4.

THEVENINOV EKVIVALENT I NJEGOVA PRIMJENA

U ANALIZI ELEKTROENERGETSKIH SISTEMA

4.1. UVOD

M. L. Thevenin bio je francuski inzenjer koji je razvio jednu od najznacajnijih

teorema u analizi elektricnih krugova. Theveninova teorema moze se predstaviti
na slijedeci nacin:
Bilo koja aktlvnQ lilJearno eJektricna mreia, spojena izmeau dva cvora,
moze se zamijeniti s ekvivalentnim naponskim izvorom spojenim u seriju s
ekvivalentnim otporom.
Theveninovu teoremu moguce je ilustrirati pomocu slike 4. 1.
,------------.
m Ip RT/1: m 1p
aktivna •, •,
elcktri~na Ro U,, ~ Ro
nuda n n

a) b)
Slika 4. 1. I/uslracija Thevellillove leoreme

Prema slici (4. 1b.), Em predstavlja ekvivalentni (Theveninov) naponski izvor,

dok je s Rm oznacen ekvivalentni (Theveninov) otpor. Elektomotoma sila ekvi-
valentnog izvora jednaka je naponu koji vlada izmedu cvorova mi n, kad. se iz
mreze izbaci otpomik Rp- Na slican nacin, ekvivalentni Theveninov otpor RTH
jednak je otporu izmedu cvorova mill, pri kratko spojenim svim izvorima u
aktivnoj elektricnoj mr.zi i izbacenom otporu Rp.
Primjenom Theveninove teoreme zn.cajno reduciramo aktivnu elektricnu
mrezu. Za rjesavanje ckvivalentnog kruga sa slike 4.1 b. na raspolag.nju su nam
slijedece jedn.dzbe:
U p = Em - l pRm (4. 1•. )
Up ~ I
p
Rp . (4. lb.)

133
ANALIZA ELEKTROENERG ETSKIH SISTEMA

lednadzbe (4. I.) i njihovo rjdenje mozemo grafitki predslavili , kako je 10

predslavljeoo na dijagramu napoo - struja, prikazanom na sliei 4.2.

U jcdnadfba 4.1b.
,,
,, (Rp)
.....
E TII
(-RTH)
.. . ___ -.. rjc ~cnj c jcdnadzbi 4.1.

Up
jcdnadzba
, 4.1a.

Slika 4.2. Grajicki prikazjetfllatfi bi (4. / .)

Rje~enje
problema dobije se presjekom dva praven, definirana s odgovaraju-
cim jednadibama. Na sliei 4.2. nazoateni su lakozva ni koeficijellli smjerov{/ po-
jedinih pravaea koji predslavljaju tangense klilova u razmalranoll1 dijagramu.
U prelhodnom izlaganju, otpor R,o bio je linearan. U slutajll da jc ovaj otpor
nelinearan, jednadf bc (4. I.) poprimaju slijedeeu fomlll :

(4.2a.)

Up = / (Ip)' (4.2b.)

Sislem jednadzbi (4.2.) moze se rijc~iti primjenom nekog of itcraeijskih po-

stupaka (Gauss- Seidel, Newton- Raphson, itd.).
Jlustrirajmo slutaj nelineamog otpomika Rp preko slika 4.3. i 4.4.

aktivna
elcktric!m,
Iff /p

y
.
,
, Up =j{lp) ~:,
~.----------
:
:,
RTII Iff /p

ff~
Up = j{lp)
mrcfa If

.) b)

Slika 4.3. The\'l'nillov ekll;l'lllelll i ,reline",.,,; olpomik

134
 THEVENINOV EKVIVALENT I NJEGOVA PRJMJ ENA U ANALlZI ...

.,
-- - --~-~-"- - - - -- -- - - - .. rje~e nj e

jednadf ba 4.2a.
,
,,
1

I
Ern I R TIf
Slika 4.4. Graficka ilustracijajednadibi koje se odnose no nelilleami otpornik

U prethodnom razmatranju, vazno je primijetiti da se Theveninov ekvivalent

moze odred.iti za sarno lineamu aktivnu mrezu.
Pored Theveninove teoreme, u analizi slozenih elektri~nih mrefa ~es to se
koristi i tzv. Nortonova teorema (i Nortonov ekvivalent). Nortonov ekvivalent je
odreden preko Nortonovog strujnog izvora IN i paralelno mu vezane Nortonove
provodnosti, GN• Ovo je ilustrirano na slici 4.5.
r- -------------- ,r------- --------
Rm

n n

a) Theveninov ekvivalent b) Nortonov ekvivalen!

Slika 4.5. Ekvivalellcija izmedu Theveninove i Nortonove leoreme

Ako su poznati parametri koji definiraju Theveninov ekvivalent, parametri

koji se odnose na Nortonov ekvivalent mogu se dobiti preko slijedeeih izraza:

(4.3.)

135
ANALIZA ELEKTROENERGETSKIH SISTEMA

Prethodno razmalranje odnosilo se na elektri~ne mreze jednosrnjerne struje.

Yafoo je uociti da Theveninova i Nortonova teorerna vrijede i za elektri~ne
rnrefe naizrnjeni~ne struje. U tom s lu ~aj u (sto ce biti predrnet nasih daljnjih raz-
rnalranja) imamo ekvivalentnu Theveninovu impedansu ZTJI i Theveninov ekvi-
valenlni izvor naizmjeni~ne struje UTJI (slika 4.6.).
r---------------,
2m:, m Ip
•
z,.
n

------------ - --,
Slika 4.6. Theven;lIov ekvil'lIlell' za mreie I111;zmjen;clle sfntje

Za vecin u prakti~nih problema u analizi elektroenergetskih sistema, Theve-

ninov ekvivalent prikazan na sliei 4.6. nije dovoljan. Cesto je potrebno vrSiti isto-
vremeno izbacivanje vise grana spojenih izmedu razli~itih ~vorova. U tom slu-
~aju, neophodno je primijeniti matri~ni ra~un, te se tada odgovaraj uci ckvivalent
izrafuva prcko ckvivalcntne impedantne matrice i ekvivalenlnog vektora napona.
Odredivanje ekvivalenta izrazenog preko odgovarajucih mat rica nije bilo
predmet Theveninovog iSlrafivanja. Medutim, s obzirom da sc koristi analogan
pristup u gcneraliziranju ovog problema, u daljcm Icstu koristi se takodcr naziv
'Thevcninov ckvivalcnt'. Koristit cc se matri~ni ratun, a velitine kojc odreduju
Thcveninov ekvivalent bit ce odredene na osnovu odgovarajucih matrica koje
definiraju stanje e1ektri~nih mrefu.
Osnovna zadaca narednog razmatranja je odredivanje Theveninovog ekviva-
lenta u rnatri~nom obliku na osnovu poznatih matriea koje opisuju stanje dijela
mreze za koji se Theveninov ekvivalent odreduje.

4.2. THEVENINOV EK VlVA LENT

ZA GRANU SPOJENU IZMEDU JEDNOG tVORA I
REFERENTNOG tVORA

Na slici 4.7a. prikazana je Iincarna e lektri ~na mrefu, koja se satoji iz N ~vo­
rova i re ferentnog tvora O. Stanje ove mreze definirano je preko slijedecih mat-
ri ca, odnosno vck tora:
[YJ - matriea provodnosti postavljen. po metodi napona tvorova (reda N x N),
[U) - vektor napona tvorova prema re ferentnom ~voru (reda N).
[I) - veklor tvornih slruj. (red. N).

136
 THEVENlNOV EKVIVALENT 1 NJEGOVA PRlMJENA U ANALlZI...

Sve navedene matrice su kompleksne, posto analiziramo sistem naizmjenie-

ni h struja. Prisjetimo se da se matrica provodnosti po metodu napona evorova
odreduje na slijedeci naein :
dijagollalni c/alJ ovi ave ",a/rice jednald $ 11 s um; provodnosti svih grana
koje S1I spojene u razmo/roni cvor,
izvQlldijagonolni c/onovi motrice provodnosli jednoki $ 11 negativnoj vrijed-
nasI; sume provodnosti grana koje direklno povezuju razmo/rone cvorove.

I I
2 2
3 3
lineama elektrif na lineama elektri~na
mrefa definirana s: mrefa
m m I.
[y], [l!], [I] 4
N N
,,
u.
UN','
,, .
referentni fvor 0 referentni fvor 0
,,
/i//Il f(((11
a) Prije dodavanja grane b) Poslije dodavanja grane

Slika 4.7. Lillearna eleklriCtIll ",rei" prije ,. pos/ije dodowwja j et/n e grana prema
re/eretJ/llom c,'orll

Stanje mrete prije dodavanja grane (slika 4.7a.) opisano je slijedecom mabrie-
nom jednadzbom:
[Y][Uj=[l j. (4.4.)

Veklor napona evorova dobijemo preko jednadzbe:

[Uj=[Yr'llj. (4.5.)

Ako izmedu ':vora m i referentnog evora dodamo granu koja ima impedansu
Zg (provodnosl Yg = I/Z, ), ova promjena ce utjecati na promjenu napona svih
evorova, tj . dobil cemo novu matrienu jednadzbu:

[Y]"[Ur =[lj (4.6.)

gdje suo
[yt - matrica provodnosli koja ukljueuje dodanu gran u,
rut - veklor evomi h napona nakon dodavanja grane.

137
ANALIZA ELEKTROENERGETSKIH SISTEMA

Ovo sianje mrefe prikazano je na sliei 4.7b. Primijelimo da je vcktor tvornih

slmja oslao nepromijcnjen, dok je dodavanje grane dovelo do promjene u malriei
provodnosli.
Izrazirno malrieu [yt kao:

pri ~emuje:

m
o 0 o o 0
o o

Y, om (4.7.)

o o
00 · o · 00
matriea koja ima sve t lanove jednake nuli, izuzev dijagonalnog ~ Iana koji odgo-
vara tvom m. Vrijednost ovoga t lana jc jednaka provodnosli Yg (prisjetimo sc
da sc po metodi napona tvorova, provodnosli otocnih grana nalaze sarno na od-
govarajucim dijagonalnim mjestima).
Prema lome, jednadzbu (4.6.) mofe mo pisati kao:

(4.8.)

odnosno:

(4.9.)

Pomnof imo jednadfbu (4.9.) sa [Yr':

(4. 10.)

Prvi t lan na desnoj slrani jednadzbe (4. 10.) jcdnak je naponu cvorova mrefe
prije dodavanja grane Gednadi ba (4.5.)).
Na osnovu ovoga, jcdnadfbu (4. 10.) pi ~elllo kao:

(4. 11.)

138
 THEVENINOV EKVIVALENT I NJEGOVA PRIMJENA U ANALlZI. ..

S obzirom da se inverzijom matrice provodnosti dobije odgovarajuca matrica

impedansi:

[yr' =[Z]
to jednadzbu (4. 11.) mozemo izraziti kao:

[U]" =[U]-[Z][Y]G[U]" =[U]- [6U]

(4.12.)
[6U]=[Z][Y]G[U]" .
Vektor [6U] u prethodnoj jednadzbi predstavlja korekcioni vektor, s kojim je
potrebno korigirati napone ~vorova prije dodavanja grane, kako bi se dobili novi
napom .
S obzirom na specifi~nost strukture matrice [YlG (svi ~Ianovi jednaki nuli,
izuzev dijagonalnog ~Iana koji odgovara ~voru na koji dodajemo granu), to
proizvod:

(4.13.)

predstavlja vek tor ~iji su svi ~Ianovi jednaki nuli, izuzev ~Iana koji odgovara
~voru m. Ovaj ~Ian vektor. [/lG iznosi:

Ig = Yg
U.N

tako da je vcktor [llGjednak:

"'
[I]G= ([ 0 o· . I, · . ·00 J)' (4.14.)

gdje:
t - oznacava transpoziciju matrice.

Na taj na~in, korekcioni vektor [6U] moze se izraziti kao:

Z,.
(4.15.)

Z""m
Prema tome, korekcioni vektor napona [6U] predstavlja proizvod kolone m
matrice [2] i struje Ig • Slruj. I, je struj. koja le~e kroz dod.tu granu (slika 4.7b.).

139
ANALIZA ELEKTROENERGETSKlH SISTEMA

Uvn;timo izraz za korekeioni vektor napona [LlU] u jednadZbu (4.12):

(4.16.)

Ako iz prethodne matricne jednadibe izdvojimo sarno jednadzbu koja odgo-

vara cvoru m, dobit cemo slijedeci izraz:

Um
N
- -u - z /
If! _ g ' (4.17.)

S obzirom da je nova vrijednost napona cvora m jednaka proizvodu struje /.

i impedanse dodane grane Z.:

(4. 18.)

to uvrStavanjem ovog proizvoda u (4.17) i sredivanjem dobijemo:

/ = U. (4.19.)
• Zg +Z. .
Prethodnom izrazu odgovara shema prikazana na sliei 4.8.

Z•• m Ig
...,
,
N
V. Zg 'U
: m
0

Stika 4.8. lilmjell,ka , IIema koja odgovara j edlladi bi (4.19.)

