ugovorne (konvencionalne) carine u saglasnosti meusobno utvruju dvije ili vie drava, a mogu biti: a. bilateralne ugovorne b. tripartitno ugovorne c. multilateralno ugovorne CARINE S OBZIROM NA STEPEN BENEFICIRANJA CARINE Mogu biti: 1. preferencijalne carine su beneficirane carine, gdje na osnovu meudravnih ugovora, jedna drava u odnosu na drugu (druge) drave plaaju manje carine od uobiajenih. 2. diferencijalne carine su vee carine u odnosu na uobiajene prema drugoj (drugim) dravi, oteavaju carinski teret. DIFERENCIJALNIH CARINA Diferencijalne carine mogu biti: a) retorzivne(ratne) su reakcija prema nekoj dravi koja je uvela sankcije, carinski rat najcesce je uzrok retorzivnim carinama b) kompenzatorne carine su carinski dodatak normalnoj carini, iji je cilj poveati carinsku zatitu prema zemlji koja potie svoj izvoz da bi bila kokurentnija na svjetskom trzistu c) diferencijalne carine na neizravan transport su carinski dodatak na robu koja se prevozi brodom, koja je pretovarena u pristanitu neke tree drave ili na robu koja se prevozi tuim brodom. CARINE S OBZIROM NA EFEKTE Mogu biti: 1. efektivne carine u zemlji uvoznici izazivaju rezliite uinke, kao npr. a. smanjenje uvoza (restriktivni carinski uinak) b. smanjenje potronje i poveanje proizvodnje (zatitni uinak) 2. neefektivne carine ne izazivaju direktne uinke u zemlji uvoznici. ANTIDAMPINKE CARINE I carine se mogu podijeleti i s obzirom na vrstu robe koja se carini a) carine na industrijske proizvode b) carine na poljoprivredne proizvode II s obzirom na uravnoteenje domaih i inozemnih cijena imamo 1. antidampinke carine- dampingom se smatra izvozna djelatnost kada je ''jedan proizvod izvezen iz jedne zemlje u drugu, na trite zemlje uvoznice unjet po cijeni normalne, ako je cijena datog proizvoda: a. ispod uporedive cijene koja vai za normalne trgovinske operacije sa slinim proizvodom, namjenjen za potronju u izvoznikoj zemlji b. ili u sluaju da takva cijena ne postoji na unutranjem tritu ove posljednje zemlje, ako je cijena izvezenog proizvoda ispod najvie uporedive cijene slinog proizvoda za izvoz u treu zemlju po normalnim trgovinskim operacijama ili ispod cijene kotanja tog proizvoda u zemlji porijekla, s jednim razumnim dodatkom za prodajne trokove i profit. Autor : Selma Bajramovi
Antidampinke carine su one koje utvruje zemlja uvoznica prema zemlji izvoznici ako ona primjenjuje damping. III imamo jo podjelu carina s obzirom na druge kriterije: 1. konsolidarne- dogovorene tokom multilateralnih konferencija 2. primarne carine daju prednost prevozu uvezene robe pomou domaih brodova. 11. Prevelmani i superprevelmani (151.str. BABAN) Odgovoreno u pitanju broj 9. 12. Optimalna carina (131.str. BABI) U uvjetima potpune konkurencije u zemlji i nepostojanja eksternih ekonomija, slobodna bi meunarodna razmjena vodila ka maksimiziranju svjetske proizvodnje. Meutim, to ne znai da slobodna vanjska trgovina znai i najbolju moguu politiku za svaku pojedinu zemlju. Naprotiv, u interesu je svake zemlje da u izvjesnoj mjesti ogranii uvoz ili izvoz ako inozemna potranja nije savreno elastina i ako se ne boji odmazde. U uvjetima nesavrene elastinosti inozemne potranje optimalna carinska zatita ovisi o elastinosti iznozemne potranje i o obliku domae krivulje transformacije. Zato se ona odreuje tako da se izabere skup carinskih stopa koji e izjednaiti granini prihod, tj. granine uvjete razmjene s graninim trokom, tj. graninom stopom transformacije. Zemlja bi trebala uvesti takvu carinu koja bi joj donijela optimalne uvjete razmjene, a to znai maksimalno drutveno blagostanje. Odreivanje optimalne carine ilustrirat emo na slici. Slika sa str. 132 Babi
U situaciji neometane meunarodne razmjene ravnotea se postie u taki R1 gdje zemlja A razmjenjuje OX1 svog izvoznog proizvoda X za OY1 proizvoda Y sa zemljom B. Na taj nain dosie se krivulja indiferentnosti u trgovini IT1. Uvjeti razmjene (odnosi cijena) jesu Px:Py=1. Zemlja A uvodi carinu koja e joj donijeti maximalno blagostanje, uz pretpostavku da zemlja B nee odgovoriti istom mjerom. To je ona carina pri kojoj se dosie najvia krivulja
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita indiferentnosti prema trgovini IT2. To je ona krivulja indiferentnosti koja je tangenta na krivulji reciprone potranje zemlje B (na krivulju ponude inozemstva). Nakon uvoenja optimalne carine zemlja A izvozi OX2 dobra X (umjesto OX1) u zamjenu za uvoz OY2 proizvoda Y (umjesto OY1). Veliina optimalne carine ovisi o obliku inozemne krivulje ponude (krivulje reciprone potranje zemlje B) u okolice take R. Da je krivulja reciprone potranje zemlje B bila vodoravna ili opadajua (s negativnom nagibom) optimalna carina bila bi vrlo visoka. 13. Carinske stope Carinskim stopama podrazumijevamo postotak ili apsolutnu vrijednost koja se primjenjuje na carinsku osnovicu. Postoji vie mogunosti razvrstavanja carinskih stopa, meu kojima istiemo: - Sa obzirom na nain izraavanja carinske stope: 1. carinske stope u postotku 2. carina u apsolutnom iznosu - Sa obzirom na raspon: 1. minimalne carinske stope 2. maksimalne carinske stope 3. carinske stope u rasponu od minimalnih do maksimalnih - Sa obzirom na povlastice: 1. preferencijalne carinske stope 2. nepreferencijalne carinske stope -Sa obzirom na samostalnost odluivanja o visini carinskih stopa: 1. samostalne 2. konvencionalne - Sa obzirom na stepen obrade robe: 1. carinske stope na sirovine 2. carinske stope na poluproizvode 3. carinske stope na finalne proizvode - Sa obzirom na sezonu: 1. sezonske carinske stope 2. nesezonske carinske stope Carinske stope u postotku se primjenjuju kod ad volorem carina. Carina u apsolutnom iznosu se primjenjuje kod specifinih carina. Minimalna carinska stopa je najmanje relativno carinsko optereenje uvozne robe. Ona treba pokriti razliku u trokovima skuplje domae i jeftinije inozemne proizvodnje. Maksimalna carinska stopa je najvece relativno carinsko optereenje uvozne robe. Carinske stope u rasponu izmeu minimalnih i maksimalnih carinskih stopa su odreene brojnim faktorima kao npr. :
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita 1. 2. 3. 4. stepenom obrade robe preferiranjem pojedinih zemalja vrstom robe optimiziranjem dravnih prihoda od carina
Carine su oblik poreza a posebno u sluaju kada je rije o fiskalnim carinama. S tim u vezu moe se na carine primjeniti uenje A. Laffera o odnosu visine poreskih stopa i dravnih prihoda. Meuovisnost izmedju ovih dviju varijabli poznata je pod nazivom Lafferova krivulja.
Iz navedene slike proistie da bi pri najnioj carinskoj stopi bio i najmanji dravni prihod. Meutim, i pri maksimalnoj stopi prihod bi bio malen, jer carinski obveznik ne bi bio potaknut na uvoz. Zbog toga drava treba odreivati carinske stope izmeu dvije krajnosti (minimalnih i maksimalnih stopa). Slika: Lafferova krivulja Autonomne carinske stope su one stope koje samostalno utvruje pojedina drava. Konvencionalne carinske stope su one koje zajedniki dogovaraju drave. U carinskoj uniji drave lanice mogu meusobno ukloniti varine a prema treim zemljama primjeniti tzv. jedinstvenu carinsku tarifu. 14. Argumenti ogranienja slobode meunarodne ekonomske razmjene (Prvo najbolje rjeenje) - 122.str. BABI Postojanje nesavrenosti trita,na domaem ili svjetskom tritu onemoguava slobodnu meunarodnu ekonomsku razmjenu da izvri optimalnu alokaciju oskudnih resursa, jer nisu zadovoljeni nuni uvjeti postojanja paretovog optimuma (jednakost graninih stopa transformacije i supstitucije sa cijenama). Zbog toga u uvjetima nesavrenosti trita, domaeg ili meunarodnog, slobodna meunarodna ekonomska razmjena ne rezultira optimalnom alokoacijom resursa. Da bi se u uvjetima nesavrenosti trita postigla optimalna alokcija resursa, nuno je mjerama ekonomske politike intervenirati na domaem ili meunarodnom tritu (korekcije porezima i subvencijama sve do izjednaenja graninih stopa transformacije i supstitucije sa cijenama). Pri tome te poreze i subvencije treba uvoditi tako gdje se dogodila nesavrenost trita. Ovaj uvjetni optimum se zove drugi optimum ili drugo najbolje rjeenje, za razliku od optimuma koji bi se postigao bez ovih ogranienja, prvo najbolje rjeenje. Prvo najbolje rjeenje predstavlja apsolutni maximum funkcije drutvenog blagostanja koji se ostvaruje ako i samo ako su zadovoljene sve pretpostavke Paretovog optimuma, a to znai da postoje uvjeti perfektne konkurencije na svim tritima i u svim zemljama. Ako je jedna (ili vie) pretpostavki za ostvarenje Paretovog optimuma neostvaruje, ne moe se ostvariti prvo najbolje rjeenje. U tom se sluaju maximizira funkcija blagostanja uz data ogranienja, pa se dobija njen uvjetni ili ogranieni maximum koji predstavlja drugo
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita najbolje rjeenje. Ogranienja za ostvarenje apsolutnog maximuma prvog najboljeg rjeenja mogu se klasificirati u dvije kategorije, i to: 1. ogranienje ponaanja kod funkcija cilja nije maximiziranje zadovoljstva potroaa ili maximiziranje dobiti proizvoaa 2. ogranienje okruenja koja namee drava (carine, porezi, subvencije) ili su posljedica nesavrenosti trita ili tehnolokih karakteristika (rastui prinosi i ekonomija obima) ili postojanje eksternih ekonomija ili eksternih disekonomija. Uklanjanje ovih ogranienja mjerama ekonomske politike, ako je to mogue, omoguivalo bi postojanje prvog najboljeg rjeenja. 15. Uticaj carina na domau proizvodnju i potronju Pretpostavimo da zemlja A uvede ad valorem na uvoz proizvoda Y. Too pretpostavimo da je udio zemlje A u svjetskoj razmjeni mali tako da ona nemoe uticati na svjetske cijene. Zbog toga cijena uvoznog proizvoda Y u zemlji A poraste za puni iznos carine. Pogledajmo kako bi uvoenje carine za t posto u zemlji A uticalo na proizvodnju u toj zemlji slika ispod Odnos cijena na svjetskom tritu prije uvoenja carine bio je Px/Py=1 . Uz taj odnos cijena optimalna kombinacija proizvodnje zemlje A bila je u taki E. Nacionalni dohodak u zemlji A mjeren u jedinicama dobra Y bio je OG. Uvoenjem carine od t % na cijenu proizvoda Y u zemlji A, poveana je za t % pa sada iznosi PyA=Py(1+t). Zbog toga je krivulja odnosa cijena u zemlji sada Px/Py * A 1 . Slika sa str.125 Babi
Uz taj novi odnos cijena optimalna kombinacija proizvodnje (uz nepromjenjenu krivulju transformacije) odreena takom F. To unai da je uvoenjem carina na uvoz proizvoda Y, dakle zatitom domae proizvodnje dobra Y u zemlji A, dolo do djelimine realokacije proizvodnih faktora iz proizvodnje dobra X u proizvodnju dobra Y. Budui da smo prestavili da je zemlja A mala da bi uticala na cijene na svjetskom tritu, odnos cijena na svjetskom tritu je isti Px/Py=1, ako domau proizvodnju u zemlji A valoriziramo prema svjetskom cijenama, tj ako povuemo paralelu sa svjetskim odnosom cijena do take T, dkle do take proizvodnje u zemlji A, vidimo da je sada proizvodnja, smanjen na OH. Mala zemlja A sama sebi nanosi tetu uvoenjem carine na uvoz proizvoda Y. Zbog toga je za malu zemlju koja nemoe uticati na svjetske cijene optimalna politika slobodne trgovine.
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita Pretpostavimo meutim, da je proizvodnja i nakon uvoenja carine u zemlji A ostala u taki E, bilo zbog nemobilnosti proizvodnih faktora ili zbog potpune neelastinosti supstitucije proizvodnih faktora u tom sluaju uvoenje carine u zemlji A ne utie na proizvodnju nago samo na potronju. Slika sa str.126 Babi
Prije uvoenja carine zemlja je proizvodila u taki E, a troila u taki F, izvozei EH proizvoda X u zamjenu za FH proizvoda Y. Na taj nain dosezala je krivu indiferencije Z1. uvoenjem carine poveava se cijena dobra Y u zemlji A pa je onda cijena Px/Py < 1. Kad bi zemlja A i dalje mogla dosezati istu krivu indiferencije ona bi troila u taki I u kojoj je novi odnos Px/Py tangenta na istoj kljivulji indiferencije Z1. Vidimo da bi zemlja A u taki i troila vie proizvoda X, a manje sada skupljeg proizvoda Y nego u taki F. Dakle zbog efekta supstitucije zemlja A supstituira dio potronje poskupjelog proizvoda Y potronjom dobra X. Ako ovom efektu supstitucije dodamo i efekat dohotka potronja zemlje a bie u taki J dakle na nioj krivulji indiferencije Zo jer je poskupljenje proizvoda ekvivalentno smanjenju realnog dohotka. Taka J odreena je tangentom koja je paralelna s odnosom cijena Px/Py < 1 koja predstavlja budetsku jednainu domaih potroaa. Kada bismo na slian nain odredili sve take uz koje je odnos cijena Px/Py < 1 dobili bismo zraku iz ishodita OM koju smo oznaili sa f (y, Px/Py < 1 ) Vidimo da je zemlja A zbog uvoenja carine dosegla niu krivulju indiferencije pa se njezin poloaj u potronji pogorao. Sada je trokut razmjene EJK manji od EF. Prema tome zemlja koja je mala da bi uticala na cijene na svjetskom tritu pogorava svoj vlastiti poloaj uvoenjem carine na uvoz proizvoda.
