Professional Documents
Culture Documents
Druga Palatalizacija
Druga Palatalizacija
Druga Palatalizacija
(jezik)
Uvodni dio
Aktivnost 1: Popuni tabelu!
Glavni do
Aktivnost 2: Saopštavanje naslova lekcije i uvodno objašnjenje
Aktivnost 3: Deklinacija imenica i određivanje gl. oblika
Aktivnost 4: Odstupanja
Završni dio
Aktivnost 5: Razmisli i primijeni
Uvodni dio
Aktivnost 1: Popuni tabelu!
U uvodnom dijelu časa nastavnik učenike za trenutak vraća na lekciju o glasovima. Pitanje se
odnosi na vrste glasova. Učenici će reći da imamo suglasnike i samoglasnike u našem jeziku,
nakon čega nastavnik učenicima daje nastavne listiće na kojima se nalazi prazna tabela sa dva
reda koju učenici trebaju da popune. U prvom redu bit će napisani zadnjonepčani suglasnici, a
u drugom zubni ili dentalni. U međuvremenu i nastavnik na tabli crta tabelu, učenicima daje
dvije minute da svoje tabele popune, nakon čega ih proziva i zajedno s njima upisuje glasove
u tabelu. Tabela treba da izgleda ovako:
zadnjonepčani k g h
Zubni c z s t d
(dentalni)
Glavni dio
Aktivnost 2: Saopštavanje naslova lekcije i uvodno objašnjenje
Nakon uvodnog dijela nastavnik učenike vraća na prethodnu lekciju. Pitat će ih šta je to prva
palatalizacija. Učenici će reći da je to glasovna promjena u kojoj zadnjonepčani suglasnici
(k,g,h) prelaze u prednjonepčane (č,ž,š), kada se nađu isored e ili i. Primjer: junak- junače,
rekoh- reče. Poslije toga nastavnik učenicima govori da je tema današnje lekcije druga
palatalizacija (sibilarizacija) i piše naslov lekcije na tablu. Zatim im govori da je to glasovna
promjena u kojoj zadnjonepčani suglasnici (k,g,h) mijenjaju u dentalne (c,z,s), kada se nađu
ispred samoglasnika „i“. Glasovi c,z,s se još zovu i sibilanti, pa se zbog toga ova promjena
naziva sibilarizacija. Natavnik će na tabli napisati ono što učenici moraju napisati u svoje
sveske:
k,g,h + i = c,z,s (k>c, g>z, h>s)
Pr.: učenik + i > učeniki > učenici
2. Deklinirati množinu imenica muškog roda kroz sve padeže osim kroz G i A:
nastavnik, momak, siromah!
Nastavnik Momak Siromah
N – nastavnici N - momci N - siromasi
D – nastavnicima D - momcima D - siromasima
V – nastavnici V – momci V - siromasi
I – nastavnicima I – momcima I - siromasima
L – nastavnicima L – momcima L – siromasima
Aktivnost 4: Odstupanja
Nastavnik govori učenicima da i ova glasovna promjena, kao i svaka prethodna, ima svoja
odstupanja. Dok objašnjava, nastavnik će učenike povremeno priupitati neke osnvne
informacije, npr. kako glasi dativ od imenice mačka. Učenik će reći da dativ glasi mački,
nakon čega nastavnik učenicima objašnjava to da kod imenica ženskog roda, koje zavrčavaju
na nastavcima: -cka, -čka, -zga, -sh: kocki, mački, praćki, mazgi. Sve to učenici će zapisati u
svoje sveske, a nastavnik će im to diktirati. Reći će im i to da odstupanja nemamo u ličnim
imenima i hipokoristicima (imenice odmila): Anki, Dragi, seki, baki, kao ni kod dvosložnih
imenica čija osnova završava na –tk: tetki, patki, četki. Na kraju će im reći da drugu
palatalizaciju nemamo ni kod imenica ženskog roda koje označavaju pripadnice naseljenih
mjesta, naroda, država: Brčanki, Bosanki, Hercegovki, Evropljanki. Bitno je to da sve
informacije učenici zapišu u svoje sveske.
Završni dio
zadnjonepčani k g h
Zubni (dentalni) c z s t d
2. Deklinirati množinu imenica muškog roda kroz sve padeže osim kroz G i A:
nastavnik, momak, siromah!
PRILOZI
(sadržaj nastavnog plakata, sadržaj nastavnih listića, polazni tekst...)
zadnjonepčani
Zubni
(dentalni)
S dolaskom noći, u toku popodneva, krici se približiše, a s njima i progonioci, prema već
ustaljenoj navici (...) Henri je, nagnut, stavljao led u lonac proključalog pasulja kad ga
iznenadiše zvuci udarca. Uspravi se na vrijeme i vidje nejasnu priliku kako po snijegu, na
jednoj nozi, nestaje u zaklonu tmine. Onda vidje Bila kako stoji među psima likujući, a
istovremeno i pokunjen, držeći u jednoj ruci jaku toljagu, a u drugoj rep i polovinu na suncu
osušenog lososa.
NAPOMENE
U sintetičkoj strukturi sata dati pregled aktivnosti
U analitičkoj strukturi sata najprije imenovati svaku aktivnost, a potom ih detaljno
obrazložiti (davanje zadatka, proces rada, pitanja i pretpostavljeni odgovori, urađeni
zadaci)
U prilozima dati kompletan polazni tekst, te izgled nastavnih listova u onom obliku u
kojem će biti podijeljeni učenicima.