1.

Glagoli po vidu
ote
Glagoli se po vidu dijele na svršene i nesvršene. Nesvršeni glagoli izriču radnju koja
u određenom vremenu još traje, koja je nesvršena. Tata je zamišljao (nesvršeni).

Svršeni glagoli izriču radnju koja je u određenome vremenu završila, koja je svršena.
Tata je zamislio (svršeni).

Svršene glagole najčešće tvorimo tako da nesvršenima dodamo predmetak (na početku
riječi). Npr. gledala je (nesvršeni) – ugledala je (svršeni). Mislila je (nesvršeni) –
zamislila je (svršeni)
Par glagola koji su povezani značenjem, ali se razlikuju po glagolskome vremenu
nazivamo vidski par

Sporazumijevali su se (nesvršeni) – Sporazumjeli su se (svršeni). Pripazi na ije/je!

.
2. Glagolski pridjevi
Dvije vrste glagolskih pridjeva – radni i trpni.
Glagolski pridjev radni izriče svojstvo vršenja radnje. Npr. Pronašla je učionicu
Glagolski pridjev trpni izriče svojstvo trpljenja radnje. Npr. Učionica je pronađena

Glagolski pridjev radni tvorimo tako da glagolskoj osnovi dodamo nastavke o, la, lo,
li, le , la. Npr. Radio, radila, radilo, radili, radile, radila
Glagolski pridjev trpni u muškome rodu jednine tvorimo tako da osnovi dodamo
nastavke n, t, en ili jen. Npr tražen, otet. U ženskome rodu ćemo dodati a. Npr.
tražena, oteta

Glagolski pridjev radni zadržava razlikovanje u rodu i broju. Usporedi npr. Chiara je
tražila/ Andrej je tražio. Djevojčice su tražile, Dječaci su tražili

3. Glagoli po predmetu radnje

Glagoli se prema predmetu radnje dijele na prijelazne, neprijelazne i povratne.
Prijelazni glagoli uza se imaju izravni ili pravi objekt, tj. objekt u akuzativu, npr. čitati
novine. Neprijelazni glagoli nemaju objekt u akuzativu, tj. mogu biti bez objekta ili
imati neizravni objekt ( hodati ulicom, hodati po ulici ). Povratni su glagoli oni koji
uza se imaju se. Npr. Tuširati se, Skrbiti se, brinuti se

4. Glagolske imenice
Imenice koje su nastale od glagola nazivamo glagolske imenice. Glagolima izričemo
što se radi ili događa, a glagolskim imenicama imenujemo tu radnju ili zbivanje.
Npr znati – znanje, razmišljati – razmišljanje, raditi – radnja.
Glagolske imenice tvorimo tako da glagolskome pridjevu trpnome dodamo nastavak -
je. Npr. glagolska imenica učenje nastala je od glagolskog pridjeva radnog učen + je –
učenje.
Kada želimo imenovati radnju, treba koristiti glagolsku imenicu. Dakle točno bi bilo
reći Trebam olovku za isticanje sadržaja, a netočno bi bilo Trebam olovku za isticati
sadržaj