16. Dejstvo uvoenja carina na ekonomsko blagostanje (model male zemlje)
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita Veliina dabina ukljuujui i carine, dovodi do gubitka u kupovnoj moi stanovnitva. U sluaju carine, ovaj gubitak iznosi: gubitak u potroakom viku, koji nije kompenzovan dobitkom i fiskalnim prihodima + dobitak u proizvoakom viku Slika ...
Grafikon pokazuje mikroekonomske efekte carina u maloj zemlji. Prije uvoenja carine uz datu svjetsku cijenu PW domaa tranja iznosi Q4 a domaa ponuda Q1 uvoz je s toga jedna Q1 - Q4. Sada predpostavimo da zemlja uvede carinu koja iznosi PW-PWt i koja poveava domau cijenu proizvoda na PWt uz datu viu cijenu domaa potranja opada na Q3 a domaa proizvodnja raste na Q2. Shodno tome uvoz pada, na Q3 Q2. Porast domae prizvodnje koji u ovom sluaju iznosi Q2 Q1 predstavlja zatitni efekat carine. S obzirom da on pokazuje za koliko se proizvodnja poveava kao rezultat uvoenja carine. Sve carine ukljuuju trokove. Na grafikonu 16 carina poveava domau cijenu proizvoda a ovo vodi smanjenju u potroakom viku koji je jednak zbiru povrina A, B, C i D. Meutim ono to potroa izgubi ostali uesnici mogu dobiti. Ukoliko je smanjenje u potroakom viku potpuno kompenzovano poveanje u proizvoakom viku plus dravni prihodi, privreda kao cjelina nije na gubitku. Proizvoaki viak, nakon uvoenja carine raste za povrinu pravougaonika A a poveani dravni prihodi su jednaki carinskoj stopi PW-PWt puta uvoz q2-q3, odnosno jednaki su povrini C. Trougao B press. zatitu (proizvoaev efekat, a trougao D, efekat na potronju.). njihov zbir press gubitak u kupovnoj moi stanovnitva, s obzirom da gubitak u potroakom viku nije kompenzovan dobitkom u proizvoakom viku ili dravnim prihodima. Tradicionalna teorija carina vjerovatno potcjenjuje gubitak u kupovnoj moi stanovnitva koji prouzrokuje radnje carina, s obzirom da ova teorija uobiajeno pretpostavlja da e bilo kakvo poveanje u proizvoakom viku (povrina A) biti mudro utroena. Po ovoj teoriji, zatitna carina bi trebala da povea rentabilnost domaih preduzea, uz vee profite, domaa preduzea bi trebala da budu sposobna da proire svoje proizvodne kapacitete. Teorija podrazumjeva da u mjeri u kojoj domaa preduzea postaju konkurentnija, nastaje potreba za carinom. Ukratko, tvrdi se da e carina inicirati lanac koji e je, na dugi rok uiniti nepotrebnom. Ova tvrdnja ima dvije slabe toke:
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita 1. ekspanzija jedne privredne grane ukoliko nije rezultat tehnolokih inovacija zahtijeva kontrakciju druge privredne grane s obzirom da su resursi limitirani. 2. s ozirom da se resursi koriste manje efikasno privreda nee dostii svoj nivo potencijalne proizvodnje koji vai u uslovima slobodne trgovine. Uslovi po kojim bi carina bila uspjena u unapreenje domae proizvodnje: - elastinost domae ponude bi trebalo da bude visoka (tako da mali porast cijena tj niska carinska tarifa dovede do velikog porasta domae proizvodnje). - tranja za proizvodom bi trebala da bude cjenovno neelastina (ukoliko mali porast cijena dovede do dramatinom smanjenja tranje za proizvodom nakon uvoenja carina moe doi do drastinog suavanja trita za zatienog domaeg proizvoaa. Kada velika zemlja uvodi carinu i kada njena tranja za uvozom opada svjetska cijena uvoznog proizvoda moe takoe da pada. Ukoliko se ovo dogodi i ukoliko je cijena izvoza velike zemlje nepromjenjena odnosi razmjene te zemlje se popravljaju. Ovo se oznaava kao EFEKAT CARINA NA ODNOSE RAZMJENE. 17. Dejstvo uvoenja carina na ekonomsko blagostanje (model velike zemlje) Kada velika zemlja uvodi carinu i kada njena tranja za uvozom opada svjetska cijena uvoznog proizvoda moe takoe da pada. Ukoliko se ovo dogodi, ukoliko je cijena izvoza vellike zemlje nepromjenjena odnosi razmjene te zemlje se popravljaju. Ovo se oznaava kao efekat CARINE na odnose razmjene. Slika ...
U uslovima slobodne trgovine svjetska cijena je Po. Strana potronja i proizvodnja iznose Q1 i Q4. nacionalna ili domaa potronja i proizvodnja iznose Q4 i Q1. Viak domae potronje u odnosu na proizvodnju je jednak viku strane proizvodnje u odnosu na potronju. U ovom sluaju, velika zemlja e uvoziti Q1-Q4 iz inostranstva. Pretpostavimo da zemlja uvodi carinu koja je jednaka vertikalnom rastojanju Pt P1 na grafikonu 19 b. Uz pretpostavku da je u pitanju velika zemlja svjetska cijena pada na P1. Proizvodnja na stanom tritu smanjuje se na nivo Q3, a potranja raste na Q2. iako svjetska cijena opada domaa cijena koja je jednaka svjetskoj cijeni + carina, raste na Pt. Uz datu viu cijenu, domaa tranja pada na Q3 ali domaa ponuda raste na Q2. S obzirom da je, uprkos poveanju cijene, domaa tranja jo uvijek vea od domae ponude velika zemlja nastavlja da uvozi taj proizvod iz inostranstva iako u manjem iznosu. Meutim kao to se moe vidjeti carinska stopa je vea od porasta domae cijene odnosno PtP1 > PtPa. Ovo znai da strani izvoznici plaaju dio carine. Drugim rijeima, strani izvoznici su voljni da plate dio carine
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita kako bi zadrali udio na domaem tritu. Prevaljivanje carine mjeri konanu preraspodjelu carinskog optereenja odnosno utvruje ko zaista plaa carinu, dali potroai ili proizvoai. U ovom sluaju strani izvoznici djelimino snose carine. to je kriva strane ponude manje elastina ve je prevaljivanje carinskih stopa na ramena stranih izvoznika. Efekti carine na velikoj zemlji su isti kao efekti carine u maloj zemlji: efekat redistribucije, efekat na potronju, zatitni i fiskalni efekat, koji su obiljeeni sa A, B, C i D na slici 19 b. Us luaju velike zemlje postoji jo jedan dodatni efekat. To je povrina E koja predstavlja iznos carine koji plaaju strani izvoznici. Povrina E se esto oznaava kao efekat Carine na odnose razmjene. Zbog toga to je zemlja uvoznica sada u mogunosti da kupi vie uvoznih dobara po nioj cijeni, njeni odnosi razmjene cijena izvoza podijeljenja cijenom uvoza se poveava. to je povrina E vea u onosu na povrinu C (provjeriti podatak jel C) staranac plaa vei dio carine. Ukoliko strani izvoznik plaa dio ili ak cijelu uvoznu carinu velika je zemlja na dobitku zbog toga to naplauje carinu od stranca. Stoga da bi se izraunao gubitak u kupovnoj moi stanovnitva u sluaju velike zemlje, povrinu E treba oduzeti od zbira povrina B i D. to je kriva strane ponude vie neelastina, vei je dio carine koji plaaju strani proizvoai, ali je pad uvoza manji. U ekstremnom sluaju, kada je kriva strane ponude potpuno neelastina strani proizvoai plaaju cijelu carinu, ali nivo uvoza ostaje nepromjenjen. Zemlja e dosta poveati svoje fiskalne prihode, ali carine nee zatiti domau privredu. Ukoliko je elastinost strne tranje visoka domai potroai plaaju carinu kroz vie cijene, ukoliko je niska, strani proizvoai jednu carinu kroz nie prihode od prodaje. 18. Uticaj carina na odnose razmjene Uvoenje carine na uvozne proizvode utie na poboljanje uslova razmjene. Meutim uvoenje carina uslovljava i poskupljenje uvoznih proizvoda to rezultira smanjenjem uvoza (osim u sluaju perfektne neelastine potranje za uvozom) a time i cjelokupne meunarodne razmjene. Poboljanjem uslova razmjene uvoenjem carine zemlja A poboljava i svoj poloaj u meunarodnoj ekonomskoj razmjeni na tetu svog partnera zemlje B. Lako je pretpostaviti da i zemlja B moe odgovoriti istom mjerom uvesti carinu na uvoz proizvoda iz zemlje A. Time se dalje smanjuje meunarodna ekonomska razmjena, pa obje zemlje gube prednosti koje im slobodna meunarodna ekonomska razmjena prua. U uslovima slobodne razmjene zemlja A razmjenjivala je 60 jedinica dobara X za 60 jed. Dobara Y koje je uvozila iz zemlje B. Nakon uvoenja 100 postotne carine na uvoz proizvoda Y iz zemlje B krivulja ponude zemlje A rotira u smjeru suprotnom od kazaljke na satu u A. To pokazuje da zemlja A eli sada dvostruko veu koliinu dobara za istu koliinu dobara Y za istu koliinu dobara X nego prije uvoenja carine.zato su se uslovi razmjene poboljali od Px/Py=1 na Px/Py = 5/4 pa je zemlja A u boljem poloaju nego prije.
Slika sa str.129 Babi
Nova ravnotea ostvaruje se u taki R1 obim razmjene u R1 manji je nego u EA=EB smanjenje obima meunarodne ekonomske razmjene utie na pogoranje poloaja zemlje A. Ako je poboljanje poloaja zemlje A zbog povoljnih uslova rezmjene vee od pogoranja njezinog poloaja zbog smanjenja koliine razmjene, zemlja A e biti u boljem poloaju. Kad bi zemlja a bila vrlo mala onda bi mogla uticati na cijene na svjetskom tritu, uslovi razmjene bili bi za nju dani pa bi rezultat uvoenja carina na uvoz dobra Y bio smanjenje razmjene s Og na OG1 uz isti odnos cijena Px/Py=1. U tom sluaju zemlja A (mala zemlja) uvoenjem carine pogorala bi svoj poloaj. Poloaj zemlje B nakon uvoenja carine u zemlji A pogorao bi se i zbog pogoranja njezinih uslova razmjene i zbog smanjenja koliine meunarodne ekonomske razmjene. U ovakoj situaciji lako je pretpostaviti das e i zemlja B pribjei uvoenju carina. Slika sa str.129 Babi
Ako samo zemlja B uvede 100- postotnu carinu na uvoz proizvoda X iz zemlje A njena kriva ponude rotira u smjeru kazaljke na satu u B ije su udaljenosti od ordinate dvostruko vee nego krivulje ponude B. Nova ravnotea je u taki R2 a novi odnos cijena, uslovi razmjene je Px/PY= 5/4 to je povoljnije za zemlju B nego prije. Zemlja B je ostvarila poboljanje svojih uslova razmjene na tetu zemlje A. Opet je koliina meunarodne ekonomske razmjene opala.
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita Vjerovatno e zemlja A uzvratiti uvoenjem carina na uvoz proizvoda iz zemlje B. Na slici je rezultat uvoenja carine jedne zemlje A ili B i odmazdom druge zemlje. Slika sa str.130 Babi
Posljednja slika se dobije spajanjem prethodnih. Konani rezultat je toka EA= EB a u kojoj Px/Py=1. Meutim u taki EA= EB rezmjenjuje se samo 30 jedinica X za 30 jedinica Y. Dakle dolo je do smanjenja obima meunarodne ekonomske razmjene. Zato su oba partnera u loijoj situaciji nego prije uvoenja carine. Carinski rat su oba partnera izgubila. Uviajui ovu injenicu partneri A i B mogu pristupiti uzajamnom smanjenju carina kako bi poboljali svoj poloaj poveavajui svoje blagostanje efikasnom alokacijom resursam, veom specijalizacijom i razmjenom. Njihova proizvodnja i blagostanje bie maximiziranio u taki EA= EB gdje su carine potpuno ukinute. 19. Efekti carina na uvoz i zaposlenost (Kejns) NE ZNAM!! 20. Mikroekonomska analiza carina (132.str. BABI) Potrebno je utvrditi uticaj carina na mikroekonomske kategorije. Trgovinske restrikcije pogaaju i domainstva i preduzea, ali i privredu u cjelini. Meutim mikroekonomija trgovinskih restrikcija privlai najveu medijsku panju, s obzirom da se trgovinske restrikcije obino uvode kako bi zatitile konkretnu domau privrednu granu od strane konkurencije a ne privredu u cjelini. Mikroekonomski efekat carina ima 4 dimenzije: 1. efekat na potronju- objanjava uticaj carina na potronju konkretne robe, a on moe biti mali ili veliki. 2. zatitni efekat (protekcionistiki) mjeri do kojeg stepena carine ohrabruju domau proizvodnju. 3. fiksalni efekat pokazuje koliki e carinski prihod drava ostvariti njihovim uvoenjem. 4. redistributivni efekat utvruje iznos dohotka koji carina prerasporeuje od potroaa ka domaim potroaima. Drugim rijeima on mjeri promjenu u proizvoakom viku. Veina carina sadri u sebi sva 4 elementa, samo u razliitom stepenu. Meutim ovi elementi mogu ponitavati jedan drugog tako da se ugroava krajnji cilj uvoenja carina (npr. Fiksalna carina treaba da povea fiksalne prihode ali da ne ogranii uvoz). Autor : Selma Bajramovi