Ako usporedirno shernu sa slike 4.8. sa shernorn koja odgovara Theveninovirn

ekvivalentorn krugu (slika 4.6.), rnozerno zakljuciti :
Thevenino v napon j edllak j e Ilaponu cvora m (prema referelll-
110m evoru). prije dodavall}a gralle (lIapolI prazllog IIoda).
ZTJI = Zm", The veninova impedallsa j ednaka je dijagollalnom clalJu lIlal-
rice [Z]. ko}; odgovara evorll m.
Prerna tome, struju kroz dodatu granu rnoierno vrlo jednostavno odrediti
na osnovu poznalib podalaka 0 rnrezi prije dodavanja grane. Nairne, iz poznale
rnatriee [Z] izdvoj irno dijagonalni clan koji odgovara cvoru na koji dodajerno
granu, te na osnovu poznatog napona tog evora prije dodavanja grane, odreduje-
mo struju kroz ovu granu (izraz (4.19.».
Odredivanjem struje kroz dodatu gra nu, automatski je odreden i vektor [lk
(svi clanovi jednaki nuli . izuzev clana koji odgovara cvoru na koji dodajerno
granu - ovaj clan jednak je /. ). Na osnovu poznatog vektora [I] G, odreduje se

140
 THEVENINOV EKVIVAL ENT I NJEGOVA PRIMJENA U ANALlZI...

korekeioni veklor [aU] (izraz (4.15.» . Konaeno, oduzimanjem korekeionog vek-

lora napona od veklora napona koji se odnosi na stanje prije dodavanja grane,
dobiju se novi naponi cvorova mreze ..
Naprijed izlozeni model moze se sum irati kroz slijedeei algoritam:
a) Za stanje mrere prije dodavanja grane, po melodu napona evorova formira se
matriea provodnosli [Y] i veklor evornih struja [I). Naeini se inverzija (iii
faklorizacija) matriee [Y]. odnosno dobije se impedantna matrica [Z] = [y]-'.
Vektor napona svih cvorova prije dodavanja grane (naponi praznog hoda)
odredi se koristenjem slijedeceg izraza:

[u]=[Z]U] · (4.20.)

b) Ako granu impedanse ZI dodajemo izmedu evora m i referentnog evora,

onda iz matrice [Z] izdvojimo dijagonalni elan koji odgovara ovom evoru
(Z•• ), a iz vektora [U] napon cvora m (U.). Struju kroz dodanu granu od-
redujemo prema izrazu:

U. (4.21.)
z, +Z_
c) Na osnovu poznate struje I, odredujemo korekcioni vektor napona (mno-
zenje III-te kolone matrice [Z] s strujom II)' Naponi svih evorova nastalih
dodava njem grane odreduju se po izrazu:

fur =[u]- [au ] . (4.22.)

Vazno je uoeiti da se, na osnovu jednom odredene matrice [Z] i vektora na-
pona [U]. grana moze dodavati izmedu bilo kojeg evora i referentnog evora, a
da se pri tome problem ne mora ponovno formulirati (nema potrebe za provode-
nje postupka navedenog pod a). Matrica [Z] sadTti Theveninove ekvivalentne
impedanse za sve evorove (dijagonalni elanovi za slueaj dodavanja otoene grane).
Na sliean nacin, vektor napona [U] sadTti Tbeveninove ekvivalentne napone za
sve ~vo ro ve.
Primjenu izlozenog postupka ilustriramo na dva jednostavna primjera. Radi
lakseg pracenja, odabrani su elektrieni krugovi jednosmjemih struj a.

Pr;mjer4.1.: Na slid 4.9. prikazanajejednosmjema mrei.a s tri fvora. Izvor elektromo-

tome sile od I V. prikljut cn je preko provodnosti od I S nn sabimicu I .
Sve provodnost'i date na s lici 4 .9. su mcdusobno jcdnake i iznose I S.
Koristeci sc prethodno izvedenim postupkom, odredi ti napolle tvorova
nakan dodavanja grane provodnosti od J S izmcdu sabimice J i refercnlnc
sabimice (olatna grana).

141
ANALIZA ELEKTROENERGETSKlH SISTEMA

IS I IS 2

IS 3 IS
~

!
( DU~ ~ IV t I, IS
,, ,,
~.

,' IS
--,,
,
Slika 4.9. Eleklriclla mreia iz p,.;mjera 4.1.

a) Slollje prije dodavQllja g ralle: Defi"irollje rhellenillova ekvil'alema

Matriea provodnosli (aktivne provodnosli - problem iednosmicmih

siruia):
Dijagonalni ~lanovi matrice provodnosti su:

y" ~ I + I + I ~ 3 (S)

y" = I + I + I =3 (S)

y" = I + I = 2 (S).

Izvandijagonalni tlanovi ove matrice iznase:

y" = - I (S)

Yll = - I (S)

Y21 = - I (S).

Ukupna matrica provodnosti (postavljcna po metodu napona tvo-

royal ie:

[Yl =[~1 -I -I]

3 - I (S) .
-I -I 2

Veklor ~vomi h siruia ie:

[/l =n}[~] (A) .

Matrica impcdunsi (otponlosti), dobijena invcrzijom matricc pro-

vodnosti iznosi:

142
 THEVENINOV EKVIVALENT I NJEGOVA PRJMJ ENA U ANALlZI ...

0,625 0,375
[Z] - [Yr' ~ 0,375 0,625
[
0,5 0,5

Vektor fvornih naponaje:

0,625]
[U ] ~ [Z ][I] ~ 0,375 (V) .
[ 0,5

S obzirom da graou dodajcmo izmedu c!vora J i rcferentnog c!vora,

Thcveninov napa" i Thevcninova impedansa (olpornost) imosc:
Um ~ U, ~ 0,5 (V)

Z", ~ Z" ~ 1 (0).

b) Odredivanje stanja pos/ije dodavanja grane: Rjefenje problema

Struju krnz dod.nu odredujemo preko izraza (4.19.):

I = U, 0,5 =025 (A)

g Z, +Z),) 1+ I '

1
Zg =-= 1 (0).
I
Vektor [llGje:

~[~]=[ ~ ]
[/]G
I, 0,25
(A) .

Korekcioni veklor "apana [LiU] iznosi:

ZIJ ] = 0,25 [ 0,5

[&U ]=[Z][ /]G= I, Z" 0,5] [ 0,125]
= 0,125 (Y).
[Z" 1 0,25

Vektor "apana nakon dodavanja graDe (novi naponi):

rut =[U]- [W] =[ 0,625] [ 0,125]

0,375 - 0,125
[ 0,5]
= 0,25 (Y).
0.5 0, 25 0.25

143
ANALIZA ELEKTROENERGETSKlH SISTEMA

Pri",jer 4.2.: Za mre! u prikazanu u Primjcru 4.1. odrediti napone svih f!vorova za slu-
faj kada se izmedu fvora 2 i referentnog c!vora dodaje grana koja ima pro-
vodnost - I S. Primijetimo da U OVOID slufaj u paralclna kombinacija pro-

°
vodnosti postojeee grane (+ 1 S) i provodnosti dodane grane (- I S) daje
rezultirajucu provodnost od S, Ito odgovara iskljufenj u postojeee grane.
Iz prethodnog primjera prcuzimamo podatke koji definiraju Theveni-
nov ckvivalcnt za slutaj dodavanja grane izmcdu lvora 2 i referentnog
lvora:

v'" =V, = 0,375 (V)

Z'" = Z" = 0,625 (0 ).
Impcdansa dodane grane je:
I
Z, = -= - 1 (0 ) .
-I
Struju kroz dodanu granu odrc<lujemo kori!tenj cm sIijc<leeeg izraza:

I = V, = 0,375 =_ 1 (A) .
x Z, +Z" - 1+0,625

Vcktor [I]Gje:

Korckcioni vektor "apona [6.U] ima vrijednosl:

Z,,]
[6V ]=[Z][/]G= I, Z" =- 10,625
[0,375] [-0,375]
= -0,625 (V) .
[Z" 0,5 -0,5
Vektor "apona fvorova nakon dodavanja grane (rje~c nj c problema):

0,625] [ -0,375] [ I]
[vr = [V]- [W ] = 0,375 - - 0,625 = I (V) .
[ 0,5 -0,5 I

Dodavanjem provodnosli od - I S izrnedu fvora 2 i refcrentnog fvora,

praktifno SOlO izbacili postojceu granll, koja ima provodnost oct I S. 3-
poni svih c!vorova postaju mcdusobno jednaki (mrd a je u praznom hodu).
Kroz ovaj primjcr upoznali smo na~in na koji je mogucc simuliranje
izbacivanja grana iz postojece mrcZe, a da nije potrebno ponovno ronnira-
nje matrice irnpcdansi, odl1osno rjeSavanjc lllatri~nc jcdnadZbe komplct-
nog sistema.

144
 THEVENINOV EKVlVALENT I NJEGOVA PRlMJENA U ANALlZI...

4.3. ODREDlVANJE THEVENINOVOG

EKVIVALENTA ZA SLUCAJ DODAVANJA GRANE
IZMEDU DVA CVORA

Theveninov elevivalent odredujemo za slueaj dodavanja grane izmedu dva

evora, pri eemu niti jedan od njih nije jednak referentnom cvoru O. Lineama
elektricna mreza za koju odredujemo Theveninov ekvivalent prikazan je na
sliei 4.1 Oa.).
Granu impedanse Zg dodajemo izmedu cvorova min. Dodavanjem ove gra-
ne, naponi svih evorova ce se promijeniti . Za odredivanje novog vektora napona
evorova primijeniti cemo proeeduru slicnu onoj koju smo primijenili u prethod-
nom izlaganju.

1
1
1
1
lineama elektriena m
mrcZa definirana s: .....,, lineama elektricna m I.
T
mrcfa
y, ~
[y], [V] , [J) n n Z.
N 4,
,, ,
U" : u. ,,
'U'"
,
.
referentni fvor 0 rcferentni ~ vor 0
11/117 111111 11111/ 11111/ 11111/ IIIfI/
a) Prije dodavanja grane b) Poslije dodavanja grane

Slika 4.10. Doda vo"je gralle izmedu dva cvora

Stanje mreze nakon dodavanja grane opisano je slijedecom jednadzbom:

(4.23.)

[l']a je matriea provodnosti koja predstavlja doprinos dodane grane. Prisjeti-

mo se da, kada bi provodnost Y. ukljucili u postojecu matrieu [Y]. onda bi se
ova vrijednost s znakom plus pojavila na mjestima (m, m) i (II, II) (dijagonalni
clanovi), a s znakom minus na mjestima (m, n ) i (n, m ) (izvandijagonalni
clano vi).
Prema tome, matriea [Yk glasi (sarno su cetiri clana raz licita od nule):

145
ANALIZA ELEKTROENERGETSKIH SISTEMA

m n
0 0 . 0 0 0
0 0
+Y, -Y, m

[Y]U= 0 • 0 (4.24.)

-Y, +Y, n
0 0
0 0 0 . 0 0

Vektor dodatnih ~vomih struja [lk jednak je proizvodu matriee [Yk i vekto-
ra novih napona [vt GednadZba (4.13.»:

[Y]u [ur = [f]G. (4.25.)

ZOOg speeifi~nosti matriee [Y] G, prethodni proizvod ima oblik :

0 0

[f]u=[Y]G[vt =
. (V " - V"" )Y
=
I, m
(4.26.)

. '.
(-V" +V N)y -I
• n

0 0

I, u prethodnom izrazu predstavlja struju kroz dodatu granu :

(4.27.)

Novi vektor napona ~vorova odre<luje se prcko slijedeceg izraza Gcdnadzba

(4.16.» :

[vr =[V]- [Z][/]G=[V]- [flV ] . (4.28 .)

S obzirom da vek tor [I]. ima sve ~ Ia nove jednake nuli, izuzev ~ Iana m (+Ig) i
~Iana n (- I, ), to je proizvod [Z] [1Js vrlo lako odrediti. On je jednak proizvodu
struje I, i razlike ~ I a nova kolone m i ko lone n matriee [Z], Ij . korekeion i vcklor
napona [flU] iznosi:

146
 THEVENlNOV EKVIVALENT I NJEGOVA PRlMJ ENA U ANAUZI.. .

(Z, . - Z,. )

(Z•• - Z•• )
[~u l = [Z l[llG = 1, (4.29.)

Izdvoj imo izjednadzbe (4.28) izraze za nove napone cvorova min :

U: =U. -(Z.. - Z•• )/ ,

(4.30.)
U: =U. -(Z .. - ZM) /,.

Oduzmimo drugujednadzbu iz (4.30.) od prvejednadZbe:

U IIIN _UN
"
=uIII -U.. -(Z_ +Z" " -2Z..... )1, . (4.31.)

Uvedimo slijedcec oznake u jednadzbu (4.3 1.):

Zm = Z .. +Z•• -2Z_
UTI/ =U", - U tI =U",,, (4.32.)
UN =U N _ U N
"''' ", /I

Ova ce jednadi ba sada imati slijedcei oblik:

U: .. = V ru -Z77I I" (4.33 .)

SIO odgovara dobro poznatoj formi Theveninovog ekvivalenla.

Pad napona na dodaloj grani iznosi:

..
UN -
_ 1'
--
Y,
- Z I .. ' (4.34.)

Uvrslimo ovaj izraz u jednadzbu (4.33.):

Z, I , =UTH - Zml , . (4.35 .)

Iz prelhodnog izraza dobijemo struju kroz dodatu granu:

Um
I, (4.36.)

147
ANALIZA ELEKTROENERGETSKIIl SISTEMA

Prethodne jednadzhe u potpunosti definiraju Theveninov ekvivalent izmedu

cvorova min slo~ene lineame elektricne mre:!e. Za njegovo definiranje, na
raspolaganju je potrebno imati matricu impedansi i vektor napona cvorova bez
dodate grane. Podaci 0 Theveninovom ekvivalentu su:

a) rheveninov ekvivalentni napan

Um;U",- U"= U",,, (4.37.)

jednak je razlici napona izmedu cvorova min (bez dodane grane).

b) rhevellillova ekvivalelltna impedallsa

(4.38.)

jednaka je zbiru dijagonalnih clanova matrice [Z], koji odgovaraju cvorovima m

in, umanjenom za dvostruku vrijednost izvandijagonalnog clana Zm,'
Theveninov ekvivalenllli krug prikazan je na slici 4.11 .

I, ........
, ,,
o Um =U•• Z, :, U;" =u: -u:
n
,
U N: UN
",, I '"
rcferentni cvor 0
11/111 1/1//1 ' //1/1/
Slika 4.11. Ekllivalelltni Tltel'ell;II0Y kl1lg. ko); odgovQm s lucaju
dodavanja grane ;zmed" dva cyora

VaZno je uoeiti da Thcveninov ekvivalentni naponski izvor nijc prikljucen

na referentni ~vor.
Sumirajmo sve korake neophodne za rjesavanje problema dodavanja grane
izmedu dva evora primjenom Theveninovog postupka:
a) Poznato [y], [Z] i [V] iz stanja prije dodavanja gra ne.
b) Thevenin ov napon odredimo na osnovu vektora [V] , Ij .

Um=U ... -U .. ;:;;U"mo (4.39.)

Theveninovu impedansu dobijemo na osnovu podataka sadrZanih u matrici [Z], tj.

(4.40.)

