SVEUČILIŠTE U SLAVONSKOM

BRODU STROJARSKI FAKULTET U

SLAVONSKOM BRODU
ZAVOD ZA PROIZVODNO STROJARSTVO

SEMINARSKI RAD
iz kolegija

PROJEKTIRANJE PROIZVODNIH
SUSTAVA
Ime i prezime Filip Žokvić

Matični broj: 0152214401

Zadatak zadan: 08.1.2024.

Zadatak predan: 12.02.2024.

Rok predaje zadatka: PRIJE UPISA U NAREDNU GODINU STUDIJA!

Tekst zadatka:
Za zadane dijelove (definirane crtežima) poznate su proizvodne količine i
tehnološki postupci. Potrebno je proračunati, odrediti, odnosno oblikovati:

1. Komponentne kapacitete (za rad u jednoj smjeni)

2. Transportne jedinice i transportna sredstva
3. Matricu toka materijala
4. Skladišne površine (skladište sirovog materijala i međuskladište
za 15-o dnevnu zalihu)
5. Proizvodnu površinu
6. Dimenzije proizvodne hale (u skladu sa standardnim odnosima
koraka i raspona stupova)
7. Raspored strojeva i skladišta
8. Prikaz proizvodnog sustava
 PROJEKTIRANJE PROIZVODNIH SUSTAVA

PODACI za seminarski rad Grupa: 22 RB: 1

RB Naziv predmeta Veličina serije Godišnja količina

02 EKSCENTAR 1 150 1500
04 KLIZAĆ 10 2000
07 LETVA1 15 3000
09 KLIZNA LETVA 150 3000
11 OSOVINA 80 8000
13 OSOVINICA 10 4000
15 PLOČICA 2 400 3200
17 PRIRUBNICA 20 2000
19 PRIRUBNICA VANJSKA 20 2000
24 VODILICA PARALELNA 30 2400
25 ZATIK 160 1600
26 ZATIK VIJČANI 13 1300

Filip Žokvić Danijel Novoselović

Zadatak preuzeo Zadatak zadao

Projektiranje proizvodnih sustava Seminarski rad

1. PRORAČUN KOMPONENTNIH KAPACITETA

Vrijeme opterećenja za svaki i-ti komponentni kapacitet koji je nužan za nesmetano

odvijanje proizvodnog procesa se može izračunati slijedećom jednadžbom:

[NS/god]

gdje je:
tkki - godišnje opterećenje i-tog komponentnog kapaciteta [NS/god]
nBSj - godišnji broj serija j-tog dijela [ser/god]
tpzij - pripremno završno vrijeme za izradu j-tog komada na i-tom komponentnom
kapacitetu [NS/ser.]
nij - godišnja proizvodna količina j-tog dijela koji se izrađuje na i-tom komponentnom
kapacitetu [kom/god]
t1ij - jedinično vrijeme (norma) za j-ti dio na- i-tom komponentnom kapacitetu [NS/kom]

Da bi se mogao izračunati potreban broj komponentnih kapaciteta (sredstava za

proizvodnju ili radnih mjesta), potrebno je izračunati raspoloživi fond sati godišnje - tFSi za
svaki komponentni kapacitet.

Usvaja se:
za strojna radna mjesta tFSi = 1800 NS/god
za ručna radna mjesta tFSi = 1750 NS/god

Broj komponentnih kapaciteta nkki se računa prema izrazu:

s tim da se nkki zaokružuje na cjelobrojnu vrijednost.

Postupak proračuna komponentnih kapaciteta prikladno je prikazati tablično.

1
Projektiranje proizvodnih sustava Seminarski rad

1. EKSCENTAR 1

R.B. Teh. operacija Radno mjesto

1. REZATI 25-721-1 [PL] 10*15=150 1500*3=4500

2. TOKARITI 25.101.1 [T3] 10*30=300 1500*14=21000
3. BUŠITI 35-330-0 [BS] 10*20=200 1500*3=4500
4. BRAVARSKI 35-621-0 [R1] 10*20=200 1500*1=1500
RAD
5. BRUNIRATI Usluga
2.KLIZAČ

