Ovidije

Božanski preljub

Sol primus vidisse adulterium Veneris cum Marte putatur: hic deus omnia primus videt.

sol – sol, solis, m. – sunce, sunčani bog, vrućina – imenica – N.sg. - S

primus – primus 3. – prvi, najpoglavitiji, naizvrsniji – pridjev – N.sg. - ATP

vidisse – video 2., vidi, visum – vidjeti, opaziti, iskusiti – glagol – inf. pf. akt. - P

adulterium – adulterium, -ii, n. – preljub – imenica – Acc.sg. - IO

Veneris – Venus, -eris, f. – Venera – imenica – G.sg. - ATI

cum – cum – s, sa – prijedlog – Abl - POD

Marte – Mars, Martis, m. – Mars, Mart – imenica – Abl.sg. - POD

putatur – puto 1. – misliti, kresati, cijeniti, držati za – glagol – 3.l.sg. ind. prez. akt. - P

hic – hic, haec, hoc – ovaj, sadašnji, nazočan – zamjenica (m.r.) – N.sg. - ATP

deus – deus, -i, m. – bog, božanstvo – imenica – N.sg. - S

omnia – omnis, -e – sav, svaki, čitav, cijeli – pridjev – Acc.pl. - ATP

primus – primus 3. – prvi, najpoglavitiji, naizvrsniji – pridjev – N.sg. - ATP

videt - video 2., vidi, visum – vidjeti, opaziti, iskusiti – glagol – 3.l.sg. ind. prez. akt. - P

Drži se da je Sunce prvo vidjelo preljub Venere s Marsom: ovaj bog sve prvi vidi.

Konstrukcije:

Sol ... vidisse ... putatur – nominativ s infinitvom

Putatur je glavni glagol, može se prevesti „misli se, smatra se, drži se“. Sol je nominativ dok se vidisse prevodi u
perfektu, dakle „vidio je, opazio je“.

Indoluit facto maritoque Veneris, filio Iunonis, furta tori atque locum furti monstravit.

indoluit – indolesco, 3. -lui – žalostiti se čim, boli me što – glagol - 3.l.sg. ind. pf. akt. - P

facto – factum, -i, n. – čin, djelo – imenica – Abl.sg. - PON

maritoque (marito + que) – maritus, -i, m. – muž, suprug, zaručnik – imenica – Abl.sg. - POM

Veneris – Venus, -eris, f. – Venera – imenica – G.sg. - ATI

filio – filius, -ii, m. – sin – imenica – Abl.sg. - POD

Iunonis – Iuno, -onis, f. – Junona – imenica – G.sg. - ATI

furta – furtum, -i, n. – krađa, ukradeno, lukavština, lopovština – imenica – Acc.pl. - IO

tori – torus, -i, m. – jastuk, krevet, mišica, divan – imenica – G.sg. - ATI

atque – atque i ac – i, a, te, pa, i to, i k tomu – veznik - / - /

locum – locus, -i, m. – mjesto, prostor – imenica – Acc.sg. - IO

furti – furtum, -i, n. – krađa, ukradeno, lukavština, lopovština – imenica – G.sg. - ATI

monstravit – monstro 1. – pokazivati, upućivati, odrediti – glagol – 3.l.sg. ind. pf. akt. - P

Žalostio se nad djelom te je Venerinom mužu, Junoninom sinu, pokazao krađu kreveta i mjesto krađe.

Ignipotenti deo et mens et opus, quod fabrilis dextra tenebat, excidit.

ignipotenti – ignipotens, -entis – vatromoćan, gospodar vatre – pridjev – D.sg. - ATP

deo – deus, -i, m. – bog, božanstvo – imenica – D.sg. - NO

et – et – i, te, također, još, i to, i k tomu – veznik - / - /

mens – mens, mentis, f. – duša, um, razum, duh – imenica – N.sg. - S

et – et – i, te, također, još, i to, i k tomu – veznik - / - /

opus – opus, -eris, n. – radnja, posao, djelo – imenica – N.sg. - S

quod – qui, quae, quod – koji, koja, koje, tko, što – zamjenica – N.sg. - ATP

fabrilis – fabrilis, -e – obrtnički, majstorov – pridjev – N.sg. - ATP

dextra – dexter, -tra, -trum – desni, povljan, prikladan – pridjev – N.sg. - ATP

tenebat – teneo 2., tenui, tentum – držati, imati, shvaćati – glagol – 3.l.sg. ind. impf. akt. - P

excidit – excido, 3., -cidi – ispasti, umaći, nestajati, ginuti – glagol – 3.l.sg. ind. pf. akt. – P

Vatromoćnomu bogu nestao je razum i ispao posao koji je majstorska desnica držala.