148
 THEVENINOV EKVIVALENT I NJEGOVA PRlMJENA U ANALIZI ...

Struju koja tece kroz dodatu granu odredujemo po izrazu:

(4.41.)

c) Korekcioni vektor napona [t.U] jednak je proizvodu struje I, i razlike cla-

nova kolone m i kolone n matriee [Z]. Novi vektor napona svih cvorova nakoo
dodavanja grane je:

rut = [U ] - [t. U ] . (4.42.)

Prate';i prethodnu proccduru mozemo zakljucili da smo granu koju dodajeroo

izmedu sabimica min zamijenili sa dva slrujna izvora I" od kojih jedan izlazi
iz sabimice m, dok drugi ulazi u sabimicu n (slika 4.12.).
J

1
J.
m
»
lincama elektricna
n1rCZ.
n
«
N
J.

rcfcrcntni cvor 0
1//1// I11111 111111
Silk. 4.12. Predstavljanje dodavanja grDf.e ;zmedu dvije sabirnice
preko odgovarajuCih slnljllih ;zlIora

Prema ovako usvojcnom prcdstavljanju. jednadzba koja opisuje novooastalu

situaeiju glasi:

[r][ur =[/] - [/]. (4.43 .)

m n
(1]. = ([00, . 1. ·· 00 · .- /, ..00])'. (4.44.)

U izrazu (4.43.) [I]G se pojavljuje sa znakom minus, jer je u ovom vektoru

slruja koja izlazi iz sabimice data s znako m plus.

149
ANALIZA ELEKTROENERGETSKlIl SISTEMA

Ako jednadzbu (4.43 .) pomnozimo sa:

[rt =[Z)
dobijemo:

[v )" = [Z)[/) - [Z)U)G=[V)- [Z)[/)G' (4.45 .)

Slruja I. datajejednadzbom (4.41.).

Primjer 4.3.: Z, mrefu d,tu u Primjeru 4.1. izmcdu s,bimie, I i 1 dod'ti granu provod-
nosli - I S (izb,eivanje postoj eee grane).
Na osnovu prethodno izlozenog postupka, Theveninov napon, Theve-
ninova impedansa i impedansa dodane grane su:

Urn = U, - U, = 0,625 - 0,375 = 0,25 (V)

Z'H = Z" + Z"- 2Z,, = 0,625+0,625-(2)(0,375) = 0,5 (0)

I I
Z =-=-=-1 (0).
, Y , - I

Struja kroz dodatu granu iZllosi:

I = U'" = 0,25 =- O,5(A) .

, Z,+ Z'H - 1+0,5

Korekcioni vektor napona jc:

(Z" -Z")] [0,625 - 0,375] [- 0,125]

[6U )=[Z)[rl, = I, (~" -Z,, ) = -0,5 0,375 - 0,625 = 0,125 (V) .
[(Z" -Zll ) 0,5- 0,5 °
Vektor novih naponaje:

0,625] [- 0, 125] [ 0, 75]

fUr = [U]- [6U ] = 0,375 - 0,125 = 0, 25 (V) .
[
0,5 ° 0,5

150
 THEVENrNOV EK VIVALENT I NJEGOVA PRlMJENA U ANALlZI.. .

4.4. SIMULTANO DODAVANJE GRANA

Ovaj slu~aj shemalski je prikazan na slioi 4.13.

m I B,

elektrit!na mrcZa I
Y, = -
definirana s : n g Zgl

[y] , [U] , [I] k I B,

referentna sabimica
111111 ///111 111///
Slika 4.13. Shemalski prikaz simultollog dodavallja dviju grmw izmectu sabimica

Izmedu sabimiea (~vorova) min dodajemo granu impedanse Z Bh a izmedu

sabimiea kit granu impedanse Z,2.
Na osnovu prelhodnih razmalranja mozemo direktno definirati veklor [tJG:
m n k I
[ I] G = ([00 · . I g l . ·-1I I .. I g2 . ·-1g2 ··00])' . (4.46.)

Slrujc koje leku kroz dodatu granu su date slijedeeim izrazima:

I " = (U: -U: )Yg ,

(4.47.)
I" = (U: -U: ,)Y g, .

Izdvojimo iz generalne jednadzbe:

fur =[U ]- [Z][I]a (4.48.)

151
ANALIZA ELEKTROENERGETSKJH SISTEMA

jednadZbe koje odgovaraju sabirnieama na koje se dodaju grane:

V: =V. - (Z.. -Z•• )I. , - (Z... - Z., )/,2

V: = v. -(Z.. - Z•• )I" - (Z .. - Z., )/,2

(4.49.)
V: =V, - (Z.. - Z.. )/,,- (Z... -Z.,) /,2

V( = V,-(Z,. - Z", )/" -(Z,. - ZI/) /,2'

Oduzmimo od prve jednadfbe drugu jednadf bu, a od treee jednadzbe tetvrtu

jednadZbu:

V: -V: = V. -V. - (Z.. +Z•• -2Z• .)/, , - (Z., +Z.,-Z.,-Z.. )/,2

(4.50.)
V: -V( = V, -V,-(Z.. + Z'" - Z.. - Z,. )/,,- (Z... +ZI/-2Z.,) /,2·

Uvedimo slijedcec oznake:

Zrll = Z".". + Z,./I - 2Z IM

Z Tl2 = ZM. + Z ItI - Z"., - Znt

(4.5 1.)
Z TlI :;;; Z TI2

Zm = Z... + ZI/ - 2Z.,.

Prisjelimo se da smo u prelhodnom izvodenju koristili t injenieu da je mal-
rica [Z] simetritna (Z., = Z.m, Z., = Z'm)'
Prema lome, jednadZbu (4.50.) sada mofcmo napisali kao:

V:" =U".tt - ZTII ' , I - ZTI2 ' g2

(4.52.)
U: :::; U AI - Z rzl / J'1 - Zrn l'2
pri temuje:

V~
-=u:. .
V N =VN _ V N
- V(
U",,. =U", -VII
V" = V , -V,.
l ednadf ba (4.52.) u matrit nom obliku glasi :

(4.53.)

Napi~ imo jednadzbu (4.53 .) u slijedocom obliku:

[V )G= [V )T//- [Z )T// [/) p' (4.54.)

152
 THEVENINOV EKVIVA LENT I NJEGOVA PRIMJ ENA U ANALIZI...

Pojedini clanovi matricne jednadZbe (4.54.) imaju slijedeee znacenje:

a) Veklor napona na dodatim granama:

b) Veklor Theveninovih napona

(U]TII ;[~: 1
e) Vektor struja kroz dodate grane

(l] p; [ /,,] .
1, 2

d) Theveninova matriea impedansi

[Z]TIl ; [ZTII
ZTli
S obzirom da je:

(4.55.)

10 matricna prcdslava ovih j ednadzbi glasi:

[U:.] [Z"
U: ::;; 0
0 ][ /, , ]
Zg2 Jgl '
(4.56.)

odnosno:

[U]G; [Z]G[/] p (4.57.)

[z]G; [Z~, z:J

Malriea [Z)Gje dijagonalna matriea cij i su dijagonalni c lanovi jednaki impe-
dansama dodatih grana.
Uvrslimo veklor napon. [U]Gdefiniranjednadzbom (4.57.) u jednadzbu (4.54.):
(4.58.)

153
ANALIZA ELEKTROENERGETSKIH SISTEMA

Sredivanjem dobijemo:

(4.59.)

Mnozenjem ove jednadZbe s ([Z]G +([Z]TIIr' dobijemo izraz za odredivanje

struja kroz dodane grane:

(4.60.)

Ovim izrazom odredujemo struje kroz dodate grane, na osnovu matriee im-
pedansi dodatib grana, Theveninove impedantne matriee i vektora Thevenino-
vih napona. Navedeni izrazje u potpunosti analogan izrazu (4.19.), s tim da se
ovdje radi 0 odgovarajucim matricama. Dimenzije svih marriea i vektora su rayne
broju dodalih grana (u ovom slueaju dvije).
Jednadzba (4.60.) upucuje na ekvivalentnu simbolicku shemu prikazanu na
sliei 4.14.

[Zlm
[J] p

[Ule
[UlT/l (
D [ZlG

Rcfercntna sabimica
////11 /11111 /1//11
Slib 4.14. Shematski prikoz Theveuillovog ekv;valellla II matr;cllom obliku

Izlozeni postupak se praktieno provodi na slijedeci nacin:

a) Poznato je stanje prije dodavanja grana opisano s:

[y] , [Z], [U] .

b) Na osnovu poznatog vektora [U] odredujemo vcktor Theveninovih napo-
na [U] T11 (razlika napona sabimiea izmedu kojih se prikljucuju grane).
Matriea [Z]G fonnira se tako da se na odgova raj uCa dijagonalna mjesta
uvrste vrijednosti impedansi pojedinih grana. Na osnovu poznate malriee [Z],
formira se matrica [Z] TII, kori ~ tenj em izraz. datim jednadzbama (4.51.)
Nacini se zbir [Z]G + [Z] TII. Kod prakticne realizaeijc algoritma matrieu
[Z]G nije potrcbno ni fonnirati . Dovoljno je na odgovarajuca dijagonalna

154
 THEVENINOV EKVIVALENT I NJEGOVA PRIMJENA U ANAUZI...

mjesta u matriei [Z]TH dodati impedaose pojedioih grana. Na"ioi se iover-

zija matriee ([Z]G + [Z]TH), tj dobije se matriea:

([ Z)G+ [Z)TlY ' .

Na osoovu izraza (4.60.), odredi vektor struja kroz dodane grane:

Na osnovu poznatog vektora [I]", jednostavno se formira vektor Uk (prema

(4.46.», te se na osnovu izraza:

[ut =[U) - [Z)[i)G

odredi vektor novih napona.

Primjer 4.4.: Za mrezu datu u primjeru 4.1 ., izmedu sabimica J i 3 i sabimica 2 i 3 do-
dati grane koje imaju impedanse jednake 1 0 (provodnosti 1 S).
Vektor Theveninovih napona je:

[U]rH =[U,-U, ]=[O,625-0,5]=[ 0, 125] .

u, - U, 0,375-0,5 - 0, 125
Theveninova impcdantna matrica iznosi:
Zr" = Z" + Z" - 2Z" = 0,625 + 1- (2)(0,5) = 0,625 (0)
Zm = Z" + Z" - 2Z" =0,625 + 1- (2)(0, 5) = 0.625 (0)
Z'" = Zr" = Z" + Z" - Z" - Z" =0,375 + 1- 0,5 - 0,5 = 0, 375 (0).
Odgovarajucc matrice nakon dodavanja impedansi grana su:

0,625 0,375]
[Z]", = [ 0,3750,625 (0)

[Z]G= [Z~, z:J [~ ~] (0 )

1,625 0,375]
([Z]G+ [Z]",)= [ 0,375 1,625 (0)

([
_ ] [] _I [ 0,65 -0, 15] (0 )
Z G + Z",) = _ 0,15 0,65 .

Struje kroz dodane grane iznose:

- 0,15][ 0,125
0,65 - 0,125
]=[ 0, 1 ] (A).
- 0,1

155
ANALIZA ELEKTROENERGETSKIH SISTEMA

Vektor ekvivalentnih strujnih izvora [1)0 jc:

I 2 1
[/Jo = ([ I" 1,2 (-I,,~ /,J))'
= ([ 0, 1 - 0, 1 (- 0, 1+ 0,1)])'.

Vcktor napona nakon dodavanja granaje:

[Ur = [UJ- [Z ][/Jo =

[~::~!]-[~::~!
0,375
= 0,625 0,5][ 0,1 ] [ 0,6]
0;5 - ~, I = ~:; (V).
0,5 0,5 0,5

4.5. SIMULTA NO DODA VANJE GRANA

UKLJU(;UJUCII REFEREN TNI (;VOR

Na sliei 4.15. prikazan je slueaj simultanog dodayanja jedne grane izmedu

dYije s.biroiee, a druge grane izmedu sabiroiee i rererentne sabiroiee (eyora).

m I. ,
Elektricna mrei.a
definirana s :
n
[ Yg 1 =
Zg'
[y], [V], [I]
k Ig2

Yg., =

Rcrcrenlna sabimica
/II/II IIIIII IIIIII
Silka 4.15. Sil1lullallO dodawlIIje gralle izmedll sabi,.,,;cCl
IIkljllCllj uCi ; re!erellllJll sabirn;c:u

156
 THEVENINOV EKVIVA LENT I NJEGOVA PRIMJENA U ANALIZI...

Veklor ekvivalentnih strujnih izvora mofemo di rektno formulirati :

m n k
[/]c = ( [0 0 · . 1,1 ' ·- 1,1 . . I" ··00 ])' . (4.6 1.)
Izdvojimo iz matri cne j ednadzbe:

[Vr =[v ]- [z]U]c

jednadzbe koj e odgovaraju sabimicama na koj e se prikljucuju grane :
v: = V. - (Z•• - Z. J /'I -Z., I "
V: =V. -(Z•• - Z •• )I,I -Z.. I" (4.62.)
N
V, = V, - (Z"" - Z .. )/ , I -Z" I".
Od prve jednadZbe oduzimamo drugu jednadZhu, a treeu jednadZbu prepisujemo.
N N
V. - V. = V. -V. - (Z •• +ZM - 2Z_ )/ , I -(Z", - Z.. )/"
(4.63 .)
vi = V, - Z" I ,2'
Uvedimo slijedeee oznake:
ZT II ;;;. Z",,,, + Zft" - 2Z","
Z Tl2 ;;;. Z",* - ZnJc
(4.64.)
Z nl = ZTl2

ZT22=- ZU·
Izrazi ma (4.64.) delinirana je Theveninova impedantna matrica, tj .

[Z]T1f =[ZT11
Z (4.65.)
T21

Vektor Theveninovih napona je:

(4.66.)

OSlale velicine, odnosno postupak Ijesavanja u pOlpunosli je identican onom

izvedcnom u prcthodnom s lucaju (dodavanje grana bez referentne sabimice).
Sumirajmo prav ila za fonniranje Theveninove impedantne matri ce:
- Dijagonalni clan koj i odgovara grani koja se priklj ucuje izmedu dv ije sa-
bim ice isti je kao ranije;
- Dijagonalni clan koji odgovara grani koja se pri klj ucuje izmedu sabimiee
i referenlne sabimiee ravan je dijagonalnom clanu matriec [Z], koji odgo-
vara sabimiei na koju se grana priklj ucuj e;
- Izvandijagonalni clanovi su jednoslavnij i nego u prelhodnom slucaju.