R.B. Teh. operacija Radno mjesto

1. SAČMARENJE Usluga
2. TEMELJNO usluga
LIČENJE
3. GLODANJE 22-221-1 [G5] 200*30=6000 2000*18=36000
4. HORIZONTALNO 22-312-1 [BW] 200*40=8000 2000*24=48000
BRUSITI
GLODATI
5. BRAVARSKI RAD 35-621-0 [R1] 200*20=4000 2000*8=16000
6. BUŠITI 31-301-0 [RB] 200*30=6000 2000*12=24000
7. LIČITI 33-880-0 [R2] 200*20=4000 2000*13=26000

3. LETVA 1

R.B. Teh. operacija Radno mjesto

1. REZATI 25-721-1 [PL] 200*12=2400 3000*1=3000

2
Projektiranje proizvodnih sustava Seminarski rad

2. GLODATI 22-201-1 [G6] 200*30=6000 3000*2=6000

3. BRAVARSKI 35-621-0 [R1] 200*12=2400 3000*6=18000
RAD
4. GLODATI CNC 22-242-0 [G3] 200*120=24000 3000*33=99000
5. BRAVARSKI 35-621-0 [R1] 200*12=2400 3000*3=9000
RAD

4. KLIZNA LETVA

R.B. Teh. operacija Radno mjesto

1. REZATI 25-721-1 [PL] 20*10=20 3000*4=12000

2. TOKARITI 21-102-4 [T2] 20*40=80 3000*24=72000
3. BLANJATI 22-411-0 [BL] 20*40=80 3000*38=114000
4. BRAVARSKI RAD 35-621-0 [R1] 20*10=200 3000*10=30000
5. BUŠITI 31-301-0 [RB] 20*30=600 3000*27=81000
6. BRAVARSKI RAD 35-621-0 [R1] 20*10=200 3000*6=18000

5. OSOVINA

R.B. Teh. operacija Radno mjesto

1. REZATI 25-721-1 [PL] 100*15=1500 8000*2=16000

2. DOPUNSKA Usluga
OBRADA
3. GRUBO 25-101-1 [T3] 100*30=3000 8000*30=240000
TOKARITI
4. FINO TOKARITI 25-102-2 [T1] 100*40=4000 8000*24=192000
5. GLODATI 26-201-1 [G2] 100*40=4000 8000*5=40000
6. BRAVARSKI RAD 35-621-0 [R1] 100*10=1000 8000*4=32000
7. BRUSITI 25-500-1 [B1] 100*40=4000 8000*4=32000

6. OSOVINICA

R.B. Teh. operacija Radno mjesto

1. REZATI 25-721-1 [PL] 400*10=4000 4000*1=4000

2. TOKARITI 25-101-1 [T3] 400*20=8000 4000*4=16000

3
Projektiranje proizvodnih sustava Seminarski rad

7. PLOČICA 2

R.B. Teh. operacija Radno mjesto

1. REZATI 25-721-1 [PL] 8*20=160 3200*4=12800

2. TOKARITI 21-102-4 [T2] 8*20=160 3200*8=25600
3. BRUNIRATI usluga

8.PRIRUBNICA

Radno
R.B. Teh. operacija
mjesto
1. REZATI 25-721-1 [PL] 100*15=1500 2000*0,3=600
2. TOKARITI 25-101-1 [T3] 100*20=2000 2000*28=56000
3. PLANSKO BRUSITI 25-531-0 [BR] 100*20=2000 2000*2=4000
4. BRUSITI IZNUTRA 25-500-1 [B1] 100*30=3000 2000*5=10000

9. PRIRUBNICA VANJSKA

R.B. Teh. operacija Radno mjesto

1. REZATI 25-721-1 [PL] 100*10=1000 2000*0,09=180

2. TOKARITI 25-101-1 [T3] 100*20=2000 2000*25=50000
3. PLANSKO BRUSITI 25-531-0 [BR] 100*30=3000 2000*3=6000
4. BRUSITI IZNUTRA 25-500-1 [B1] 100*30=3000 2000*5=10000

10. VODILICA PARALELNA

4
Projektiranje proizvodnih sustava Seminarski rad

R.B. Teh. operacija Radno mjesto

1. ELEKTROLUČNO usluga
ZAVARIVANJE
2. HORIZONTALNO 22-311-1 [BG] 80*40=3200 2400*42=100800
BUŠITI - GLODATI
3. HORIZONTALNO 22-312-1 [BW] 80*40=3200 2400*60=144000
BUŠITI - GLODATI
4. BRAVARSKI RAD 35-621-0 [R1] 80*20=1600 2400*6=14400
5. BRUSITI 21-531-0 [B2] 80*30=2400 2400*30=72000
6. LIČITI 33-880-0 [R2] 80*20=1600 2400*12=28800