Fraze:

excidere sol e mundo – ispasti sunce iz svijeta (sunce ispada iz svjeta)

dext(e)ra sc. manus – desnica

Napomena:
Excidit se može i samo jedanput prevesti, npr. ispao je razum i posao, ali ponekad da bi se smisao bolje shvatio
može se prevesti i nestao je razum i ispao je posao. To se konkretno može jer opus ima objašnjenje dok mens nema.
Mens se može prevesti i kao pamet i kao duh (iz nekog se razloga to koristi kao sinonim za razum). U kontekstu se
svakako traži nešto s glavom povezano.

Statim ex aere graciles catenas, retia laqueosque, quae lumina fallere possent, elimat.

statim – statim – tvrdo, čvrsto, jednako, redovno, smjesta, odmah, mahom – prilog - / - PON

ex – e/ex – iz, od, po, na, s – prijedlog – Abl - POM

aere – aes, aeris, n. – mjed, bakar – imenica – Abl.sg. - POM

graciles – gracilis, -e – tanak, vitak, jednostavan, siromašan – pridjev – Acc.pl. - ATP

catenas – catena, -ae, f. – lanac, veriga, stega, sila – imenica – Acc.pl. - IO

retia – rete, -is, n. – mreža, pređa – imenica – Acc.pl. - IO

laqueosque (laqueos + que) – laqueus, -i, m. – konop, zamka, stupica, spletka – imenica – Acc.pl. - IO

quae – qui, quae, quod – koji, koja, koje, tko, što – zamjenica – N.pl. - ATP

lumina –lumen, -inis, n. – svjetlo, vidjelo, svjetlost, pomoć – imenica – Acc.pl. – IO

fallere – fallo, 3., fefelli, deceptum – varati, prestupiti, nepoznat biti – glagol – inf. prez. akt. - P

possent – possum, posse, potui – moći, biti kadar, znati, razumjeti – glagol – 3.l.pl. konj. impf. akt. - P

elimat – elimo 1. – isturpijati, ispiliti, gladiti, umjetnički izraditi - glagol – 3.l.sg. ind. prez. akt. - P

Smjesta od mjedi izradi tanke lance, mreže i zamke koje bi mogle svjetlost zavarati.

Konstrukcije:

elimat ... quae possent – apsolutna upotreba konjunktivnih vremena (iznimka od CT-a)
Elimat je indikativ prezenta, a possent konjunktiv imperfekta. Stvar nije komplicirana bez obzira na postojanje
quae. Ako je u glavnoj rečenici indikativ (elimat), a u zavisnoj konjunktiv imperfekta (possent) taj je konjunktiv
potencijalni, deliberativni ili irealni. Laički rečeno, prevest ćemo ili perfektom ili kondicionalom I.

Tenuissima stamina hoc opus non vincant nec aranea quae summo tigno pendet.

tenuissima – tenuis, -e – tanak, nježan, vitak, uzak, nizak – pridjev (superl.) – N.pl. - ATP

stamina – stamen, -inis, n. – nit života, pređa, konac – imenica – N.pl. - S

hoc – hic, haec, hoc – ovaj, ova, ovo, sadašnji, nazočan – zamjenica (sr.r.) – Acc.sg. - ATP

opus – opus, -eris, n. – radnja, posao, djelo – imenica – Acc.sg. - IO

non – non – ne – prilog - / - PON

vincant – vinco 3., vici, victum – pobijediti, nadvladati, dokazati – glagol – 3.l.pl. konj. prez. akt. - P

nec – nec (neque) – i ne, te ne, a ne, također ne, niti – veznik - / - /

aranea – araneum, -i, n. – paučina – imenica – N.pl. - S

quae – qui, quae, quod – koji, koja, koje, tko, što – zamjenica – N.pl. - ATP

summo – summus 3. – najviši, posljednji, najveći – pridjev – Abl.sg. - ATP

tigno – tignum, -i, n. – greda – imenica – Abl.sg. - POS

pendet – pendeo, 2., pependi – visiti, zavisiti od – glagol – 3.l.sg. ind. prez. akt. – P

Najtanje niti ovo djelo ne mogu nadvladati, niti paučina koja visi odozgo s grede.
Fraze:

