Zaštita fotonaponskih elektrana

Mudrinić, Đurađ

Undergraduate thesis / Završni rad

2016

Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Josip Juraj
Strossmayer University of Osijek, Faculty of Electrical Engineering, Computer Science and
Information Technology Osijek / Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet
elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Osijek

Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:200:585371

Rights / Prava: In copyright

Download date / Datum preuzimanja: 2022-10-04

Repository / Repozitorij:

Faculty of Electrical Engineering, Computer Science

and Information Technology Osijek
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, RAČUNARSTVA I
INFORMACIJSKIH TEHNOLOGIJA OSIJEK

Stručni studij

ZAŠTITA FOTONAPONSKIH ELEKTRANA

Završni rad

Đurađ Mudrinić

Osijek, 2016.
Sadržaj

1. UVOD ...................................................................................................................................... 1

1.1. Zadatak završnog rada ...................................................................................................... 1

2. OPĆA NAČELA O FOTONAPONSKIM ELEKTRANAMA ............................................... 2

2.1. Fotonaponski efekt ........................................................................................................... 2

2.1.1. P-N spoj ................................................................................................................................ 2

2.2. Energija Sunčevog zračenja.............................................................................................. 4

2.2.1. Sunčeva konstanta ............................................................................................................... 4

2.2.2. Gubitci Sunčevog zračenja.................................................................................................... 4
2.3. Fotonaponski elementi i sustavi ....................................................................................... 7

2.3.1. Fotonaponske ćelije.............................................................................................................. 7

2.3.2. Fotonaponski moduli i paneli ............................................................................................... 9
2.3.3. Izmjenjivač .......................................................................................................................... 10
2.4. Vrste fotonaponskih sustava ........................................................................................... 12

2.4.1. Samostalni fotonaponski sustav ......................................................................................... 12

2.4.2. Hibridni fotonaponski sustav .............................................................................................. 13
3. UZEMLJENJE I ZAŠTITA OD INDIREKTNOG DODIRA ............................................... 16

3.1. Uzemljenje ...................................................................................................................... 16

3.2. Elektrane s transformatorom .......................................................................................... 16

3.2.1. Izloženi vodljivi dijelovi na potrošačkoj strani transformatora .......................................... 16

3.2.1.1. Elektrane s IT sustavom zaštite........................................................................ 16

3.2.1.2. Elektrane s TN sustavom zaštite ...................................................................... 18

3.2.2. Izloženi vodljivi dijelovi na opskrbnoj strani transformatora ............................................. 19

3.3. Elektrane bez transformatora .......................................................................................... 21

4. ZAŠTITA OD PREVELIKIH STRUJA I PRENAPONA..................................................... 22

4.1. Zaštita od prevelikih struja na DC strani ........................................................................ 22

4.1.1. Zaštita kabela...................................................................................................................... 22

4.1.2. Zaštita FN nizova od reverzne struje .................................................................................. 23
4.1.3. Ponašanje izmjenjivača ...................................................................................................... 23
4.1.4. Odabir zaštitnih uređaja ..................................................................................................... 24
 4.2. Zaštita od prevelikih struja na AC strani ........................................................................ 25

4.3. Odabir uređaja za isklapanje i odvajanje ........................................................................ 26

4.4. Zaštita od prenapona ....................................................................................................... 27

4.4.1. Izravni udar munje.............................................................................................................. 27

4.4.1.1. Objekti bez gromobranske zaštite .................................................................... 27

4.4.1.2. Objekti s gromobranskom zaštitom ................................................................. 28

4.4.1.3. Fotonaponske elektrane položene na zemlji .................................................... 29

4.4.2. Neizravan udar munje ........................................................................................................ 30

4.4.2.1. Zaštita na DC strani ......................................................................................... 31

4.4.2.2. Zaštita na AC strani ......................................................................................... 32

5. PRORAČUN ZAŠTITE I ODABIR KABELA ZA 5 kW ELEKTRANU ............................ 34

6. ZAKLJUČAK ........................................................................................................................ 39

LITERATURA .............................................................................................................................. 40

SAŽETAK ..................................................................................................................................... 41

SUMMARY .................................................................................................................................. 41

ŽIVOTOPIS .................................................................................................................................. 42
1. UVOD

U današnje vrijeme pogled na energiju i zaštitu okoliša, s ciljem smanjenja emisije

stakleničkih plinova i onečišćujućih tvari, a isto tako i manju uporabu fosilnih goriva, svodi se
sve više na korištenje obnovljivih izvora energije i Sunčevog zračenja. Najvažniji obnovljivi
izvor energije je upravo Sunce koje ima jako dobar potencijal u smislu iskorištenja energije i
doprinosu zaštiti okoliša. Dovoljna je činjenica da u svakom trenutku snaga dobivena od
Sunčevog zračenja na Zemljinoj površini iznosi 50 000 TW, što je za 10 000 puta više od snage
koja se koristi u svijetu. Taj podatak nam daje sliku koliko je zapravo korištenje ovakvih sustava
od velike važnosti. Pored ostalih obnovljivih izvora energije, fotonaponski sustavi pored
navedenih imaju i druge prednosti kao što su: besplatno gorivo, veća pouzdanost i instaliranje.
Štoviše, fotonaponski sustavi se mogu koristiti u samostalnoj primjeni i mogu se koristiti na
mjestima gdje ne postoji mogućnost korištenja standardnih distributivnih odnosno
elektroenergetskih mreža. Neki od nedostataka ovakvih sustava su: ovisnost proizvodnje
električne energije o osunčanosti što pridonosi tome da se ovakvi sustavi ne mogu koristiti kao
primarni izvori energije, potrebna je velika površina za izgradnju većih kapaciteta, visoki su
troškovi pretvorbe Sunčeve energije u električnu prvenstveno u proizvodnji [1].

1.1. Zadatak završnog rada

U ovom radu opisat će se fotonaponske elektrane i njihove osnovne karakteristike, načini

uzemljenja fotonaponskih elektrana u ovisnosti o sustavu uzemljenja elektroenergetske mreže i
sustav zaštite od indirektnog dodira. Govorit će se o zaštiti fotonaponskih elektrana od prevelikih
struja i zaštita od prenapona, posebno na DC strani i posebno na AC strani, isto tako će se
obraditi jedan fotonaponski sustav koji uključuje sve elemente zaštite i prikazat će se shematski.

1
2. OPĆA NAČELA O FOTONAPONSKIM ELEKTRANAMA

2.1. Fotonaponski efekt

Godine 1839. francuski fizičar Alexander E. Becquerel otkrio je fotonaponski efekt koji se
javlja u poluvodičkom elementu, a uključuje pretvorbu Sunčeve energije u električnu energiju
[2]. Pojam fotonapona je nastao iz dvije riječi, a to su: photo- riječ nastala iz grčkog jezika kao
pojam za svjetlost i volt- riječ vezana za znanstvenika u oblasti elektriciteta Aleksandra Volta.
Primjenom osnovnih znanja gdje se svjetlost ne razmatra samo kao valna pojava nego i kao
čestica (foton) dolazimo do objašnjenja kako svjetlost pobuđuje elektrone. Odgovor se nalazi u
primjeni jednostavnih poluvodičkih struktura poznatih kao P-N spoj.

2.1.1. P-N spoj

P-N spoj se sastoji od dva različita selektivno dopirana poluvodiča: P- tip i N- tip. Kod
poluvodičkih materijala, za razliku od izolatora, potrebna je relativno mala energija da bi se
elektron iz valentne zone prebacio u vodljivu zonu.

Da bi se dobio selektivno dopirani poluvodič, odnosno poluvodič s boljim provodnim

karakteristikama, može se postupiti na dva načina. Jedan način je dodavanje više šupljina u
valentnoj zoni, a drugi način je dodavanje više elektrona u provodnoj zoni. Ovo se ostvaruje
procesom selektivnog dopiranja kada se na svakih 107 atoma osnovnog materijala jedan atom
zamjeni atomom nekog drugog materijala.

Razmotrimo konkretan primjer poluvodičkog silicija (Si). Ako se jedan atom silicija zamjeni s
jednim atomom peterovalentnog fosfora, kao rezultat imat ćemo jedan elektron viška koji će lako
prijeći u vodljivu zonu, gdje će se u okviru silicijskog uzroka ponašati kao kvazislobodna
negativno nabijena čestica. Ovako dobiveni poluvodič zove se P- tip.