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita Veina carina sadri u sebi sva 4 elementa samo u razliitom stepenu. Meutim ovi elementi mogu ponitavati jedan drugoga tako da se ugroava krajnji cilj uvoenja carina. U svakom sluaju, carina poveava domae cijene uvoza proizvoda. Ukoliko via cijena proizvoda dovede do toga da se potroai momentalno prestanu da troe taj proizvod, carina nee ni poveati prihode niti e obezbjediti zatieno trite ili bilo kakvo trite za domae proizvoae. Bilo da je njen cilj da zatiti domau privrednu granu, bilo da povea prihode najbolje bi bilo da carina neznatno utie na potronju tj, da ne smanjuje domau potronju konkretnog proizvoda u velikoj mjeri. Zbog ovoga je efekat carina na potronju odluujui prilikom odreivanja efikasnosti uvozne carine (dobrovoljna izvozna ogranienja tokom 80- tih SAD su sa Japanskom auto industrijom dogovorile ogranien broj japanskih automobila koji se moe izvoziti u SAD) => to su privremene mjere. 21. Nominalna, efektivna i ukupna carinska zatita S obzirom na stupanj realnosti carinskog optereenja razlikujemo: a) nominalno carinsko optereenje b) efektivno carinsko optereenje. Nominalno carinsko optereenje uvoznik proizvoda nastoji poveanjem cijena prevaliti na kupce. to je neelastinija potranja za uvoznim proizvodima, to e vei iznos carinskog optereenja uvoznik moi prevaliti na potroae. Nominalna carinska zatita utie na promjenu strukture potronje, jer utie na poveanje cijena uvoznih finalnih proizvoda. Da bismo analizirali uticaj strukture carina na alokaciju resursa u proizvodnji meu pojedinim proizvodnim sektorima, treba izraunati stopu zatite svakog proizvodnog sektora posebno. Takvu stopu carinske zatite zovemo stopa efektivne carinske zatite. Osnovna svrha efektivne zatite je da pokae efekte zatitne strukture na pravac realokacije proizvodnih faktora meu sektorima. Razlika izmeu stope nominalne zatite i stope efektivne zatite potie od razlike u nominalnoj carinskoj stopi na uvoz finalnih i na uvoz intermedijarnih proizvoda. Gotovo sve zemlje primjenjuju razliitu carinsku stopu na uvoz finalnih i na uvoz intermedijarnih proizvoda. Primjenjujui odreenu nominalnu carinsku stopu na uvoz gotovih proizvoda nekog proizvodnog sektora, zemlja titi taj sektor od vanjske konkurencije. Meutim, taj sektor u svojoj reprodukcijskoj potronji troi i uvozne intermedijarne proizvode na koje se plaa carina ali po drugaijoj (nioj) stopi nego na uvoz gotovih proizvoda. Taj dio carine koji optereuje trokove poslovanja dotinog sektora umanjuje njegovu zatitu. Stopa efektivne carinske zatite se dobija kad se razlika nominalne carinske stope i intermedijarne stope carinske zatite podijeli sa dodatnom vrijednou po jedinici finalne proizvodnje (uz pretpostavku stabilnog deviznog teaja). Kad se izraunaju stope efektivne carinske zatite mogue je poredati sve proizvodne sektore prema stopi njihove efektivne zatite, uz pretpostavku da je elasticnost supstitucije u proizvodnji vea od nule. Ovaj nam poredak ukazuje na smjer realokacije proizvodnih faktora meu pojedinim sektorima. Naime, logino je pretpostaviti da e proizvodni faktori ii iz sektora s niom u sektor sa viom stopom efektivne carinske zatite. Ovaj uinak strukturne efektivne carinske zatite na strukturu domae proizvodnje ovisi o stepenu efektivne carinske zatite pojedinih sektora i o elastinostima supstitucije u proizvodnji.
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita Ako, meutim, uzmemo u obzir mogue promjene deviznih teajeva, stopa zatite e se mijenjati. Naime, devalvacija domae valute ekvivalentna je uvoenju carine na sve proizvode za postotak devalvacije. Naprotiv, revalvacija domae valute ekvivalentna je subvencioniranju uvoza svih proizvoda. Ako se stopa efektivne carinske zatite korigira za stopu promjene nacionalne valute, dobit emo stopu netto efektivne zatite. Postoje 4 koncepta pri odreivanju kad je neki sektor zatien: 1. sektor je zatien onda kada je stopa na uvoz gotovih proizvoda tog sektora pozitivna 2. sektor je zatien ako je stopa efektivne zatite pozitivna. Ovo vrijedi uz uvjet da nema promjena teaja nacionalne valute u smislu njezine revalvacije 3. sektor je zatien ako je stopa netto efektivne zatite tj.stopa efektivne carinske zatite korigirana stopom promjene teaja nacionalne valute, pozitivna 4. sektor je zatien samo onda kada stopa efektivne carinske zatite zajedno s odgovarajuim promjenama deviznog teaja ima za rezultat porast dodatne vrijednosti tog sektora na taj nain se definira pojam UKUPNE ZATITE. Razlike izmeu nominale i efektivne zatite: a. kako se rauna, b. od ega zavisi, c. formula, d. kad je neki sektor stvarno zatien, e. od ega zavisi je li neki sektor totalno zatien. Kada se govori o nominalnoj i efektivnoj stopi carinskog optereenja, onda treba razlikovati: 1. tradicijsku teoriju carinske zatite 2. suvremenu teoriju carinske zatite koja se jo naziva teorija carinskih ustrojstava. Tradicijska teorija carinske zatite smatra da su svi proizvodni inioci, koji sudjeluju u proizvodnji jednog proizvoda koji se uvozi, domaeg podrijetla. Ova teorija primjenjuje nominalnu stopu carinskog optereenja. Nominalna stopa carinskog optereenja je apsolutni iznos vrijednosti kod specifine carine i postotak carine kod ad 'valorem carine'. Nominalna carinska stopa moe biti: 1. opa 2. minimalna 3. maksimalna i to razliito po pojedinim grupama carinske robe. Nominalna stopa carinske zatite se izraunava ovako:
Sn = C'C C
ili
Sn =
t C
gdje je Sn = nominalna stopacarinskog optereenja, C' = cijena jedinice proizvoda uveana za carinu (C+t), C = cijena jedinice proizvoda bez carine, t = carina. Prema W. M. Cordenu stopa efektivne zatite je postotni porast dodane vrijednosti po jedinici proizvodnje nekog sektora koji je uvjetovan carinskom strukturom u odnosu na situaciju bez carina, ali uz isti teaj.
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita Stopa efektivne carinske zatite izraunava se ovako:
ej = t j g ij c i dj
gdje je: ej = stopa efektivne carinske zatite podruja (sektora) j, tj = nominalna carinska stopa na uvoz gotovih proizvoda podruja j, gij = utroak uvoznih proizvoda podruja i po jedinici finalnih isporuka podruja j, ci = nominalna carinska stopa na uvoz intermedijarnih proizvoda podruja i, dj = 1-mj = ukupni koeficijent drutvenog proizvoda, tj. drutveni proizvod koji se ostvaruje po jedinici zavrnih isporuka podruja j. U literaturi nalazimo i ovaj obrazac efektivne zatite: Ej = (Tj + Rj) + aij (Ti + Ri) / Vj gdje je: Ej = stopa efektivne zatite proizvoda, Ri, Rj = 'ad valorem' ekvivalenti varijabilnih zahvatanja na inpute, odnosno finalni proizvod, Ti, Tj = nominalne tarife na inpute, odnosno finalni proizvod, aij = udio (ponder) i-tog inputa u proizvodnju j, pod predpostavkom slobodne razmjene, Vj = koeficijent dodatne vrijednosti proizvoda uz pretpostavku slobodne razmjene ili svjetskih cijena. 22. Necarinske prepreke (akcenat na grafiki prikaz uvoenja kvota i subvencija) Necarinske prepreke ili bescarinska zatita predstavljaju skup mjera koje poduzima jedna zemlja u odnosu na drugu (druge), osim carina radi ogranienja vanjskotrgovinske razmjene. Nazivaju se i novim protekcionizmom. Necarinske prepreke su sekundarni oblik zatite domae privrede u odnosu na inozemnu a carine su primarni oblik zatite. Jedan i drugi oblik zatite poveavaju zatvorenost domae privrede u odnosu na inostranu. Sve necarinske barijere mogu se svrstati u 3 grupe: - I tip mjera - pripadaju ona necarinska ogranienja kojima je svrha zatiti domau privredu od vanjske konkurencije, ograniiti uvoz ili ojaati domau privreduu konkurenciji, s uvozom na domaem tritu ili u konkurenciji za izvozna trita. Ove se mjere grupiraju dalje u dvije grupe: mjere prema uvozu i mjere prema izvozu. - II tip mjera pripadaju mjere koje se odnose prije svega na probleme koji nisu direktno vezani za trgovinu ali se povremeno koriste za ograniavanje trgovine. - III tip mjera pripadaju mjere ekonomske politike koje se primjenjuju iskljuivo iz razloga koji nisu direktno vezani za trgovinu, ali koje neizbjeno dovode do iskrivljavanja uslova meunarodne razmjene i zbog toga utie na vanjsku trgovinu. Kvantitativnim ogranienjima vanjske trgovine dozvoljava se da samo odreena koliina neke robe ili usluga pree carinsku granicu. Najvanije kvantitativno ogranienje u vanjskoj trgovini je kvota. KVOTA se definira kao apsolutna granica do koje moe ii vrijednost ili koliina neke robe ili usluge u odreenom vremenskom razdoblju. Kvotom se moe ograniiti uvoz ili izvoz. Zato razlikujemo uvozne i izvozne kvote. Ako se kvotom ograniava ukupna trgovina neke robe ili usluge sa svijetom , kvota je globalna i nediskriminatorna. Kad je dosegnut limit odreenom kvotom neovisno iz koje je zemlje roba uvezena dalja trgovina prestaje, ako se kvota razlikuje prema zemljama porijekla ili odreditima robe ili usluge, kvota je selektivna i diskriminatorna. Kod selektivne kvote uvozne granice odreuju se uglavnom bilateralnim sporazumima. Autor : Selma Bajramovi
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita Posebnu vrstu kvote ini carinska kvota koja stavlja limit na uvoz odreene koliine ili vrijednosti neke robe uz datu carinsku stopu. Prijee li uvoz taj limit primjenjuje se druga via carinska stopa. Slika sa str. 144 Babi
U uslovima slobodne razmjene i uz potpuno elastinu krivulju ponude dobra X zemlje A, zemlja B bi uvozila 80 jedinica dobra, pa bi potronja dobra X u zemlji B bila 100 jedinica a cije 2 NJ. Pretpostavimo da zemlja B odlui uvesti kvotu na uvoz dobra X iz zemlje A u visini od 40 jedinica. Sada se ponuda dobra X u zemlji B mijenja i postaje SB + UB tj domaa ponuda dobra X, SB uveana za uvoz tog dobra UB tj domaa ponuda dobra X, SB uveano za uvoz tog dobra UB u dijelu AG=40, a toje uvozna kvota, i ponuda je potpuno elastina. Za svjetsku cijenu pw= 2 ponuda u Zemlji B bila bi 60 jedinica, a od ega je p aA=20 jedinica, bila bi domaa proizvodnja, a 40 jedinica uvoz. Meutim uz tu cijenu potranja za dobrom X u zemlji B bilo bi 100 jedinica. Viak potranje nad ponudom GB uticao bi na porast cijena dobra X u zemlji B. Ratvnotena cija u zemlji B bila bi p=3. uz tu cijenu potranja i ponuda bila bi izjednaena. Domaa proizvodnja bila bi poveana za 20 jedinica AE. Uvoenje kvote izaziva: 1. povrat cijene dobra X u zemlji B od p=2 na p=3. 2. smanjenje uvoza za 40 jedinica, 3. smanjenje potronje od 100 jedinica na 80 jedinica, 4. porast domae proizvodnje od 20 na 40 jedinica, 5. preraspodjela realnog dohotka od potroaa proizvoaima 6. prihodi dravni, naime vlada moe prodavati dozvole za uvoz do veliine kvote i 7. smanjenje blagostanja smjerno smanjenju potroaeva dobitka (trogao GDB) Dobrovoljna izvozna ogranienja (Voluntary export Restrictions VER) su slina kvotama. VER su stvorene u cilju da pomognu domaim proizvoaima da restrukturiu i ponovo osvoje svoje trite(npr. Japanska auto industrija pristaje da ogranii broj auta koje izvozi u odreenu zemlju npr SAD). Plafon je vrsta ogranienja uvoza odreenog proizvoda u sistemu bescarinske zatite EU, dok je uvezena koliina ispod te granice, sve odobrene prednosti ostae na snazi bez ikakvih ogranienja. Meutim od trenutka kada se koliina poklopi s plafonom, ulazne pristojbe se mogu ponovo uvesti.