(a) summo – odozgo, s vrha

pendere tigno – visjeti s grede

Efficit utque levis tactus parvaque momenta sequantur et circumdata arte lecto collocat.

efficit – efficio, 3., -feci, -fectum – učiniti, izvesti, izvršiti – glagol – 3.l.sg. ind. prez. akt. - P

utque (ut + que) – ut (uti) – kako, kao što, tako i – prilog - / - PON

levis – levis, -e – lak, brz, okretan, malen – pridjev – N.sg. - ATP

tactus – tactus, -us, m. – doticanje, diranje, opip – imenica – N.sg. - S

parvaque (parva + que) – parvus 3. – malen, kratak, mlad, neznatan – pridjev – N.pl. - ATP

momenta – momentum, -i, n. – čas, trenutak, gibanje – imenica – N.pl. - S

sequantur – sequor, 3.,-cutus sum – slijediti, ići za kim, udariti čim – glagol – 3.l.pl. konj. prez. pas. - P

et – et – i, te, također, još, i to, i k tomu – veznik - / - /

circumdata – circumdo, 1., -dedi, -datum – metnuti što oko čega – glagol – ž.r. ptcp. pf. pas. N.pl. - ATP

arte – ars, artis, f. – vještina, umijeće, umjetnost, majstorija – imenica – Abl.sg. - PON

lecto – lectus, -i, m. – krevet, postelja – imenica – D.sg. - NO

collocat – colloco 1. – namjestiti, metnuti, postaviti – glagol – 3.l.sg. ind. prez. akt. - P

Učini da se slab dodir i (mali) utjecaji mogu udariti te (ih) postavi kad ih je vješto metnuo oko kreveta.

Napomena:

Circumdata se kao particip odnosi na imenicu stamina jer objašnjava na koji je način postavio niti.

Lecto neće biti ablativ, iako po nastavku bi mogao, jer glagol circumdo traži uz sebe akuzativ i dativ. Ono
što je izrazu alcui rei to je dativ.

Fraze:

circumdare alqd alcui rei – metnuti što oko čega

efficere ut – učinit da, hotimice činiti

levis tactus – slab, blag dodir (opip)

parva momenta – utjecaji

arte (od ars) – vješto, umjetno

Ut primum eius coniunx et adulter in unum torum venerunt, in mediis paratis amplexibus arte viri
vinclisque nova ratione ambo deprensi haerebant.
ut – ut (uti) – kako, kao što, tako i – prilog - / - PON

primum – primus 3. – prvi, najpoglavitiji, naizvrsniji – pridjev – N.sg. - ATP

eius – is, ea, id – on (onaj), ona, ono, taj, isti, takav – zamjenica – G.sg. - ATP

coniunx – coniunx (coniux), -ugis, m. / f. – muž, žena – imenica – N.sg. - S

et – et – i, te, također, još, i to, i k tomu – veznik - / - /

adulter – adulter, -eri, m. - preljubnik, ljubavnik, milosnik – imenica – N.sg. - S

in – in - u, na, za, među – prijedlog – Acc – POM

unum – unus 3. – jedan, jedini – pridjev – Acc.sg. - ATP

torum – torus, -i, m. – jastuk, krevet, mišica, divan – imenica – Acc.sg. - POM

venerunt – venio, 4., veni, ventum – doći, dolaziti, vratiti se, ići – glagol – 3.l.pl. ind. pf. akt. - P

in – in - u, na, za, među – prijedlog – Abl – POM

mediis – medium, -ii, n. – sredina, polovina – imenica – Abl.pl. - POM

paratis – paro 1. – spremati, pripravljati, skupiti – glagol – m.r. ptcp. perf. pas. Abl.pl. - ATP

amplexibus – amplexus, -us, m. – zagrljaj, obuhvatanje – imenica – Abl.pl. - POM

arte – ars, artis, f. – vještina, umijeće, umjetnost, majstorija – imenica – Abl.sg. - PON

viri – vir, viri, m. – muž, suprug, čovjek – imenica – G.sg. - ATI

vinclisque (vinclis + que) – vinclum, -i, n. – konop, pl. okovi, gvožđe, veze – imenica – Abl.pl. - POS

nova – novus 3. – nov, neobičan, čudnovat, neiskusan, nevješt – pridjev – Abl.sg. - ATP

ratione – ratio, -onis, f. – razum, račun, odnos, razlog – imenica – Abl.sg. - PON

ambo – ambo, -ae, -o – oba, oboje, obojica – pridjev – N.pl. - ATP

deprensi – deprehendo, 3., -endi, -ensum – uzeti, uhvatiti, držati – glagol – ptcp. pf. pas. N.pl. - ATP

haerebant – haereo, 2., haesi, haesum – visiti, pribiti se uz – glagol – 3.l.pl. ind. impf. akt. - P

Kako su prvo žena i preljubnik došli u jedan krevet, grlili su se skupljeni u sredinu te su oboje uhvaćeni
vještinom muža i okovima na neobičan način.

