PSIHOLOGIJA

OBRAMBENI MEHANIZMI
1. LOKUS KONTROLE – obrambeni mehanizam, prilikom kojeg uzroke ponašanja i
rezultate pripisujemo različitim faktorima.
 Uspjeh najčešće prepisujemo sebi (unutarnji lokus kontrole).
 Neuspjeh najčešće prepisujemo vanjskim faktorima (vanjski lokus kontrole).
2. RACIONALNIZACIJA – obrambeni mehanizam prilikom kojeg tražimo dobar, ali ne
pravi razlog nekog rezultata (ponašanja).
 Korištenjem racionalizacije vjerujemo u nova objašnjenja ostvarenih
rezultata.
Crte ličnosti su:

 relativno nezavisne;
 opće;
 razmjerno trajne.
Karakteristike koje nalazimo u cjelovitoj strukturi ličnosti Ajzenkova definicija ličnosti
relativno stabilan oblik ponašanja i navika što je osoba razvila tokom života na osnovu
faktora genetike i socijalnog konteksta i u reakcijama na nagrade i kazne.
Introvertne osobe su:

 mirne;
 tihe;
 povučene;
 ne pokazuju inicijativu u društvu.
Ekstravertne osobe su:

 dinamični;
 živahni;
 komunikativni;
 ističu se u društvu.

STRES – predstavlja neravnotežu između onog što se traži od policajca i onog što je on u
stanju, u mogućnosti uraditi u određenim uslovima.
Stres je svakako stanje u kojem se na bilo koji način osjećamo ugroženo ili procjenjujemo da
su ugrožene naše bliske osobe.
Stres u policiji proizlazi iz:

 sadržaja posla;
  organizacije posla.
Stresovi u policiji H kategorije stresora:

 stresori izvan organizacije;

 stresori unutar organizacije;
 stresori iz prirode posla;
 individualni stresori.
Stresori:

 fizički – izloženost jakoj buci, vrućini, hladnoći, boli;

 psihički – sukobi sa članovima obitelji, prijateljima, kolegama na poslu;
 socijalni – ekonomske krize, ratovi ….
Stresori su faktori koji dovode do stresa – uzročnici.

Primjer: stres u organizaciji (priroda posla, uloge u organizaciji, odgovornost, odnosi na radu,
kretanje na poslu, psihološka klima) npr. kada se izazovi pretvore u zahtjeve koje nismo u
stanju udovoljiti / nemogućnost napredovanja / prevelik fizički napor, rad pod vremenskim
pritiskom…) ;
stres van organizacije (porodica, životne teškoće, sukobi, konflikti) npr. nedovoljno novčanih
sredstava za plaćanje troškova stanovanja i sl.

TRAUMATSKI DOGAĐAJ – izrazito negativan događaj svim ljudima.

Posljedice mogu biti fizičke, psihičke, socijalne, kao i akutna stresna reakcija i
posttraumatska stresna reakcija.
Primjeri traumatskih događaja:

 fizički (izloženost bilo kojem tjelesnom napadu, neugodi, boli i sl);

 psihički (ponašanje roditelja prema djetetu kojim se podcjenjuje, vrijeđa ili verbalno
napada dijete kod kojeg se izazivaju negativni osjećaji),
 socijalni (dolazi u situacijama kada ponašanje jedne velike društvene grupe (države,
etničke grupe, organizacije, političkog pokreta…) dovodi do traumatizacije druge
velike društvene grupe (npr. ratovi).
Primjeri reakcija:

 akutna stresna reakcija – izazvana je traumatičnim događajem (rat, teške nesreće,

zlostavljanje i sl), odražava se npr. noćnim morama;
 posttraumatska stresna reakcije – borbe u ratnoj zoni, oružani napadi, pljačke,
silovanje, prirodne katastrofe.
Traumatski događaji su:
1. doživljeni;
 2. posmatrani;
3. vezani za bliske osobe.
KONFORIMAZAM – predstavlja promjenu ponašanja ili vujerenja prema grupi kao posljedicu
stvarnog ili zamišljenog pritiska grupe.
Konformizam može biti:

 javni (svaka promjena ponašanja zbog pritiska grupe npr. ako grupa masovno misli
jedno, koliko god to bilo krivo, pojedinac se pokorava mišljenju većine);
 privatni (nastaje zbog nedostataka informacija (početak treniranja nekog sporta).
Javno konformiranje nastaje zbog normativnog pritiska (pritiska grupe)osoba se javno
konformira sa grupnim normama, ali privatno zadržava drugačije mišljenje.
Privatno konformiranje nastaje zbog informacijskog pritiska osoba.
Osoba mijenja mišljenje unutar grupe i izlaskom iz grupe vjeruje u to novo mišljenje.
Faktori koji utječu na konformizam su:
1. privlačnost grupe;
2. referentne grupe;
3. samopoštovanje.

DEINDIVIDUALIZACIJA – predstavlja gubitak identiteta zbog razvoja pripadnosti grupe.

(prestanak druženja sa dotadašnjim prijateljima kako bi vrijeme posvetili novoj grupi
prijatelja).
DIFUZIJA ODGOVORNOSTI – predstavlja raspodjelu odgovornosti unutar članova grupe, gubi
se pojedinačna (lična) odgovornost, što je više ljudi prisutno (članova grupe) manja je
vjerojatnoća za pružanjem pomoći određenoj osobi.
Da bi manjina djelovala na većinu potrebno je:
1. status;
2. moć;
3. stil ponašanja manjine.
Četiri komponente ponašanja manjine:
1. dosljednost;
2. objektivnost i nepristranost;
3. sigurnost u neispravnost ideja;
4. odupiranje društvenom pritisku.
SOCIJALNA PSIHOLOGIJA – grana psihologije koja istražuje kako socijalni utjecaj oblikuje
ponašanje pojedinca, kako pojedinac utječe na ostale, kako razmišlja o ostalima te kako se
prema njima ponaša.