Praktična Nastava III B - Zalihe

You might also like

Download as docx, pdf, or txt
Download as docx, pdf, or txt
You are on page 1of 3

PRAKTIČNA NASTAVA 01.O6.2020.

IIIb
UPRAVLJANJE ZALIHAMA
Uz proces nabave i naručivanja u preduzeću, usko je povezano i upravljanje zalihama. Kada i
koliko naručiti najvažnije je pitanje da možemo osigurati nesmetano odvijanje poslovnih
procesa. A s druge strane, moramo paziti da ne potrošimo previše novaca i eventualno
narušimo likvidnost poslovanja preduzeća.
Stoga je cilj svakog procesa upravljanja zalihama postići ravnotežu između plasmana
financijskih sredstava u zalihe te povećanja ili zadržavanja zadovoljstva korisnika
(proizvodnja) i krajnjih kupaca.

ŠTO SU ZALIHE?
Zalihe spadaju u kategoriju kratkotrajne materijalne imovine. Predstavljaju količinu koja je
potrebna preduzeću kako bi se nesmetano odvijali procesi proizvodnje i prodaje. Zalihe
također predstavljaju i osiguranje od svih mogućih rizika.
Postoje tri osnovne vrste zaliha:
 Zalihe sirovina i materijala – sirovine i materijali su sva ona dobra koje preduzeće naručuje
za potrebe vlastite proizvodnje i pripreme/proizvodnje svog gotovog proizvoda.
 Nedovršena proizvodnja – to su sva sredstva koja se nalaze u procesu proizvodnje i na
kojima se provode određene operacije kako bi se dobio gotov proizvod.
 Zalihe gotovih proizvoda i trgovačka roba – zalihe gotove robe predstavljaju kompletirane
gotove proizvode preduzeća koji su spremni za distribuciju i prodaju.
Najvažniji je zadatak procesa upravljanja zalihama osigurati upravo onu količinu robe koja će
omogućiti kontinuiranu proizvodnju i prodaju.

KAKO ODREDITI „PRAVU“ KOLIČINU ZALIHA?


Kao što sam već naglasila, temeljni cilj upravljanja zalihama je maksimizirati zadovoljstvo
naših kupaca i minimalizirati troškove koji nastaju u procesu dobave i čuvanja zaliha.
Ukoliko imamo prevelike zalihe, stvaraju se nepotrebni troškovi. S druge strane, neimanje
dovoljnih zaliha može dovesti do gubitaka kupaca, a time i prihoda.
Upravo iz tog razloga, preduzeća su prepoznala važnost procesa planiranja i upravljanja
zalihama. Svi koji se bave procesom planiranja i upravljanja zalihama znaju da to doista nije
jednostavno. Nabrojat ću nekoliko faktora o kojima ovisi visina zaliha:

 Način i opseg proizvodnje – pravovremena informacija o potrebama materijala za


proizvodnju je nužna kako bi se izbjegli eventualni zastoji proizvodnog procesa. Odnosno
kako ne bi nastajali dodatni troškovi hitnih isporuka.
 Troškovi držanja zaliha – podrazumijevaju nabavnu cijenu, troškove naručivanja, prijevoza i
troškove skladištenja zaliha.
 Veličina i broj skladišta – ukoliko imamo veći broj skladišta i dislocirane lokacije, sigurno da
je potreba za zalihama veća.
 Način i uvjeti skladištenja – ovo se odnosi na veličinu skladišnih kapaciteta, stanje samog
skladišta i dodatne opreme, potrebe eventualnih posebnih skladišnih prostora (rashladne
komore, silosi, prostor za plinove i kemikalije, i slično).
 Učestalost naručivanja i zahtjevi dobavljača – da li naručujemo manje količine pa češće, ili
naručujemo rijeđe pa u većim količinama, da li nas dobavljač uvjetuje minimalnim
narudžbama i sl.
 Karakteristike sirovina i materijala i slično – sigurno da optimalna razina zalihe npr. za
metalnu industriju nije ista kao za prehrambenu, i obratno.
Sve su ovo faktori koji utječu na veličinu zaliha koje preduzeće želi odnosno treba imati. Zato
prilikom definiranja optimalne razine zaliha treba uključiti što više parametara kako bismo
postigli efikasnost procesa upravljanja zalihama i nesmetano odvijanje proizvodnje i prodaje.

