Gospodarstvo i Globalizacija

GLOBALIZACIJA
Globalizacija je proces koji uključuje gospodarsku, društvenu i političku povezanost Svijeta.
Zahvaljujući tehnološkom napretku i inovacijama u prometu i komunikaciji, današnji svijet je
međusobno povezan i dostupan.
Za takvu dostupnost dijelova svijeta koristi se pojam „globalno selo“.
Globalizacija najviše utječe na gospodarstvo:
veća dostupnost sirovina, veće tržište, više gospodarskih prilika, brže uvođenje inovacija
Prostori i države koji ulažu u uključivanje u globalne procese brzo napreduju, a oni koji kasne s
uključivanjem zaostaju i teško mogu „uhvatiti priključak“ za ostatkom svijeta.
Glavni nositelji globalizacije gospodarstva su multinacionalne kompanije, te ekonomske i
političke organizacije i integracije.
GOSPODARSTVO
Gospodarstvo je ljudska aktivnost koja obuhvaća proizvodnju, razmjenu i potrošnju materijalnih
dobara i usluga.
Ekonomija je znanost koja se bavi proučavanjem gospodarstva.
Uspješnost gospodarstva ovisi o uspješnosti ostvarivanja glavnog gospodarskog načela – zarade
(profita)
TIPOVI GOSPODARSTVA
Tržišno (otvoreno)
gospodarstvo temeljeno na pravilu ponude i potražnje
važna pretpostavka za funkcioniranje ovog tipa je svjetska povezanost
većina današnjih gospodarstva
Autarkijsko (zatvoreno)
proizvodnja za vlastite potrebe
razmjena (trgovina) ima malu ulogu
danas prisutan u slabo razvijenim dijelovima svijeta
Socijalističko (plansko)
LOKACIJSKI ČIMBENICI ZA RAZVOJ GOSPODARSTVA
Svaka gospodarska djelatnost zahtjeva određene lokacijske čimbenike kako bi se mogla
uspješno razvijati.
Prirodni čimbenici – klima prostora, reljef, tlo, voda, geološka obilježja…
Demografski čimbenici – brojnost i obrazovanost stanovništva
Povijesni čimbenici – tradicija i iskustvo rada u nekoj djelatnosti
Tehnički čimbenici – blizina tržišta, tehnološka opremljenost, infrastruktura
Politički čimbenici – stupanj razvijenosti i globalna povezanost
 Svjetske organizacije & integracije
integracije (cefta,usmca,efta)
organizacije (un,opec,wto,nato)
o&i(eu,asean)
UJEDINJENI NARODI
Najveća organizacija u svijetu.
Broji 193 državne članice (sve priznate države osim Vatikana)
Status promatrača: Vatikan i Palestina
Članice nisu: Palestina, Kosovo, Tajvan i Zapadna Sahara
Cilj i misija:
Očuvanje svjetskog mira
Rješavanje globalnih problema
Očuvanje ljudskih prava
Međunarodna suradnja
GLAVNA TIJELA UN-a
Opća skupština – donosi najvažnije odluke UN-a glasovanja svih država članica
Vijeće sigurnosti – donosi odluke reakcije UN-a na svjetske sukobe. Ima 5 stalnih članica (SAD,
RUSIJA, Kina, UK, Francuska) i 10 nestalnih koje se mijenjaju svakih 2 godine
Tajništvo
Međunarodni sud
Specijalizirana tijela: UNICEF, FAO, UNESCO, UNHC, WHO, CTAD
Internacionalni monetarni fond
SKUPINA G-7
Forum 7 gospodarski najutjecajnijih država svijeta (osim Rusije i Kine): SAD, Kanada, Njemačka,
UK, Francuska, Italija, Japan
Jednogodišnji sastanci državnih članica na kojima se raspravlja o globalnim pitanjima.
SVJETSKA ORGANIZACIJA (WTO)
Osnovana pod nazivom GATT, a 1995. preimenovana u današnje ime.