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita Subvencije predstavljaju direktne restriktivne mjere i neku vrstu monetarne pomoi domaoj industriji. Ova pomo se javlja u obliku dozvola, prekid oporezivanja i manjih kamatnih stopa na pozajmice. Osnovni cilj subvencije je stimulisanje razvoja odreenog sektora, poveanje zaposlenosti ili omoguavanje relativne prednosti odabrane industrije na globalnom tritu. Obino je to fiksni novani iznos po komadu ili procenat od trokova proizvodnje. Uvoenjem subvencije proizvoaima za proizvodnju nekog proizvoda dolazi do sniavanja trokova proizvodnje ali ne i do smanjenja profita. Efekat uvoenja subvencija je nastajanje dodatnih trokova dravi. Kvalitativnim se ogranienjima uvoza odnosno izvoza podrazumjevaju one dravne mjere koje se odnose na kvalitet robe koja se uvozi (izvozi). U kalitativna se ogranienja uvoza (izvoza) ubrajau: 1. norme 2. pakiranje 3. oznaavanje 4. atesti 5. oznaka o porijeklu robe 23. Ekonomske integracije (oblici i historijski razvoj) - (str.155-160.Babi) Rije integracija potjee od latinske rijei integrer, to znai spajanje nekih dijelova u cjelinu. Ekonomska integracija podrazumjeva formiranje zona slobodne trgovine, carinskih unija, zajednikog trita ili ekonomske zajednice odreene grupe zemalja. U svrhu poveanja proizvodnje i blagostanja zemlje nastoje smanjenjem meusobnih carina postii veu specijalizaciju i podjelu rada. Na toj osnovi nain one ostvaruju vei ili manji stepen ekonomskih integracija. Postoji vie vrsta integracionih i trgovinskih blokova koji nastaju i funkcioniu na bazi sporazuma dvije ili vie drava. Najnii oblik integracije izmeu zemalja je sluaj kada se zemlje sporazumjevaju da u meunarodnoj trgovini primjenjuju nie carinske stope od onih koje se primjenjuju u trgovini po pravilu pri uvozu iz ostalih zemalja. U ovom sluaju rije je o preferencijalnoj trgovini. Sporazum 2 ili vie zemalja po kome one zadravaju inicijalne carinske tarife u meusobnoj trgovini, a prema svim ostalim zemljama uvode zajedniku carinsku tarifu - naziva se nepotpuna carinska unija. Sporazum 2 ili vie zemalja o ukidanju carina u meusobnoj trgovini i uvoenju zajednike carinske farife prama treim zemljama raziva se carinska unija. Zona slobodne trgovine nastaje nakon sporazuma zemalja da ukinu carine u meusobnoj trgovini, ali i da zadre svoje carinske tarife, po pravilu na uvoz i ostalih zemalja. Carinska unija - Zemlje koje formiraju carinsku uniju ukidaju sve carine u meusobnoj razmjeni i primjenjuju zajednike carinske tarife u razmjeni sa zemljama izvan unije.
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita Zajedniko trite podrazumjeva sporazum zemalja kojima se, pored ukidanja carina u meusobnoj trgovini i uvoenja zajednike carinske tarife prema treim zemljama,obezbjeuje i slobodu kretanja faktora proizvodnje (radne snage i kapitala) i zajednika politika ekonomskih odnosa sa inostranstvom. Ekonomske integracije u svijetu : Zapadna Evropa : 2. Evropska ekonomska zajednica (EEZ) - Evropska ekonomska zajednica je osnova 1957. godine u Rimu, na poetku bila carinska unija, tj. 6 zemalja osnivaa je prihvatilo da ukinu carine u meusobnoj trgovini i da uvedu zajedniku carinsku tarifu prema zemljama nelanicama. 1973.g. nakon 16.g. uspjenog suivota, EEZ se iri ukljuivanjem V. Britanije Danske i Irske. U 1979.g. su odrani prvi direktni, neposredni izbori u svim tadanjim zemljama lanicama za lanove tzv. Evropskog parlamenta. 1979.g. od strane 9 lanica Zajednice prihvaen je Evropski monetarni sistem. 1981.g. Grka postaje lanica EEZ,1 986. godine panija i Portugal postaju lanice EEZ. 1985.g. Komisija EZ je produkovala tzv. ''Bijelu knjigu'' o realizaciji jedinstvenog internog trita zakljuno sa 1992.g a da bi se to ostvarilo bila je nuna dopuna i izmjena sporazuma iz 1957.g pa se 1987.g. usvaja tzv. ''Jedinstveni evropski akt''. Dananje lanice EEZ su: Belgija, Danska, Francuska, Grka, Nizozemska, Irska, Italija, Luksemburg, panjolska, Velika Britanija. 3. Ekonomsko udruenje slobodne trgovine (EFTA) Osnovano je na incijativu Velike Britanije 1959 godine, kao odgovor na stvaranje EEZ. Stupa na snagu 1960 godine. Formirale su ga: V. Britanija, Austrija, vajcarska, Danska, vedska, Norveka i Portugal, a kasnije su lanice postale Grka, Finska i Island. Ciljevi ovog Udruenja bili su znatno skromniji, a carinska politika prema nelanicama znatno elastinija nego u EZ. lanice EFTA su odluile da ukinu carine u meusobnoj trgovini samo za industrijske proizvode, ali su zadrale pravo nacionalne carinske tarife prema zemljama lanicama. lanice EFTA su prihvatile politiku ujednaavanja nivoa subvencija izvoza i normi za potovanje fer konkurencije na podruju ovog Udruenja. Bilo je predvieno da su do 1969.g potpuno ukinu carine u meusobnoj trgovini, a to je ostvareno 3 g. prije predvienog roka. Srednja Evropa : 1. Srednjo evropsko podruje slobodne trgovine (CEFTA) Nakon raspada Saveza za uzajamnu ekonomsku pomo SEV (Savjetovanje socijalistikih zemalja Evrope osnovan 1949, lanice: Bugarska, eka, Slovaka, Maarska, Mongolija, Kuba, Poljska, Rumunija, Vijetnam) meusobna razmjena zemalja Istone Evrope se znatno smanjila. Krajem 1991 godine zakljuen je sporazum o zoni slobodne trgovine (CEFTA) viegradski memorandum. lanice su: eka, Maarska, Poljska, Slovaka, Slovenija. Sjeverna Amerika 1. NAFTA - 1993.g. zakljuen je tzv. Sjevernoameriki sporazum o slobodnoj trgoviniNAFTA, koji je stupio na snagu 1994.g. a cilj mu je bio da se to prije stvori potpuna zona slobodne trgovine. lanice NAFTA su: SAD, Kanada i Meksiko. Argumenti za stvaranje NAFTE su : a) preko ove zone e se dinamizirati meusobna trgovina, to e doprinositi ubrzanju rasta, poveanju zaposlenosti, poveanju stepena koritenja tehniko-tehnolokih kapaciteta, snienju jedininih trokova proizvodnje i
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita time poveanja cjenovne a dijelom i vancjenovne konkurentnosti privreda zemalja lanica (zbog jaanja konkurencije na podruje lanica) b) preko nje e se pospjeiti specijalizacija, poveati serijska proizvodnja, poveat e se stepen koritenja tehniko-tehnolokih kapaciteta, to omoguava koritenje ekonomije obima, snienje jedininih trokova proizvodnje i poveanje cjenovne konkurentnosti brojnih proizvoda, a dijelom i komercijalni usluga. c) zbog ukidanja carinskih i vancarinskih barijera u meusobnoj trgovini lanica, njihovo podruje postaje znatno atraktivnije za priliv direktnih stranih investicija iz zemalja nelanica. d) lake i bre se moe ostvariti ukidanje trgovinskih barijera u okviru regionalnog sporazuma, nego na globalnom nivou. Latinska Amerika 1. Latino ameriko udrunje slobodne trgovine (LAFTA) sporazum od 1961 godine, lanice: Argentina, Bolivija, Brazil, Ekvador, ile, Kolumbija, Meksiko, Paragvaj, Peru, Urugvaj, Venecuela, Kostarika, Salvador Afrika 1. Zapadno afrika ekonomska zajednica (ECOWAS) Sredinom 28.05.1975. godine 16 zemalja Zapadne Afrike (Dahomej, Gambija, Gana, Gvineja, Obala Slonovae, Liberija, Mali, Mautitanija, Niger, Nigerija, Senegal, Sijera Leone, Togo i dr.), po ugledu na Evropsku ekonomsku zajednicu (EEZ), formiraju Ekonomsku zajednicu zapadnoafrikih zemalja ECOWAS, koja je preivjela do dan danas.Njen osnovni cilj je unapreenje meusobne trgovine i ekonomska saradnja. Od ovih 16 zemalja, sedam ih ima zajedniku valutu CFA freank (Communaute Financiere Africaine Frank). Plan ECOWAS-a je bio da do 2004. godine postane monetarna unija u kojoj bi lanice bile svih 16 zemalja. U 1999. godini ECOWAS je inilo 16 zemalja u kojima je ivjelo preko 220 miliona stanovnika, a njihov ukupan izvoz samo 0.4% svjetskog izvoza u toj godini, to je gotovo tri puta manje nego to je iznosio 1970.godine (1,1%). Zemlje zapadnoafrike ekonomske zajednice su vrlo siromane i jo uvijek su njihove privrede monokulturne i nekomplementarne, to onemoguava znatniji porast izvoza uopte, pa i meusobne trgovine i njenog uea u njihovom ukupnom izvozu. Azija 1. Asocijacija jugoistonih azijskih zemalja (ASEAN) - je ekonomska integracija jugo-istone Azije osnovana 08. augusta 1967. godine u Bangkoku, Tajland koja je usvojena tzv. Bangkokom deklaracijom. Tom deklaracijom je stvoreno Udruenje koje je u sutini predstavlja proireno udruenje Tri zemlje Jugoistone Azije. Deklaraciju je potpisalo 5 zemalja lanica, a to su : Indonezija, Malezija, Filipini, Singapur i Tajland (ove zemlje predstavljaju tzv. azijske tigrove). Danas ona broji deset zemalja lanica. Osim ve nabrojenih to su i Brunej, Vijetnam, Laos (Narodna demokratska Republika), Mijanmar (Mijanmarska unija) i Kamboda. Vaan poloaj Aseana u Azijsko-pacifikoj regiji, njena posveenost miru i stabilnosti te vaan ekonomski utjecaj u regiji, uinili su Asean vanim partnerom Europske unije u Aziji. Znaajan razvoj za ASEAN dogodio se na sastanku u Baliu u oktombru 2003. godine gdje su voe ASEAN-a dogovorile njegovo osnivanje kao ekonomske, sigurnosne i drutveno-kulturne zajednice. Ciljevi ASEAN-a su: akceleracija ekonomskog, drutvenog i kulturnog razvoja lanica te poticanje regionalnog mira. AFTA (Asean Free Trade Area) je sporazum potpisan 28. januara 1992. izmeu
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita zemalja lanica Aseana koji se tie domae proizvodnje u zemljama lanicama, a odnosio se na smanjenje ogranienja meusobne trgovine. 2. Na azijskom kontinentu i Srednjem istoku, pored ASEAN-a, postoji jo pet trgovinskih blokova, a to su: Bangkoki sporazum kojeg su potpisale sedam zemalja i to: Banglade, Indija, Republika Koreja, Laos, Filipini, ri Lanka i Tajland. Istonoazijska ekonomska integracija (EAEC) ine je 11 zemlja: Kina, Japan, Indonezija, Republika Koreja, Malezijam, Tajvan, Singapur, Tajland, Filipini, Hong Kong i Brunej. Organizacija za ekonomsku saradnju (ECO) ine je 10 zemalja: Avganistan, Azerbejdan, Iran, Kazahstan, Kirgizija, Pakistan, Tadkistan, Turkmenistan, Uzbekistan i Turska. Golfski savez za saradnju (GCC) ine je 6 zemalja: Bahrein, Kuvajt, Oman, Katar, Saudijska Arabija i UAE. Junoazijski savez za regionalnu saradnju (SAARC) ine ga 7 zemalja: Banglade, Bustan, Indija, Maledivi, Nepal, Pakistan i ri Lanka. Ekonomske zajednice - Najvii stepen ekonomske integracije je stvaranje ekonomske zajednice u kojoj zemlje lanice, osim ukidanja carina na meusobnu razmjenu, zajednikih carina u razmjeni sa nelanicama i slobodnog kretanaj proizvodnih faktora meu zemljama, usklauju i sve mjere ekonomske politike, prije svega monetarne i fiskalne. Nepotpuna ili djelomina ekonomska unija podrazumjeva sporazum zemalja kojima se, pored zajednikog trita prihvata usklaivanje fiskalne, monetarne i industijske, regionalne i dr.oblasti EP Potpuna ekonomska unija nastaje sporazumom zemalja da kreiraju zajedniki novac, da vode jedinstvenu EP i da formiraju nadnacionalne institucije kao to su parlament i vlada sa nadnacionalnim ovlatenjima. Sporazumi zemalja kojima se integriu samo carinska i spoljnotrgovinska politika su nii oblici integracije i oni se mogu oznaavati kao trgovinski sporazmi ili trgovinski blokovi. Ako sprorazum drava pored carinske i spoljnotrgovinske podrazumjeva i harmonizaciju drugih sfera ekonomske politike, prihvatanje zajednikog novca, nacionalne institucije tada je rije o integracionim blokovima. 24. Osnovne specifinosti carinske unije Efekti shvatanja carinske unije na blagostanje zemalja lanica: 1. potpunija specijalizacija proizvodnje svake lanice u skladu sa komparativim prednostima to uslovljava vee serije u proizvodnji, i ima za posljedicu ekonomiju obima. 2. poboljanje uslova razmjene 3. poveanje efikasnosti domae privrede 4. poveanje stope rasta privrede Svi preferencijalni aranmani pa i carinske unije utjeu istodobno i na liberalizaciju i distorziju vanjsko trgovinskih tokova. Efekat liberalizacije nastaje jer neki tokovi nailaze na manja ogranienja nego prije. Efekat distorzije nastaje jer su robe koje uvozi jedna lanica Autor : Selma Bajramovi
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita optereene razliitim carinskim tarifama ovisno o njihovom porijeklu. Zbog toga efekt distorzije odgovara efektu diskriminacije cijena. Uticaj stvaranja carinske unije na blagostanje mjeri se pomou dva efekta: 1. efekat stvaranja (poveanje) trgovine 2. efekat skretanja trgovine Efekat stvaranja nastaje jer se jedan dio domae proizvodnje zamjenjuje uvozom jefitinijih proizvoda, efikasnijih proizvoaa iz unije. Efekat skretanja trgovine nastaje kad se uvoz jefitnijih proizvoda izvan unije zamjenjuje skupljima iz unije. Stvaranje carinske unije na promjenu relativnih cijena. To utie na supstituciju skupljih proizvoda jeftinijima te na porast uvoza od partnera iz unije (stvaranje trgovine) i na smanjenje uvoza od partnera izvan unije (skretanje trgovine). Stvaranjem carinske unije blagostanje partnera moe se poboljati ili pogorati. Uz dati obim meunarodne zemlje A stvaranje carinske unije poboljat e njeno blagostanje, time vie, to je vei bio udio njena partnera u njenoj meunarodnoj razmjeni prije stvaranja unije. Poveanje blagostanja zemlje A, nakon stvaranja carinske unije time je vjerovatnije sto je manji obim njene vanjske trgovine, jer to je manji obim vanjske trgovine zemlje A manji e biti njen uvoz a vea proizvodnja. Iz ovog slijedi zakljuak da zemlje trebaju stvarati carinsku uniju sa zemljama koje najvie sudjeluju u njihovoj meunarodnoj razmjeni. Ako zemlje proizvode iste proizvode imat e koristi za stvaranje carinske unije i to time vie to je vea razlika u trokovima proizvodnje istih proizvoda. Zemlje sa slinim strukturama trokova proizvodnje istih proizvoda komplementarne su, pa stvaranje carinske unije ne bi bitnije povealo podjelu rada i koristi od unije ne bi bilo. 25. Evrointegracije (osnovne karakteristike i problemi) str 383 Kovaevi Integracije trgovinski blokovi u Evropi: 1. evropska unija EU 2. evropsko udruenje slobodne trgovine EFTA 3. centralno evropska zona slobodne trgovine CEFA 4. zona slobodne trgovine 3 blatike zemlje BAFTA 5. zajednica nezavisnih drava ZND Europska unija Europsku uniju ine Europska zajednica, Europska zajednica za ugalj i elik i Europska zajednica za atomsku energiju. Uz to, u okviru Unije odvija se saradnja u oblasti spoljne politike, bezbjednosti, unutranjih poslova i pravosua. Postoji pet glavnih organa koji objedinjuju rad, funkcionisanje i nadzor sve tri navedene zajednice, odnosno Europske unije, a to su: Europski parlament (European Parlament) Savjet ministara Europske unije (The Council of Ministers) Europski savjet (The European Council) Europska komisija (European Commission) Sud pravde Europske unije (The Cour of Justice). Autor : Selma Bajramovi