Ako se jedan uzorak P- tipa spoji sa uzorkom N- tipa poluvodiča dobije se tzv. P-N spoj koji ima
ima posebne karakteristike, a one omogućuju da se preko fotoelektričnog efekta ostvari
fotonaponska ćelija. Slobodni elektroni iz N- tipa materijala, gdje je njihova koncentracija
mnogo veća teže da prijeđu kroz spoj u P- tip poluvodiča gdje mogu biti rekombinirani sa
šupljinama (atomima kojima nedostaje elektron).

Slično tome, šupljine iz P- tipa teže da prijeđu u N- tip poluvodiča. Na taj način formira se spoj
pozitivnog naboja blizu spoja na N- strani poluvodiča i spoj negativnog naboja na P- strani spoja.

2
Ovi nagomilani naboji stvaraju električno polje koje sprječava dalju difuziju nosioca. Stvara se
dinamička ravnoteža koja održava električnu neutralnost cjelokupne strukture.

Razmotrimo sada kako ovaj P-N spoj može biti iskorišten za formiranje fotonaponske ćelije.
Pretpostavimo da su na krajevima P i N- tipa poluvodiča formirani odgovarajući električni
kontakti i da je preko njih P-N spoj povezan u odgovarajući električni krug, kao što je prikazano
na slici 2.1.

Slika 2.1. P-N spoj [3]

Kada se svjetlošću (fotonima) osvijetli P strana poluvodiča, elektroni se iz valentne zone

pobuđuju u provodnu zonu blizu spoja. Uslijed vlastite kinetičke energije i djelovanja
električnog polja na spoju, elektroni se kreću, prolaze kroz spoj i dospijevaju u N- tip

3
poluvodiča, ostavljajući šupljine u P- dijelu poluvodiča. Elektroni se zatim kreću kroz električni
krug što je osigurano djelovanjem električnog polja, odnosno stvara se razlika potencijala u
zatvorenom el. krugu i el. struja koja osigurava neki koristan rad na opterećenju (potrošaču) u
krugu. Prema tome, fotoelektrični efekt je fizički proces preko kojeg se u fotonaponskoj ćeliji, a
posredstvom P-N spoja svjetlosna energija pretvara u elektricitet [3].

2.2. Energija Sunčevog zračenja

Solarna energija je energija Sunčevog zračenja koju primjećujemo u obliku svjetla i topline
kojom nas Sunce svakodnevno obasjava. Sunce je najveći izvor energije na Zemlji. Osim
neposrednog zračenja koje grije Zemljinu površinu i stvara klimatske uvjete u svim pojasevima,
ovo zračenje je odgovorno i za stalno obnavljanje energije vjetra, morskih struja, talasa, vodnih
tokova i termalnog gradijenta u oceanima. Energija koja potječe iz posrednog i neposrednog
Sunčevog zračenja se smatra obnovljivim izvorom energije jer se njenim korištenjem ne remeti
značajno ravnoteža toka supstance i energije u prirodi [4].

2.2.1. Sunčeva konstanta

U solarnoj jezgri termonuklearne fuzijske reakcije prouzrokuju milijune stupnjeva, ispuštajući
neposredno ogromne količine energije u obliku elektromagnetskog zračenja . Dio takve energije
dospijeva vanjski prostor Zemljine atmosfere s prosječnim zračenjem od oko 1367 W/m2± 3%, a
ta vrijednost se mijenja u ovisnosti o udaljenosti Sunca od Zemlje što je prikazano na slici 2.2.

Slika 2.2. Energija Sunčevog zračenja u ovisnosti o mjesecu u godini van atmosfere [1]

2.2.2. Gubitci Sunčevog zračenja

Pod Sunčevim zračenjem mislimo na onaj intenzitet zračenja koji padne na 1 m2 Zemljine
površine. Prilikom prolaska Sunčevog zračenja kroz atmosferu smanjuje se intenzitet jer se

4
djelomično reflektira i apsorbira prije svega zbog vodene pare i drugih atmosferskih plinova.
Stvarna snaga koju Sunce preda Zemljinoj površini iznosi oko 1000 W/m2 [5], što je utjecaj
atmosferskih i ostalih gubitaka prikazanih na slici 2.3.

Slika 2.3. Tok energije između Sunca,atmosfere i Zemlje [1]

2.2.3. Sunčevo zračenje na plohu pod kutom

Prilikom projektiranja fotonaponskih elektrana od izrazite je važnosti postaviti module na plohe

koje su okrenute prema Suncu. Najveća iskoristivost se postiže kada Sunčevo zračenje ulazi u
fotonaponske module pod kutom od 90°. Ovisno o tome da li se planirana elektrana gradi na
sjevernoj ili južnoj Zemljinoj polutci, orijentacija fotonaponskog modula može biti isto tako
prema sjeveru ili jugu. Kod nas se fotonaponski moduli okreću prema jugu i postavljaju se pod
određenim kutom u odnosu na horizontalu, ovisno o toma pod kojim kutom je ploha na koju ih
postavljamo [5].

5
Pri proračunu Sunčeve energije koja pod nekim kutom upada na neku plohu, najvažniji je
podatak upadni kut Sunčevog zračenja. To je kut između normale na plohu na koju upada
zračenje i upadnih Sunčevih zraka. Tu ovisnost možemo prikazati formulama (2-1) i (2-2):

θ(β , α) = cos-1[cos(β, α)], ako je cos(β, α) (2-1)

θ(β , α) = 0, ako je cos(β , α) ≤ 0 (2-2)

gdje je: α – azimut

β – nagib plohe u odnosu na horizontalu

θ – kut upada Sunca

Deklinacija Sunca δ je kut između spojnice središta Zemlje, središta Sunca i ravnine u kojoj leži
ekvator.

Visina Sunca γs je kut između Sunčevih zraka i horizontalne plohe.

Sunčev azimut 1 je kut između projekcije Sunčeva zračenja na horizontalnu plohu i smjera
sjever-jug u horizontalnoj visini [6].

Na slici 2.4. prikazane su navedene veličine i njihove projekcije.

Slika 2.4. Visina Sunca, kut upada, Sunčev azimut i zenitni kut Sunca [6]

1
Sunčev azimut ima pozitivan predznak poslijepodne u sunčanom vremenu, dok prije sunčanog podneva poprima
negativne vrijednosti

6
 2.3. Fotonaponski elementi i sustavi

Iako je princip rada za svaki fotonaponski sustav isti, efikasnost i pogodnost svakog sustava
veoma ovisi od načina na koji je ovaj princip primijenjen. Postoji trenutno više načina na koji
mogu biti napravljene fotonaponske ćelije, svaki s različitom cijenom i efikasnošću. Svaki
fotonaponski sustav sastoji se od različitih elemenata. Pored fotonaponskih ćelija koje
predstavljaju osnovni element svakog sustava, mogu biti prisutne i druge pomoćne komponente
kao što su: regulatori, baterije, izmjenjivači, noseće strukture itd.

2.3.1. Fotonaponske ćelije

Fotonaponska ćelija je osnovni dio fotonaponskog sustava u kojem se neposredno energija
dobivena Sunčevim zračenjem pretvara u električnu energiju [7].

Slika 2.5. Fotonaponska ćelija, osnovni element bilo kojeg fotonaponskog sustava [3]

Tipična fotonaponska ćelija sastoji se od više različitih dijelova (slika 2.6.):

 Zaštitnog providnog sloja (plastična ili stakleni pokrivač);

 Providnog adhezivnog sloja;
 Antireflektirajućeg sloja;
 Mreže električnog kontakta s prednje strane fotonaponske ćelije;
 Aktivnog poluvodičkog sloja (P-N spoj);
 Električnog provodnog sloja (električni kontakt sa zadnje strane fotonaponske ćelije);
 Podloge (noseći sloj).

7
 Slika 2.6. Struktura jedne fotonaponske ćelije [3]

Antireflektirajući sloj ima važnu ulogu obzirom da se aktivni silicijski sloj ponaša kao zrcalo
koje reflektira preko 30 % upadne pobudne svjetlosti. Da bi se povećao koeficijent pretvorbe FN
ćelije, mora se smanjiti postotak reflektirane svjetlosti i time povećati udio apsorbirane svjetlosti
koja će generirati slobodne elektrone u poluvodičkom aktivnom sloju [7].