11. ZATIK

R.B. Teh. operacija Radno mjesto

1. REZATI 21-731-0 [TP] 10*20=200 1600*0.4=540

2. TOKARITI 25-101-1 [T3] 10*20=200 1600*7=11200
3. BRUSITI 21-500-0 [UB] 10*20=200 1600*5=8000
4. TOKARITI 25-101-1 [T3] 10*20=200 1600*2=3200

12. ZATIK VIJČANI

R.B. Teh. operacija Radno mjesto

1. REZATI 25-721-1 [PL] 100*10=1000 1300*0.4=520

2. TOKARITI 25-101-1 [T3] 100*20=2000 1300*8=10400
3. TOKARITI 25-102-2 [T1] 100*20=2000 1300*4=5200

5
Projektiranje proizvodnih sustava Seminarski rad

PL TP TA T1
PREDMET
nBS · tpz nij · t1 nBS · tpz nij · t1 nBS · tpz nij · t1 nBS · tpz nij · t1
1. 150 4500
2.
3. 2400 3000
4. 20 12000
5. 1500 16000 4000 192000
6. 4000 4000
7. 160 12800
8. 1500 600
9. 1000 180
10.
11. 200 540
12. 1000 520 2000 5200
Σ nij · t1 53600 540 197200
Σ nBS ·tpz 11730 200 6000
tkk 65330 740 213200
n'kk= tkk/(60 * tFS) 0.60 0.0069 1.97
nkk 1 1 0 2

T2 T3 G1 G2 G3
nBS · tpz nij · t1 nBS · tpz nij · t1 nBS · tpz nij · t1 nBS · tpz nij · t1 nBS · tpz nij · t1
300 21000

25000 99000
80 72000
3000 240000 4000 192000
8000 16000
160 25600
2000 56000
2000 50000

400 14400
2000 10400
97600 407800 192000 99000
240 17700 4000 25000

6
Projektiranje proizvodnih sustava Seminarski rad

97840 425500 196000 124000

0.9 3.94 1.81 1.15
1 4 0 2 2
G4 G5 G6 BW BG
nBS · tpz nij · t1 nBS · tpz nij · t1 nBS · tpz nij · t1 nBS · tpz nij · t1 nBS · tpz nij · t1

6000 36000 8000 48000

6000 6000

3200 144000 3200 100800

36000 54000 144000 100800

6000 14000 3200 3200
42000 68000 147200 104000
0,39 0.63 1.36 0.96
0 1 1 2 1

BS RB BL UB BR
nBS · tpz nij · t1 nBS · tpz nij · t1 nBS · tpz nij · t1 nBS · tpz nij · t1 nBS · tpz nij · t1
200 4500
6000 24000

600 81000 80 114000

2000 4000
3000 6000

200 8000

4500 105000 114000 8000 10000

200 6000 80 200 5000
4700 111000 114080 8200 15000

7
Projektiranje proizvodnih sustava Seminarski rad

0.04 1.03 1.06 0.08 0.14

1 2 2 1 1
B1 B2 R1 R2
nBS · tpz nij · t1 nBS · tpz nij · t1 nBS · tpz nij · t1 nBS · tpz nij · t1
200 1500
4000 16000 4000 26000
4800 27000
400 48000
3000 10000 1000 32000
3000 10000