157
ANALIZA ElEKTROENERGETSKIH SISTEMA

4.6. POSTUPAK ZA FORMIRANJE THEVENINO VE

IMPEDANTNE MATRlCE
U prethodnom izlaganju izloZen je na~i n fonniranja Theveninove impcdantne
matrice za slu~jeve simuhanog dodavanja do dvije grane. Postupak se moZe gene-
ralizirati za proizvoljan broj od Ng grana, koje se simuhano dodaju izmedu sabimica
i izmedu sabimica i referentne sabimice. Mattica [Z]m je reda Ng x N., a na osnovu
izlozene procedure, za njeno fonniranje kotistimo slijedeca pravila (tabela 4. 1.):
Tabela 4. 1. PravUa ZlI /ormiranje Thel'ell;nove impeclafJIfle matrice
No Shema Jednadfbe Broj
m

Zm = Z".", + Z,.II - 2Z. . "

:Jgrana;

(4.67.)
k Zrif = ZM. + Z", - Z"" - Zltk

~ granaj
m

:Jgrana; Zm = Z.", + Z" .. - 2Z....

2 (4.68.)
k

granaj

IIIIII
m

II/III
3 (4.69.)
k

Jgranaj ZTji = Z nJ

111111
158
 T HEVENINOV EKVIV ALENT 1 NJ EGOVA PRIMJ ENA U ANALl ZI...

Koristeci izraze navcdene u tabeli 4.1., Theveninova impedantna matriea

[Z]TH vrlo jednostavno se formira na osnovu poznate matriee [Z], koja odgovara
osnovnom problemu (prije dodavanja grana). Kao Sto j e poznato, matrica [Z] je,
bez obzira na rijetku popunjenost matriee [y], puna matriea (svi clanovi razliciti
od nule) Sto zahtijeva znacajne iznose memorije racunala. Zbog ovog se, kod
rjeSavanja problema elektroenergetskih sistema koji su relativno velikih dimen-
zija, ne vrSi inverzija matrice [y] , nego se njenom faktorizaeijom zadrfavaj u 050-
bine rijetke popunjenosti .

4.7. PRlMJENA THE VENINO VOG EKVIVALENTA

KOD SIMULIRANJA RAZLICITIH
PROMJENA U MREtI

Primjena Theveninovog ekvi valenta moze se vrlo efikasno koristiti u razlici-

tim problemima analize elektroenergetskih sistema, poseboo u situacijama kada
je broj grana koj e dodajemo (kojima simuliramo promjene) znatno manji od
ukupnog broja sabirniea razmatrane mreze.
S obzirom da je matrica [Y] reda N x N (N - ukupan broj sabirnica), to je za
svaku promjenu parametara mreze potrebno ponovo fornmlirati problem (fornli-
ra ti matricu [Y] i inverzijom dobiti matrieu [Z]) . Vodeei racuna 0 tome da je
broj sabirniea u prakticnim analizama elektroenergetskih sistema relativno veliki
(nekoliko stotina pa do nekoliko hiljada), svako reformuli rarije problema zahti-
jeva dugotrajna iuacunava nj a, bez obzira da Ii se rad i 0 promjeni sarno jednog
iIi viSe parametara mreZe. Ako je broj promjena parametara mreze puno manji
od broja sabirnica (Ng « N), znacajne uStede se postifu primjenom Thevenino-
vog ekv ivalenta. Nairne, u slucaju primjene Theveninovog ekvi valenta, jednom
dobijeno rj e~enj e osnovnog problema sarno se kori gira, primjenom prethodno
izloz.nih procedura. Za svako novo stanje nastalo promjenom parametara mre:!e,
potrebno je na osnovu jednom odredene matriee [Z] form irati relativno malu
matricu [Z] TH (reda Ng x Ng ) , njoj dodati matricu impedansi [Z]G kojom simuli-
ramo promjene u mrezi i naciniti inverziju ovako dobijene matrice. Ostala izra-
cunavanja, potrebna za dobijanje novog rj e~enj a (odredivanje korekeionog fak-
tora napona) vrlo brzo se provode. Kroz ranije izlo:!ene primjere upoznali smo
se kako je OIoguee dodati proizvoljan broj grana izmedu sabirniea i izmedu sa-
birniea i referentne sabirnice. Pri mjenom Theveninovog ekvivalenta mozemo
vrlo efikasno simuli rati slijedece promjene u elektricnoj mrezi:

aj Dodavallje 1I0V;" gralla

Form irati matrieu [Z]g, tako ~to na odgovarajuea dijagonalna mjesta uvrsti-
mo impedanse grana koje dodaje mo.

159
ANALIZA ELEKTROENE RGETSKlH SISTEMA

b) Izbacivanje pos/ojeCiiJ grana

Ako se u osnovnoj mrezi, izmedu sabirniea min nalazi grana t ija je provod-
nost jednaka Yg l , onda se ova grana moze 'izbaeiti' iz mreze tako sto izmedu
ovih sabimiea dodamo granu koja ima provodnost - Yg i • To prakti¢no znaci da je
na odgovarajuce dijagonalno mjesto u matrici [ZJ. potrebno dodati impedansu:

Z ; __
1
,I Y
"
c) Korekcija provoelnos/i pos/ojeCiiJ grana
Postupak analogan prethodnom. Dodaje se grana t ija provod nosl. u kombi-
naeiji s provodnoscu postojece grane daje Zeljenu provodnost.
e1) Kratko spajanje sabimica
(zmedu sabimiea koje kratko spajamo dodaj e se grana tija je impedansa
jednaka nuli (Z" ; 0). Isto vrijedi za kratko pajanje sabimiee s referenmom sa-
bimicom.

Posebno zanimljiva i ef!kasna primjena Theveninovog ekvivalenta je kada ima-

mo slutaj da se u razmatranom problemu nalazi relativno mali broj nelineamih
elemenata. Kao sto je pozna to, nelineami problem se rjesava primjenom nekog
od iterativnih postupaka. OdgovarajuCa matriea se mora preformulirati u svakom
iterativnom eiklusu, sto zahtijeva dugacka vremena izracunavanja ove vrste pro-
blema. Ovaj problem se moze izbjeci podjelom elektritne mrde na dva dijela:
lineami i nelineami . Za lineami di o fomliramo Theveninov ekvivalent koji od-
govara n~e stin13 prikljucka nelineamih grana. Theveninov ekvivalenl ima Illatriee
znatno ni zeg reda od reda matricu koja odgova ra cijelom problemu. Nelineame
grane 'dodajemo' na Theveninov ekvivalent, tako da se iterativni postupak pro-
vodi na matrici znalno nizeg reda.

4.8. DIJAKOPTIKA

Dijakoptika je postupak rjesavanja s loze nih s istema razbijanjem originalnog

sistema na vise jednostavnijih podsistema, a modifikaeijom rjesenja za pojedine
pods isteme dobije se rjesenje koj e odgovara ukupnom problemu. Dijakoptiku
jc prvi uveo Gabriel Kron u oblasti tenzorske analize, a siru primjenu u oblasti
elektroteh nikc dijakoptika je dozivjela pocetkom sezdesetih godina. Primjenom
dijakoptike postizu se znacajne ustede u eentralnoj memoriji racunala i u vreme-
nima izracunavanja. Bez obzira na Cinjenicu da danas na raspolaganju imamo
vrlo moen a i vrlo brza ratunala, primjena dijakoptike ima znatajn u perspektivu.
Znacajnija primjena dijakoptike ocekuje se kod analiza EES u realnom vre-
menu (razmjena ekvivalena/a izmedu pojedinih podrucja) i kod koristcnja para-

160
 THEVENINOV EKVIVALENT 1 NJ EGOVA PRIMJENA U ANALIZI...

ieinog racLlnQnja - procesiranja. Kod paralelnog mliltiproeesorkog r.~unanja,

svakom procesoru dodjeljujemo odgovarajuci podsistem, a eentralni proeesor vrSi
koordiniranje ukupnog rada i razmjenu infonnaeija izmedll pojedinih procesora.
Elektroenergetski sistemi su zbog svoje fonne posebno pogodni za prirnjenu
dijakoptike. Nairne, konfiguraeije EES su takve da se oni generalno rnogu gru-
pirati Da vi~e podsisterna izmedu kojih postoji relativno mali broj rnedusobnih
veza. Tipi~an prirnjer su distributivni i industrijski EES, koji individual no irnaju
veliki broj sabimie. a s prijenosnim sisternorn su povezani s rnalim brojern viso-
konaponskih vodova.
[zlaganju dijakoptike posveceno je vi~e posebnih knjiga, rnonografija i dok-
torskih radnji. Medutim, uvodenjern koneepta multifaznog Theveninovog ekvi-
valenta u rn.tri~norn obliku, vrlo je jednostavno lIvesti dijakoptiku koristeei se
prethodno uvedenim pravilima.
Za izlaganje koneepta dijakoptike poslu~it cemo se jednostavnirn prirnjerom,
koji je prikazan na sliei 4.16. Razmatrani EES se rno~e grupirati u dva odvojeDa
podsisterna (EES I i EES2), koja su rnedusobno povezana sarno s jednirn vodorn
irnpedaDeije Zg, koji povezuje sabimiee min. Neka je N ukupan broj sabimiea
koji odgovara ukupnom sisternu (uklju~ujuci i sabimiee min).

m Zg n
EESI ~
EES2

Slika 4.16. Medllsobllo povezlllli podsistemi EESI ; EESl

Isklju~imo iz razrnatranog sistema granu koja povezuje sabimiee min (sli-

ka 4.17.). Neka je N, broj sabimica koja odgovara EES I, a N, broj sabimiea koji
odgovara podsisternu EES2. Primijetirno da sabimiea m pripad. podsisternu EES I,
a sabimiea n podsistemu EES2.

m n
EESI f--o 0- EES2

Slika 4.t7. Od"ojelli podsisremi EES I i EES2

16 1
ANALIZA ElEKTROENERGETSKlH SISTEMA

Ozna~imo sa:
[y] , - malrieu provodnosli koja odgovara podsislcmu EESI bcz grane Zg
(rcda N, x N,),
[Yj, - matrieu provodnosti koja odgovara podsislemu EES2 bez grane Zg
(rcda N, x N,),
[I] , - vektor ~vomih slruja prvog podsislema,
[I], - vektor ~vomih struja drugog podsislema.
Vektor cvomih napona prvog podsislema jc deliniran kao:

[Yl,[ut =[11, f [YJ;' (4.70.)

[Ul,=[yn/l, =[Zl, [11,·
Na isti na~in , za vektor napona drugog podsislema imamo:

[Yl,[Ul, =[/], f [Y ];' (4.71.)

[Ul, = [Yl~' [/], =[Z], [/],.
Ako s [U] ozna~imo veklor napona koji odgovara ukupnom sistcmu s izba-
~enom granom Zg:

[Ul=[[Ul,] (4.72.)
[U],
onda mozemo pisali:

[Yl, 0]
[[ut] _[[ll, ]
[ o [Y], [Ul, - [/1, . (4.73 .)

Zbog blok-dijagonalne slrukture matriee provodnosti u (4.73.), dobijemo:

[Ul=[[Ul,]=[[yt 0 ] ., [[It ]=[[Zl, 0] [[11,]. (4.74.)

[Ul, 0 [Yl, [/1, 0 [zl, [I ],
Primijelimo da smo izbaeivanjem grane izmedu sabirniea min posligli
blok-dijagonalnu fornm matriee provodnosli, a samim lim i blok-dijagonalnu
strukturu odgovarajuce impedanlne mal rice. U protivnom, na izvandijagonalnim
mjestima (11/, /I) i (/I, 11/) pojavila bi se provodnost grane s ncgativnim predzna-
I
kom ( - - ), Ij . umjeslo nul-submatriee pojavile bi se matriee razlicile od nule,
Z.
pa bi nam i impedantna matrica bila puna matrica.

162
 TllEVENINOV EKV1VALENT 1 NJEGOVA PRJMJENA U ANALIZ1...

Napi~imo jednadzbu (4.74.) u obliku:

[VHZ] [I] (4.75.)

[V] =[[V],]
[V],
[Z] =[[Z],
o
0]
[Z],
[/] =[[/],].
[I],
lednadzba (4.75.) definira pona~nje ukupnog sistema bez grane Zg. Ako iz-
medu sabirniea min vratimo izbacenu granu, dobit cemo rje~enje koje odgova-
ra sistemu sa slike 4. 16.
Dodavanje izbacene grane je identicno ranijem opisanom postupku doda-
vanja grane izmedu dvije sabirniee (slika 4. 18.).

EESI III n EES2

[Yj, [Yl,
[I] , •, ,
[I],

U m,
N: '
:VIIN
Slika 4.18. Ek"ivalelJliranje dodoval/jn grane izmedll (/vije sabil'llice
preko dva slnljllo izvora

Theveninov napon i impedansa su:

UTI/ = U.,- U" =U",,,

(4.76.)
Zm :: Z",,,, + Z"II - 22",,, = Z",,,, + Z"" .
y
o
Kao ~to smo ranije napomenuli, zbog biok-dijagonaine fonne malriee [Z), cla-
novi Z",,, = Z_ su ravni nuli.
Struja kroz dodatu gra nu, odnosno ekvivalentni strujni izvori su:

I = VTI/ (4.77.)
g Z, +ZTH

163
ANA LIZA ELEKTROENERGETSKlH SISTEMA

Defini raj mo veklor [I) G' kao veklOr koj i ima sve ~ Ianove ravoe nuli, izuzev
~ Iana koji odgovara sabirniei m, pri ~e mu je vrijednosl ovog ~ Iana jednaka f,
(ovaj veklor ima N, ~Ianova):
Iff N,
,
. I . ·00))' . (4.78.)

Veklor novih napona sabirniea koje pripadaju podsislemu EES I dobije se

prema slijedecim izrazima:

[Y),[ur =[f ),- [f1o, / [Y ];' =[Z),

[Vr =[Z),[f ),- [Z),[f)G' (4.79.)
[Vr =[V), - [~V ),.
S Ii~no prelhodnom izvodenju, defini rajmo veletor [f) m kao:
N, + I n N
[f )a, = ( [ 0 0 . . . -I,' . ·00))' . (4.80.)