Električni kontakti su od izrazite važnosti za FN ćelije zato što oni osiguravaju vezu između
aktivnog poluvodičkog sloja i vanjskog električnog kruga (potrošača). Zadnji kontakt se
relativno lako tehnološki ostvaruje, obično je to metalni sloj od aluminija ili molibdena.
Međutim, kontakt s prednje strane predstavlja mnogo ozbiljniji problem. Ova elektroda mora da
prekriva što veći dio prednje površine, kako bi se generiralo što više elektrona, ali se time bitno i
povećava refleksija upadne svjetlosti s ovog metalnog spoja [7].

Fotonaponski aktivni sloj ili FN krug može biti izrađen od različitih tipova poluvodičkih
materijala, nanesenih ili složenih u različite strukture, da bi proizvedena FN ćelija imala što bolje
performanse. Prema tome u ovisnosti od materijala od kojeg je izrađen, FN aktivni sloj dijelimo
na 3 tipa:

 Monokristalna silicijska
 Polikristalna silicijska
 Monokristalni tanki film.

8
 2.3.2. Fotonaponski moduli i paneli
Pojedinačna FN ćelija je obično mala i ona proizvodi oko 1-2 W energije. Da bi se dobila veća
izlazna snaga FN ćelije se povezuju u veće jedinice koje se zovu moduli. FN moduli mogu biti
nekoliko desetaka centimetara dugački i široki, a i oni mogu biti spojeni u još veće jedinice, tj.
panele. FN paneli se dalje međusobno povezuju da bi se osiguralo još više električne energije i s
drugim komponentama čine FN sustav koji čini zaokruženu cjelinu (Slika 2.7.) [3].

Slika 2.7. Fotonaponski sustav [1]

FN ćelije se spajaju u module, koji se dalje povezuju u FN panele (nizove), što s drugim
neophodnim komponentama čini FN sustav.

Veličina fotonaponskog panela, odnosno njegova površina ovisi o nekoliko faktora, kao što su
raspoloživost Sunčeve svjetlosti na promatranoj lokaciji i potreba potrošača. FN moduli odnosno
paneli čine glavni dio FN sustava koji može uključivati i uređaje za električno povezivanje,
opremu za montiranje, opremu za automatsko upravljanje i baterije koje čuvaju električnu
energiju za korištenje u periodu kada Sunce ne sija [3].

9
Pored fotonaponskih panela koji čine glavne komponente fotonaponskog sustava imamo i druge
komponente odnosno uređaje potrebne za usmjeravanje ka Suncu, kao i uređaje koji električnu
struju proizvedenu u modulima pretvaraju u izmjeničnu. Osim toga, da bi stvorenu električnu
energiju sačuvali za kasniju uporabu, potrebne su baterije. Svi ovi elementi predstavljaju
komponente balansnog FN sustava (engl. the balance of system components) i prikazani su na
slici 2.8. [3].

Slika 2.8. Komponente jednog FN sustava

2.3.3. Izmjenjivač
Izmjenjivač je uređaj koji istosmjernu struju dobivenu iz fotonaponskih modula pretvara u
izmjeničnu, a potom ju šalje potrošačima ili mreži. U ovisnosti o vrsti FN sustava, dijelimo ih na
uređaje spojene na samostalni FN sustav i uređaje spojene na mrežni sustav [1].

Osim pretvaračkih svojstava, izmjenjivač kontrolira kvalitetu izlazne snage pri isporuci u mrežu
pomoću L-C filtra smještenog unutar samog pretvarača (Slika 2.9.). Tranzistori koji se ovdje
koriste kao prekidači su upravljani signalom za otvaranje, odnosno zatvaranje što nam uzrokuje
izlazni signal pravokutnog oblika.

10
 Slika 2.9. Principijelna shema jednofaznog izmjenjivača [1]

Da bi se dobio signal sinusnog valnog oblika koristi se pulsno-širinska modulacija (engl. pulse
width modulation). Takva tehnologija omogućuje regulaciju frekvencije isto kao i efektivne
vrijednosti izlaznog napona. Snaga isporučena od FN generatora ovisi o radnoj točki. Da bi se
postigla maksimalna vrijednost energije dobivene od FN elektrane, generator se mora prilagoditi
opterećenju tako da radna točka odgovara točki maksimalne snage. To se postiže uz pomoć
kontroliranog čopera koji se nalazi u unutrašnjosti izmjenjivača (engl. maximum power point
tracker). On svakih nekoliko trenutaka vrši uzorkovanje vrijednosti napona i struje generatora na
kojem je proizvedena maksimalna raspoloživa snaga. Počevši od U-I karakteristike (Slika 2.10.),
točka najveće snage odgovara tangenti između U-I karakteristike za određenu vrijednost i
hiperbole određene jednadžbom U∙I=konst [1].

Slika 2.10. U-I karakteristika FN generatora [1]

11
 2.4. Vrste fotonaponskih sustava

Fotonaponski sustav čini skup fotonaponskih modula i ostalih komponenata koji na određeni
način napajaju potrošače električnom energijom dobivenom iz energije Sunčevog zračenja. Tu
proizvedenu energiju možemo trošiti, skladištiti i prenositi u distribucijsku odnosno
elektroenergetsku mrežu [8]. Ovisno o tome gdje se ta proizvedena energija iskorištava, odnosno
gledajući na tok energije od proizvodnje ka potrošnji, fotonaponske sustave možemo podijeliti u
3 skupine:

1. samostalni fotonaponski sustavi;

2. hibridni fotonaponski sustavi;
3. mrežni fotonaponski sustavi.

2.4.1. Samostalni fotonaponski sustav

Samostalni FN sustavi (engl. stand-alone systems) su sustavi koji nisu priključeni na mrežu.
Sastoje se od FN panela i sustava za pohranu energije koji osiguravaju opskrbu energijom u
vrijeme kada je jako slabo Sunčevo zračenje ili kada je mrak. Kako je struja proizvedena u FN
generatoru istosmjerna, ukoliko postoji potreba za izmjeničnom strujom neophodno je u takav
sustav ugraditi izmjenjivač. Takvi sustavi su povoljniji s tehničke i financijske točke gledišta jer
mreža nije prisutna na svim mjestima i zato što mogu zamijeniti el. generatore [8] .

Ovakvi sustavi se koriste za napajanje:

 pumpnih sustava;
 radio prijemnika;
 stanica za prijenos podataka;
 sustava rasvjete;
 sustava osvjetljavanja prometnica i aerodroma;
 instalacija sustava za oglašavanje itd.

12
Shema samostalnog FN sustava prikazana je slikom 2.11.

Slika 2.11. Samostalni fotonaponski sustav [1]

Električna energija se proizvodi u FN panelima koji su preko razvodnih ploča spojeni na

zajednički regulator preko kojeg se prenosi na potrošače i skladišti.

2.4.2. Hibridni fotonaponski sustav

Hibridni fotonaponski sustavi su oni gdje se pored energije proizvedene u fotonaponskom
generatoru za napajanje samostalne mreže koriste i drugi izvori energije kao što su:
vjetroagregati, kogeneracije, generatori s dizel ili biodizel gorivom [9].

U takvim sustavima se prvenstveno iskorištava energija dobivena iz solarnih ili vjetroagregata za

napajanje potrošača, a dio energije se skladišti u baterijama. Budući da tako dobivena energija
ovisi o vremenskim prilikama i dobu dana, u uvjetima smanjene proizvodnje ili povećane
potrošnje potrebna je dodatna količina energije koja se crpi iz baterija. U slučaju da niti baterija
nema više potrebnu količinu energije, glavni izvor za napajanje potrošača bit će generator na
dizel ili biodizel gorivo što možemo vidjeti na slici 2.12 [9].

13
 Slika 2.12. Shema samostalnog hibridnog fotonaponskog sustava s generatorom [9]

2.4.3. Mrežni fotonaponski sustavi

Mrežni fotonaponski sustavi koriste energiju iz mreže u periodu kada fotonaponski generator ne
može proizvesti dovoljnu količinu energije koja je potrebna potrošaču. S druge strane, ako
fotonaponski sustav proizvodi više energije nego što je potrošaču potrebno, višak energije se
daje u mrežu što dovodi do toga da nam ne treba baterija za pohranu energije što je prikazano
slikom 2.13 [10].