Organizacija koja ima 164 država članica, glavni je temelj današnjeg globalnog otvorenog
gospodarstva, brine se za reguliranje trgovanja, carine, konkurencije i sl.
OPEC
Okuplja 12 država izvoznica nafte (Angola izašla)
Zajedno raspolažu sa 2/3 ukupnih zaliha svjetske nafte, a cilj je reguliranje tržišta i cijene nafte.
SPORAZUM SAD, MEKSIKO, KANADA - USMCA
Integracija država Sjeverne Amerike s ciljem olakšavanja međusobne gospodarske suradnje
(ukidanje carina, slobodan protok kapitala i usluga)
Nekada se zvala NAFTA no preimenovana 2018.
ASEAN
Udruživanje 10 država Jugoistočne Azije.
Osnovana radi razvijanja gospodarskih i društvenih odnosa, te očuvanja mira i sigurnosti.
Želja stvoriti organizaciju koja konkurira Europskoj uniji.
EFTA
Europsko udruženje slobodne trgovine u kojoj je nekada bilo više europskih država no danas su
samo Norveška, Island, Švicarska i Lihtenštajn (odlučile su ne pridružiti se EU).
Usko surađuje s EU.
CEFTA
Integracija sa svrhom razvijanja gospodarstva slabijih europskih država prije njihovog ulaska u
EU.
Svaka država članica nakon ulaska u EU napušta CEFTA-u.
EUROPSKA UNIJA
Značenje EU
Europska unija je organizacija koja je ujedno i najjača integracija svijeta.
Osim gospodarskog ima i politički, društveni i ekološki značaj.
Ostvaruje (sve članice zajedno) najveći BDP među svjetskim regijama.
STVARANJE EUROPSKE UNIJE
Osnivačice: Francuska, Belgija, Nizozemska, Zapadna Njemačka, Luksemburg i Italija
Pariški ugovor 1951. Europska zajednica za ugljen i čelik
Rimski ugovor 1957.
Europska ekonomska zajednica
Europska zajednica za atomsku energiju (Euroatom)
Europska zajednica od 1967.
1993. mijenja naziv u Europska unija
Uvodi se zajednička valuta – EURO u opticaju od 2002.
Najveći val proširenja 2004.
Estonija, Latvija, Litva, Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Slovenija, Cipar, Malta
Hrvatska - pristupa kao 28. članica 1. srpnja 2013.
Prvi izlazak iz Unije - UK napušta uniju 2020. BREXIT
Pristupanjem velikog broja država nižeg stupnja razvijenosti porastao je pritisak na stabilnosti
Unije, te je sve više protivnika daljnjeg širenja.
GLAVNA TIJELA EU
Vijeće Europske unije (Vijeće ministara)
U Bruxellesu
Predstavlja sve države članice, vijećem predsjeda jedna članica i izmjenjuje se svakih 6 mjeseci.
Europski parlament
Glavno zakonodavno tijelo unije u Strasbourgu.
Europska komisija
Predstavlja EU u svijetu, te predlaže zakone
Sud Europske unije (Luxemburg)
 Multinacionalne kompanije
Multinacionalna kompanija je veliki poslovni subjekt koji obavlja poslovanje u više od jedne
države ( matična država + podružnice izvan matične države ).
Funkcije podružnica mogu biti raznolike, no uglavnom uključuju: prodaju, proizvodnju, opskrbu
sirovinama, te istraživanja i razvoj.
Glavni razlog stvaranja multinacionalnih kompanija je povećanje zarade kroz smanjenje
troškova:
proizvodnja tamo gdje je jeftinija radna snaga i troškovi proizvodnje
blizina sirovina i tržišta smanjuje troškove proizvoda
smanjenje troškova carine (uvoza)
globalno tržište povećava prihod
 Prirodni resursi i sirovine
Prirodni resursi
Tvari i bogatstva prostora koje su i bez obrade gospodarska vrijednost.