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita Europski parlament se direktno bira u svim zemljama lanicama i to na mandat od 5 godina. Osnovne funkcije Parlamenta su: zakonodavstvo usvajanje budeta nadzor nad izvrnim organima Unije Parlament odobrava neke od meunarodnih sporazuma EU, kao to su pridruivanje i ulazak novih lanica u Uniju, odnosno njeno proirenje. Savjet ministara je i zakonodavni organ. To je organ koji nije sastavljen od stalnih lanova, ve ga ine ministri lanica iz oblasti za koju se donose konkretne odluke. Za pojedine odluke Savjeta ministara potrebna je jednoglasnost, a za druge tzv. kvalifikovana veina. Savjet ministara je najvaniji organ EU kada su u pitanju zajednika spoljna politika, bezbjednost i saradnja u oblasti pravosua i unutranjih poslova. Europski savjet ili samit EU ine efovi drava ili vlada lanica i predsjednik Komisije EZ. Europski savjet utvruje prioritete Unije i daje politike smjernice i uputstva drugim organima Unije. Europska komisija ili Komisija EZ je izvrni organ EU i njene osnovne nadlenosti su: predlae propise nadzire primjenu ugovora i zakona EU sprovodi politiku Unije. Ona je ovlatena da u inostranstvu i meunarodnim organizacijama zastupa Europsku zajednicu (ali ne i Europsku uniju) i da preduzima zakonske mjere protiv drava lanica, organizacija, kompanija i fizikih lica koji kre propise EU. Ova Komisija je ovlatena da zakljuuje sporazume o meunarodnoj trgovini, saradnji i pridruivanju sa zemljama nelanicama, kako u ime Eu, tako i drava lanica. Sud pravde ini 15 sudija i 9 pravobranilaca imenovanim od svake drave lanice na est godina. Njegove osnovne funkcije su: utvrivanje zakonitosti akata koje predlau ili donose institucije Unije, u sluajevima kada neka lanica, institucija Unije, pravno ili fiziko lice to od nje zahtijeva analizira i konstatuje da li neka zemlja lanica ispunjava svoje obaveze prema zakonodavstvu EU da obezbjeuje jedinstveno tumaenje pravnih propisa i rjeenja EU. Europsko udruenje slobodne trgovine - EFTA Europsko udruenje slobodne trgovine osnovano je na inicijativu Velik Britanije, 1959. godine, kao odgovor na stvaranje Europske ekonomske zajednice. Formirale su ga 7 zapadnoeuropskih zemalja: Velika Britanija, Austrija, vicarska, Danska, vedska, Norveka i Portugal. Kasnije su lanice postale i Grka, Finska i Island. Europsko udruenje slobodne trgovine je stupilo na snagu 1960. godine. Ciljevi ovog Udruenja bili su znatno skromniji a carinska politika prema nelanicama znatno elastinija nego u sluaju EZ.
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita lanice EFTA su odluile da ukinu carine u meusobnoj trgovini samo za industrijske proizvode, ali su zadrale pravo nacionalne carinske tarife prema zemljama nelanicama, te su prihvatile politiku ujednaavanja nivoa subvencija izvoza i normi za potovanje fer konkurencije na podruju ovog Udruenja. EFTA je bila prilino heterogena asocijacija, kako u pogledu nivoa razvijenosti tako i geografske lokacije, motiva ulaska, politikog statusa i sl. I pored toga, meusobna trgovina zemalja EFTA je dinamino rasla 60-ih godina prolog vijeka. Tokom 1972. i 1973. godine izmeu svake zemlje EFTA I Europske zajednice zakljueni su sporazumi o ukidanju carina u meusobnoj trgovini industrijskih proizvoda, ime je stvorena Europska zona slobodne trgovine za industrijske proizvode, pa su do kraja 80-ih godina ukinute sve carinske barijere razmjeni ovih proizvoda izmeu zemalja ove dvije grupacije. S obzirom da se najvei dio spoljne trgovine zemalja EFTA obavljao sa zemljama EZ, one su bile prinuene da prihvate i ukidanje raznih vancarinskih barijera, a i da usklauju svoje ekonomske politike, zakonodavstvo itd. Kao posljedica svega prethodno reenog, ostvareni stepen integrisanosti zemalja unutar ovog Udruenja je bio vei nego to se predvialo u momentu njegovog stvaranja. Uz to, stepen integriranosti zemalja EFTA sa Europskom zajednicom bivao je s vremenom sve vei. Zbog svega toga, od 1972. Pa zakljuno sa 1995. godinom, 7 zemalja lanica EFTA izlazi iz tog Udruenja i postaju lanice Europske zajednice (V.Britanija, Danska, Portugal, Grka, Austrija, vedska i Finska). Danas EFTA ine samo etiri zemlje: Norveka, vajcarska, Island i Lithentajn. Centralno-europska zona slobodne trgovine - CEFTA Krajem 1991. godine Maarska, Poljska i ehoslovaka su se naelno dogovorile da zakljue sporazum o spoljnoj trgovini, a krajem 1992. godine zakljuen je Sporazum o zoni slobodne trgovine. Sporazumom je bilo predvieno da se sve carinske i vancarinske barijere u meusobnoj trgovini ukinu do poetka 2001. godine. Poto se ehoslovaka podijelila na eku Republiku i Slovaku, od 1993. CEFTA ima 4 zemlje. Ove etiri zemlje su vjerovale da e brzo postati lanice EU i u poetku nisu pokazivale interes za irenje ove zone slobodne trgovine. Meutim, ubrzo se pokazalo da e ulazak u EU bit znatno sporiji, mada su ove zemlje sa EU zakljuile tzv. Europske sporazume o pridruivanju i po tom osnovu stekle znaajne preferencijale u izvozu na podruje EU. I druge zemlje centralne i istone Europe pokazuju sve vei interes da se ukljue u CEFTA, kako bi i one stekle isti status u EU i prije postale njene punopravne lanice i djelimin unaprijedile ekonomske odnose sa postojeim lanicama. Od poetka 1996. Slovenija je postala lanica CEFTA, Rumunija od sredine 1997., a Bugarska od poetka 1999. godine. Interes za ukljuivanje u CEFTA izrazile su Ukrajina, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Estonija, Litvanija i Letonija. S druge strane, budunost CEFTA zavisi od dinamike prijema pojedinih njenih lanica i potencijalnih lanica u Europsku Uniju.
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita Zona slobodne trgovine tri baltike zemlje - BAFTA Estonija, Litvanija i Letonija su, iz vrlo slinih motiva koji su bili pri formiranju CEFTA, formirale carinsku uniju sa nekim elementima zajednikog trita. I one su smatrale da ce preko realizacije ovog Sporazuma bre postati lanice Europske unije. Zajednica nezavisnih drava ZND Nastala je nakon raspada SSR-a, kada su krajem 1991 godine, Bjelorusija, Ruska Federacija i Ukrajina potpisale sporazum o njenom formiranju. 26. Institucionalizacija meunarodne razmjene Meunarodne instituciej se poinju razvijati 40- tih godina a u ekonomskom smislu od osnivanja UNa 1944 g. Ekonomsko socijalni savez (ECOSOC) u njegovom okviru postoji vie institucija. Osnovan je sa ciljem da prati ekonomske meunarodne odnose, kulturne i zdravstvene dogaaje. U okviru toga su formirane i komisije (npr. ekonomska komisiji za Evropu ECE). Prije svega, poslije II sv rata angauje se na obnovi i razvoju evropskog kontinenta, raspodjele i efikasnog koritenja sredstava po Maralovom planu. Kasnije da se povee istok i zapad a kasnije da se Evropa povee sa barem klauzulama. 80 tih godina cilj je bio da se meunarodna trgovina u okviru Evrope podigne na visok nivo te da se odri ekonomska egzistencija. 70 tih godina postignuti su integralni sporazumi o sirovinama to je predstavljalo uvod u novi me ekonomski poredak. Organizirali su se najvei potroai i proizvoai radi srtabilizacije cijena na dugi rok. Sporazum o kauuku je jo uvijek ostao a ostali su t+zadrali neto od prethodnih sporazuma. 1964 g u enevi formira se UNCTAD konferencija UN a o trgovini i razvoju. UNCTAD je tijelo koje bi se bavilo trgovinom i razvojom nerazvijenih zemalja. Ciljevi su: 1. Da se napravi red u meuekonomskim odnosima 2. Da se utvrde cijene primarnih proizvoda. Ova institucija nije pokazala odgovarajue rezultate. 60 tih godina UNIDO sa sjeditem u Beu. Cilj je da se poveu razvijene Evropske industrijske zemlje sa onim u kojima je razvoj industrije u toku, da se ostvari znatno vei nivo razvoja idustrije u nerazvijenim zemljama, te prebacivanje kapaciteta u zemlje u razvoju. 60 tih godina OPEC je organizacija zemalja proizvoaa nafte. Ciljevi su stabilizacija cijena, trita i same proizvodnje nafte, meutim nisu je podrale ostale svjetske institucije. Nakon II svjetskog rata nastao je OECD prvenstveno za ekonomsku suradnju a kasnije za ekonomsku suradnju i razvoj. Samo formiranje datira jo od Maralovog plana i njegovog prijedloga da SAD u okviru dogovorenih principa prui pomo ali da Evropske zemlje formiraju institucije za raspodjelu tih sredstava. Prvobitno je bilo 30 tak drava a zatim se poveava broj zemalja Evrope + SAD i Kanada. 70 tih godina prikljuuju se Australija, Novi Zeland i Japan a 90 tih Juna Koreja, eka, Slovaka i Maarska.
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita To nije finansijska institucija koja pomae kroz kredite niti raspolae kapitalom ali ipak ima veliku mo. Koordinacija zajednikih ekonomskih politika prua sugestije zemljama za korekciju ekonomskih politika. Kae se da OECD otvara vrata na svjetsko finansijsko trite. 27. GATT (procedure multilateralnih pregovora i klauzula najpovlatenijih nacija) -152.str. BABI; 380.str. BABAN GATT je osnovana na privremenoj osnovi poslije drugog sv. Rata nakon stvaranja novih multilateralnih institucija posveenih ekonomskoj kooperaciji - Breton Woods institucije, svjetska banka i MMF. 23 zemlje lanice GATTa su bile meu 50 zemalja koje su dogovorile nacrt povelje nove specijalizovane agencije UN meunarodne trgovinske organizacije (neitko ali ja mislim da je WTO). U periodu od 21. 11 1947 do 24. 03.1948 usvojen je u Havani na konferenciji o trgovini i zaposlenosti konaan dokument nazvan tj poznat kao Havanska povelja. Osnovni su ciljevi povelje: 1. podizanje ivotnog standarda 2. ubrzanje stabilnosti proizvodnje i zaposlenosti 3. poticanje razvoja nerazvijenih podruja i zemalja 4.unapreuje i proiruje meunarodne trgovine na osnovu multilateralizma i nediskriminacije. U vrijeme priprema su se za konferenciju o trgovini i zaposlenosti u Havani usporedo vodili pregovori u enevi o sniavanju carina. Na pregovorima u enevi dogovoreno je da se privremeno prihvate najvanije odredbe o trgovinskoj politici iz Hvanske politike, dok se ne zavri konferenija o trgovini i zaposlenosti i dok se ne usvoji Havanska povelja. Na zavretku carinskih pregovora u enevi 23 zemlje sudionice pregovora sloile su se da uinci tih pregovora uvrste u dokument koji je dobio naziv OPTI SPORAZUM O CARINAMA I TRGOVINI (General Agreement on Touriffes and Trade GATT). GATT je tzv. multilateralni vladin sporazum koji nije potrebno ratificirati. Stupio je na snagu 1.1.1948 g. Broj se lanica odnosno potpisnica GATTa od 1948 do danas poveavao. Danas GATT ima 92 zemlje lanice koje sudjeluju 85% u meunarodnoj razmjeni. Tako je tokom godina osnovni tekst ostao isti kao 1948 g. Bilo je i dalje sporazuma u cilju daljeg sniavanja carina kroz tzv trgovinske runde. Ono to treba posebo istai jeste da sve odredbe GATT-a zabranjuju diskriminacije izmeu lanica i izmeu domae i uvezene robe. Principi GATT-a GATT se temelji na 3 osnovna principa: 1. najpovlatenije nacije, 2. zabrana drugih ogranienja u meunarodnoj razmjeni osim carina, 3. pregovaranje i uvrivanje carinskih koncesija i povlastica.