Primijelimo da brojevi sabirniea drugog podsislema pocinj u od broja N, + I.

Veklor novi h napona za podsislem EES2 iznosi:

[Y), [UJ: =[f ], - [f)G' / [Y);' =[Z),

[V]:' = [Z),[t), - [Z),U)G'
[V): = [V), - [~V ), . (4.81.)

Korekeioni veklori napona [~U), i [~U) , lako se i zra~unavaj u mnozenjem

odgovarajuce kolone impedantne malriee sa strujom f g •
Uustrirajrno primjenu diakoptike na primjeru prikazanom na sliei 4.1 9., koji se
sasloji od tri podsislema, medusobno povezana s dvije grana impedansi Z" i Z.2'

Iff Z" n k Z g2 I
EES 1 EES2 EES3
N, N, N,

-
Slika 4. 19. Primjer primjel/ e dijakoptike I1a /r; p ar/sistema
dobijello ;z re=;mlljem ddje gralle

164
 THEVENINOV EKVIVALENT 1 NJEGOVA PRIMJENA U ANALlZI...

Neka su:
N" N, iN, - ukupni brojevi sabimica prvog, drugog i treCeg podsistema,
[I]" [I], i [I], - vektori ~vomih struja pojedinih podsistema,
[Z]" [Z], i [Z], - impedantne matriee pojedinih podsistema,
[UJ" [V], i [UJ, - vektori napona pojedinih podsistema pri izrezanim granama.
Impedantna matrica ukupnog sistema s izrezanim granama glasi :

[0] [0]
[zl.
[Z] = [0] [Z], [0]
[0] [0] [Z],
Primijetimo da se sabimiea m nalazi u podsistemu EES I, sabimiee n i k u
podsistemu EES2, a sabimiea I u podsistemu EES3.
Clanovi Theveninove impedantne matriee su:
o
2:.
Z TII = Z IP/IPI + ZII/I - 2Z"," = Zm," + Z"n

ZT21 =-Z..
tako da ova matriea glasi:

Vektor Theveninovih napona je:

[V]m =[V~ -V,].

V, -V,

Matriea impedansi dodanih grana iznosi:

_] =
[Z G
[Z.,0 Z
0] •2
.

165
ANALIZA ELEKTROENERGETSKIH SISTEMA

Konaeno, vektor struja kroz dodate grane odredujemo prcko izraza:

[I] , = ([ Z]G+ [Z] rll r ' (V]TI/ .
Na osnovu ovog vektora, odredujemo dodatne slrujne izvore za pojedine pod-
sistcme, te konaeno dobijamo nove napone.
Razmotrimo prednost primjene dijakoptike upravo na prethodnom primjeru
od tri podsistema. Kod ovog razmatranja usvojit cemo da za rje~avanje proble-
ma koristimo tehniku klasiene invcrzije matrica, a ne pristup preko faktorizacije
matrice i tchnike spremanja rijetko popunjcnih matrica.
Za rjesavanje problema bez dijakoptike morali bismo formirali matricu pro-
vodnosti [Y] reda N x N (N = N, + N, + N,) i naciniti njenu inverziju, kako bi
dobili impedantnu matricu [2]. Za spremanje matrice [2] potrcbno jc imati na
raspolaganju N x N = N' lokacija u centralnoj memoriji racunala (prctpostavlja
se da na raspolaganju imamo algoritam koji nam u prostoru matrice provodnosti
vraca inverznu matricu). Uzmimo takeder d. je broj raeunskih operacija potreb-
nih za dobijanje inverzne matrice priblizno jednak N'.
Ako za rje~avanje navedenog problema pristupimo uz koristenje dijakoptike,
onda je za spremanje odgovarajucih matrica potrebno
N,' +Ni + N;
lokacija u mcmoriji racunala, i priblizno
NI) +Ni +N;
racunskih operacija potrebnih za dobijanje odgovarajucih impedan lnih malrica,
~to predstavlja znaeajnu redukciju u odnosu na standardni poslupak rj esavanja.
Uzmimo slijedeci brojni primjer. Ncka je:
N, = N, = N, = 100 .
U tom slucaju su potrebni mcmorijski zahtjevi i broj racunskih opcracijajednnki :
0) Bez primjene dijokoPlike
- broj potrebnih lokacija u memoriji racunala je:
(100 + 100 + 100) (100 + 100 + 100) = (300) (300) = 90.000
- priblizan broj racunskih operacija za in verziju matrice:
300' = 27.000.000 .
b) S primjenoll/ dijakoPlike
- broj potrebnih lokacija u memoriji racunala je:
(100) (100) + (I 00) (100) + (I 00) (100) = 30.000
- priblizan broj racu nskih operacija za inverzij u matrice:
100' + 100' + 100' = 3.000.000 .

166
 TI{EVENINOV EKVIVALENT I NJEGOVA PRlMIENA U ANALIZI.. .

Kod nc vclikog broja izrezanih grana, izracunavanja potrcbna za forrniranje

Theveninove malrice, njenu inverziju i dobijanje preostalih rje~enja su zanema-
ri va U odnosno na naprijed navedena izracunavanja.
Posebno znacajne uStede se postizu primjenom dijakoptike kod viSestrukih
promjena u sarno nekom od podsistema. Kod k1asicnog forrnuliranja problema,
pOlrebno jc za svaku promjenu ponovno forrnulirati problem, dok se primjenom
dijakoptike promjene v~e sarno na odgovarajucim podsistemima.

pr;~er 4.5.: Primjenom dijakoptike rije~iti elektri~nu mreiu prikazanu na slici 4.20.
Podjelu na podsisteme izvr~ iti izrezivanjern grana spojenih izmec1u sabir-
nica3i4i6i 7.
Provodnosti svih grana su met1usobno jednake i iznose I S. Strujni iz-
vori su:
I, ~ 1,1 (A)
I, ~ 1,0 (A).

I IS 1 IS 4 IS 6 IS 7 IS 9

IS IS IS IS IS IS
2 5 8
IS IS IS
I,

Slika 4.20. Elektribw mreia iz Primjera 4.5.

Izrezivanjem gnma spojenih izmedu 3 i 4 i J i 7, dobijamo tri odvoje-

na podsistcma, kako jc to prikazano na slici 4.21.

Podsistem I Podsistem 2 Podsistem 3

I IS J 4 IS 6 7 IS 9

IS IS / IS IS IS IS
2 5 8
IS IS IS
I,
- -
Sli ka 4.21 . Tri pm/sistema dobijcllo izrez;\'O"jem dvije gro"e

167
ANALIZA ELEKTROENERGETSKIH SISTEMA

8roj sabimica sva to podsistemaje isti, tj .:

N, =N, =N, =3.

Vektori fvomih slruja su:

[/],=([I,OO])' = ([I,IOO])' (A)

[I], =([0 0 0])' (A)
[I], = ([0 0 I, ])' = ([0 0 I) ' (A).

Matrice provodnosti su medusobno jednake, i iznose:

3-I -I]
[r], =[r ], =[r], =
[ -I
-I
2
- I
- I (S).
2

lrnpedantne matrice, dobijenc inverzijom matrice provodnosli su:

[Z], =[Z], =[Z], =

I[ I I]
I 1,67 1,33 (0) .
I 1,33 1,67

Vektori napona pojedinih podsistcm3 iznosc:

V,]
[V,
[I I
[V], = V, = [Z],[I], = I 1,67 I ] [ 1.1
1.33 0 ] = [ 1,,1
1] (V)
I 1,33 1,67 0 1,1

[V], =[~:]=[Z]'[/]' =[: 1,~7 1 ' ~3] [~]=[~]

V, I 1,33 1,67 0 0
(V)

[V], =[~:]=[Z]J [/],

V,
=[: 1 , ~7 1'~3] [~]=[I ' ~3]
I 1,33 1,67 I 1,67
(V) .

Uk upna impedantna matrica jc (ne postoje vcze izmcd u pojcdinih

podsislema):

[Z], [0] [0] ]

[Z] = [0] [Z], [0] (0) .
[ [0] [0] [Z],

168
 THEVENINOV EKVIVALENT I NJEGOVA PRlMJENA U ANALlZI...

Theveninovo matrica je reda 2 x 2 (izrezane su dvije graue), 0 njeni f lo-

novi su:
),
Z'" = Z" + Z" - 2Z" = Z" + Z" = 1,67 + I = 2,67 (0 )
o
,-J-,
Z," = Z.. + Zn - 2Z" = Z.. + Zn = 1,67 + I = 2,67 (0 )
o 0 0
,-J-, ,-J-, ,-J-.
Z'" = Z,. + Z" - Z" - Z.. = - Z.. = - I (0)

Z'21 = Z'" = - I (0)

2,67 - I ]
[Z]m= [ - I 2,67 (0 ) .

Vcktor Theveninovih napona jc:

[U]m=[UU, -U.]
- U,
J
=[I,I]
-I
(V) .

Matrica impedansi dodatih grana iznosi:

Dodavanjcm matrice irnpcdansi dodatih grana Thcvcninovoj impedansi,

dobijemo:

Z + Z
([ ]G [ ]m)-_ [3,67
-I
-I] 0
3,67 ()

_, [ 0,294 0,0802] S
[] G + []
(Z Z m) = 0,0802 0,294 ().

Vektor struja kroz dodatc granc odredujemo prcko i7..raza:

[I], =[ ~::]= ~Z1 +[Z]",)" [Uk, =

=[ 0,294 0,0802] [ 1,1]=[ 0,24375] A
0,0802 0,294 -I -0,20625 ( )

169
ANALIZA ELEKTROENERGETS KIH SISTEMA

S obzirom dadodate gran. ekvivalentiramo strujnim izvorima (slika 4.22.),

to odgovarajuci dodatni vektori strujnih izvora imaju slijedcec vrijcdnosti :
[1]0,=([0 °
1,, ])'= ([0 °
0, 24375])'(A)
[/]0,= <[-1" °
1,, ])' =([- 0,24375 °
- 0,20625])'(A)

[/]0,=<[- 1" °
0])' = ([0,20625 °
O])' (A).

Podsistem I Podsistem 2
I IS 3 4 IS 6

IS IS IS IS
2 5
IS IS
I, I"

Podsistem 3
7 IS 9

IS IS

8
A IS A
1,2 I,

SUka 4.22. Predstavljene dodanih grarra preko odgovarajucih s tnlj"U, izvora

Korekcioni vektori napona su:

0, 244]
[6U ], =[Z], [1]0' = 0, 325
[
0, 406

- 0,450]
[6U ], =[Z], [/1, = - 0,5 19
[
- 0. 587

0,206]
[6U ], =[Z], [/]o, = 0, 206 .
[
0, 206

170
 TllEVENlNOV EKV IVALENT I NJEGOVA PRIMJ ENA U ANALlZI.. .

Kona~no, novi vcktori napona svih sabimica "ako" dodavanja grana

su:

0,856]
[Ur =[U],- [W], = 0,775
[
0,694

0,450]
[UJ: =[U], - [W], = 0,519
[
0.587

0, 794]
[UJ: =[U], - [dU], = 1,127 .
[
1, 460

4.9. PRAKTICNI POSTUPCI U FORMIRANJU

THE VENINO VIH EKVIVALENATA

Za odrcdivanje Theveninove impcdantne malriee potrebno je imati na ras-

polaga nju clanove impedanlne matriee [Z], koja odgovara osnovnom sistemu.
Impedantna malriea [Z]. koja se dobije inverzijom mat rice provodnosti [Y) moze
imati znacajne dimenzije kod rje~vanja pmkticnih problema EES. Kao sto je po-
znato, malriea [Z] je puna matriea, bez obzim na rijctku popunjenost matriee [Y) .
Zbog specificnosti lopologije EES, samo je mali broj clanova malriee [Y) raz-
licit od nule (najcesee manje od 10 % od ukupnog broja clanova ove matrice).
Logicno je da se kod spremanja ovih rijetko popunjenih matriea spremaju sarno
clanovi koji su mzliciti od nule. Ova tehnika spremanja i rada s njima nazi va se
tehnikom rijetko popunjenih matrica.
Uz koristenje tehnike rijetko popunjenih matriea, moguce je rjesavati izuzet-
no ve like probleme, eak i na personalnim mcunalima . Pored znacajne redukcije
u memorijskim zahtjevima, zbog 6njeniee da se vrse operacije samo s clanovi-
ma razlicitim od nule, bitno se redlleira i broj izracunavanja.
Tchnika rijetko popunjenih malriea nije predmet ovog materijala. Danas je
moguce pribaviti desetine ovakvih algoritama, bilo kao standardnih racunarskih
programa koj i se nalaze u dostupnim paketima lineame algebre iii kao besplatno
dostupnih programa koji se mogu dobiti preko Intemeta.
Tehnika rij etk o poPllnjenih malriea bazim se na cinjeniei da se faktorizacijom
matriea (razbijanj cm matrice na tzv. 'faktor nlalriee') dobiju faktor matriee koje
zadrZavaj u osobinu rijetke popllnjenosti . Kod faktor matriea spremajll se takoder

171
ANALIZA ELEKTROENERGETSKlH SISTEMA

sarno ':Ianovi koji su razliciti od nule. Ova tehnika danas se koristi u svim zna-
cajnijim programima za analize EES.
U okviru ovog poglavlja izlafe se tehnika dobijanja odredenih ':Ianova mat-
rice [Z] na osnovu pozna6h faktor matrica. Podimo od dobro poznate matri':ne
jednadibe postavljene po metodi napona cvorova:

IY)[U] = II]. (4.82 .)

Vektor napona cvorova [U] dobije se mn o~e nj em prethodne jcdnadzbe s

[IT' = [Z], tj .:
IU] = Iyr' (I] = IZ](I] . (4.83.)

Napi~imo jednadzbu (4.83.) u razvijenom obliku:

U, Z" Z,. I,
U, I,

U", :::;; Z",I Zoo Z.N I. (4.84.)

z,.,...
Ako umjcsto vektora [I] u prethodnoj jcdnadibi uzmemo vcktor ciji su svi
clanovi ravni nuli, izuzev clana koji odgovara mjestu m i koji ima vrijednost + I,
proizvod ovog vektora s malricom [Z] daje vcktor napona koji su ravni IIJ-toj
koloni matrice [Z] , Ij .:

U, Z" Z,. Z'f/ o Z,.