Slika 2.13.Mrežni fotonaponski sustav [1]

14
Energija koju proizvedu ovakvi FN sustavi ima veću vrijednost, a samim time i prednost u
odnosu na velike elektrane jer se energija šalje direktno u distributivnu mrežu, smanjeni su
gubitci u prijenosu, a time i visoki troškovi prijenosa i otpremanja električne energije. Još jedna
prednost je to što se energije najviše proizvodi tijekom dana kada imamo vršno opterećenje u
mreži koja tada crpi energiju iz FN sustava koja je znatno skuplja preko dana, a navečer se
energija crpi iz mreže kada je energija puno jeftinija [9].

15
3. UZEMLJENJE I ZAŠTITA OD INDIREKTNOG DODIRA

3.1. Uzemljenje

Primjena uzemljenja na fotonaponske sustave uključuje uzemljenje izloženih vodljivih dijelova

(npr. metalni okviri panela) kao i sustava za proizvodnju energije (vodljivi dijelovi
fotonaponskog sustava kao što su npr. ćelije).

Fotonaponski sustav može biti uzemljen samo ako je galvanski odvojen od električne mreže
pomoću transformatora. Fotonaponski izolirani sustavi mogu biti poprilično sigurniji za ljude
koji su izloženi vodljivim dijelovima sustava. Opća činjenica je da otpor izolacije vodljivih
dijelova prema zemlji nije beskonačan što dovodi do opasnosti po čovjeka ukoliko dođe do
prolaska struje kroz takav otpor. Ova struja raste porastom napona prema zemlji i veličine
elektrane, a smanjivanjem otpora izolacije prema zemlji. Pored toga, otpor same izolacije se
tijekom vremena smanjuje uslijed fiziološkog propadanja izolacije i utjecaja vlage. Prema tome,
u velikim elektranama dolazi do pojave strujnog udara kod osoba izloženim vodljivim
dijelovima postrojenja i time je prednost nad uzemljenim sustavima prisutna samo u slučaju
malih elektrana [9].

3.2. Elektrane s transformatorom

Kod elektranama s transformatorom, uz analizu izoliranog ili uzemljenog fotonaponskog

sustava, za zaštitu od indirektnog kontakta neophodno je napraviti razliku između izloženih
vodljivih dijelova prije i poslije transformatora2.

3.2.1. Izloženi vodljivi dijelovi na potrošačkoj strani transformatora

3.2.1.1. Elektrane s IT sustavom zaštite

U ovim elektranama su aktivni dijelovi izolirani od zemlje dok su izloženi vodljivi dijelovi
uzemljeni3 (Slika 3.1.).

2
U ovom slučaju kada kažemo prije i poslije transformatora podrazumijeva se smjer struje gledajući od proizvodnje
prema potrošnji.
3
Iz sigurnosnih razloga sustav uzemljenja FN elektrane i potrošača su zajednički. Međutim da bi kontrola izolacije
kod izmjenjivača radila ispravno, potrebno je da se okviri ili noseće strukture uzemlje.

16
 A

=
B
+ - + - + -

Id

Opterećenje

Re

Slika 3.1. Elektrana s IT sustavom zaštite

U ovom slučaju otpor uzemljenja Re izloženih vodljivih dijelova mora zadovoljiti uvjet dan
formulom (3-2)

(3-2)

gdje je:

Id struja zemljospoja4, Re otpor uzemljenja.

Struja Id nam nije poznata na početku, ali je općenito veoma niska u malim elektranama. Kao
posljedica, otpor uzemljenja Re potrošačevog postrojenja koji nije definiran za kvarove u mreži,
općenito zadovoljava uvjet dan relacijom (3-2). U slučaju dvofaznog zemljospoja5, budući da je
FN generator strujni generator, napon između izloženih vodljivih dijelova mora zadovoljiti uvjet
dan relacijom (3-3) [1].

(3-3)

gdje je:

Isc - struja kratkog spoja uključujući ćelije

4
Zemljospoj je spoj jedne faze sa zemljom u mreži sa izoliranim zvjezdištem
5
Dvofazni zemljospoj je spoj svake faze sa zemljom posebno

17
Reqp – otpor vodiča međusobno spojenih vodljivih dijelova zahvaćenih kratkim spojem

Na primjer, ako je Reqp = 1 Ω tada je stuja Isc manja od 120 A što zadovoljava relaciju (3-3) i
uobičajeno je kod elektrana malih snaga. Dakle, efektivna vrijednost dodirnog napona dvofaznog
zemljospoja nije opasna po život. Naprotiv, kod elektrana velikih snaga neophodno je da se
smanji mogućnost pojave dvofaznog zemljospoja sprječavanjem zemljospoja jedne faze
otkrivenog pomoću kontrolnika izolacije koji može biti unutar izmjenjivača ili vanjski.

3.2.1.2. Elektrane s TN sustavom zaštite

Kod ovog tipa elektrana aktivni vodljivi dijelovi i izloženi vodljivi dijelovi su spojeni za
zajednički sustav uzemljenja (uzemljenje potrošačkog postrojenja). Takav TN sustav na DC
strani je prikazan na slici (3.2) [1].

=
B
+ - + - + -

Id

Opterećenje

Re

Slika 3.2. TN sustav zaštite na DC strani

U slučaju pojave zemljospoja, kratki spoj koji se javlja je identičan kao kod uobičajenih TN
sustava, ali struja ne može biti otkrivena uređajima koji reagiraju na visoku struju budući da je
karakteristika FN elektrana takva da struja kvara nije mnogo veća od nazivne struje. Što se tiče
opasnosti vrijede ista pravila kao i kod IT sustava koji su objašnjeni u prethodnom poglavlju.

18
 3.2.2. Izloženi vodljivi dijelovi na opskrbnoj strani transformatora
Sustav zaštite koji u ovom slučaju uzimamo u obzir je TT sustav zaštite koji je prisutan kod
većine potrošačkih postrojenja koji se spajaju na NN mrežu. Izloženi vodljivi dijelovi koji su u
potrošačkom postrojenju štićeni od strane standardnih strujnih prekidača instaliranih na početku
potrošačkog postrojenja su isto tako štićeni od utjecaja FN generatora, što je prikazano slikom
(3.3.) [1].

= IdPV Idr

Mreža
B
+ -

Id Rn

Opterećenje

Re

Slika 3.3. TT sustav zaštite izloženih vodljivih dijelova od utjecaja mreže i FN generatora

Tu ne smije biti izloženih vodljivih dijelova između paralelnih točaka A-B i mreže, zato se u tom
slučaju zahtjeva da svi izloženi vodljivi dijelovi potrošačkog postrojenja u TT sustavu moraju
biti zaštićeni u slučaju zakazivanja standardnih strujnih prekidača. Što se tiče izloženih vodljivih
dijelova nakon paralelnih točaka A-B, kao što su npr. izloženi vodljivi dijelovi transformatora ili
izmjenjivača kada je transformator ugrađen, trebala bi biti ugrađena dodatna strujna sklopka
prikazana na slici 3.4. Ta strujna sklopka detektira rasipne struje koje dolaze s mrežne strane kao
i od FN generatora. Kada strujna sklopka reagira zbog pojave kvara, izmjenjivač se prebacuje u
stanje mirovanja zbog nedostatka mrežnog napona [1].

19
 A

= Id

Idr
B
+ -

Rn

Re IdPV Id

Opterećenje

Slika 3.4. Strujna sklopka u TT sustavu

Nasuprot tome, ako imamo TN sustav zaštite između potrošačkog postrojenja i mreže, za oba
načina napajanja, neovisno o tome da li je napajanje iz mreže ili FN generatora, strujne sklopke
nisu uvjet da struja kvara na AC strani prouzrokuje isklapanje uređaja za nadstrujnu zaštitu
ukoliko kvar traje dulje od propisanog (Slika 3.5.).

= Id
IdPV

Mreža
Idr

B
+ -

Rn

Id

Opterećenje

Slika 3.5. Strujna sklopka u TN sustavu

20
 3.3. Elektrane bez transformatora

U slučaju da nemamo transformatora između FN instalacije i mreže, FN instalacija mora biti

izolirana od zemlje u njenim aktivnim dijelovima, na nju može biti spojena mreža koja je u
jednoj točki uzemljena (TT ili TN sustavom). Što se tiče vodljivih dijelova potrošačkog
postrojenja gledajući u smjeru struje iza paralelne točke A-B, vrijede uvjeti upisani u poglavlju
3.2.2.