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita Odredba najpovlatenije nacije GATT definira ovako: sve prednosti , pogodnosti, privilegije i imuniteti, koje jedna strana ugovornica odobri ma kojem proizvodu porijeklom iz ili namjenjenom drugoj zemlji bit e odmah i bezuvjetno proirene na slian proizvod koji je porijeklom iz ili namjenjen teritorije svake druge strane ugovornice. Ova se odredba odnosi na carine i druge dabine koje optereuju uvoz ili izvoz i koje se naplauju prilikom uvoza ili izvoza: ona se odnosi i na dabine koje pogaaju meunarodni transfer sredstava namjenjenih za plaanje uvoza ili izvoza, na nain naplate ovih dabina, na sve reglementacije i formalnosti u vezi s uvoz i izvozom... Jednostavnije reeno odredbom se najpovlatenije nacije podrazumijeva odredba u meunarodnim ugovorima koja dravama partnerima u meunarodnoj razmjeni prua osiguranje od pravnog diferenciranja prema treim dravama. Naime, ako neka zemlja da drugoj carinske i druge povlastice onda i ostale zemlje imaju pravo na takve olakice. Zabrana drugih ogranienja u meunarodnoj razmjeni osim carina to se tie ovog principa, treba rei da se zatita domaoj privredi moe pruiti samo carinama, a ne i bescarinskim mjerama. Meutim kod bescarinskih mjera GATT predvia izuzetke. Pregovaranje i uvrivanje carinskih koncesija i povlastica Strane u sporu rjeavaju sporove konsultacijama. Konsultacije mogu biti bilaterale i multilateralne. Multilateralni carinski pregovori Sniavanje carina se obavlja kroz pregovore koji se nazivaju trgovinske runde. Kroz postojanje GATT-a postojalo je 8 rundi. Pet prvih rundi su bile posveene konstantnom snienju carina. (1947 eneva, 1949- Anecy, 1951 Tokio, 56 eneva i od 60 61 u enevi tzv. DILON runda). Od 1964 1967 (eneva, Kenedijeva runda) voeni su pregovori o carinama i antidampingu. 1973 1979 (eneva, Tokojska runda) carine, necarinske mjere i sistematski sporazumi. 1986 1993 (eneva, Urugvajska runda) carine, necarinske mjere, trgovinske usluge, pravo intelektualne svojine, rjeavanje tj nain rjeavanja sporova unutar GATTa, tekstil, poljoprivreda i osnivanje WTO. Meutim nije se uspjelo sa rjeavanjem osnovnih problema koji pogaaju trgovinu poljoprivrednim proizvodima. Ogranien uspijeh Tokijske runde je bio pokazatelj nadolazeih tekoa. Visoka stopa nezaposlenosti i stalno zatvaranje fabrika navelo je vlade pojedinih evropskih zemalja i SAD da zakljuuju vbilateralne sporazume o Ogranienju sa konkurentima i da primjenju subvencije u poljoprivredi. Poetkom 80 tih godina GATT vie nije bio tako relevantan u svjetskoj trgovini kao 40 tih godina jer je dolo do globalizacije svjetske trgovine i internacionalizacije trgovine uslugama koje nisu bile pokrivene pravilima GATTa.
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita 28. WTO (osnivanje, funkcija i ciljevi) WTO je pravni i institucionalni osnov multilateralnog trgovinskog sistema ( meunarodni institut za regionalizaciju svjetske trgovine. WTO predvia osnovne ugovorne obaveze kojima se utvruje kako vlade treba da formuliu i primjenju domau regulativu u oblasti meunarodne razmjene. Osnovana je 1.1.1995 kao pravno uobliavanje rezultata urugvajske runde. Krajem 1994 godine bilo je 128 lanica zemalja. Osnovne funkcije WTOa su: 1. nadzor i sprovoenje multilateralnih i plurilateralnih trgovinskih sporazuma koje zajedno predstavlja WTO. Multi lateralni sporazumi su: a. GATT odnosno revidirani GATT iz 1994 (carine i trgovina). b. GATS opi sporazum o trgovini i uslugama c. TRIPS trgovinski aspekti prava na intelektualno vlasnitvo. - Plurilateralni sporazumi su: a. javne nabavke b. trgovina civilnim avionima c. meunarodni sporazum o mlijenim proizvodima d. meunarodni sporazum o goveem mesu. Osnovni principi na kojima se temelje multilateralni i plulateralni sporazumi su: 1. odredba najpovlatenije nacije 2. princip reciprociteta 3. diferencirani tretman najmanje razvijenih zemalja 4. klauzula nacionalnog tretmana 5. ukidanje trgovinskih prepreka i zatita okoline 2. 3. 4. 5. forum za multilateralne pregovore rjeavanje trgovinskih sporazuma nadzor nad nacionalnim trgovinskim politikama Saradnja sa drugim meunarodnim institucijama
WTO sadri 29 sporazuma, 3 multilateralna i sve institucije koje postaju obavezujue, 140 lanica i regulira 90 % svjetske trgovine. Poseban uspjeh je tzv TARIFIKACIJA pretvaranje svih necarinskih barijera u carinski ekvivalent kod poljoprivrednih proizvoda i time obezbjeuje znatno poveanje predvidivosti na tritu poljoprivrednih proizvoda. Vie od 30 % poljoprivrednih proizvoda do tada je bio predmet kvota kao uvoznih restrikcija. Za trgovinu uslugama vlade su preuzele inicijalni set obaveza koji se odnosi na nacionalne propise kojima se reguliu pojedine uslune djelatnosti. U domenu intelektualne svojine ele rjeiti problem cirkulacije patenata i licenci, te zatiti visokorazvijene zemlje odakle potiu. Temeljni cilj WTO je postizanje odrivog rasta i razvitka gospodarstava, ope dobrobiti, liberalnog trgovinskog okruenja, te doprinos postizanju bolje suradnje u voenju svjetske ekonomske politike. Stoga, djelovanje WTO usredotoeno je na stvaranje: otvorenog i ravnopravnog sustava trgovinskih pravila, progresivne liberalizacije i eliminacije carinskih i necarinskih prepreka trgovini robama i us lugama, uklanjanje svih oblika protekcionistikih mjera i diskriminatornih tretmana u meunarodnim trgovinskim odnosima, integraciju nerazvijenih i zemalja u razvoju, te tranzicijskih zemalja u multilateralni sustav i postizanje maksimalno mogueg stupnja transparentnosti trgovinskog multilateralnog sustava.
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita III DIO MAKROEKONOMSKI EFEKTI MEUNARODNE RAZMJENE 1. Investicijski multiplikator (166.str. BABI) Pod multiplikatorom investicija podrazumjevamo broj koji mnoei promjenu investicija daje promjenu proizvodnje i GNP-a. Multiplikator je mnoitelj koji biljei za koliko se mjenja GNP ovisno o komponenti agregatne line potronje. Funkciju agregatne osobne potronje formulirali smo kao: C = + y Gdje je: granina sklonost potronji Y dohodak C osobna potronja Dobili smo jo jednu jednainu sa dvije endogene varijable c i y. Da bi model bio potpun, treba ga proiriti sa jo jednom jednainom u koju neemo uvoditi nove endogene varijable kako bismo dobili broj jednaina jednak broju endogenih varijabli. Ta dodatna jednaina koju emo dodati funkciji potronje da bismo dobili potpun model, uvjet je ravnotee, tj.jednakosti izmeu agregatne ponude i agregatne tranje: Y=C+I Ako veliinu investicija I tretiramo kao egzogenu varijablu, dobili smo potpun model koji se sastoji od dvije jednaine sa divje nepoznanice. Sada moemo napisati polazni ili strukturni oblik naeg modela: C = + y Y=C+I Uvrstimo li prvu jednainu u drugu, imamo: y = + y + I Odvojimo endogene od egzogenih varijabli i parametara: y y = + I y(1)=+I y = (1/1-) + (1/1-)I Autonomna promjena investicija I uticat e na promjenu domaeg proizvoda i narodnog dohotka y: Dy/dI = 1/1- Svaka jedinica investicija multiplicirat e se 1/1- puta u domai proizvod, nakon odreenog vremena potrebnog da se multiplikativni efekti promjene investicija raspostru kroz itav sistem. Zato 1/1- zovemo investicijski multiplikator.
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita 2. Efekti vanjske trgovine na ND (181.str. BABI) - 181.str. BABI UITI IZ KNJIGE!! 3. Uticaj vanjske trgovine na ND (uticaj izvoza, funkcija uvoza) - 182.str. BABI UITI IZ KNJIGE!! 4. Multiplikator vanjske trgovine (ND u otvorenoj privredi, autonomni uvoz i izvoz) 184.str. BABI UITI IZ KNJIGE!! Sve formule 5. Multiregionalni multiplikator vanjske trgovine - 191.str. BABI UITI IZ KNJIGE!! Sve formule 6. Damping Definiciju DAMPINGA je dao Rajner u okviru Lige naroda (provjeriti podatak). Diskriminacija kupaca na razliitim tritima u odnosu na domae trite, za isti proizvod i isto vrijeme, nie izvozne cijene od onih na domaem tritu. Dampingom se smatra izvozna djelatnost kada je jedan proizvod izvezen iz jedne zemlje u drugu, na trite zemlje uvoznice uvezen po cijeni ispod normalne, ako je cijena datog proizvoda: ispod usporedive cijene koja vai za normalne trgovinske operacije sa slinim proizvodom namijenjenim za potronju u izvoznikoj zemlji ili ako u sluaju da takva cijena ne postoji na unutarnjem tritu ove posljednje zemlje, ako je cijena izvezenog proizvoda: o Ispod najvie usporedive cijene jednog slinog proizvoda za izvoz u treu zemlju po normalnim trgovinskim operacijama, o Ili ispod cijene kotanja tog proizvoda u zemlji porijekla, s jednim razumnim dodatkom za prodajne trokove i profit. Sa aspekta meunarodne ekonomije znaajne se sljedee vrste dampinga: 1. pljakai realizuje se u 2 faze a. prodaja po jako niskim cijenama (istiskivanje konkurenata). b. Kasnije rastu cijene i ostvaruje se vei profit. 2. sporadini javlja se povremeno 3. valutni damping podcjenjena domaa, a precjenjena strana valuta u prodaji. 4. Damping cijena cijena kotanja + profit. 5. Socijalni damping jeftinija radna snaga, nii trokovi proizvodnje konkurenti proizvod 6. damping putem izvozne premije sama drava daje odreene podsticaje izvozu.
Damping je najvie karakteristian za: - robe visoke tehnologije - robe hemijske industrije - visokokoncentrisana proizvodnja - neadekvatna tranja - tranja za domaim proizvodima neelastina - rezultat monopolskog ponaanja <==> proizvodnja na odreenom prostoru, ili okolne zemlje nemaju taj proizvod. Postoje i odreene situacije kada je prihvaena na tritu roba po damping cijenama. Robe mogu ulaziti po damping cijenama a dase ne obraa panja na to ako postoje opravdani razlozi (npr ako se radi o sirovinama i poluproizvodima koji ulaze u finalnu proizvodnju). Antidampinke carine su one koje utvruje zemlja uvoznica prema zemlji izvoznici ako ona primjenjuje damping. Antidampinki postupci su radnje koje zemlja uvoznica provodi protiv zemlje izvoznice. Radi se o 4 faze: 1. prepoznavanje dampinga 2. kretanje postupka 3. dokazivanje dampinga 4. sankcije za damping 7. Svjetsko trite (tipologija, morfologija, struktura, faktori, svjetske cijene) *Pojam svjetskog trita* U literaturi se esto svjetsko i inozemno (meunarodno) trite poistovjeuju. Drugi autori prave razliku izmeu svjetskog i meunarodnog trita. Da bismo upozorili na razliita poimanja svjetskog trita, navest emo neka miljenja. K. Marx smatra da svjetsko trite nije samo unutranje trite u odnosu prema svim izvan njega postojeim inozemnim tritima, ve je ujedno unutranje trite svih inozemnih trita koja su sa svoje strane sastavni dijelovi domaeg trita. . Mrkui istie da je svjetsko trite teritorijalno neogranieno, iako vie nije jedinstveno, a predstavlja cjelokupnu ponudu svih proizvoakih zemalja u svijetu, kao i cjelokupnu potranju svih potroakih zemalja. Na stav je da svjetsko trite predstavlja skup odnosa ponude i potranje svih roba koje se razmjenjuju na svjetskom prostoru. Prema tome, promet na svjetskom tritu predstavlja promet vlastitih proizvoda na domaem tritu i promet roba izmeu nacionalnih privreda. *Tipologija svjetskog trita* R. Biani pod tipologijom trita podrazumijeva znanstveno razvrstavanje trita prema tome kako se na tritu ponaaju kupci i prodavatelji kao initelji, kako stvaraju odluke i kako ih izvravaju.