3000 10000

2400 72000 1600 14400 1600 28800

30000 72000 124500 54800

12000 2400 10400 5600
42000 74400 134900 60400
0.39 0.69 1.24 0.56
1 1 2 1

UKUPAN BROJ KOMPONENTNIH KAPACITETA

Oznaka stroja PL TP TA T1 T2 T3 G1 G2 G3 G4 G5 G6

nkk 1 1 0 2 1 4 0 2 2 0 1 1

Oznaka stroja BW BG BS RB BL UB BR B1 B2 R1 R2

nkk 1 1 1 2 2 1 1 1 1 2 1

8
Projektiranje proizvodnih sustava Seminarski rad

2. ODREĐIVANJE TRANSPORTNIH JEDINICA I TRANSPORTNIH

SREDSTAVA

Tok materijala izražava se kao količina materijala koja prolazi proizvodnim sustavom u
određenom vremenskom razdoblju, a kvantificira se transportnom intenzivnošću.
Transportni intenzitet je količina materijala koju trebamo transportirati u jedinici vremena.
Količina materijala su: komad, volumen, težina, transportna jedinica itd. Količina se može
izraziti brojem komada, težinom, obujmom, brojem sredstava za odlaganje i brojem
transportnih jedinica.
Najčešće se kao transportna jedinica koristi standardna drvena paleta 1200 x 800 mm,
pored toga mogu se koristiti kutije, sanduci, palete.

Za transport dijelova, odabrane su kutije sa sljedećim karakteristikama:

TIP A/axBxC DxE Vol. dm3 Nosivost, kg Težina TJ

T270/I 690/630x450x430 700x474 88,0 300 12,0

T270/II 477/450x300x200 487x308 28,0 110 4,3

T270/III 337/300x200x200 347x208 12,5 50 2,9

Za transport kutija koristit će se drvena paleta 1200x800 mm nosivosti 1000 kg i viličar.

Dijelovi većih dimenzija transportirat će se na paleti bez kutije.

9
Projektiranje proizvodnih sustava Seminarski rad

2.1 PRORAČUN TRANSPORTNIH INTEZITETA

dop mTJ
nT . J . =
mdijela

X ok
BTk =
nT . J .
TI = BTk  nBS
Gdje je:
nT.J. - broj komada koji stane u ili na transportnu jedinicu, kom/TJ
dop mTJ - dopuštena nosivost transportne jedinice, kg
mdijela - masa dijela, kg
BTk - broj transportnih jedinica u seriji, TJ/ser
Xok - veličina serije, kom/ser
TI - transportni intenzitet, TJ/god
nBS - broj serija u godini, ser/god

1. Predmet: EKSCENTAR 1
Transportna jedinica: KUTIJA T270/III, nosivosti 50 kg

2. Predmet: KLIZAČ
Transportna jedinica: KUTIJA T270/III, nosivosti 50 kg

10
Projektiranje proizvodnih sustava Seminarski rad

3. Predmet: LETVA 1
Transportna jedinica: PALETA 1200X800, nosivosti 1000 kg

4. Predmet: LETVA KLIZNA

Transportna jedinica: PALETA 1200X800, nosivosti 1000 kg

5. Predmet: OSOVINA
Transportna jedinica: KUTIJA 270/III, nosivosti 50 kg

6. Predmet: OSOVINICA
Transportna jedinica: KUTIJA 270/III, nosivosti 50 kg

11
Projektiranje proizvodnih sustava Seminarski rad

7. Predmet: PLOČICA 2
Transportna jedinica: KUTIJA T270/III, nosivosti 50 kg

8. Predmet: PRIRUBNICA
Transportna jedinica, KUTIJA T270/III, nosivost 50 kg

9. Predmet: PRIRUBNICA VANJSKA

Transportna jedinica: KUTIJA T270/II, nosivosti 110 kg

10. Predmet: VODILICA PARALELNA

Transportna jedinica: PALETA 1200X800, nosivosti 1000 kg

12
Projektiranje proizvodnih sustava Seminarski rad

11. Predmet: ZATIK

Transportna jedinica: KUTIJA T270/III, nosivosti 50 kg

12. Predmet: ZATIK VIJČANI

Transportna jedinica: KUTIJA T270/III, nosivosti 50 kg

Red Proizv.
Xok nBS BTk TI
. Naziv predmeta količina
kom/ser ser/god TJ/ser TJ/god
broj kom/god
1. EKSCENTAR 1 166 150 10 1 10
2. KLIZAČ 15 10 200 1 200
3. LETVA 1 1428 15 200 1 200
4. LETVA KLIZNA 73 150 20 3 60
5. OSOVINA 28 80 100 3 200
6. OSOVINICA 166 10 400 1 400
7. PLOČICA 2 416 400 8 1 8
8. PRIRUBNICA 100 20 100 1 100
9. PRIRUBNICA VANJSKA 611 20 100 1 100
10. VODILICA PARALELNA 153 30 80 1 80
11. ZATIK 555 160 10 1 10
12. ZATIK VIJČANI 1666 13 100 1 100

13
Projektiranje proizvodnih sustava Seminarski rad

3. IZRADA MATRICE TRANSPORTNIH INTEZITETA

Najjednostavniji način prezentiranja toka materijala je pomoću matrice toka materijala.