Na DC strani zemljospoj izloženih vodljivih dijelova prouzrokuje isklapanje strujnih prekidača

smještenih prije izmjenjivača (Slika 3.6.). Nakon okidanja strujnog prekidača, izmjenjivač se
prebacuje u stanje mirovanja zbog nedostatka mrežnog napona, ali kratki spoj ostaje napajan iz
FN generatora [1].

IdPV A
Id
= Idr
tip
B B
+ - + - + -

Rn

Id

Opterećenje

Re

Slika 3.6. FN sustav spojen na mrežu bez transformatora

Za zemljospoj nastao na DC strani, odnosno na izloženim vodljivim dijelovima iza paralelne

točke A-B gledajući u smjeru struje, kroz strujni prekidač na potrošačkoj strani izmjenjivača
protječe zaostala struja koja nije izmjenična. Zbog toga takav uređaj mora biti B tipa6, osim ako
je izmjenjivač po konstrukciji takav da ne vodi DC struje zemljospoja (IEC 60364-7)7.

6
Strujni prekidač tipa B detektira sljedeće struje zemljospoja:
 izmjeničnu
 pulsirajuću istosmjernu

21
4. ZAŠTITA OD PREVELIKIH STRUJA I PRENAPONA

Pri definiranju sheme fotonaponskih elektrana potrebno je osigurati zaštitu na pojedinim

dijelovima elektrane protiv prevelikih struja i prenapona nastalih uslijed atmosferskih utjecaja.

Ovdje su prvenstveno dani uvjeti za zaštitu protiv prevelikih struja na DC strani fotonaponske
elektrane i na potrošačkoj strani izmjenjivača odnosno AC strani, zatim metode za zaštitu
elektrane od oštećenja prouzrokovanih direktnim ili indirektnim čimbenicima.

4.1. Zaštita od prevelikih struja na DC strani

4.1.1. Zaštita kabela

Kada je u pitanju zaštita od preopterećenja, nije neophodno zaštiti kabele ako su odabrani tako
da mogu trajno voditi struju koja je veća od maksimalne struje koja bi mogla utjecati na njih.

U slučaju kratkog spoja, kabeli na DC strani su zahvaćeni velikim strujama u slučaju:

 kvara između polariteta FN sustava

 kvara prema zemlji u uzemljenim sustavima
 dvofaznog zemljospoja u mreži s izoliranim zemljištem

Kratki spoj nastao na kabelu za spajanje FN niza s razvodnom pločom je napajan istovremeno
uzvodno potrošačkoj strani od strane FN niza ako se uzme u obzir relacija (Isc1 = 1.25· Isc) i
nizvodno od ostalih x-1 FN nizova spojenih na isti izmjenjivač (Isc2 = (x-1) · 1.25 · Isc) .

Ako je u pitanju manja FN elektrana sa samo dva niza (x=2), tada slijedi da je Isc2 = 1.25 · Isc =
Isc1 i stoga nije potrebno štititi kabele od kratkog spoja.

Nasuprot tome, kada imamo tri ili više nizova (x≥3) spojenih na izmjenjivač, struja Isc2 je veća
od nazivne struje i stoga kabeli moraju biti štićeni od kratkog spoja kada je strujna nosivost niža
od Isc2, to je Iz<(x-1) · 1.25 · Isc.

Kratki spoj između razvodne ploče i razvodne ploče izmjenjivača je napajan uzvodno od strane
FN nizova spojenih u paralelu na razvodnu ploču i nizvodno s preostalim (x-y) nizovima
priključenim na istu razvodnu ploču izmjenjivača.

 istosmjernu
7
Ova norma je definirana hrvatskim zavodom za norme HRN HD 60364-7 koja govori o NN el. instalacijama

22
Struja kratkog spoja Isc3 = y∙1.25∙Isc podudara se s pogonskom strujom koja teče strujnim
krugom između razvodne ploče i izmjenjivača, dok je struja Isc4=(x-y)∙1,25∙Isc veća od
pogonske struje uz uvjet x-y>y → x>2y. U ovom slučaju neophodno je štititi kabel od kratkog
spoja ako je njegova strujna nosivost niža od Isc4, tada je Iz<(x-y)∙1.25∙Isc [1].

4.1.2. Zaštita FN nizova od reverzne struje

Uslijed zasjenjivanja ili kvara niz postaje pasivan, apsorbira i disipira električnu energiju
proizvedenu od strane ostalih nizova spojenih u paralelu na isti izmjenjivač preko kojeg struja
protječe kroz niz u smjeru suprotnom od uobičajenog, što prouzrokuje opasnost od pojave kvara
na modulima [1].

Budući da su x nizovi u paraleli spojeni na zajednički izmjenjivač, a najviša reverzna struja

iznosi Iinv= (x-1)-1.25∙Isc, tada nije potrebno zaštititi nizove ako je zadovoljen uvjet Iinv≤2.5 Isc.

4.1.3. Ponašanje izmjenjivača

Struji kratkog spoja na DC strani izmjenjivača može doprinijeti mreža i pražnjenje kondenzatora
unutar izmjenjivača. Takva struja je ograničena impedancijama transformatora i električnim
zavojnicama koje pripadaju vanjskom krugu i zaštitnim osiguračima izmjenjivača na AC strani
odabranih tako da mogu ograničiti toplinski efekt nastavih kvarova na poluvodiču. Kao
posljedica toga bit će smanjeni I2t gubitci. Konačna vrijednost struje (uz uvjet da su kapaciteti
ispražnjeni) od 10In može biti u gornjoj granici dozvoljene. Ova struja se javlja u slučaju
izmjenjivača s galvanskim odvajanjem na 50Hz, dok je jednaka nuli u slučaju izmjenjivača bez
transformatora. U praksi ovi izmjenjivači uobičajeno imaju ulazni DC/DC pretvarač tako da je
rad uslijed velikih razlika u naponu FN generatora zajamčen. Ovaj pretvarač zbog njegove
konstruktivne topologije uključuje najmanje jednu diodu koja sprječava doprinos mrežne struje
kratkom spoju [1].

Struja pražnjenja kondenzatora je ograničena spojnim kabelima između izmjenjivača i mjesta

kvara i opada eksponencijalno u ovisnosti o impedanciji. Što je manja impedancija kabela, veća
je početna struja, ali je manja vremenska konstanta pražnjenja. Energija koja protječe je
ograničena iznosom koji je jednak početnoj energiji spremljenoj u kondenzatorima. Štoviše, ako
je blokirajuća dioda ili neki sličan uređaj u seriji jednim od dva pola, doprinos kratkoj struji je
jednak nuli.

U svakom slučaju, kratki spoj na DC strani prouzrokuje pad napona, izmjenjivač se gasi i
isključuje iz mreže. Vrijeme isključivanja izmjenjivača je reda nekoliko milisekundi dok je

23
vrijeme odspajanja nekoliko desetaka milisekundi. U vremenskom periodu između isključivanja
i odspajanja, mreža može prouzročiti gore navedene efekte, a isto tako i kondenzatori do
njihovog potpunog pražnjenja [1].

Međutim, utjecaji od strane mreže i unutarnjih kondenzatora na kratki spoj su prolazne naravi i
nemaju utjecaja na dimenzioniranje zaštite s prekidačem i uređajima za isključenje na DC strani.

4.1.4. Odabir zaštitnih uređaja

Što se tiče zaštite od kratkoj spoja na DC strani, zaštitni uređaj bi trebao biti pogodan za DC
primjenu uz nazivni napon Ue isti ili viši od maksimalnog napona FN generatora koji je jednak
1.2 ∙UDC8 (IEC TS 62257-7-1) [1].

Zaštitni uređaji moraju biti smješteni na kraju strujnog kruga kojeg štite, polazeći od nizova
prema izmjenjivaču, jer struja kratkog spoja dolazi od ostalih nizova koji su na potrošačkoj
strani, a ne na strani opskrbe (IEC TS 62257-7-1).

Kako bi se izbjegla nepoželjna isklapanja u normalnim uvjetima rada, zaštitni uređaji smješteni
na poljnim razvodnim pločama trebaju imati nazivnu struju:

(4-1)
gdje je: In nazivna struja, ISC struja kratkog spoja.