Vode, rude, šume, tlo
Mogu biti obnovljivi i neobnovljivi.
Sirovine
Tvari dobivene crpljenjem, iskorištavanjem ili djelomičnom obradom prirodnih resursa.
Razlikujemo: Mineralne, poljoprivredne, drvne, ribolovne i ostale (voda, zrak…)
Materijali i energija
Prerađene sirovine u svrhu dobivanja tvari (ili energije) za daljnju proizvodnju ili direktnu
potrošnju.
Proizvod
Konačan rezultat proizvodnog procesa.
 Rudarstvo
Rudarstvo podrazumijeva pronalaženje, vađenje i transport mineralnih sirovina.
Mineralne sirovine, fosilni energenti, metali, nemetali
RUDE METALA
Željezo
Željezo u prirodi dolazi u sklopu raznih ruda.
Isplative samo rude koje sadrže više od 30 % željeza.
Ležišta u Europi uglavnom iscrpljena.
Danas najveći proizvođači: Australija, Brazil i Kina (nije izvoznik jer većinu troši)
Čelik – prerađeno željezo veće tvrdoće i čvrstoće
Dobiva se miješanjem željeza i drugih minerala: nikal, mangan, krom, molibden…
Aluminij
Lagan i izdržljiv metal koji u upotrebi sve više mijenja željezo.
Aluminij se dobiva elektrolizom boksita.
Prerada zahtjeva velike količine energije.
Najveći izvoznik boksita: Australija
Najveći proizvođač aluminija: Kina
Bakar
Najveći izvoznik: Čile
Litij
Najveći izvoznik: Australija
Plemeniti metali (zlato, srebro i platina)
Koristi se: nakit, elektronika, medicina…
Najveći proizvođači: Kina (zlato), Meksiko (srebro), Republika Južna Afrika (platina)
Rijetki metali (živa, titanij, germanij, kadmij…)
Primjena u specijalnim granama industrije.

RUDE NEMETALA
Sirovine za građevinski materijal: pijesak, šljunak, glina, lapor, mramor, granit..
Kamena sol (rudnici), te morska sol (solane u plitkim morima).
Sirovine za proizvodnju umjetnih gnojiva, te u kemijskoj industriji: nitrati, fosfati, sumpor...
Drago kamenje: dijamanti imaju široku primjenu u industrijskoj proizvodnji, a najveći
proizvođač je Rusija
RUDARSTVO U HRVATSKOJ
Koji prostori Hrvatske su najzastupljeniji u sklopu eksploatacije (vađenja) šljunka i pijeska?
Sava i Drava
Koja stijena se najviše eksploatira u Hrvatskoj?
kamenolom Pazin, brački kamen, VAPNENAC
Našice i Koromačno su vezane za vađenje koje nemetalne mineralne sirovine?
LAPOR, Nexe cement (nekadašnje NašiceCement)
Za koju mineralnu sirovinu je vezan Obrovac te koliki je trenutni uspjeh rudarstva te sirovine?
Boksit (Glinica), više ne funkcionira jer više nema kvalitete i količine.
Navedi 3 hrvatske komercijalne solane te ih poredaj po obujmu godišnje proizvodnje soli od
najjače do najslabije.
Pag, Ston, Nin
 Energetika
Proizvodnja energije iz energetskih izvora važna je osnova gospodarskog razvoja.
NAFTA
Današnji najvažniji energetski izvor.
Dobila značaj zbog jače motorizacije 1960-ih.
Preradom se dobivaju razne vrste goriva i drugih sirovina (u rafinerijama).
Cijena nafte direktno utječe na kretanja svjetskog gospodarstva.
Najveći izvoznici: Saudijska Arabija, Rusija, Irak
Najveće procijenjene zalihe: Venezuela, S. Arabija, Kanada
NAFTA U HRVATSKOJ
Hrvatska svojom naftom zadovoljava tek oko 15% potreba, ostalo uvozi.