Matrica toka materijala (transportnih intenziteta) osim količina definira i smjer transporta
između radnih mjesta. Ona predstavlja programsko-tehnološku značajku zadanog
proizvodnog sustava.

Red. Transportni
Naziv dijela Redoslijed operacija
broj Intezitet, TJ/god
1. EKSCENTAR 1 PL-T3-BS-R1 10
2. KLIZAČ G5-BW-R1-RB-R2 200
3. LETVA 1 PL-G6-R1-G3-R1 200
4. LETVA KLIZNA PL-T2-BL-R1-RB-R1 60
5. OSOVINA PL-T3-T1-G2-R1-B1 200
6. OSOVINICA PL-T2 400
7. PLOČICA 2 PL-T2 8
8. PRIRUBNICA PL-T3-BR-B1 100
9. PRIRUBNICA VANJSKA PL-T3-BR-B1 100
10. VODILICA PARALELNA BG-BW-R1-B2-R2 80
11. ZATIK TP-T3-UB-T3 10
12. ZATIK VIJČANI PL-T3-T1 100

14
 Projektiranje proizvodnih sustava Seminarski rad

ORIJENTIRANA MATRICA

PL TP TA T1 T2 T3 G1 G2 G3 G4 G5 G6 BW BG BS RB BL UB BR B1 B2 R1 R2

PL 468 510 200

TP 10

TA 200

T1 200

T2 60

T3 300 10 10 200

G1

G2 200

G3 200

G4

G5 200

G6 200

BW 280

BG 80

BS 10

RB 60 200

BL 60

UB 10

BR 200

B1

B2 80

R1 200 260 200 80

R2

15
 Projektiranje proizvodnih sustava Seminarski rad

NEORIJENTIRANA MATRICA

PL TP TA T1 T2 T3 G1 G2 G3 G4 G5 G6 BW BG BS RB BL UB BR B1 B2 R1 R2

PL 468 510 200

TP 10

TA 200

T1 300 200

T2 60

T3 10 20 200

G1

G2 200

G3 200

G4

G5 200

G6 200

BW 80 280

BG

BS 10

RB 320 200

BL 60

UB

BR 200

B1 200

B2 80 80

R1

R2

16
Projektiranje proizvodnih sustava Seminarski rad

4. PRORAČUN SKLADIŠNE POVRŠINE

Potrebna površina za pojedino skladištenje ovisi o:

• vrsti materijala koji se skladišti,
• maksimalnoj količini koja se skladišti,
• načinu skladištenja,
• načinu transporta unutar skladišta,
• osnovnim karakteristikama skladišta (raspon, korak, visina).

Ukupna površina skladišta:

AS = AS,netto +AS,od +AS,tr +AS,pom, m2
AS - ukupna površina skladišta
AS,netto - neto površina za skladištenje najveće količine materijala sa usvojenim skladišnim
jedinicama, policama, regalima itd.
AS,od - površina za odlaganje (0,3 – 0,5) AS,netto
AS,tr - površina za transport (0,3 – 0,5) AS,netto
AS,pom - površina potrebna za upravljanje, kontrolu i ostale pomoćne djelatnosti (oko 6m2
po radnom mjestu )

Broj radnih dana, BRD = 240

Broj komada po jednom danu, BKD = Godišnja količina / BRD
Masa za 15 dana = (masa izratka)·(BKD)·(broj dana za zalihu)
1.

2.

3.

16
Projektiranje proizvodnih sustava Seminarski rad

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

17
Projektiranje proizvodnih sustava Seminarski rad

12
Ukupna masa muk'=  mi
i =1

muk'= 27+445.5+126+2439+78.3+72+23.4+23.4+34.8+975+8.1+2.25 = 4254.75kg

muk=1,3· muk'= 5531.18 kg

Za skladištenje komada uzet je regal Majoreck.