Ovi uređaji će štititi:

 svaki FN niz od reverzne struje;

 spojni kabel od niza prema razvodnoj ploči u slučaju da ima strujnu nosivost nižu od
maksimalne struje kratkog spoja ostalih x-1 nizova spojenih na isti izmjenjivač

U svrhu zaštite FN nizova, nazivna struja zaštitnih uređaja (isto tako i termička struja prekidača
ili osigurača) ne smije prelaziti struju definiranu od strane proizvođača za zaštitu panela. Ako ta
struja nije dana od strane proizvođača, pretpostavlja se da je sljedeća:

(4-2)
Za zaštitu spojnih kabela, zaštitni uređaji moraju biti izabrani tako da je relacija (4-3)
zadovoljena za svaku vrijednost struje kratkog spoja sve do maksimalne :

(4-3)

8
UDC je napon praznog hoda koji dolazi iz nizova

24
Prekidna moć zaštitnog uređaja ne smije biti niža od vrijednosti struje kratkog spoja ostalih n-1
nizova, što je prikazano relacijom (4-4):

(4-4)

Uređaji u razvodnoj ploči izmjenjivača moraju štititi od kratkog spoja priključne kabele
razvodne ploče i razvodne ploče izmjenjivača u slučaju da ti kabeli imaju strujnu nosivost nižu
od [1]. U ovom slučaju će ovi uređaji zadovoljiti relacije (4-1) i (4-3),
a njihova strujna nosivost ne smije biti niža od struje kratkog spoja ostalih n-m nizova, što je:

(4-5)

Ukratko, kabel za spajanje razvodne table izmjenjivača s izmjenjivačem ne smije biti štićen ako
njegova izabrana strujna nosivost jednaka najmanje:

(4-6)

4.2. Zaštita od prevelikih struja na AC strani

Kabel koji povezuje izmjenjivač sa spojnom točkom mreže je obično dimenzioniran tako da ima
strujnu nosivost veću od maksimalne struje koju izmjenjivač može isporučiti tako da zaštita od
preopterećenja nije potrebna. Međutim, kabel mora biti zaštićen od kratkog spoja napajanog od
strane mreže preko zaštitnog uređaja smještenog blizu točke paralelne s mrežom.

Za zaštitu takvog kabela može biti iskorišten glavni prekidač strujnog kruga potrošačkog
postrojenja ako je specifična propusna energija štićena tim kabelom. Međutim, reagiranjem
glavnog strujnog prekidača svi potrošači ostaju bez pogona. U elektranama s višestrukim
izmjenjivačima (Slika 4.1.), zaštita za svaki vod zasebno dopušta u slučaju kvara na izmjenjivaču
rad preostalih izmjenjivača pod uvjetom da je svaki strujni prekidač spojen glavni prekidač [11].

25
 =
Točka paralele

= s mrežom

Slika 4.1. Sustav zaštite postrojenja kod elektrana s višestrukim izmjenjivačima

4.3. Odabir uređaja za isklapanje i odvajanje

Ugradnja uređaja za isklapanje na svakom nizu preporučljiva je da bi se omogućila provjera i

održavanje na FN nizu bez ostavljanja ostalih dijelova FN elektrane van pogona.

Isključivanje izmjenjivača mora biti omogućeno kako s DC strane, tako i s AC strane tako da bi
se moglo izvršiti održavanje isključivanjem oba izvora napajanja (mreža ili FN generator). Na
DC strani izmjenjivača moraju se postaviti uređaji za odspajanje koji mogu odspojiti strujni krug
i pod opterećenjem. Na AC strani uobičajeni uređaj za odspajanje se mora osigurati. Na točki
spoja s mrežom može se koristiti zaštitni uređaj, a ako taj uređaj nije blizu izmjenjivaču,
preporučuje se ugradnja rastavnog uređaja na opterećenoj strani izmjenjivača [11].

26
 4.4. Zaštita od prenapona

Budući da se fotonaponske instalacije nalaze na otvorenom, postoji mogućnost pojave prenapona

atmosferskog podrijetla uslijed izravnog (udar munje u strukturu) ili neizravnog (udar munje u
blizini građevine) udara kroz otpor ili induktivitet .

Otporni spoj nastaje kada munja zahvati električni vod na ulazu u građevinu. Struja munje
prolazeći kroz karakterističnu impedanciju voda izaziva prenapon koji može dovesti do oštećenja
opreme i požara.

Induktivni spoj nastaje zbog impulsa udara munje zbog čega se u okolini stvara promjenjivo
magnetsko polje. Kao posljedica promjene magnetskog polja stvara se inducirani napon u
električnim krugovima u blizini. Pored prenapona nastalih uslijed atmosferskih utjecaja,
fotonaponska elektrana može biti izložena i unutarnjim prenaponima [1].

4.4.1. Izravni udar munje

4.4.1.1. Objekti bez gromobranske zaštite

Montaža FN postrojenja općenito ne mijenja vanjski oblik zgrade i stoga nema posebnih zahtjeva
odnosno mjera za zaštitu takvog objekta (Slika 4.2.)

Slika 4.2. Fotonaponska instalacija bez gromobranske zaštite [1]

Nasuprot tome, ako FN instalacija mijenja vanjski obrub zgrade (Slika 4.3.), trebalo bi ispitati
učestalost pojave munje i prema tome uzeti u obzir nužnost postavljanja gromobranske zaštite.

27
 Slika 4.3. Fotonaponski sustav koji mijenja vanjski oblik zgrade [1]

4.4.1.2. Objekti s gromobranskom zaštitom

U slučaju prisutnosti gromobranske instalacije, ukoliko FN elektrana ne mijenja vanjski oblik
zgrade i ako je minimalni razmak d između FN elektrane i gromobranske instalacije veći od
sigurnosne udaljenosti s (EN 62305-3), tada nije potrebno raditi dodatne mjere za zaštitu
elektrane (Slika 4.4.). Sigurnosna udaljenost fotonaponske od gromobranske instalacije iznosi
0.5 m, ako je ta udaljenost manja od navedene (Slika 4.5.), tada moramo FN module vodljivo
spojiti s gromobranskom instalacijom koja je spojena na zaštitno uzemljenja kako struja ne bi
tekla kroz okvir modula uslijed udara groma (Slika 4.6.) [1].

Slika 4.4. Minimalni razmak veći od sigurnog Slika 4.5. Minimalni razmak manji od sigurnog

28
 Slika 4.6. Fotonaponski sustav i gromobranska instalacija građevine [9]

Konačno, ukoliko FN instalacija mijenja vanjski obrub zgrade potrebno je napraviti novu
procjenu rizika i modifikaciju gromobranske instalacije (Slika 4.3.) [9].

4.4.1.3. Fotonaponske elektrane položene na zemlji

U slučaju da imamo FN elektranu položenu na zemlji, ne postoji izravna opasnost od
atmosferskog pražnjenja. Jedinu opasnost po ljudski život predstavlja napon koraka i dodirni
napon. Ukoliko je površinski otpor veći od 5 kΩm (npr. stjenoviti asfaltni teren s najmanje 5 cm
debljine ili obloženi šljunak s najmanje 15 cm), nije potrebno da se poduzimaju dodatne mjere
zaštite budući da su napon koraka i dodira zanemarivi. Međutim, ako otpor zemlje iznosi 5 kΩm
ili manje, potrebno je napraviti teorijska razmatranja i uvesti zaštitne mjere za zaštitu od
dodirnog i napona koraka. U ovom slučaju, vjerojatnost od udara munje je veoma mala i zbog
toga je ovaj problem najviše izražen kod velikih elektrana [1].

29
 4.4.2. Neizravan udar munje
Ukoliko imamo neizravan udar munje na strukturu FN elektrane, potrebno je poduzeti mjere
zaštite kako bi se smanjili prenaponi nastali takvim događajem:

 zaštita strujnih krugova u svrhu smanjenja magnetskog polja unutar objekta, čija je
posljedica smanjenje induciranih prenapona
 smanjivanje područja na prijelazu induciranog kruga dobivenog spajanjem modula
jednog na drugi (Slika 4.7.), uvijanje aktivnih vodiča zajedno i postavljanje što je bliže
moguće PE vodiču.

Slika 4.7. Pravilno postavljanje FN modula [1]

30
Generirani prenaponi, čak i ako su ograničeni, moraju biti odvedeni u tlo pomoću odvodnika
prenapona da bi se zaštitila oprema. Impedancija odvodnika prenapona ovisi o naponu, pri
nazivnom naponu elektrane imaju veliku impedanciju dok se u slučaju prenapona njihova
impedancija smanjuje. Prema načinu rada odvodnici prenapona se mogu podijeliti u 3 skupine:

 promjenjivi odvodnici prenapona koji smanjuju njihovu impedanciju ukoliko napon

prijeđe postavljenu vrijednost, čija je posljedica smanjenje napona na njihovim
krajevima;
 odvodnici prenapona s ograničenjem, kao što su npr. varistori ili cener diode, imaju
impedanciju koja se postupno smanjuje povećavanjem napona na njihovim krajevima
 kombinirani odvodnici prenapona koji se sastoje od dva gore navedena odvodnika
spojenih u seriju ili paralelu [1].

