Nacizam

Nacionalsocijalizam (u njem. Nationalsozialismus) , ee samo Nacizam je politiki pokret u Njemakoj koji je iniciran 1920. inom organizacije Nacionalsocijalistike njemake radnike stranke (Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei). Pokret je kulminirao stvaranjem Treeg Reicha, totalitarne drave koju je od 1933. do 1945. vodio diktator Adolf Hitler.

Nastanak i uspon nacizma

Nacizam je u mnogim aspektima bio slian talijanskom faizmu. No, korijeni nacizma bili su Njemaki, osnovani, recimo, na Pruskoj vojnoj tradiciji autoritarizma i poveanja i na njemakoj romantinoj tradiciji ugostiteljstva pa sve do racionalizma, liberalizma i demokracije. Takoer se temeljio i na mnogim rasnim doktrinama prema kojima su nordijski ljudi, takozvani arijevci, bili ne samo fiziki superiorni drugim rasama, nego su bili i nositelji vieg morala i kulture. U nekim filozofskim tradicijama, to je idealiziralo dravu ili uzvisilo superiornog individualca i oslobodilo takvu osobu od tradicionalnih restrikcija. Teoretiari i planeri nacizma ukljuivali su i generala Haushofera, njemakog geografa koji je imao jako velik utjecaj u njemakoj vanjskoj politici, njemakog urednika i vou stranke Alfreda Rosenberga koji je formulirao nacistike rasne teorije prema djelima pisca Houstona Stewarta Chamberlaina. Zadatak da formulira i izvede mnoge nove ekonomske i financijske policije pao je na njemakog financijera Hjalmara Schachta, a njemaki arhitekt i stranaki voa Albert Speer imao je veliku ulogu u nadgledanju ekonomije tik prije kraja Drugog svjetskog rata (1939.-1945.).

Politika nacizma

Adolf Hitler - voa NSDAP-a i jedan od najveih zloinaca na svijetu. Nacisti su zastupali stajalite da se ovjeanstvo dijeli na vie i nie rase, Nijemce su proglaavali viom, arijskom rasom. Pripisivali su im izvanredne sposobnosti i zato pozvane da vode svijet. Za idove su imali stajalite da su sposobni samo za izrabljivanje drugih i za razaranje, pa ih treba unititi (antisemitizam). Slavene su smatrali kao nesposobne za bilo kakvo stvaralatvo i koristili ih kao radnu snagu. Za parlamentarnu demokraciju su tvrdili da je lo sustav jer omoguava djelovanje onih koji razaraju drutvo i dravu. Nacisti su u dravi htjeli uspostaviti vrstu vlast koju e predvoditi i o svemu odluivati voa (njem.Fhrer). Svoj nacistiki program Hitler je iznio u knjizi Mein Kampf (Moja borba). Tvrdio je da Njemakoj treba osigurati vei "ivotni prostor", a njega e stei na europskom istoku. Odbacivao je Versailleski mirovni ugovor i najavljivao da e Njemaka zavladati Europom, a zatim i cijelim svijetom. Nacisti su za teko stanje u dravi okrivili idove i ljeviare, komuniste i socijaliste.

Nacistika stranka

Znaka koja je oznaavala lana NSDAP-a. Nacistika stranka proizala je iz Njemake radnike stranke, osnovane u Mnchenu 1919. Kada se Hitler 1919. pridruio DAP-u, ona je brojala samo 25 lanova, od kojih su samo 6 aktivno sudjelovali na sastanicma stranke. Ubrzo nakon ulanjenja, Hitler je postao voa grupe. Na prvom masovnom sastanku DAP-a u Mnchenu 24. veljae 1920., Hitler je proitao stranaki program, koji je djelomino sastavio. Program se sastojao od 25 toaka koje su sadravale mjeavinu nacionalistikih zahtjeva, korupcija i socijalistikih ideja, te rasistikih i antisemitskih doktrina. Kao jedan od esencijalnih uvjeta za realizaciju svojih ciljeva, stranka je u programu objavila: "Za moderno drutvo, div sa stopalima od gline, stvorit emo besprimjernu centralizaciju koja e ujediniti sve svoje moi u rukama vlade. Stvorit emo hijerarhijsku konstituciju, koja e mehaniki vladati svim pokretima individualaca."