U, o

Z.. Z.N + 1 - Z. . . (4.85.)

o
172
 THEVENlNOV EKVIVALENT 1 NJEGOVA PRIMJENA U ANALlZI.. .

Prema tome, ako u jednadZbi (4.82.), umjesto vektora [I) uvrstimo naprijed
definirani vektor, ryesavanjem ovakvog sistema jednacina (bez inverzije matriee
[Y] dobijemo vektor napona [U) koji sadrZi clanove m-te kolone matriee [l]. Na
ovaj nacin je moguce dobiti bilo koji clan matriee [l] na osnovu faktorizirane
matriee [Y] .
Slieno prethodnom, ako umjesto vektora [I) uvrstimo vektor koji ima sve
nule izuzev m-tog elana koji je jednak + 1 ill-tog clana koji je jednak - I, dobit
cemo vektor napona [U) koji sadrZi razliku m-te i II-te kolone matriee [l] (jed-
nadzba (4.86.» .

V,

V. Z., Z"'''' . Z"'" " Z.N +1 Z",m- Z",,,

- - (4.86.)
V, Z" ZII• . Z,," . . ZoN - I Z"",- Z"II

Z"'I' Z",,,,.. Z,\.,. . . Z /'IN 0 Z".." ,- z ",,,

Rjesavanje sistemajednadfbi (4.82.) sa ovako definiranim vektorom daje isli

rezuhat.
Primjenu faktorizaeije matriee [Y] i rjesavanje sistema jednadzbi prikazuje-
mo na primjeru faktorizaeije matriee na donju i gornju trougaonu matrieu. Radi
lakseg pracenja izabran je jednostavan primjer (matriea [Y] reda 3 x 3).
[zrazimo malrieu [Y] kao proizvod dvije faktor matriee [L] [If] :

[Y] = [L] [If] (4.87.)

gdje suo
[L] - donja trougaona matriea,
[If] - gornja trougaona matriea:

YI. YI2 Yll I" o 0 I "12 "Il

Y21 Y21 y" - ' 21 I" 0 0 I h" (4.88.)
Yll Yn y" I" I" I" 0 0 I

173
ANALIZA ELEKTROENERGETSKlH SISTEMA

Mnozenjem matrice [L] sa matricom [H] i izjedna~avanjem sa odgovarajucim

~I anovima matrice [Y] dobijamo:

y" = /" ""

y" = /" y" = /""12 + /" y" = /"",, + /" ",, (4.89.)

y" = I" y" = /""12 + I" y" = I" " ,, + I" " ,, + I".
Iz gornjih jednadf bi dobijemo ~Ianove faktor matrice:

III = YII "12 = fu ,, -

II - Yll
I" I"
I
121 = Y 21 '21 = Y 22 - / 21" 12 hlJ = - (Yn - I" h,, ) (4.90.)
/"
III = Yll /12 = )'32 - /)\1112 IJJ = Y,J - /311113 - /JZh11 ·

Na osnovu odredenih faktor matrica, postupak rje~avanja sistema jednadzbi

se provodi na slijedeci na~in :
[Y] [U] = [I]
[L] [H] [U] = [I]. (4.91. )
Uvedemo pomocni veklor [X] deliniran kao
[H] [U] = [X] . (4.92.)
Na taj na~injednadzba (4.91.) glasi :
[L] [X] = [I] . (4.93.)
Zbog trougaone strukture matrice [L] jednadzba (4.93 .) sc vrlo jednoslavno
rje~ava po [X] . Tako za nas jednostavan primjcr imamo:

I" X, = I,
I ZI X 1 + 122 X2 = 12
I" X, + /" X, + /" X, = I,

- !J..
X,-
I"
I
X'= -I (I, - I21 X, ) (4.94.)
22

I
X, = - (/, - /)] X,- I" X , ).
I"

174
 THEVENINOV EK VIVALENT 1 NJ EGOVA PRIMJENA U ANALlZI.. .

Na osnovu pozna tog pomoenog vektora [X] , trat eno rjesenje [U) se dobija
preko jednadibe (4.92.).

U, + h" U, + h" U, = X,
U, + h" U, = X, (4.95 .)
U,= X, .
Odavde dobijamo:

U,= X,
U, = X, - h" U, (4.96.)
U, = X, - h" U, - h" U, .
Prema tome, na osnovu poznatih faktor matriea [L] i [H] , vrlo jednostavno se
dobije rjesenje za bilo koju vrijednost vektora [/]. Matriee [L] i [H] se dobiju
postupkom slitno Gaussovoj eliminaeiji, a posebno je znatajno prilikom njiho-
vog formiranja koristiti tehniku rijetko popunjenih matriea. Postoje i drugi po-
stupei faktorizaeije matriee [y], sto se moze naci u standardnim tekstovima iz li-
neame algebre i numerit ke matematike. VaZno je uociti da se na osnovu poznatih
faktor matriea matriee [y], prikladnim izborom veklora [/] mogu dobiti odgova-
raj ut e kolone (iii njihove ra zlike iii zbirovi) matrice [Z], a da pri tome nije po-
trebno veSiti klasit nu inverziju matrice [Y]. Prije nego sto ovaj postupak prika-
zemo na konkretnom primjeru, prikaZimo mogucnost fomliranja Theveninove
impedantne matriee i Theveninovog vektora napona koristenjem takozvane spoj-
ne matricc.
Prikazimo podatke 0 granama koje dodajemo osnovnoj mrezi u slijedecoj
tabeli (tabela 4.2.).

Tabela 4.2. Podad 0 g ralJama koj e se doda)1I OSII O VIIOj mreii

Dodaje se izmedu sabirnica

Broj grane lropedansa grane
1M IN
1 l.,
. .
, 111 11 l ..
.
j k I l .;

N, ZgNg

Za svaku granu u tabeli 4.2. zadaje se broj poCetne sabimiee i broj krajnje
sabimiee, te impedansa gra ne koja se dodaje. Za gra nu koja sc dodaje izmed u

175
ANALIZA ElEKTROENE RGETS KlH SISTEMA

sabimice i referentne sabimiee zadajemo da je broj pOCetne sabimiee ravan broju

krajnje sabimiee.
Spojnu matrieu [S] reda N x Ng (ukupan broj sabimica x broj grana koje se
dodaju) definiramo na slijedeei na~i n :
Svakoj grani koja se dodaje odgovara kolona matriee [S] koja ima sve nu-
Ie izuzev ~Iana koji odgovara pOCetnoj sabimiei koji ima vrijednost + 1 i
~ I ana koji odgovara krojnjoj sabimici koji ima vrijednost - I. Ovo odgo-
vara slu~aju doda vanja grane izmedu sabimica.
- Za granu koja se dodaje izmedu sabimice i referentne sabimice odgovara-
juca kolona matriee [S] ima sve nule izuzev mjesta koje odgovara broju
sabimice na koju se grana dodaje koje ima vrijednost + 1.
Prema ovim pravilima, u slu~aju dodavanja grane i, spojene izmedu 1/1 i II i
granej, spojene izmedu k ii, spojna matriea [S] ima oblik:

Gralla broj
I . j N,
0 0
0 0

0
·+ 1 0 11/

0
[sj= ·- 1 0 II (4.97.)
0

0 +1 k

o - I I

o o N

Za slutaj kada je gra na j spojena izmedu sabimice k i referentne sabimice

(1M = IN = k) u odgovarajucoj kol oni bi se na mjestu k pojavio broj + I, dok bi
ostalo bile nule.

176
 THEVENINOV EKVIVALENT I NJEGOVA PRIMJ ENA U ANALlZI...

Na osnovu ovako definirane spojne matrice jednostavno je pokazati da vrijede

slijedeci izrazi:

[Z] 771 = [Sl' [Z] [S] (4.98 .)

[U]m = [S]' [U] (4.99.)

gdje:
I- oznac!ava transpoziciju matrice.

Mnozenje bilo koje kolone matrice [S] sa [Z] znaci izdvajanje iz matrice [Z]
razlike odgovarajucih kolona iIi sarno odgovarajuce kolone (grana izmedu sa-
birnice i referentoe). Ako sa ovako dobijenim rezultatom pornnozimo matricu
[Sl' iz njega cemo izdvojiti odredene clanove i prakticno formirati odgovarajucu
kolonu Theveninove matrice.
Prema tome, postupak formiranja kolone Theveninove matrice koja odgovara
razrnatranoj grani je slijedeci:
Za razrnatranu granu izdvoji se iz matrice [S] odgovarajuCa kolona. Matricu [Z]
pomnozimo sa ovom kolonom. Matricu [S]' pornnozimo velctorom dobijenim pret-
hodno, a rezultat ovog mnozenja predstavlja odgovarajucu kolonu matrice [Z] TH.
Na ovom mjestu je potrebno uoeiti da matricu [S] u osnovi nije potrebno niti
fonnirati. Nairne, na osnovu podataka datih u tabeli 4.2. moguce je jednostavno
formirati kolonu koja odgovara rdZmatranoj grani i sa njom pomnoziti matricu [Z].
Iz dobijcnog rczultata jednostavno je na osnovu podataka iz tabele 4.2. izdvojiti
odgovarajuce clanove. Prema tome, [S] ne predstavlja nove mcmorijske zahtjeve.
Zbog velikih memorijskih zahtijeva u velikom broju prakticnih problema
matrica [Z] se ne fonnira. Vaino je fornlirati trostruki proizvod (4.9 1.) na osno-
vu poznatih faktor matrica, matrice [Y].
Prisjetimo se da je mnoienje matrice [Z] sa vektorom [I] ekvivalentno rjeSa-
vanju sistema jednadi bi :

[L] [H] [U] = [I]. (4. 100.)

Prema tome, Theveninova impedantna matrica [Z] TII moze se dobiti na osno-
vu faktorizirane matrice [Y] = [L] [/-I] na slijedeci nacin:
Za granu koja se dodaje, formira se vektor [I] koji ima sve nule izuzev elana
koji odgovara pocetnoj sabirnici i koji ima vrijednost + I i elana koji odgovara
krajnjoj sabirnici koji ima vrijednost - 1. Sa ovako detiniranim vektorom rijcSimo
sistem jednadzbi :

[L] [H] [U] = [I].

Dobivcnim vektorom [U] pomnozimo matricu [Sl' eime SIllO formirali odgova-
rajucu ko lonu Thevcninove matrice. Primijetimo da se mnoi enje [Sl' [U] svodi

177
ANALIZA ELEKTROENERGETSKlH SISTEMA

na oduzimanje odgovarajucih ~Ianova prema podacima 0 svim granama nave-

denim u tabeli 4.2.
Identi~an postupak vrijedi i za granu izmedu sabimice i rcferentne sabimice
(u odgovarajucoj koloni svi ~Ianovi jednaki nuli izuzev elana koji odgovara raz-
matranoj sabimici i koji ima vrijednost + 1).
Formiranje vektora Theveninovih napona je takoder jednostavan postupak.
Prema podacima 0 pojedinim granama datim u labeli 4.2., odgovarajuci ~Ianovi
vektora Theveninovih napona se dobiju razlikom napona koji odgovaraju poeet-
noj i krajnjoj sabimici (za otoenu granu sarno napon poeetne sabimice).
Provodenje procedure formiranja Thcveninovog ekvivalenta i odredivanje
rjesenja uslijed dodavanja grana, upotrebom faktorizirane matrice [Y) i spojne
matrice [S) provodimo na jcdnostavnom primjeru.

Pri",jer 4.6.: Rije~iti primjer 4.4. primjenom faktorizacije malrice [YJ na donju i gomju
trougaonu matriell. Podalke 0 dodanim granama (dodaju se dvije grane)
smjestiti u labelu prikladnu za cfika na izra~unavanja.
Matrica provodnosti koja odgovara osnovnoj mrcfi:

[r] =
3
-I
-t3 -t]
-I .
[
-I -I 2

lnvcrznu matricu navodimo sarno radi lakseg pracenja ovog primjcra.

5 3 1
8 8 2
5
[z]= 3
8 8 2

2 2

Vcktor \!vomih "apona osnovne mrei.c:

5
8
3
[u]=
8

178
 THEVENINOV EKVIVALENT I NJEGOVA PRIMJENA U ANALlZI...

Podalke 0 granama koje dodajemo prikazujemo u sIijedeCoj tabeli :

Dodaje se izmec1u sabirnica
Broj grane Impedanse grana
1M IN
I I 3 I
2 2 3 I

Spojna matrica koja odgovara dodanim granama:

I 0
[sl = 0 [Sr = I 0 -I .
-I -I
o I -I

Clanove faktor matriea odredujcmo prema izrazima (4.90.):

I I
II . = 3 h" = - "3 h" =--
3
8 I
1,, = - 1 lu = - 11" =--
3 2
4
']1 = - 1 132 = - - In = J.
3
Za odredivanjc proizvoda matriee [Z] i prve kolonc matrice [51 uzimamo
vcktOT [I]. koji ima ~Ian ove rayne ~lanovima prvc kolone matrice [S]. tj.

[1] = ([1 0 - I])'.