Glavna crpilišta: oko Ivanić-Grada, Donjeg Miholjca, Kutine, Đurđevca, te Vinkovaca.
PRIRODNI PLIN
Poznat i kao zemni plin.
Ležišta često uz ležišta nafte.
Raste mu svjetska važnost – ekološki najčišći fosilni energent.
Najveći izvoznici su Rusija, Sad i Katar, a Rusija također posjeduje najveće zalihe plina.
PRIRODNI PLIN U HRVATSKOJ
Domaće zalihe zadovoljavaju oko 35% potrebe.
Najveća crpilišta: Molve (kod Đurđevca), Ivanić-Grad te ležišta na sjevernom Jadranu.
UGLJEN
Najvažniji fosilni energent od početka industrijalizacije pa do 1970-ih.
Danas se smanjuje značaj (ekološki nečist).
Izgaranjem stvara veliku količinu zagađenja.
Najveći proizvođač je Kina, ali najveći izvoznici su Indonezija i Australija. Kina proizvede 50%
svjetskog ugljena, ali troši još i više tako da treba i uvoziti!
NUKLEARNA ENERGIJA
Mineralna sirovina – uranij
Nuklearnom fisijom oslobađa se energija koja grije vodu – vodena para pokreće turbine.
Ne zagađuje okoliš, ali potencijalna opasnost od havarije – curenje radioaktivnosti.
Najviše u SAD-u, Francuskoj i Kini.
NUKLEARNA ENERGIJA U HRVATSKOJ
Hrvatska sa Slovenijom dijeli nuklearnu elektranu Krško u omjeru 50% proizvedene energije.
Ona zadovoljava 16% potrebe za električnom energijom u Hrvatskoj.
 Obnovljivi izvori energije
ENERGIJA VODE
Hidroenergija je najzastupljeniji obnovljivi izvor za dobivanje električne energije.
Koristi se energija protoka tekućica, a snaga se dodatno pojačava gradnjom brana.
U Hrvatskoj je hidroenergija najzastupljeniji izvor električne energije.
Najjača HE u Svijetu je „Tri klanca“ u Kini.
Najjača u Hrvatskoj je HE Zakučac.
Dobivanje energije iz valova te energije plime i oseke ima veliki potencijal, ali za sada je slabo
zastupljena.
ENERGIJA SUNCA
Energija koja dolazi sa Sunca je velika, no korištenje te energije nije toliko efikasno.
Energija se skuplja fotonaponskim ćelijama ili se zrcalima usmjerava prema kolektoru.
Zahtjeva skupo ulaganje u izgradnju elektrana kojima je potrebno mnogo prostora.
Najveća solarna elektrana nalazi se u Indiji.
GEOTERMALNA ENERGIJA
Na mjestima gdje toplina zemljine unutrašnjosti dolazi do površine, energija se koristi za
dobivanje el. energije i grijanje.
Prednost ovog oblika energije je što ima veliku energetsku vrijednost te izgradnja elektrana nije
skupa.
Države s visokom zastupljenosti ove energije: Island, SAD, Novi Zeland
ENERGIJA VJETRA
Koristi se od davnina (jedrenjaci, mlinovi…), a danas najviše u vjetroelektranama.
Izgradnja elektrana nije skupa i ima jako malen utjecaj na okoliš.
Ovaj izvor energije najviše koristi Kina.
U Hrvatskoj je sve zastupljeniji. Najviše se koristi na Pagu te oko Senja i Šibenika.