4.4.2.1. Zaštita na DC strani

Za zaštitu DC strane preporučljivo je koristiti varistore ili kombinirane odvodnike prenapona.
Izmjenjivači obično imaju unutarnju zaštitu od prenapona, ali ako im dodamo odvodnik
prenapona tada je njihova zaštita poboljšana i isto tako je moguće da se izbjegne unutarnje
isklapanje uređaja za zaštitu koji ostavljaju izmjenjivač van pogona. To prouzrokuje obustavu
opskrbe el. energijom i zahtjeva intervenciju osposobljene osobe [11].

Ovi odvodnici prenapona bi trebali imati sljedeće parametre:

 tip 2;
 maksimalni nazivni napon ;
 razinu zaštite ;
 nazivnu struju pražnjenja ;
 termičku zaštitu s koordinacijom sa odgovarajućim pomoćnim uređajima zaštite.

Budući da FN moduli i nizovi mogu izdržati napon veći od onoga u izmjenjivaču, odvodnici
prenapona postavljeni da štite izmjenjivač također štite i module uz uvjet da je udaljenost od
izmjenjivača do modula manja od 10 m 9.

9
Odvodnici prenapona moraju biti instalirani na opskrbnoj strani prekidača kod izmjenjivača tako da mogu štititi
module iako je prekidač otvoren.

31
 4.4.2.2. Zaštita na AC strani
Fotonaponska elektrana spojena na mrežu isto tako mora biti zaštićena od prenapona koji dolazi
iz same mreže. Ako imamo transformator s uzemljenim kućištem, onda je izmjenjivač zaštićen
od prenapona preko samog transformatora. Ako nemamo transformatora ili u slučaju
transformatora bez oklopa, potrebno je ugraditi odgovarajuće odvodnike prenapona na AC strani
izmjenjivača.

Ovi odvodnici prenapona bi trebali imati sljedeće parametre:

 tip 2;
 maksimalni nazivni napon 10 ;
 razinu zaštite 11
;
 nazivnu struju pražnjenja ;
 termičku zaštitu s koordinacijom s odgovarajućim pomoćnim uređajima zaštite.

Ako se pri analizi rizika pri izgradnji objekta zahtjeva ugradnja gromobranske instalacije,
neophodno je ugraditi odvodnike prenapona za zaštitu od izravnog udara munje na mjesto
isporuke snage. Takav odvodnik prenapona mora zadovoljiti sljedeće uvjete:

 tip 1;
 maksimalni nazivni napon ;
 razinu zaštite ;
 impulsnu struju za svaki pol ;
 gašenje popratne struje koja prelazi vrijednost struje kratkog spoja na točki ugradnje i
koordinacija s odgovarajućim pomoćnim uređajima zaštite.

Slika 4.8. pokazuje izgled fotonaponskog postrojenja podijeljenog po zonama od A do E koje

ukazuju na funkciju zaštite odvodnika prenapona ugrađenog u svakoj od tih zona [11].

10
je napon prema zemlji kod TN ili TT sustava, u slučaju da imamo IT sustav, tada vrijedi .
11
je impulsni napon koji izmjenjivač može izdržati na AC strani.

32
 Slika 4.8. Fotonaponski sustav s mogućim položajima postavljanja odvodnika prenapona [1]

Tablica 4.1. Pozicija, namjena i preporuka za postavljanje odvodnika prenapona u ovisnosti o

štićenom objektu
Pozicija odvodnika
Namjena Preporuka Napomena
prenapona
Postavljanje se Veza s panelom mora biti
Zaštita svakog solarnog preporučuje ukoliko što kraća i ravnija. Ako je
A – DC strana panela posebno (ćelija + duljina L1 prelazi 10 m ili u pitanju okoliš, tada se
priključci) ako postoji mogućnost postavlja u posebna
induciranja kućišta
Veza sa sabirnicom za
Uvijek se preporučuje
B – DC strana Zaštita glavnog DC kabela izjednačavanje potencijala
postavljanje
mora što kraća i ravnija
Veza sa sabirnicom za
Postavljanje se izjednačavanje potencijala
Zaštita izmjenjivača na
C – DC strana preporučuje ukoliko i mase izmjenjivača na
DC strani
duljina L2 prelazi 10 m njegovoj DC strani mora
biti što kraća i ravnija
Veza sa sabirnicom za
izjednačavanje potencijala
Zaštita izmjenjivača na Uvijek se preporučuje
D – AC strana i mase izmjenjivača na
AC strani postavljanje
njegovoj AC strani mora
biti što kraća i ravnija
Veza sa sabirnicom za
Glavna zaštita na točki Uvijek se preporučuje
E – AC strana izjednačavanje potencijala
isporuke energije postavljanje
mora što kraća i ravnija

33
5. PRORAČUN ZAŠTITE I ODABIR KABELA ZA 5 kW ELEKTRANU

U ovom primjeru obradit će se proračun zaštite i dimenzioniranje opreme za 5 kW elektranu

spojenu na NN mrežu. Za fotonaponski modul uzet će se Bisolov model BMO-250 sa sljedećim
karakteristikama:

BMO-250:

 Nazivna snaga PMPP 250 W

 Struja kratkog spoja ISC 8,8 A
 Napon otvorenog kruga VOC 37,9 V
 Struja MPP12 točke IMPP 8,2 A
 Napon MPP točke UMPP 30,5 V
 Efikasnost solarne ćelije ƞC 17,4 %
 Efikasnost modula ƞM 15,3 %
 Tolerancija izlazne snage 0/+ 5 W
 Maksimalna reverzna struja 13 A
 Temperaturna granica -40 ºC do +85 ºC

S obzirom da je nazivna snaga elektrane 5 kW, broj panela kojih moramo postaviti je:

(5-1)

gdje je:

Pn = nazivna snaga elektrane

Pp = nazivna snaga panela

12
MPP – točka maksimalne snage (engl maximal power point)

34
Uzimajući u obzir temperaturne granice koje su definirane od strane proizvođača, pored srednjeg
napona MPP točke moraju se izračunati minimalna i maksimalna vrijednost napona uvažavajući
formulu (5-2):

(5-2)

Maksimalni napon otvorenog kruga:

Električne karakteristike niza:








Odabir izmjenjivača:

S obzirom na sve navedene podatke mora se izabrati odgovarajući izmjenjivač koji ispunjava
sljedeće kriterije:

 Maksimalni napon praznog hoda na izlazu niza mora biti manji od maksimalnog ulaznog
napona izmjenjivača.
 Minimalni napon MPP točke niza ne smije biti niži od minimalnog napona izmjenjivača
(u MPP).
 Maksimalni napon MPP niza ne smije biti veći od maksimalnog napona izmjenjivača (u
MPP).
 Struja kratkog spoja niza ne smije prelaziti maksimalnu struju koju izmjenjivač može
podnijeti.

Mora se odabrati samo onaj izmjenjivač koji zadovoljava sve navedene kriterije.

35
Odabir kabela

Paneli su jedan s drugim spojeni u seriju preko kabela L1*, a niz dobiven na taj način (spajanjem
n panela) je spojen na poljnu razvodnu ploču solarnim jednožilnim L2 kabelima koji imaju
sljedeće karakteristike:

 Površina presjeka 2.5 mm2

 Nazivni napon U0/U 600-1000V AC – 1500 DC
 Radna temperatura -40 +90º C
 Strujna nosivost na 60º C 35A
 Korekcijski faktor 0,91
 Maksimalna temperatura prilikom opterećenja 120º C

Strujna nosivost IZ solarnih kabela položenih u cijev na radnoj temperaturi od 70 ºC mora biti
jednaka:

gdje 0,9 predstavlja korekcijski faktor za solarne kabele postavljene u cijev

Okviri panela i pomoćnih dijelova su uzemljeni preko kabela N07V-K žuto zelene boje s
presjekom 2,5 mm2. Izmjenjivač i poljna razvodna ploča su povezani s dva jednožilna kabela
N07V-K duljine 1m i presjeka 2,5 mm2 položenih u cijev sa strujnom nosivošću od 24 A što je
veće od maksimalne struje niza.