Najprije rje~ava mo jcdnadzbu (4.93.):
[L][X] = [I] •
odnosno:

3 0 0
X, I
8
-I 0 X, - 0
3
X, - I
4
-I
3

I
3X, X. = -
3
8 I
-X + -X
3 '
- 0 X,= -
I 8
I
_ X _ 4X +X =_ 1 X, =- -
I 3 1 ,)
2

179
ANALIZA El EKTROENERGETSKlH SISTEMA

Vektor [U ] koji predstavlja rezultat mnotenj a matrie. [Z] sa prvom

kolonom spojne matriee [S] dobij emo iz (4.92.):
[H][U] = [X]
U, I
I I -
-- -- 3
3 3
I
I U, -
0 - 8
2
I
0 0 U, --
2
I I I
U I - -U
3 2 3 UJ
- - - 0 U =--
I 8
I 3 I
U 2 - -V} = - U, = -
2 8 8
I I
U, =--
2 U,=--
2
Ovako dobijeni vektor predstavlja razliku prve i treee kolone matrie.
[Z ] (~to j e jednostavno provjeriti na osnow naprijed navedene matriee [Z]).
Mnotenjem matrice [Sj' sa ovako definiranim vektorom daje nam prvu
kolonu Theveninove impedantne matricc.
I
-
8 5
-
[ST[U [=
I 0
- II - -8I - 8 = [Z,,,
0 -I 3 Z nl
8
2
Odrcdivanje kolone Theveninovc matrice koja odgovara drugoj grani
potpuno je analogno prethodnom postupku:
[1] = ([0 I - I])'
3X, - 0 x, = 0
8 3
- x I +-3 x ' X~=
. -8
I
X,= - -
2
I I I
U - -U - - U = 0 U =- -
I 3 2 3 J I 8
I I
U, - - U, =
• 2 -83 U, =
8
I I
U l =- - U, =- -2
2

180
 THEVENINOV EKVIVALENT I NJEGOVA PRlMJENA U ANALIZI...

Druga kolona [Z)TII je:

8 3

~;: I-!~ 0
-II .!.
- I 8
= 8
5
I 8
2
5 3
-
[Z]rH = ~ :
-
8 8
Theveninov vektor napona:
5
-
8 I
-
[V]n, =[sTlV] = !~ 0 - I 3
-
- I 8
-
- -I
8

8
2

Os'a10 idcnti~no postupku datolll U Primjeru 4.4.

181
ANALIZA ElEKTROENERGETSKIH SISTEMA

4.]0. L1TERATURA

[4.1.] Brameller A ., John M. N., Scott M. R. : Practical Diakoptics for Electrical

Networks, Chapman and Hall, 1969.
[4.2.] Happ H. H.: Diakoptics and Networks, Academic Press, 1970.
[4.3.] Happ H. H. : Gabriel Kron arId System Theory, Syracuse University Press, 1973.
[4.4 .] Shipley B. R.: Introduction to Matrices and Power Systems, John Wiley and
Sons, 1976.
[4.5.] Brameller A., Allan R. N., Hamam Y. M. : Sparsity, Pitman Publishing, 1976.
[4.6.] Kusic G. : Computer Aided Power System Allalysis, Prentice Hall, 1986.
[4.7.] Sadovic S. : Numericka Analiza Karakteristika Izo /acioll'-" Sistema II Uvjetima
Atomosjerske ZagadjelJosti, Doktorska disertacija, E lcktro t e hni ~ki fakultet u
Zagrebu, 198 1.
[4.8.] Sadovic S. : Diakoptics ill ti,e Fillite Element High Vollage Field Computation.
vn International Symposium on High Voltage Engineering, Dresden, 1991 .
[4.9.] Happ H. H. : Mlllti - level Tearing and its Applications, IEEE Trans., PAS - 92,
pp. 725 - 733, 1973.

182
 THEVENINOV EKVIVALENT I NJEGOVA PRIMJ ENA U ANALlZI. ..

PRILOG 4.1.:
RACUNARSKl PROGRAM
ZA ODREDIVANJE I KORISTENJE
THE VENINO VOG EKV1VALENTA *

Rat unarski program koji podrfava proceduru odredivanja i koristenja

Theveninovog ekvivalenta pisan je u programskom jeziku Visual Basic (VB).
Pretpostavlja se da citalac poznaje osnove ovog jezika. Prilikom pisanja ratu-
narskog programa, koristeno je vrlo jednostavno programiranje, tako da se jed-
nostavno mogu praliti najvafniji programski algoritmi. Rezultati prorat una pre-
nose se u MS Excel. Program ut itava podatke iz ulaznih teksl (o .txt) datoteka,
koje moraju bit kreirane prije izvrsetka programa (koristeci neki od procesora
teksta). Na kraju ovog priloga nalaze se kopije datoteka za neke od primjera iz
ovog poglavlja.
Proucavani sistem moZe sadrfavali proizvoljan broj grana, koje mogu biti spo-
jene izmedu dva evora iii jednog cvora i referentne sabimice. U slucaju kada je
grana spojena izmedu jednog tvora i referentne sabimice, brojevi potetka i kraja
ove grane su medusobno jednaki. Za definiranje stanja koje odgovara osnovnoj
mre, i potTebno je unijeti i podatke 0 strujnim izvo rima. Ako je na odredenu sa-
bimicu spojen naponski izvor, potrebno je najprije naci odgovarajucll cvomu
struju, a provodnost ovog izvora unijeti kao granu izmedu razmatranog cvora i
referentne sabimice. U tabeli P4. I. I. date su u programu kori tene oznake za
pojedine elemente (oznaka za ukupan broj pojedinih elemenat. i oznake za bro-
jeve potetnih i krajnjih sabimiea).

Tabela P4. t. l . OZlIake koriSlellC " programu ZQ:

Grane ; slrlljni izvori OSIlOVlle mreie: dOOale grane

Element Broj Po~etak Kraj Ulazna veliNna

Grana osnovnc mreze nO ip() ik() Provodnost (S)

Slrujni izvor osnovne mrezc 01 m Struja (A)

Dodata grana ng immO innO Impcdansa(Q)

U programskom kodu koji slijedi , opis.ne su velit ine koje se unose za poje-
dine clemen Ie sistema. Slntktllra lIlazne datoteke dala je u tabeli P4.1 .2.

Prograrnski kod se maze dobiti putem interneta . upuciva njem 7..a htjcva Ita e-mai l:
salih@sadovic.com

183
ANALIZA ELEKTROENERGETSKIH SISTEMA

Tabela P4.1.2. Slruktura ulazne datoteke:

Vi~c informacija unUl'ar programskog koda

Ulazn; podalak Komentar

Ukupan broj grana i strujnih izvora osnovne

nO, oi
mretc.
Broj potelnog i krajnjeg tvora;
ip (i) , ik (i), yg (i) provodnost grane.
nO - linija s ulaznim podacima.
Broj evora i struja izvora.
m, curr
oi - linija s ulaznim podacima.
og Ukupan broj dodanih grana.

zg (og ) Broj potetnog i krajnjeg tvorn; impedansa grane.

imm (ng) , i nn (09) ,
og - linjja s ulaznim podacirna.

Ratuoarski program se sasloji slandardnog VB fonnulara i pridruzeoog mu

koda. POlreboo je kreirali jedan VB fonnular, koji ima kontrole navedene u la-
beli P4. 1.3.

Tabela P4.1 .3. Pregfe(/ koristelli" VB kOlllrola

Naziv Vrsta kontrole Komentar

mnuotvori menu Menu pod nazivom 'Olvori datotcku'.
mnuproracun menu Menu pod nazivom 'ProTacun'
fnmv VB Fonn Fonnular koji sadrfi navedene kontrole.
Copen Dialog box MS standard common dialog box

Prikaz navedenih VB kontrola dal je na s liei P4. I. I. (izdvojen je samo dio

korislenog VB fonnulara).

I'" lhevenin
otvori datoteku ProraclKl

Slika P4.1 . 1. Prikaz koris/eni" VB kOllfrola

Priliskom no odgovaraj ucu kontrolu izvrSava se s njom povezani dio koda. U

labeli P4. 1.4. nalazi se popis programskih segmeoala koji odgovaraju korislenim
VB kontrolama.

184
 THEVENINOV EKVIVALENT I NJEGOVA PRlMJENA U ANALIZI ...

Tabela P4.1.4. Programski segment; koji pripadaju VB formularu

No Nazlv segments Komentar
I Opce de k laracije Na po<letku VB fomlulara
2 Private Sub Form Load () Izvrlava se kod uvodenju formulara
Private Sub
3 lzbor datoteke s ulaznim podacima
mn uo t vori Click ()
Private Sub
4 Ufitavanje podataka i proraf un
mnuproracun Click ()
5 Private Sub osnovna () Odrcdivanje stanja osnovne mrd,e
6 Private Sub grana () Odredivanje stanju poslije dodavanja grana
Private Sub Form Unload
7 I nteger) O'lobadanje MS Excel-a
(Cancel As

Programski kod za svaki od navedenih segmenata slijedi. Kod prezenliranja

koda vr~eoo je odgovarajuce komenliranje. Teksl koji se odnosi na kOmcnlira-
nje razlikuje se od leksla koda po lome sio je on prezenliran kao 'ltalic'leksl

L Opee dekJaracije:
Ovaj egmenl programa se pojavljuje na po~etku korislenog VB formulara.
Njim deklariramo varijable korislene u programu.
, Uvodenje MS Excel-a
Dim Active_Excel As Object
Dim Active_Workbook As Object
Dim Active_Worksheet As Object
Dim datoteka ' Ime datoteke iz koje se nalaze
ulazni podaci
, Matrice / vektori povezani 5
osnovnom mrezom
Dim i pl), i kl) , yg l)
Dim y O, uO, si l)
Matrice / vektori povezani s
dodanim granama
, Novo rjesenje
Dim imm I ) , i nn I) , zg I)
Dim zth ( ) , uthl) , IgI)
Dim un I)
nO broj grana osnovne mreze
nc - braj cvorova
ng - broj dodanih grana
Dim nO , nc , ng
Dim red ' Koristi se kod pisanja u MS Excel-u

185
ANA LI ZA ELEKTROENERGETSKlH SISTEMA

2. Segment koji se izvrbva kod uvodenja VB formulara :

Private Sub Form_Load ()
red = 0
End Sub

3. Segment za izbor datoteke u kojoj se nalaze ulazni podaci:

Meni koj i slu! i za izbor datoteke s ulaznim podacima u programu se zove
' mnuotvori ' .
Ovaj segment programa se izvrsava kada se odabere ' Otvori datoteku' u
generalnom prozoru programa .

... Tlwvenin
otvori dMoteku Proracun

OI\'orolJje p rozora za izbo,.

data/eke s u/aznim podacima

Nakon toga sc otvara standardni MS Windows prozor koji slu! i za izbor

imcna datotckc.
Datoteka s IIlaznim podacima je tekst datoteka (* .txt filter).
Private Sub mnuotvori_Click()
, Ulazne podatke je potrebno spremiti u text
datoteku .
I Datoteka s ulaznim podacima treba da ima na kraju
produzetak ' . txt '

With copen
. InitDir = CurDir
.Filter = " Kratki spojevi i prekidi faza
(* . txt) I* . txt "
. Filterlndex = 1
.ShowOpen
End With

, Ime odabrane datoteka s ulaznim podacima

datoteka = copen. FileName
End Sub

186
 THEVENINOV EKV IVALENT I NJEGOVA PRIMJENA U ANALlZI...

4. Segment za u~ltavanje ulaznih podataka i kontrolu prora~una:

Pritiskom na ovaj 'menu' vrSi se ulaz podataka i kontrola prora~una .

Izvrsava se llcilavanje podataka i

vrSi k01lrrola proracu"a.

Ulazni podaci spremaju se u MS Excel fonnular.

Private Sub mnuproracun_Click()

, Ot vara nje datoteke s ulaznim

podacima
Ope n datoteka Fo r Input As 11
Set Active Ex ce l =
CreateObject( " Excel . Application " )
Set Active Workbook = Active Excel . Workbooks . Add
Set Active Worksheet =
Active Workbook . Worksheets.Add

Podaci 0 granama osnovne mreze

nO : ukupan broj grana
ni : ukupan broj strujnih izvora
n c : ukupan broj ~vorova osnovne
mreze
Input HI , nO , ni
ReDim ip (n O) , ik (n O) , yg (nO)

red = red + 1
Active_Works heet . Cells (red , 1) . Value = "Osnovna
mreza :"

red = red + 1
Active_Worksheet . Cells (red , 1) .Value - "Grana= "
Active_Worksheet . Cells (red , 2 ) .Value = nO

red = red + 1
Active_Worksheet. Cells (red , 1). Value = " ip "
Active Worksheet.Cells(red , 2 ) . Value - " ik "

187
ANALIZA ELEKTROENERGETSKlH SISTEMA

Active Worksheet.Cells(red , 3 ) .Value ~ " y (S)"

• Odredivanje broja cvorova

osnovne mreze
nc = 1
For i = 1 To nO
Input Hl, ip(i), ik(i), yg (i)
If ip (i ) > nc Then nc = i p(i)
If ik(i) > nc Then nc = ik(i)
red = red + 1
Active_Worksheet.Cells(red, 1) . Value = ip(i)
Active_Worksheet.Cells(red, 2 ) .Value = ik(i)
Active_Wor ksheet.Cells(red, 3 ) .Value - strl(yg(i), 6)
Next i

red = red + 1
Active_Worksheet . Cells (red ,
Active_Worksheet.Cells(red,
red = red + 1
Active_Wor ksheet.Cells(red,
Active_Worksheet . Cells (red,
l ). Val ue = "Cvorova="
2 ) .Value = nc
1 ) .Value = "Izvora= "
2 ). Value = ni

ReDim y (nc , nc ), u (n c) , si(nc )

• Ucitavanje p odataka 0 st rujnim

izvorima
red = red + 1
Active_Wor ksheet . Cells (red , 1). Value = "m"
Active_Worksheet.Cells(red, 2 ) .Va l ue = " I(A)"

For i = 1 To ni
Input tll , m, cu r
si (m) = cur

red = red + 1
Acti ve_Worksheet.Cells (red , 1) .Value = m
Active_Worksheet.Cells(red , 2 ) .Value = strl(cu r, 6)
Next i

• Definiranje podataka 0 osnovnoj

mrezi
Call osnovna

188
 THEVENINOV EKVlVALENT 1 NJEGOVA PRlMJENA U ANALlZI...

, Podaci 0 doda nim granama

, ng: ukupan broj dodanih grana

Input t11 , ng
red ~ red + 1
Active_Worksheet.Cells(red , 1) .Value ~ " Dodavanje
grana:"
red ~ red + 1
Active_Worksheet. Cells (red , 1). Value = "Grana~ "
Active_Worksheet. Cells (red, 2) .Value ~ ng

red ~ red + 1
Active_Worksheet.Cells(red , 1) . Value ~ " Broj"
Active_Worksheet . Cells(red, 2) .Value ~ " imm"
Active_Wo rksheet. Cells(red, 3) .Value ~ " inn "
Active_Worksheet. Cells (red , 4 ) .Value ~ "zg(ohm) "
If ng > 0 Then

ReDim imm(ng ), inn(ng) , zg(ng )