Nosivost jednog regala: 20000𝑁 = 20000/9,81 = 2038,736 kg

Potreban broj regala:

Površinu koju zauzimaju regali (m2)

AS,netto =(3*1*2,7)+3*(1,2*0,8) = 10.98 m2
AS,tr = 3.294 m2
AS,od = 3.294 m2
AS,pom = 18 m2
Ukupna skladišna površina:

AS = AS,netto +AS,od +AS,tr +AS,pom = 35.568 m2

18
Projektiranje proizvodnih sustava Seminarski rad

19
Projektiranje proizvodnih sustava Seminarski rad

5. PRORAČUN PROIZVODNE POVRŠINE

Ukupna proizvodna površina iznosi:

Auk = Anetto + Aodl + Atr + Apom,

gdje je
m
Anetto =  Armi
i =1

Armi - površina i-tog radnog mjesta

Aodl - površina za odlaganje (0,2- 0,3) Anetto
Atr - površina za transport (0,25-0,3) Anetto
Apom- površina za pomoćne djelatnosti (10-15) m2/radniku

Kod izrade rasporeda strojeva na radioničkoj površini nužno je osigurati neometano

funkcioniranje sustava čovjek-stroj, za što su potrebne funkcionalne površine:
1. površina osnove stroja
2. površina za odlaganje
3. površina za posluživanje
4. površina za održavanje
5. površina za popravak
6. površina opasnosti

Proračun proizvodne površine pomoću diskontinuiranih koeficijenata

Armi= fRMi · Aoi m2,

gdje je:
Armi - površina i-tog radnog mjesta
frmi - diskontinuirani koeficijent (ovisan o tlocrtnoj površini sredstava za rad)
Aoi - površina osnove i-tog sredstva za proizvodnju
Osnovna površina sredstava Diskontinuirani koeficijent
za proizvodnju, Ao (m2) površine, fRM
> 16 2
12 - 16 2.5
4 - 12 3
3-4 4
2-3 4.5
1-2 5
0,5 - 1 6

20
Projektiranje proizvodnih sustava Seminarski rad

Stroj D, m Š, m Aoi, m2 fRMi Br. strojeva ARMi, m2

PL 1,55 1,95 3,02 4 1 12,09

TP 0,65 0,9 0,59 6 1 3,51
TA 0 0
T1 3,2 1 3,20 4 2 25,6
T2 3,05 0,85 2,59 4,5 1 93,33
T3 2,80 1,05 2,94 4,5 4 79,38
G1 0 0
G2 1,675 1,85 3,10 4 2 12,395
G3 1,90 2,65 5,04 3 2 30,21
G4 0 0
G5 2,65 2,2 5,83 3 1 17,49
G6 1,8 1,625 2,93 4,5 1 26,325
BW 1 3,1 3,10 4 1 12,4
BG 2,00 6,40 12,80 2,5 1 32,0
BS 0,6 0,9 0,54 6 1 3,24
RB 1,1 2,65 2,92 4,5 2 13,118
BL 10,5 3,95 41,48 1,6 2 74,655
UB 1,98 1,15 2,28 4,5 1 10,247
BR 2,25 3,90 0,54 6 1 3,24
B1 2,3 6,175 14,20 2,5 1 35,506
B2 3,0 1,70 5,10 3 1 15,3
R1 2 2 4,00 3 2 36
R2 2 2 4,00 3 1 24
Σ 29 560,036

Aodl = 0,3·Anetto =0,3*560,036= 168,012 m2

Atr = 0,3·Anetto = 0,3*560,036= 168,012 m2

Apom = Adispečer + Akontrolor + Aposlovođa = 12,5+12,5+12,5=37,5m2

Auk= 933,558 m2

21
Projektiranje proizvodnih sustava Seminarski rad

Potrebne površine za administraciju

Proračun sporednih površina:

1. Sanitarne prostorije
• Za izvanrednu proizvodnju sanitarne površine se mogu odrediti s oko 0.6 do 1.2 m2
po jednoj osobi (u gornju vrijednost uključuju se tuševi i umivaonici).
• Kod projektiranja garderobnih površina usvaja se približno jedno mjesto za pranje
na svakih 5 korisnika, te jedno mjesto za tuširanje za svakih 10 do 20 korisnika.
• Za više od 25 žena u garderobi potrebno je predvidjeti jednu higijensku prostoriju.