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita U teoriji trita poznati su brojni kriteriji razvrstavanja trita u pojedine tipove. Meu njima istaknut emo najvanije: 1. vrsta robe u meunarodnoj razmjeni (trite proizvoda, trite usluga, trite rada, trite kapitala, trite deviza, trite informacija), 2. stupanj razvoja zemalja (trite nerazvijenih zemalja, trite zemalja u razvoju, trite novoindustrijaliziranih zemalja, trite razvijenih zemalja, trite visokorazvijenih zemalja), 3. udruenost zemalja (trite udruenih zemalja npr. trite Europske unije, trite EFTA; trite neudruenih zemalja), 4. veliina poduzea u meunarodnoj razmjeni (trite malih, srednjih i velikih poduzea npr. multinacionalne korporacije), 5. stupanj zatite (trita s visokim stupnjem protekcionizma, trita s manjim stupnjem protekcionizma) itd. A. Katunari, raspravljajui o oblicima, odnosno vrstama svjetskog, odnosno meunarodnog trita, istie da su se tijekom razvoja meunarodne razmjene razvile ove posebne vrste meunarodnog trita: a) specijalizirano trite za odreenu vrstu robe, b) aukcijsko trite, c) velesajamsko trite, d) burzovsko trite. Prvu vrstu trita specijalizirano trite za odreenu vrstu robe oznaujemo kao tip trita, a ostale tri vrste kao oblike trita, koje izuava morfologija trita. S obzirom na teoriju trita, za svjetsko se trite moe rei: a) totalno je trite, jer se na svjetskom prostoru sukobljava cjelokupna ponuda i potranja roba, b) heterogeno je trite, jer se na svjetskom prostoru sukobljava ponuda i potranja raznovrsnih roba, c) manjkavo (imperfektno) je trite, jer ne ispunjava nijedan uvjet cjelovite (perfektne) konkurencije, d) vieustrojbeno je s gledita: - naravi produkcijskih odnosa - razine razvijenosti privreda (trite razvijenih zemalja, zemalja u razvoju i nerazvijenih zemalja) - naina plaanja (zemlje s konvertibilnim plaanjem, zemlje s klirinkim plaanjem) e) vie je neorganizirano nego organizirano trite, jer postojee institucije (npr. GATT) nisu u mogunosti da mijenjaju postojee drutvene odnose. *Morfologija svjetskog trita* Morfologijom svjetskog trita podrazumijeva se znanost koja prouava meusobni suodnos osoba koje sudjeluju na svjetskom tritu. Meusobni suodnos osoba na svjetskom tritu ovisi o stupnju razvoja svjetskog trita. Svjetsko je trite odreeno mnogobrojnim iniocima. Meu kojima treba istaknuti: broj stanovnika, nacionalni dohodak (ukupno i po stanovniku), prirodne resurse, razvoj znanosti i tehnologije, razvoj prometa itd. Autor : Selma Bajramovi
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita Pod suodnosom se podrazumijeva meusobni ekonomski odnos izmeu privrednih subjekata koji obavljaju promet na svjetskom tritu. Meusobni suodnosi privrednih subjekata na svjetskom tritu mogu se razvrstati s obzirom na razliite kriterije, meu kojima istiemo: 1. vrstu roba koje se promeu na svjetskom tritu: a) suodnosi na tritu proizvoda, b) suodnosi na tritu usluga, c) suodnosi na tritu novca, d) suodnosi na tritu kapitala, e) suodnosi na tritu deviza, f) suodnosi na tritu rada, g) suodnosi na tritu informacija; 2. suodnosi s obzirom na vrste poslova na svjetskom tritu: a) suodnosi na klasinim poslovima (suodnosi privrednih subjekata na izvoznim poslovima, na uvoznim poslovima, na tranzitnim poslovima), b) suodnosi na viim oblicima meunarodnih ekonomskih odnosa: suodnosi na poslovno-tehnikoj suradnji, suodnosi na 'leasingu', suodnosi na 'joint venture'itd. 3. suodnosi s obzirom na kanale distribucije: a) suodnosi u trgovini na veliko, b) suodnosi u trgovini na malo, c) suodnosi na meunarodnim sajmovima, izlobama, burzama i sl. *Struktura svjetskog trita* Pod ustrojstvom (strukturom) svjetskog trita se podrazumijeva meusobni odnos razliitih tipova trita. Budui da je svjetsko trite heterogeno, sa stajalita jedne zemlje, odnosno njenog privrednog subjekta, koja (koji) eli meusobne ekonomske odnose s drugim zemljama, nuna je segmentacija svjetskog trita. Kriteriji segmentacije svjetskog trita su brojni, a meu njima istiemo: 1. veliinu pojedine zemlje, mjerenu brojem stanovnika, povrinom, ukupnim i 'per capita' dohotkom itd., i njen udio u vanjskotrgovinskoj razmjeni 2. veliinu privrednih subjekata na svjetskom tritu i njihov udio u vanjskotrgovinskoj razmjeni, 3. meunarodne udruge (integracije) i njihov udio na svjetskom tritu, 4. stupanj razvoja pojedinih zemalja i njihov udio na svjetskom tritu itd. *Trini imbenici* Trini imbenici su ponuda, potranja, i cijena. Meutim, takav bi pristup bio suvie pojednostavljen, jer je trini mehanizam mnogo sloenija pojava. Zbog toga bi pod trinim imbenicima trebalo podrazumijevati njegove sveukupne sile koje odreuju trino stanje. Postoje brojni kriteriji za klasifikaciju trinih imbenika. S obzirom na odnos opeg i pojedinanog trine imbenike djelimo na: 1. ope, 2. specifine.
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita Opi trini imbenici su svi oni imbenici koji utjeu na trino stanje narodnog i svjetskog gospodarstva. Meu opim trinim imbenicima istiemo: a) drutvenu podjelu rada, b) napredak tehnike i tehnologije, c) masovnu i serijsku proizvodnju, d) razvitak trgovine, ugostiteljstva, prometa i turizma, e) porast broja stanovnika i njihove kupovne snage itd. Specifini trini imbenici su oni imbenici koji se odnose na trino stanje pojedinih roba (npr. trini imbenici automobila, nafte itd.). Trine imbenike moemo klasificirati s obzirom na ishodite djelovanja: 1. ekonomski imbenici: potrebe, potranja, ponuda, cijene 2. drutveni imbenici: moda, navike, obiaji, hit, snobizam, preferencije potroaa itd. 3. politiki imbenici: mirnodopsko stanje, predratno stanje, ratno stanje, dravno ureenje (monarhija, republika), militarizam itd. 4. pekulativni imbenici: oekivanje rasta cijena, oekivanje pada cijena 5. demografski imbenici: broj stanovnika, spol, dob, natalitet, mortalitet, fertilitet 6. zemljopisni: zemljopisna irina i duina, reljef, klima 7. mjere ekonomske politike drave: carine, takse, porezi, doprinosi, administrativne cijene, uvozni i izvozni robni reimi, politika dravnih robnih rezervi itd. Trine imbenike moemo podijeliti i prema stupnju njihove povezanosti na: 1. funkcionalne trine imbenike, 2. stohastike trine imbenike. Funkcionalni trini imbenici su oni meu kojima postoji zakonita meuovisnost. Meuovisnost se moe prikazati matematiki ovako: y = f(x) x = x1, x2, ..., xn ; gdje su y i x trini imbenici. Stohastiki trini imbenici su oni meu kojima ne postoji zakonita meuovisnost (npr. ako bi cijene nekoj luksuznoj robi pale, kupci nebi poveali kupovinu takve robe, jer sumnjaju u njenu kakvou). Kada je u pitanju meunarodna ekonomija, tada je bitna podjela trinih imbenika na: 1. domae trine imbenike, 2. svjetske trine imbenike. *Svjetske cijene* Cijena je novani izraz vrijednosti robe ili vrijednost robe izraena u novcu. Kao teorijske odredbe vrijednosti uzimaju se u obzir : utroeni ljudski rad, upotrebna vrijednost robe, odnosno korisnost, rijetkost robe. Svjetska cijena je ona koja se oblikuje na svjetskom tritu, odnosno svjetska cijena je uinak odnosa inozemne ponude i potranje.
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita Meu svjetskim cijenama najee se primjenjuju ove cijene: 1. uvozne (importne) 2. izvozne (eksportne) 3. burzovne (kotacijske) 4. inodomicilne 5. monopolistike 6. dempinke cijene. Uvozne cijene su one po kojima je uvoznik ugovorio kupnju robe. Ona se sastoji od fakturne cijene i zavisnih trokova. esto se poslovi zakljuuju na paritetu CIF. Izvozna cijena je ona po kojoj je izvoznik zakljuio ugovor s kupcem u inozemstvu. Ako je posao zakljuen na paritetu FOB, onda se izvozna cijena sastoji od tvornike cijene i trokova prijevoza do odreene luke. Burzovne cijene su one koje se oblikuju na burzi. S obzirom da postoje produktne burze i efektne burze, cijene e ovisiti o vrsti robe koja se burzovno tri, o ponudi i potranji robe, ali i o pekulaciji. Inodomicilne cijene su one koje se pod utjecajem ponude i potranje oblikuju u pojedinim stranim zemljama. Monopolistika cijena je ona koju oblikuju monopoli; multinacionalne kompanije oblikuju monopolistike cijene. Dampinke cijene su izvozne cijene koje su nie od inodomicilnih cijena. Primjenjuje ih zemlja izvoznica da bi, odluujui se za cjenovnu konkurenciju, prodrla na inozemno trite. Razlika izmeu dempinke cijene koja je nia i domicilne cijene koja je via pokriva se na razliite naine: na teret veih domicilnih cijena; izvoznim premijama; refakcijama itd. 8. Meunarodni trgovinski nazivi - 354.str. BABAN Odgovoreno je na GATT i WTO u II dijelu, pitanje broj 26 i 27!! UNIDO U skladu sa zahtjevom nerazvijenih zemalja, da UN veu panju posveti razmatrajui pitanja industrijskog razvoja nerazvijenih zemalja,1966.g. osnovan je UNIDO. Osnivanjem ove organizacije, UN je nastojao da proces industrijalizacije u zemljama u razvoju dobije meunarodni organizirani oblik. Nakon reorganizacije UNIDO nakon 1995.g. njegova osnovna uloga je podravanje i unapreenje industrijskog razvoja na globalnoj osnovi i pruanje koordiniranih usluga u sferi tehnike saradnje. Prioritetne aktivnosti UNIDO-a su : 1. strategija, formulisanje politike i izgradnja institucija u cilju svjetske ekonomske integracije 2. inovacije, produktivnost i kvalitet kao faktor konkurentnosti na svjetskom tritu 3. mala i srednja preduzea: politika, koordinacija i tehnika saradnja 4. investicije, promocije tehnologije i pruanje industrijskih informacija 5. razvoj industrije u poljoprivrednim podrujima 6. zatita okoline i energetika 7. povezivanje razvoja industrije i poljoprivrede u Africi i u najmanje razvijenim zemljama
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita OECD Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj direktan je nasljednik Evropske organizacije za ekonomsku saradnju (OECE) koja je formirana 1948.g. i bila je zaduena, prije svega, za sprovoenje u djelo tzv. Maralovog programa, odnosno Amerike pomoi Evropi u cilju njenog oporavka od posljedica II svjetskog rata. Od svog nastanka OECD se zalae za ekonomsku ekspanziju, rast i razvoj. Osnovni pravci su: 1. prikupljanje podataka iz ekonomske djelatnosti i njihova nauna obrada 2. praenje mjera i propisa za regulisanje i usmjeravanje trgovinskih tokova i direktnih stranih investicija 3. predvianje ekonomskih tokova za narednih 18 mjeseci s ciljem da zemlje lanice imaju to je mogue bolju orijentaciju 4. istraivanje i nauna obrada ekonomske situacije zemalja lanica koja se jednom godinje razmatra. 5. stimulisanje strukturnih promjena u privredi i njihovo prilagoavanje buduim oekivanim trendovima 6. stvaranje ireg, efikasnijeg i inovativnijeg trita kapitala 7. kontrola javnih rashoda i predlaganje mjera, kako bi se rashodi u budue smanjili 8. liberalizacije spoljne trgovine i borba protiv protekcionizma u meunarodnoj trgovini 9. izuavanje i saradnja u sferi najsavremenije tehnologije i sl. OPEC Savjet o bezobzirnoj eksploataciji naftnih resursa i minornom ueu zemalja, na ijoj se teritoriji eksploatacije vri, u raspodjeli ogromnog bogatstva koje se stvaralo u svjetskoj industriji nafte, poinje da se ispopljava krajem 40-tih godina 20 st. naroito u Iranu i Venecueli. Tek 1960.g. u Bagdadu pet zemalja (S. Arabija, Iran, Irak, Venecuela i Kuvajt) formiraju Organizaciju zemalja izvoznica nafte- OPEC. Zakljuno su 1967.g. su pristupili: Katar, Indonezija, Libija i Ujedinjeni Arapski Emirati. Osnovni ciljevi su : a) zemlje OPEC-a izraavaju elju i odlunost da unapreuju svoje izvore nafte bez pomoi iz inostranstva b) ele da uestvuju u kapitalu akcionarskih drutava koja vre eksploataciju njihove nafte c) ele da budu aktivni uesnici u pregovorima o cijeni nafte d) ele da postojei i budui ugovori o eksploataciji nafte budu izloeni revizijama ako to bude potrebno ele da preuzmu zone ustupljene APEC APEC je osnovan 1989.g od strane 15 zemalja iz Azije, Sjeverne Amerike, Australije i Okeanije. U meuvremenu, u APEC je ukljueno jo 6 zemalja, a meu njima i Ruska Federacija, pa ovu zajednicu ine 21 zemlja sa svih 5 kontinenata. U 2000.g lanice APEC-a su: Australija, Burnej, Kanada, ile, Kina, Hong Kong, Indonezija, Japan, Republika Koreja, Malezija, Meksiko, Novi Zeland, Peru, Filipini itd.
Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita *Razlike izmeu GATT-a i WTO (nema u pitanjima ali pita profesor) 1. GATT je bio multilateralni sporazum, odnosni samo niz pravila, ali bez institucionalizovane osnove, a STO je organizacija sa pravnim subjektivitetom i svojim Sekretarijatom 2. bez obzira na relativno dug ivot (47.g.), GATT je uvijek imao privremeni karakter, a STO je trajna organizacija, pa obaveze lanica koje propisuje STO su stalne i potpune. 3. pravila GATT-a su primjenjivanja samo na proizvode, a pravila STO pokrivaju, pored proizvoda, komercijalne usluge i trgovinske aspekte prava inetelektualne svojine. 4. novi sporazumi koji su u okviru GATT, zakljuivani na posljednjih nekoliko rundi trgovinskih pregovora bili su plurilateralnog i stoga selektivnog karakter, dok su odgovarajui sporazumi koji ine STO, po pravilu multilateralni i obavezi su za sve lanice 5. sistem rjeavanja sporova vezanih za meunarodnu trgovinu u STO je znatno efikasniji i znatno vie onemoguava blokiranje rjeavanja tih sporova i realizaciji odluka po tom osnovu.