Hitler preuzima potpuno vodstvo

Ubrzo nakon sastanka u veljai 1920., Hitlerova stranka promijenila je ime u Nacionalsocijalistika njemaka radnika stranka (Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei). Nova stranka je rasla polaki i principijelno u Bavarskoj. Uvjerena u potrebu i vanost nasilja za ostvarenje svojih ciljeva, stranka je osnovala Sturmabteilungen (ili skraeno SA). Zadatak SA-a je bio osiguravanje sastanaka NSDAP-a od nevolja, ometanje sastanaka liberalnih demokrata, socijalista, komunista i trgovakih saveza, te progon idova, pogotovo idovskih trgovca. Tome svemu pripomagali su i nezadovoljni vojnici i vojni asnici, a jedan od istaknutijih bio je Ernst Rhm. Godine 1921. Hitler je izabran za neogranienog predsjednika stranke, i iste te godine stranka je za svoj slubeni znak izabrala crvenu zastavu, koja je u sredini imala bijelo polje u kojem je bila crna svastika. Godine 1923. Hitler je osnovao novine Vlkischer Beobachter (Narodni promatra), kao slubeni dnevni glasnik stranke. Kako je DKP, osnovan 1919. rastao, tako je NSDAP koncentrirala veinu svoje propagande na optuivanje boljevizma, kojeg su okarakterizirali kao urotu meunarodnih idovskih financijera. Takoer su objavili svoj prijezir prema parlamentarnoj demokraciji i agitirali su za diktaturu. Pri kraju veljae, tik do poetka nove izborne kampanje za Reichstag, zgrada Reichstaga unitena je u vatri nepoznatog porijekla. Nacisti su okrivili komuniste i iskoristili taj dogaaj i to okrivljavanje kako bi na nasilan nain suzbili komunistiku partiju Njemake. Kasnije je i SPD suzbijen na nasilan nain. Nijedna stranka nije pruila organiziran otpor. Sve ostale stranke su naknadno zakonom zabranjene, pokuaj stvaranja nove stranke smatran je zloinom i NSDAP je postala jedina legalna stranka u Njemakoj. U Aktu od 23. oujka 1933., zakonodavne moi Reichstaga prebaene su na stranku. Akt je Hitleru dao diktatorske moi i oznaio kraj Weimarske Republike. Po zakonu od 1. prosinca 1933., NSDAP je "nepovratno stopljen s dravom".

Organizacija stranke nakon 1933.

Od tada je stranka bila naelni instrument za provoenje totalitaristike kontrole drave i njemakog drutva, provodei ju kroz stranaku vojsku. lanovi stranke koji su bili "iste" krvi, a napunili su 18 godina, morali su iskazati vjernost Fhreru i prema dravnom zakonu to su mogli napraviti samo na posebnim stranakim sudovima. Naelno je lanstvo u stranci bili po izboru: milijuni ljudi su se ulanili dobrovoljno, ali i mnogi ljudi su prisiljeni na lanstvo protiv njihove volje. Mnogi civilni slubenici su bili primorani na lanstvo. Na svom vrhuncu, stranka je imala oko 7 milijuna lanova.

Simbol SA-a Naelna zatitna organizacija stranke bila je SA, slubeno uspstavljena kao "garanter nacionalsocijalistike revolucije" i "zatitnik nacizma". Iznuivala je velike svote novca od njemakih radnika i farmera kroz njihove godinje "zimske pomoi" za siromane, vodila je treniranje nacizma sve njemake mladei sa 17 godina, organizirala temeljit pogrom protiv idova 1938., a u Drugom svjetskom ratu je opskrbljivala vjerne asnike pripojene kopnenim snagama Wehrmachta i vodila je domovinsku obranu Reicha.

Gestapo

Geheime Staatspolizei (Tajna dravna policija), poznatija kao Gestapo je organizacija osnovana da bi rjeavala probleme Hitlerovih neistomiljenika. Godine 1936., kada je Gestapo ukljuen u sastav drave, objavljeno je da Gestapo nije restriktiran javnim zakonima, nego da samo odgovara svojim efovima, Heinirchu Himmleru i Adolfu Hitleru.

Simbol Gestapa

Centralizacija i koordinacija
Od 1933. do 1935. demokratska struktura Njemake zamijenjena je sa potpuno centraliziranom dravom. Autonomija prije testirana u mnogo navrata od strane provizionalne vlade je eliminirana, i te regionalne vlade pretvorene su u striktno kontrolirane organe sredinje vlade. Reichstag je zadrao samo ceremonijalnu, a ne i zakonodavnu funkciju. Pomodu procesa privatizacije (Gleichschaltung), sve tvrtke za rad, biznis i agrikulturu, kao i za edukaciju i kulturu, stavljene su pod kontrolu i vodstvo stranke. ak je i protestantska crkva prodrta od strane nacistikih doktrina. Posebni zakon je donesen koji je idove iskljuio iz zatite njemakog zakona.