ReDim zth (ng , ng) , uth (ng) , Ig (ng)
ReDim un (nc )

, Ucitavanje podataka 0 dodanim

For i ~ 1 To ng
Input I l l , imm(i) , inn(i), zg (i)
red ~ red + 1
Active_Worksheet.Cells (red , 1) .Value ~ i
Active_Worksheet.Cells(red , 2) . Value ~ imm(i)
Active_Worksheet.Cells(red , 3) .Value ~ inn(i)
Active_Wo rksheet.Cells(red , 4) . Value ~ str1(zg(i) ,
6)
Next i

, Odredivanje stanja nakon

dodava nja grana

Call grana
End I f
Close 11

Active Ex cel . Visible ~ True

End Sub

189
ANALIZA ELEKTROENERGETSKIH SISTEMA

S. Segment za odre4lvanje stanja DSDDvne mre1e:

U ovom segmenlU se vrSi formiranjc i inverzija matrice provodnosti osnovnc
mrete.
Invcrzna matrica se mnoti s veklorom cvomih struja, cime se dobijaju
naponi cvorova prije dodavanja grana.
Private Sub os novna ()

I Formiranje matrice provodnosti osnovne mreze

For i = 1 To nc
For j = 1 To nc
y(i , j ) = 0
Next j
Next i

For i = 1 To nO
m = ip(i)
n = ik (i )
Yl = yg(i )
y (m, m) = y (m, m) + Yl
If m = n Then GoTo 30
y(n , n ) = y(n , n) + Yl
y(m , n) = y(m , n) - Yl
y(n , m) = y(n , m) - Yl
30 Next i

red = red + 1
Active_Worksheet . Cells (red , 1) .Value = " [YJ"

For i = 1 To nc
red = red + 1
For j = 1 To nc
Active Worksheet . Cells(red, j ) . Value = strl (y(i , j) , 6)
Next j
Next i

I Inverzija matrice provodnosti osnovne mreze

Call yuz (y , nc)

I Inverzna matrica se nalazi u izvornoj matrici

red = red + 1

190
 TI-IEVENINOV EKV IVALENT I NJEGOVA PRJ MJENA U ANALIZI...

Active_Worksheet . Cells (red , 1 ) . Value =

" [Zj=INV ( [Yj ) "
For i = 1 To nc
red = red + 1
For j = 1 To nc
Active_Worksheet . Cells(red, j ) . Value = str1(y(i , j) , 6)
Next j
Nex t i

, Odredivanje napona osnovne mreze

red = red + 1
Active_Worksheet. Cells (red , 1) . Value = " [Uj "

red = red + 1
Active_Worksheet. Cells (red , 1) . Value = " evor "
Active_Worksheet . Cells (red , 2 ) . Va lue = " U(V) "
For i = 1 To nc
u(i) = a
For j = 1 To nc
u (i ) = u(i) + y(i , j) * si ( j)
Next j
red = red + 1
Active_Worksheet . Cells (red , 1) . Va lue = i
Active_Worksheet . Cells (red , 2 ) . Value = str1(u (i) , 6)
Next i
End Sub

6. Segment za odre4ivanje stanja nakon dodavanja grana:

Fonnira se Theveninova impedantna malriea i dodaju impedanse dodanih
grana.
V~ i se inverzija ovako dobijene matriee.
Odreduju se struje kroz dodane grane i novi napon (naponi nakon dodavanja
grana).
Private Sub grana()

Formiranje Thevenin o ve matrice

For i = 1 To ng
m = imm(i )
n = inn (i)
If m <> n Then zth(i , i) = y(m, m) + y(n , n) - 2 * y(m, n)

191
ANALIZA ElEKTROENERGETSKJH SISTEMA

If m = n Then zth(i, i) = y(m, m)

For j = 1 To ng
If i = j Then GoTo 90
k = imm (j)
1 = inn (j)
If m <> nAnd k <> 1 Then zth(i, j) = y(m, k) +
y (n, 1) - y(m , 1) - y(n, k)
If m <> nAnd k = 1 Then zth(i, j) = y(m, k) - y(n, k)
If m = nAnd k = 1 Then zth(i, j) = y(m, k)
If m = n And k <> 1 Then zth(i, j) = y(k, m) - y(l, m)
90 Next j
Next i

, Pisanje matrice [Zthj

red = red + 1
Active_Worksheet. Cells (red, 1) .Value - U[ZthJ u

For i = 1 To ng
red = red + 1
For j = 1 To ng
Active_Worksheet.Cells(red, j) .Value = strl(zth(i, j) , 6)
Next j
Next i

, Formiranje matrice [Zthj+[Zg]

For i = 1 To ng
zth (i, i) = zth (i, i) + zg (i)
Next i

, Pisanje matrice [Zth]+[Zg]

red = red + 1
Active_Worksheet.Cells(red, 1) .Value = U[ZthJ+[ZgJu
For i = 1 To ng
red = red + 1
For j = 1 To ng
Active_Worksheet. Cells (red, j) .Value = str1(zth(i , j), 6)
Next j
Next i

, Inverzija matri ce [Zthj+[Zg]

192
 THEVENINOV EKVIVALENT 1 NJEGOVA PRlMJENA U ANALlZI. ..

Cal l yuz (zth, ng)

, Pisanje inverzne matri ce

red = red + 1
Active Wor ksheet.Ce1Is(red, 1) .Va1ue =
"INV( [Zth]+[Zg])"

For i = 1 To ng
red = red + 1
Fo r j = 1 To ng
Active_Worksheet.Ce11s(red, j).Value = str1(zth(i , j), 6)
Next j
Next i

Odredi vanje i pisanje vektora

Theveninovih napona
red = red + 1
Act ive_Worksheet . Ce11s(red, 1) . Val ue = " [Uth] "
red = red + 1
Active_Worksheet.Cells(red, 1 ) .Value = "rn "
Active_Worksheet . Cells (red , 2 ) . Value ~ "n"
Active_Worksheet.Cells(red , 3 ) .Value = " Uth (V)"

For i = 1 To ng
rn = imm(i)
n = inn(i)
If rn = n Then uth(i) = u(rn)
If rn <> n Then uth(i) = u(rn) - u(n)
red = r e d + 1
Active_Worksheet . Cells (red , 1) .Va lue = rn
Active_Worksheet . Cells (red, 2 ) .Value = n
Active_Worksheet.Cells(red, 3 ) . Va lue = str1(uth(i), 6)
Nex t i

o Odredivanje i pisanje struja

kroz dodane grane
red = red + 1
Active_Worksheet.Cells (red , 1) . Value = " 5truje
grana :"
red = red + 1
Active Wor ksheet. Cells (red , 1 ) .Value = "m"

193
ANALIZA ELEKTROENERGETSKlH SISTEMA

Active_Worksheet. Ce ll s (red , 2). Va lue = "n"

Active_Wor ksheet .Cells (red, 3) . Va lue = " Ig(A) "

For i = 1 To ng
Ig (i) = 0
For j = 1 To ng
Ig (i) = Ig(i) + zth (i , j ) • uth(j)
Next j
red = red + 1
Active_Worksheet.Cells(red , 1) .Value = i mm( i )
Active_Works hee t . Ce l ls (red, 2 ) .Value - inn (i)
Active_Worksheet.Cells(red, 3) .Value = strl(Ig(i), 6)
Next i

o Odredivanje i pisanje vek t o ra

novih napona
red = red + 1
Active_Worksheet.Cells(red, 1) . Value = "Stari i
Novi naponi:"
red = red + 1
Active_Worksheet . Cells(red , 1 ) . Value = " evor "
Active_Worksheet . Cells (red , 2 ) .Value = "U (V)"
Acti ve_Worksheet . Cells (red , 3 ). Value = "Un (V)"

For i = 1 To nc
p = 0
For j = 1 To ng
m = imm (j)
n = inn(j)
If m <> n Then p = p + (y(i, m) - y (i, n » • Ig ( j)
If m = n Then p = p + y(i, m) • Ig( j )
Next j
un (i) = u (i ) - P
red = red + 1
Active_Works heet.Cells(red, 1) .Value = i
Active_Worksheet . Cells (red, 2 ) .Value = strl (u(i), 6)
Active_Worksheet. Cells (red, 3 ) . Value = strl(un(i) , 6)
Next i

End Sub

194
 THEVENIN OV EKVIVALENT 1 NJEGOVA PRIMJ ENA U ANALlZI .. ,

7. Segment koji se inriava nakon oslobadanja VB formulara:

Omogucava oslobadanje MS Excel-a,
Private Sub Form Unload (Cancel As Integer)
Set Active_Worksheet = Nothing
Set Active_Workbook = Nothing
Set Active Excel = Nothing
End Sub

Pored naprijed navedenog programskog koda, u okviru iSlog VB formulara

nalazi se segmenl za inverziju realne malriee i segmenl kori ~len u pisanju brojeva
(zaokruzivanje broja eifara),

I. Segment za Inverziju realne matrice:

a(n,n) - matriea realnih brojeva
n - red matriee
Ovaj programski segment vra':a inverznu mal rieu u ulaznoj malriei.
Publi c Sub yu z (a , n)
On Error Re sume Next
Dim i %, j %, k %
Fo r 1 = 1 To n
, do 6
a (i , i) = 1 / a (i , i)
Fo r j = 1 To n
, do 5
I f (j - i) = 0 Then GoTo 5
1 a (j , i) = a (j , i) * a(i , i )
Fo r k = 1 To n
, do 4
I f (k - i) = 0 Then Go To 4
2 a ( j , k) = a (j , k ) - a ( j , i) * a (if k)
I f (j - n) <> 0 Then GoTo 4
3 a (i, k) = -a (i , i) * a (i , k)
4 Ne x t k
5 Ne x t j
6 Ne x t i
k = n - 1
For j = 1 To k
, do 7
a (n , j ) = - a (n, n ) * a (n, j )
7 Next j
End Sub

195
ANALIZA ELEKTROENERGETSKlH SISTEMA

2. Segment za detinlranje broja clfara iza declmalne tafke:

broj : broj kod kojeg vrliimo zaokru~ivanje broja cifara
deca: broj cifara iza decimaine lacke
Publi c Funct ion strl(broj , decal
Dim b$ , c$ , pos t , bb
bb = CDec (broj )
b = st r (bb)
pos = 0
pa s InStr(b , "." )
~

If pos <> 0 Then

c = Left(b , InStr(b , "." ) + decal
strl = Val (c )
Else
strl = Val (b)
End I f
End Function

oa bi se ilustrirala primjena (testiranje) racunarskog programa u tabeii P4.1.5.

nalaze se ulazni podaci za Primjer 4.4, koji se odnosi na si multano dodavanje
dviju grana. Kopija dijela MS Excel tabele s izlaznim rezuitatima je data u ta-
beli P4.1.6.

Tabela P4. J.S. Ulaz"i podaci za Primjer 4.4.

Ulazni podaci za Primjer 4.4: Dodavanje dvije grane

5, 1
1, 1, 1
1, 2 ,1
1, 3, 1
2, 3, 1
2, 2, 1
1, 1
2
1, 3, 1
2, 3, 1

196
 THEVENINOV EKVIVALENT I NIEGOVA PRlMJENA U ANALlZI.. .

Tabela P4.1 .6. Kopija dijela MS Excellabele s izlaznim rezllilatima za Primjer 4.4.
Osnovna mrcfa:
Grana = 5
'P ik y(S)
1 1 1
1 2 1
1 3 1
2 3 1
2 2 1
Cvorova = 3
Izvora = 1
m I(A)
1 1
[Y]
3 -I -I
-I 3 -I
-I -I 2
[Z]=INV(M)
0,625 0,375 0,5
0,375 0,625 0,5
0,5 0,5 1
[U]
evor U(V)
I 0,625
2 0,375
3 0,5
Dodavanje grana:
Grana = 2
Broj ,mm ann zg(ohm)
1 1 3 1
2 2 3 1
[Zlh]
0,625 0,375
0,375 0,625
[Zlh]+[Zg]
1,625 0,375
0,375 1,625
INV([Zlh]+[ZgJ)
0,65 -0, 15
-0, 15 0,65
rUlh]
m n Ulh(V)
1 3 0, 125
2 3 -0,125

197
ANALI ZA El EKTROENERGETSKI H SISTEMA

Struje grana:
111 n Ig(A)
3 0,1
2 3 -0,1
Stari j Novi napon i:
Cvor U (V) Un (V)
1 0.625 0,6
2 0,375 0,4
3 0.5 0,5
Koristeci prezentir.ni racunarski program moguce je rj e ~ av.ti i Primjer 4.5.
u kojem se prikazuje primjena dijakoptike. Osnovnu mrezu cemo deftn irati lako
sto cemo iz sheme koja deftnira ovaj problem izbaciti grane izmedu cvorova 3 i
" i cvorova 6 i 7. Ponovnim dodava njem izbacenih grana, dobit cemo traf eno
Ij e~e nje . Vafno je istaci da bi 'prava' primjena dijakoptike znacila odvojeno
rje~avanje svakog od podsistema. Citatelju je ostavljeno da modiftci ra izlozeni
program na nacin koji ce omoguciti 'pravu' primjenu dijakoptike. Kopija ulaznih
podataka za Primjer 4.5. data je u tabeli P4. 1. 7.
Tabela P4.1.7. UllIZIl; podaci za Primjer 4.5.
Ulazni podaci za Primjer 4.5.
Osnovna mreza obuhv3t3 tri podsistcme bez grana koje ih povczuju.
Pri 'nonna lnoj' primjeni dijakoptikc, svaki od podsistcma rj~a vao bi sc poscbno.
Uv idom u matneu provodnosti , odnosno impednnsi osnovne veze jasno sc vidi da se
podsistemi mogu rj ~1va l i odvojeno.
Dodavanjem dvijc granc (izmedu ~ vo rova J i 4 i ~vo rO\'a 6 i 7) vrli se povezivanjc
podsislcm3.
12 , 2
1, 2, 1
1, 3, 1
2, 3, 1
4, 5, 1
4 , 6, 1
5, 6, 1
7, 8, 1
8 , 9, 1
7, 9, 1
1, 1, 1
4, 4, 1
7, 7, 1
1, 1 . 1
9, 1
2
3, 4, 1
6, 7 , 1

198