2. Površine za društvene potrebe

• Površine za društvene potrebe ovise o propisima i odredbama o uvjetima rada.
• Veličina prostorija za društvenu prehranu ovisi o broju radnika i radnih smjena i
načinu prehrane (topli ili hladni obrok).
Preporučuju se slijedeće približne vrijednosti:
• 0.65 do 1.5 m2 po korisniku za društvenu prehranu,
• 1 m2 po korisniku za prostorije za pauzu (ako je više od 10 korisnika, najmanje 6
m2).

Auk = Aproizv + Askl + Aspor = 933,558+32,4+60 = 1025,958 m2

22
Projektiranje proizvodnih sustava Seminarski rad

6. DIMENZIJE PROIZVODNE HALE

Umnožak broja raspona stupova i jediničnog raspona daje širinu zgrade, dok umnožak
broja koraka stupova i jediničnog koraka daje duljinu zgrade. Veličine raspona i koraka
standardizirani su prema ISO standardu. Umnožak jednog koraka i jednog raspona zove
se jedinično polje zgrade. Izbor osnovnih parametara zgrade (korak i raspon stupova)
ovisi o veličinama predmeta rada, odnosno izabranim sredstvima za proizvodnju.

Proizvodna hala je dimenzija: x = m2 75 x 14 =1125 m*2

Korak proizvodne hale (5 - 12 m), e = 5x15=75 m

Raspon proizvodne hale (10 - 25 m), L= 15 m

23
Projektiranje proizvodnih sustava Seminarski rad

Katalog: Vibrobeton d.d. Vinkovci

24
Projektiranje proizvodnih sustava
Širina transportnog puta
Širina i visina transportnog puta kod transporta materijala (DIN 18225)
Naziv
Širina transportnog puta
Širina transportnog
sredstva
Rubni dodatak
Dodatak kod mimoilaženja
Visina transportnog puta
Seminarski rad
Oznaka Izraz
B B = a1 + a2 + 2 z1 + z2
a2 = 0 kod jednosmjernog transporta
a
a1 = a2 kod dvosmjernog transporta
z1 = 0.5 m kod transporta materijala
z1 z1 = 0.75 m kod prometa ljudi i transporta
materijala
z2 = 0 kod jednosmjernog transporta
z2
z2 = 0.4 m kod dvosmjernog transporta
htr = htr ,max + 0.2 m
htr ,max = max. visina podnog transportnog
htr
sredstva uključujući i visinu transportiranog
materijala
25
 Projektiranje proizvodnih sustava Seminarski rad

7. RASPORED STROJEVA
Pomoću modificiranog postupka trokuta potrebno je raspodijeliti sva radna mjesta uz
pretpostavku da ne postoje nikakva ograničenja u pogledu raspoložive proizvodne
površine. Rješenjem treba prikazati:

• redoslijed dodjeljivanja ranih mjesta

• grafički raspored radnih mjesta

NEORIJENTIRANA MATRICA

PL TP TA T1 T2 T3 G1 G2 G3 G4 G5 G6 BW BG BS RB BL UB BR B1 B2 R1 R2

PL 468 510 200

TP 10

TA 200

T1 300 200

T2 60

T3 10 20 200

G1

G2 200

G3 200

G4

G5 200

G6 200

BW 80 280

BG

BS 10

RB 320 200

BL 60

UB

BR 200

B1 200

B2 80 80

R1

R2

26
 Projektiranje proizvodnih sustava Seminarski rad

PL TP TA T1 T2 T3 G1 G2 G3 G4 G5 G6 BW BG BS RB BL UB BR B1 B2 R1 R2

T3 X 10 200 300 0 X 0 0 0 0 0 0 0 0 10 0 0 20 200 0 0 0 0

PL X 0 0 0 468 X 0 0 0 0 0 200 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

∑ X 10 200 300 468 X 0 0 0 0 0 200 0 0 10 0 0 20 200 0 0 0 0

T2 X 0 0 0 X X 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 60 0 0 0 0 0 0