Nova Skripta Za ME I - Usmeni Dio Ispita

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Nova Skripta Za ME I - Usmeni Dio Ispita

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita UVOD U MEUNARODNU EKONOMIJU 1.Meunarodna ekonomija kao nauna disciplina?

Autor : Selma Bajramovi

Uvjeti nastanka trgovine

Autor : Selma Bajramovi

Autor : Selma Bajramovi

Autor : Selma Bajramovi

Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita

Autor : Selma Bajramovi

Autor : Selma Bajramovi

Autor : Selma Bajramovi

Autor : Selma Bajramovi

Autor : Selma Bajramovi

Autor : Selma Bajramovi

Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita

Autor : Selma Bajramovi

Autor : Selma Bajramovi

Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita

Autor : Selma Bajramovi

Autor : Selma Bajramovi

Autor : Selma Bajramovi

Autor : Selma Bajramovi

Autor : Selma Bajramovi

Autor : Selma Bajramovi

Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita Slika sa str.71. Baban

Autor : Selma Bajramovi

Autor : Selma Bajramovi

Autor : Selma Bajramovi

Autor : Selma Bajramovi

Autor : Selma Bajramovi

Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita

Autor : Selma Bajramovi

Autor : Selma Bajramovi

Autor : Selma Bajramovi

Autor : Selma Bajramovi

Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita Slika sa str.96.Babi

Autor : Selma Bajramovi

Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita Slika sa str. 57 Babi

Autor : Selma Bajramovi

Autor : Selma Bajramovi

Autor : Selma Bajramovi

Autor : Selma Bajramovi

Autor : Selma Bajramovi

Autor : Selma Bajramovi

Autor : Selma Bajramovi

Autor : Selma Bajramovi

Autor : Selma Bajramovi

Autor : Selma Bajramovi

Autor : Selma Bajramovi

Autor : Selma Bajramovi

CARINE S OBZIROM NA OSNOVICU ZA OBRAUN CARINE:

CARINE S OBZIROM NA SUBJEKT ODLUIVANJA Autor : Selma Bajramovi

Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita

Autor : Selma Bajramovi

Autor : Selma Bajramovi

Autor : Selma Bajramovi

Autor : Selma Bajramovi

16. Dejstvo uvoenja carina na ekonomsko blagostanje (model male zemlje)

Autor : Selma Bajramovi

Autor : Selma Bajramovi

Autor : Selma Bajramovi

Slika sa str.129 Babi

Autor : Selma Bajramovi

Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita

Autor : Selma Bajramovi