UPRAVLJANJE ZALIHAMA ZA PROFITABILNO POSLOVANJE


Upravljanje zalihama nije jednostavno i iziskuje vrlo detaljan i analitičan pristup. Jednom
kada je proces dobro postavljen, preduzeće može poslovati efikasnije i profitabilnije. A tada
možete provesti inventuru jednostavnije, tačnije i brže.

Ranije je većina proizvodnih i trgovinskih preduzeća mogla da bude likvidna i ostvaruje dobit
uprkos neefikasnom upravljanju zalihama. Danas to nije moguće jer većina preduzeće
posluje sa ograničenom raspoloživošću gotovine i niskom stopom dobiti. Problemu praćenja
zaliha mora se posvetiti veliki značaj, uzimajući u obzir da one angažuju značajan deo obrtnih
sredstava koja se mogu uložiti u neku drugu svrhu.

Upravljanjem zalihama posmatra se stanje ponude i potražnje, kretanje cena i vreme


isporuke. Cilj upravljanja zalihama je zadovoljstvo kupaca uz minimalne troškove.

Veličina zaliha zavisi od:

 Raspoloživosti novčanih sredstava;


 Mogućnosti zaduživanja;
 Vrste robe;
 Vrste procesa;
 Mogućnosti nabavke;
 Raspoloživosti skladišnog prostora;

Držanje zaliha košta jer treba obezbediti prostor i opremu za skladištenje, zatim zalihe mogu
biti predmet raznih oštećenja (kvar, lom, kalo i rastur) i veoma brzo mogu zastariti. Za
njihovo držanje potrebna su značajna sredstva. Uprkos tome, skoro sva preduzeća ih drže, a
razlog tome je to što ma koliko držanje zaliha skupo bilo, ipak je jeftinije nego poslovati bez
zaliha.

Zalihe vezuju novac, odnosno operativni kapital koji se ne može koristiti za druge svrhe.
Zalihe predstavljaju jednu od najskupljih stavki u aktivi preduzeća, i dostižu skoro 50%
ukupno investiranog kapitala. Redukovanjem zaliha preduzeća redukuju ukupne troškove ali
time se rizikuje nezadovoljstvo potrošača.
Pre da bi proces upravljanja zalihama bio uspešan, odgovorna osoba za upravljanje zalihama
mora dobro razmisliti o dva pitanjima i pribavi precizan odgovor na njih od drugih nadležnih
službi:

 Koje zalihe i u kojim količinama je potrebno posedovati? (Pitanje upravljanja asortimanom);


 Koje zalihe i u kojim količinama organizacija poseduje u određenom trenutku? (Pitanje za
službu Kontrolinga);

Dobri izveštajni i analitički prikazi su neophodni za upravljanje zalihama. Iz čisto ekonomskih


razloga najbolje bi bilo kada bi organizacija mogla naručiti samo ono što joj u posmatranom
trenutku treba. Kao osnovi preduslov za ovo je poznavanje trenutnog asortimana zaliha i
pripadajućih količina.

Pretjerano visoke zalihe su atak na tokove gotovine, a zatim i na dobit preduzeća.

Cilj upravljanja zalihama je da one budu što manje, ali uvek dovoljne za podmirenje
potreba kupaca, potrošača, korisnika.

Pročitajte lekciju.Danas smo trebali praktično da vidimo kolike su nam zalihe, u vašem PZV
i da se riješimo zaliha tj. prodamo proizvode koje su nam na zalihi dugo vremena ili su
oštećene ili se dobro ne prodaju itd.

Lp.

You might also like