∑ X 10 200 300 X X 0 0 0 0 0 200 0 0 10 0 60 20 200 0 0 0 0

T1 X 0 0 X X X 0 200 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

∑ X 10 200 X X X 0 200 0 0 0 200 0 0 10 0 60 20 200 0 0 0 0

G2 X 0 0 X X X 0 X 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 200 0

∑ X 10 200 X X X 0 X 0 0 0 200 0 0 10 0 60 20 200 0 0 200 0

R1 X 0 0 X X X 0 X 200 0 0 200 280 0 10 320 60 0 0 200 80 X 0

∑ X 10 200 X X X 0 X 200 0 0 400 280 0 20 320 120 20 200 200 80 X 0

G6 X 0 0 X X X 0 X 0 0 0 X 0 0 0 0 0 0 0 0 0 X 0

∑ X 10 200 X X X 0 X 200 0 0 X 280 0 20 320 120 20 200 200 80 X 0

RB X 0 0 X X X 0 X 0 0 0 X 0 0 0 X 0 0 0 0 0 X 200

∑ X 10 200 X X X 0 X 200 0 0 X 280 0 20 X 120 20 200 200 80 X 0

BW X 0 0 X X X 0 X 0 0 200 X X 80 0 X 0 0 0 0 0 X 0

∑ X 10 200 X X X 0 X 200 0 200 X X 80 20 X 120 20 200 200 80 X 0

G5 X 0 0 X X X 0 X 0 0 X X X 0 0 X 0 0 0 0 0 X 0

∑ X 10 200 X X X 0 X 200 0 X X X 80 20 X 120 20 200 200 80 X 0

TA X 0 X X X X 0 X 0 0 X X X 0 0 X 0 0 0 0 0 X 0

∑ X 10 X X X X 0 X 200 0 X X X 80 20 X 120 20 200 200 80 X 0

G3 X 0 X X X X 0 X X 0 X X X 0 0 X 0 0 0 0 0 X 0

∑ X 10 X X X X 0 X X 0 X X X 80 20 X 120 20 200 200 80 X 0

BR X 0 X X X X 0 X X 0 X X X 0 0 X 0 0 X 200 0 X 0

∑ X 10 X X X X 0 X X 0 X X X 80 20 X 120 20 X 400 80 X 0

B1 X 0 X X X X 0 X X 0 X X X 0 0 X 0 0 X X 0 X 0

∑ X 10 X X X X 0 X X 0 X X X 80 20 X 120 20 X X 80 X 0

BL X 0 X X X X 0 X X 0 X X X 0 0 X X 0 X X 0 X 0

∑ X 10 X X X X 0 X X 0 X X X 80 20 X X 20 X X 80 X 0

BG X 0 X X X X 0 X X 0 X X X X 0 X X 0 X X 0 X 0

∑ X 10 X X X X 0 X X 0 X X X X 20 X X 0 X X 80 X 0

B2 X 0 X X X X 0 X X 0 X X X X 0 X X 0 X X X X 80

∑ X 10 X X X X 0 X X 0 X X X X 20 X X 0 X X X X 80

27
Projektiranje proizvodnih sustava Seminarski rad

R2 X 0 X X X X 0 X X 0 X X X X 0 X X 0 X X X X X
∑ X 10 X X X X 0 X X 0 X X X X 20 X X 0 X X X X X
BS X 0 X X X X 0 X X 0 X X X X X X X 0 X X X X X
∑ X 10 X X X X 0 X X 0 X X X X X X X 0 X X X X X
TP X X X X X X 0 X X 0 X X X X X X X 0 X X X X X

• redoslijed dodjeljivanja radnih mjesta

T3-PL-T2-T1-G2-R1-G6-RB-BW-G5-G3-BR-B1-BL-BG-B2-R2-BS-TP
DILEMA Veza sa
neraspoređenim
mjestima
DILEMA Veza sa
DILEMA Veza sa
G2 2
neraspoređenim neraspoređenim
mjestima mjestima
T2 2
G5 1 BG 1
G6 2
G3 1 B2 3
BR 2
B1 2

• grafički raspored radnih mjesta

BR B1 BL TP

G3 T1 T2 BS

G2 T3 PL

G5 R1 G6 B2

BW RB BG R2

28
 R2 BG
Kontrolor
Poslovođa

Dispečer
TP BL BL
B2
BS
B1 Prostorija za
prehranu

BR WC
T3 T3 T3 T3 PL T2 T1 T1 G2 G2 R1 R1 G6 RB RB BW G5 G3 G3
Skladište Garderoba

Žokvić