Veza između pretvarača i brojila ostvarena L4 kabelom i između brojila i glavne razvodne ploče
ostvarena s L5 kabelom je zbrinuta s 3 jednožilna kabela N07V-K s presjekom od 2.5 mm2 isto
tako položenim u cijevima sa strujnom nosivošću od 22 A što je veće nego izlazna nazivna struja
na AC strani izmjenjivača.

36
Proračun pada napona:

Ovdje će se izračunati vrijednost pada napona na DC strani izmjenjivača kako bi se osiguralo da

taj iznos ne prelazi 2 % od ukupnog proizvedenog napona:

Dužine 2.5mm2 kabela:

 Veza između panela međusobno (L1):

 Veza između niza i razvodne ploče (L2): 15 m
 Veza između razvodne ploče i izmjenjivača (L3): 1 m

Ukupna dužina iznosi:

Ukupni pad napona je jednak:

gdje predstavlja specifični električni otpor13.

Odabir zaštitnih uređaja:

Uzimajući u obzir vrijednost strujne nosivosti kabela koja je veća od maksimalne struje kratkog
spoja, može se zaključiti da nije potreban nikakav zaštitni uređaj na DC strani. Na AC strani u
glavnoj razvodnoj ploči mora se postaviti osigurač za zaštitu spojnog kabela od prekostrujnih
opterećenja i indirektnog dodira. Prije i poslije izmjenjivača se moraju postaviti dvije rastavne
sklopke, tako da je zajamčeno sigurno obavljanje poslova potrebnih za održavanje samog
izmjenjivača.

Zaštita od prenapona na DC je zbrinuta postavljanjem SPD (engl. surge protective device)

zaštitnog uređaja u poljnu razvodnu ploču za istodobnu zaštitu izmjenjivača i panela. Na AC
strani je isto tako postavljen jedan SPD unutar razvodne ploče. Oba zaštitna uređaja moraju biti
štićena osiguračima. Ostali zaštitni uređaji kao što su: automatski osigurač, glavni rastavljač i
strujna sklopka su također potrebni kao i na svakom objektu neovisno o FN instalaciji.

13
Specifični el. otpor bakra na sobnoj temperaturi iznosi , njegov iznos raste porastom temperature

37
Primjer jednog fotonaponskog sustava sa svim navedenim zaštitnim uređajima prikazan je
slikom 5.1.

NN mreža Ulazna razvodna ploča

Automatski
osigurač Osigurač

SPD
Brojilo
KWh
N07V-K
3x2.5mm2 5m

Glavna razvodna ploča Automatski

osigurač
Zaštitna Zaštitna Zaštitna
strujna strujna strujna
Id sklopka Id sklopka sklopka Id

N07V-K
3x2.5mm2 L5 =
5m

Brojilo KWh Niz

L1* L1* L1*

N07V-K - + - + - + - +
3x2.5mm2 L4 =
1m Panel

Glavni
rastavljač
Izmjenjivač 
- +
N07V-K
3x2.5mm2
L3 = 1m

Poljna
razvodna
ploča
Osigurač

SPD

Solarni kabel
L2= 15m

Veza L1= 19m

(20 panela)

Slika 5.1. Fotonaponski sustav sa svim elementima zaštite

38
6. ZAKLJUČAK

Kao i svaki sustav spojen na električnu mrežu, pa tako i fotonaponski sustav obrađen u
ovome radu moramo štititi od neželjenih utjecaja i smetnji koji se javljaju prilikom rada zbog
sigurnosti prvenstveno ljudi koji rade s takvim uređajima, a i samih uređaja.

Uzimajući u obzir zaštitu osoba koje su u svakodnevnom radu s fotonaponskim elektranama,

potrebno je fotonaponsku elektranu zaštititi od indirektnog dodira i uzemljiti. Najbolji način za
zaštitu od indirektnog dodira je korištenje izoliranih sustava koji je sigurniji za ljude koji su
izloženi vodljivim dijelovima sustava. Razlog tome je vrijednost otpora izolacije koji u praksi
nije beskonačan pa dolazi do opasnosti po čovjeka ukoliko dođe do proboja. Ta struje raste
porastom napona prema zemlji i veličinom elektrane, a smanjivanjem otpora izolacije prema
zemlji. Pored toga zaštita se može ostvariti i uzemljenjem vodljivih izloženih dijelova i sustava
za proizvodnju energije.

Može se zaključiti da se zaštita od indirektnog dodira bolje ostvaruje korištenjem izoliranih

sustava u slučaju manjih elektrana jer imamo manju razliku potencijala, dok se kod većih
elektrana koristi uzemljivanje. Što se tiče zaštite same elektrane, mora se osigurati zaštita uređaja
i kabela spojenih na sa obje strane izmjenjivača da bi se osigurala zaštita samih uređaja, a i
samog izmjenjivača. Najveći broj takvih kvarova dolazi od atmosferskih utjecaja koji utječu na
DC stranu fotonaponske elektrane te je pri projektiranju zaštite ovakvih sustava potrebno
posebno obratiti pozornost pri dimenzioniranju kabela i zaštitnih uređaja.

39
LITERATURA

[1] ABB, Technical Application Papers, No.10, Photovoltaic plants, str. 5-47, lipanj 2014.

[2] Princip rada fotonaponskih ćelija

http://www.enis-pv.com/en/principle-of-operation-photovoltaic-cell.html, 15.07.2016.

[3] Fotonaponski sistemi korištenja energije Sunca

http://vetar-sunce.imsi.rs/tekstovi/Studija_EE704-1052A, 20.07.2016.

[4] Energija Sunca, http://www.izvorienergije.com/energija_sunca.html, 22.07.2016.

[5] Zdeslav Matić: Sunčevo zračenje na području Republike Hrvatske, Priručnik za

energetsko korištenje Sunčevog zračenja, Energetski institut Hrvoje Požar, Zagreb, 2007.

[6] M.K. Roković, Energija Sunca, predavanja, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

[7] P. Kulušić, J. Vuletin, I. Zulim: Sunčane ćelije, Školska knjiga, Zagreb, 1994.

[8] Lj. Majdandžić: Solarni sustavi, Graphis d.o.o., Zagreb, 2010.

[9] Lj. Majdandžić: Fotonaponski sustavi, priručnik, Zagreb, 2010.

[10] Lj. Majdandžić, Solarna tehnologija, časopis broj 8, jesen 2008

[11] ABB, Technical Application Papers, Vol. 06, str. 4-21, lipanj 2014.

40
SAŽETAK

U ovom završnom radu obradila se tema zaštite fotonaponskih elektrana. Prvi dio rada se odnosi
na energiju koju dobivamo iz Sunca i način na koji se ta energija pretvara u električnu. U
drugom dijelu rada obradile su se općenito metode uzemljenja i zaštite fotonaponskih elektrana
od indirektnog dodira, kao i zaštita od prevelikih struja i prenapona.

Ključne riječi: fotonapon, elektrane, zaštita, fotonaponski sustavi, uzemljenje, fotonaponski

efekt, izmjenjivač, zaštitni uređaji, gromobranska zaštita, ćelija.

SUMMARY

In this final work treated topic is protection of photovoltaic plants. The first part of the work is
related to the energy that we get from the Sun and ways in which this energy is converted to
electricity. In the second part of the treatment is covered in generall metods of grounding and
protection of photovoltaic plants from indirect contact as well as protection against overcurrents
and overvoltages.

Keywords: photovoltaic, plants, protection, photovoltaic systems, grounding, photovoltaic effect,

inverter, protection devices, lighting protecton.

41
ŽIVOTOPIS

Đurađ Mudrinić je rođen 10. siječnja 1994. u Vukovaru. Svoje školovanje započinje u osnovnoj
školi u Negoslavcima, a ono je trajalo od 2000. do 2008. godine. Godine 2008. upisuje Tehničku
školu Nikole Tesle u Vukovaru, smjer elektrotehničar i završava ju 2012. godine. Godinu dana
nakon završetka srednje škole upisuje Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih
tehnologija u Osijeku kojeg i dalje pohađa. U akademskoj godini 2014./2015. povodom
obilježavanja 37. godišnjice fakulteta dobiva priznanje za postignut uspjeh u studiranju.

42