 Industrija kao sustav
Industrija predstavlja sustav djelatnosti kroz koji se ostvaruje poveznica između sirovina i
konačnog proizvoda. Odvija se kroz sljedeće glavne komponente:
ULAZ
sirovina, materijali, poluproizvodi
energije potrebne za proizvodni proces
radna snaga: tvornički radnici i drugi zaposlenici
kapital: financijska ulaganja, strojevi, intelektualno vlasništvo…
PROCESI
proizvodnja: pretvorba sirovina u gotov proizvod
transport i distribucija: prije, tijekom i nakon proizvodnje
skladištenje i pakiranje
održavanje
IZLAZ
gotov proizvod koji ostvaruje profit kroz razmjenu (trgovinu)
otpad (koji nekad može biti ponovo korišten u proizvodnji)

Industrijski sustav uključuju i ovisi o drugim gospodarskim djelatnostima: poljoprivredi,

šumarstvu, rudarstvu, prometu, trgovini…
 Grane industrije i industrijski prostori
Današnja raznovrsnost industrije te položaj industrijskih prostora svijeta odraz su razvoja kroz
tri velike industrijske revolucije.
Prva industrijska revolucija
Začetak industrije uvođenje parnog stroja (18.st.)
Proizvodnja je brža i efikasnija zbog primjene strojeva. Glavne (i prve) grane industrije: tekstilna,
metaloprerađivačka i prehrambena
Prvo se krenule industrijalizirati države bogate rudama: UK, Njemačka, Belgija, Francuska, SAD
Druga industrijska revolucija
Uvođenje izuma motora sa unutrašnjim izgaranjem i primjena električne energije.
Nove grane industrije: kemijska, petrokemijska, elektrotehnička, automobilska…
Razvoj masovne proizvodnje i stvaranje potrošačkog društva (velika količina dostupnih
proizvoda).
Treća industrijska revolucija
Industrija visoke tehnologije temeljena na znanstvenim dostignućima kompjuterizacije,
informatizacije, robotike…
Industriji opada broj zaposlenih, ali raste količina proizvodnje.
Nove grane industrije: elektronička, biotehnološka, telekomunikacijska, svemirska…

Stara (klasična) industrija

Većinom grane industrije koje su se razvile u prvoj i drugoj industrijskoj revoluciji.
Najzastupljenije grane: Metaloprerađivačka, kemijska, prehrambena, tekstilna, drvna,
elektrotehnička…
Nova (visokotehnološka) industrija
Grane industrije koje se temelje na proizvodnji visoko tehnoloških proizvoda i/ili koriste takvu
tehnologiju u procesu proizvodnje.
Najzastupljenije grane: elektronička, telekomunikacijska, farmaceutska, informatička, avionska,
automobilska…
Prostori rane industrijalizacije
Stari industrijski prostori, a ujedno su danas najrazvijeniji prostori Svijeta (zapadna Europa. SAD,
Kanada, Japan…)
Imaju dugu industrijsku tradiciju, no danas usporava rast industrijske proizvodnje.
Razlog su ekološki problemi, visoka cijena rada, te jaka konkurencija u drugim dijelovima
Svijeta.
Prostori kasne industrijalizacije
Slabije razvijene države koje se počinju naglo industrijalizirati.
Razlog je jeftina radna snaga, te mnoge strane kompanije otvaraju svoje tvornice u tim
državama.
Najjače su Kina i Indija.
„Gospodarski tigrovi“ je pojam za države sa naglim razvojem industrije.
J. Koreja, Vijetnam, Tajland, Indonezija
Meksiko, Brazil i Čile
Republika Južna Afrika

Industrijska obilježja Hrvatske

Hrvatska je kasnila sa industrijalizacijom u odnosu na zapadnoeuropske države.
Prije Domovinskog rata, Hrvatska je bila industrijski najjača zemlja Jugoslavije.
Proizvodnja i broj zaposlenih u industriji opada.
Danas iznosi oko 13% ukupnog BDP-a.
Problemi:
Tehnološka zastarjelost
Ovisnost o uvozu
Neprepoznatljivost na svjetskom tržištu
Nedovoljno ulaganja u intelektualni kapital, inovacije i istraživanja.