Fraze:

haerere amplexibus – grliti se

nova ratione – na nov (neobičan) način

Vulcanus extemplo valvas eburnas patefecit immisitque deos; illi iacuerunt ligati turpiter: superi
riserunt, diuque haec fuit in toto caelo notissima fabula.
Vulcanus – Vulcanus, -ii, m. – Vulkan – imenica – N.sg. - S

extemplo – extemplo – u taj čas, odmah – prilog - / - POV

valvas – valvae, -arum, f. – vratna krila, vrata – imenica – Acc.pl. - IO

eburnas – eburnus (eburneus) 3. – od slonove kosti, bjelokostan – pridjev – Acc.pl. - ATP

patefecit – patefacio, 3., -feci, -factum – otvoriti, otkriti – glagol – 3.l.sg. ind. pf. akt. - P

immisitque (immisit + que) – immitto, 3., -misi, -missum – pustiti koga u što – glagol – 3.l.sg.ind.pf.akt. - P

deos – deus, -i, m. – bog – imenica – Acc.pl. - IO

illi - ille, illa, illud – onaj, ondašnji – zamjenica – N.pl. - ATP

iacuerunt – iaceo, 2., iacui – ležati, počivati – glagol – 3.l.pl. ind.pf.akt. - P

ligati – ligo, 1. – svezati, spojiti – glagol – ptcp. pf. pas. N.pl. - ATP

turpiter – turpiter – ružno, gadno, sramotno, nepristojno – prilog - / - PON

superi – superus 3. – gornji – pridjev – N.pl. - ATP

riserunt – rideo 2., risi, risum – smijati se, smiješiti se, podrugivati se – glagol – 3.l.pl. ind.pf.akt. - P

diuque (diu + que) – diu – dugo, odavna – prilog - / - POV

haec – hic, haec, hoc – ovaj, ova, ovo, sadašnji, nazočan – zamjenica (ž.r.) – N.sg. - ATP

fuit – sum, esse, fui – biti, nalaziti se – glagol – 3.l.sg. ind. perf. akt. – P

in – in - u, na, za, među – prijedlog – Abl – POM

toto – totus 3. – cio, čitav, poptun – pridjev – Abl.sg. - ATP

caelo – caelum, -i, n. – nebo, svod nebeski, gornji svijet – imenica – Abl.sg. - POM

notissima – notus 3. – poznat, znan, običan – pridjev (superl.) – N.sg. - ATP

fabula – fabula, -ae, f. – priča, pripovijest – imenica – N.sg. – S

U taj čas Vulkan je otvorio bjelokosna vrata te je pustio bogove; oni su svezani ležali sramotno; bogovi su
se smijali i dugo je ova priča bila najpoznatija na čitavom nebu.

Fraze:

superi (sc. dii) - bogovi

KOMPLETAN PRIJEVOD:

Drži se da je Sunce prvo vidjelo preljub Venere s Marsom: ovaj bog sve prvi vidi. Žalostio se nad djelom te
je Venerinom mužu, Junoninom sinu, pokazao krađu kreveta i mjesto krađe. Vatromoćnomu bogu nestao
je razum i ispao posao koji je majstorska desnica držala. Smjesta od mjedi izradi tanke lance, mreže i
zamke koje bi mogle svjetlost zavarati. Najtanje niti ovo djelo ne mogu nadvladati, niti paučina koja visi
odozgo s grede. Učini da se slab dodir i (mali) utjecaji mogu udariti te (ih) postavi kad ih je vješto metnuo
oko kreveta. Kako su prvo žena i preljubnik došli u jedan krevet, grlili su se skupljeni u sredinu te su oboje
uhvaćeni vještinom muža i okovima na neobičan način. U taj čas Vulkan je otvorio bjelokosna vrata te je
pustio bogove; oni su svezani ležali sramotno; bogovi su se smijali i dugo je ova priča bila najpoznatija na
čitavom nebu.